INFORMATIVNI LIST ZA PODRUČJE MJESNOG ODBORA DRENOVA

Broj 8 Travanj 2007. Godina 2.

23. TRAVNJA - DAN ŽUPE SVETOGA JURJA U OVOM BROJU: RAZGOVOR S VELEČASNIM NIKICOM JURIĆEM CRTICE IZ POVIJESTI DRENOVE

RAZGOVOR S POVODOM VELEČASNI NIKICA JURIĆ

NOVI ŽUPNIK ŽUPE SV. JURJA NA DRENOVI Rođen: 15. travnja 1967. godine Mjesto rođenja: Gradačac (Bos. Posavina) Kršten: 24. travnja 1967. u G. Tramošnici Osnovna škola: Srednja Slatina Salezijansko sjemenište: Rijeka 1983/86. Prvi privremeni zavjeti: 1987. u Podsusedu Gimnazija (matura): 11. lipnja 1988. u Rijeci Vojni rok u JNA: lipanj 1988.- lipanj 1989. Filozofsko-teološki fakultet upisao u Zagrebu 1989. Teološki fakultet završio u Rimu 1997. Zaređen za svećenika: Rijeka, 21. lipnja 1997. Velečasni Nikica Jurić s ministrantima

Roditelji su mi bili uzor Odgojen sam u obitelji u kojoj se prakticirala vjera: redovita dnevna

molitva, krunica, te odlazak na misu nedjeljom i blagdanima. Roditelji su me naučili da je nedjeljna misa nešto sveto u našem životu. Odgajali su nas da postanemo pošteni građani i dobri kršćani. Ovaj moj poziv mogu zahvaliti mojim roditeljima koji su bili uzorni.

Nakon završene osnovne škole u Srednjoj Slatini kraj Bosanskog Šamca, odlučio sam postati svećenik. U Rijeku dolazim prvi put 1983. godine, u salezijansko sjemenište. Dobar sam učenik, sve redovno polažem. U Podsusedu dajem prve privremene zavjete 1987. godine, a iduće 1988. godine polaganjem mature u Rijeci završavam srednjoškolsko školovanje. Nakon odsluženja vojnog roka u Tetovu, u Makedoniji, počinjem studirati na Filozofsko-teološki fakultetu u Zagrebu 1989.godine.

U Rijeku se vraćam 1991. godine na salezijansku asistenciju, da kroz godinu dana animiram u sjemeništu. Zatim odlazim na dvije godine u Milano na salezijanski praktikum gdje radim sa đacima i usavršavam se u talijanskom jeziku. Studij nastavljam u Rimu, pa sam tamo u Bazilici Srca Isusova u lipnju 1996. godine zaređen za đakona. Zatim se na kratko vrijeme vraćam opet u Rijeku obavljajući dužnosti ekonoma salezijanskog samostana, a ujedno obavljam i đakonski praktikum. Od veljače do lipnja 1997. odlazim u Rim, radim diplomski rad i s položenim diplomskim ispitom završavam teološki studij.

Moj veliki dan Moj je veliki dan 21. lipanj 1997. godine, jer me na taj dan dr.

mons. Antun Tamarut, riječko – senjski nadbiskup, zaredio za svećenika u katedrali Sv. Vida u Rijeci. Odmah potom bio sam poslan u Žepče, kraj Zenice, na dužnost katehete mladih, ali se već u jesen 1998. vraćam u Rijeku. Opet sam ekonom salezijanskog samostana i odgajatelj mladih u sjemeništu. Već iduće godine započinje moj dugogodišnji rad u Župi sv. Josipa u Rijeci, rad koji će ostaviti duboki trag u povijesti te pomalo zamrle gradske župe. Tu radim kao župni vikar i ujedno kao vjeroučitelj u elektrotehničkoj školi u Rijeci. Župna crkva sv. Josipa okružena je učeničkim i studentskim domovima. Organizirao sam studentske susrete kroz nedjeljnu misu i studenski vjeronauk, pa je župna crkva postala oaza za mlade na tom dijelu grada.

U prosincu 2003. godine, zbog bolesti župnika, bio sam imenovan župnikom župe sv. Josipa. Župna crkva bila je, kao i većina crkava u Rijeci, zapuštena i pomalo u derutnom stanju. Najgore je bilo to što je propuštao krov.

Trebala joj je hitna obnova. O sanaciji krova počeo sam razmišljati

kad sam od milodara prikupio 15.000 kuna. Za krov je to bilo smiješno mali iznos. No, pomogla je Biskupija, zatim je izvođač radova maksimalno spustio cijenu, a našli su se i drugi dobrotvori i – radovi su počeli. Nakon krova obnovljena je i fasada, uređeni su zidovi oko crkve, obojan je zvonik i na njega postavljena rasvjeta. Obojana je crkva iznutra, ispred crkve postavljene kamene ploče, i sve to u 13 mjeseci. Stručnjaci kažu da je vrijednost izvršenih radova oko milijun kuna.

Dolazak na Drenovu Po odluci nadbiskupa dolazim 15. siječnja 2007. godine na Gornju

Drenovu, za župnika Župe sv. Jurja. Ujedno sam imenovan vikarom u Župi BDM Karmelske na Donjoj Drenovi.

Mojim dolaskom na Drenovu počinje novo razdoblje mojega života u kojem će, nadam se, uroditi plodom sve moje dosadašnje iskustvo u radu s ljudima, a posebice s mladima. Drenova treba osvježenje i novu motivaciju, pa se uz Božju pomoć i pomoć ljudi, nadam pokrenuti nove inicijative na Drenovi. Neke od njih, kao npr. Križni put na Lubanj, koji je već lani okupio mnogo ljudi, želim nastaviti kao stalnu pobožnost Velikog petka. Križni put je sadržajna pobožnost i može na ljude ostaviti dojam patnje i muke. Ljudi žele manifestirati svoju živu vjeru, koju takva pobožnost svjedoči. Mislim da svećenik može uspjeti samo molitvom, poniznošću i radom. Razvijajući povjerenje i zajedništvo među župljanima, prvenstveno na duhovnoj bazi, a kroz to i na razini druženja, sporta, izleta, kulture i općenito bolje kvalitete života.

Želja mi je potaknuti mlade Živa mi je želja na Donjoj Drenovi, gdje nedjeljom služim večernju

misu za mlade, potaknuti mlade da sami tu misu animiraju svojom pjesmom i glazbom njima primjerenom, čitanjem, zajedničkom molitvom i druženjem.

Mislim da je danas više nego ikada potrebno svoju vjeru svjedočiti u manjim zajednicama, gdje se kroz druženje, rad i molitvu, može stvoriti jedna oaza mira. Stvarajući program kroz tjedan, nadam se vjernike, a posebno mlade, uključiti u aktivnosti i rad naše župe, da zavole svoju zajednicu i u njoj ispune svoje vrijeme i život. Želim živjeti i raditi u crkvi koja je uvijek otvorena prema svima, da Božji duh koji je pokretač našega djelovanja, prožme našu zajednicu. Mislim da svećenik mora biti srce svoje zajednice, animirati je i dati joj ideje, a ljudi će tada rado pomoći, i materijalno i duhovno, da se te ideje raliziraju.

Poniznošću, dakle, molitvom i radom, nadam se zajedničkom uspjehu u ovoj župi, na našu radost i slavu Božju.

B. i D. Maršanić

OBAVIJESTI IZ DRENOVSKIH ŽUPA

ŽUPA SV. JURJA MUČENIKA ( Gornja Drenova ) U Župi sv. Jurja Mučenika tijekom Velikog tjedna sv. mise će se služiti po slijedećem rasporedu:

- Veliki četvrtak – sv. misa je u 18.30 sati. Nakon mise Euharistijsko klanjanje. - Veliki petak – obredi Velikog petka su u župnoj crkvi u 18.30 sati. Nakon toga u 20 sati počinje procesija s pobožnošću

Križnog puta po Gornjoj Drenovi. Kreće se od župne crkve preko Podbrega na Lubanj pa nizbrdo Lubanjskim usponom do Lokve i natrag do župne crkve. Križ će nositi pojedini župljani, a posebnu ulogu imat će mladi čitanjem molitvi i meditacija na pojedinim postajama Križnog puta. Poželjno je da ostali učesnici procesije cijelim putem nose upaljene svijeće. U slučaju lošeg vremena Križni put će se moliti u župnoj crkvi.

- Velika subota – sv. misa bdijenja je u 21 sat. Nakon mise obavit će se blagoslov uskrsnog jela. - Uskrs - sv. Mise su u 9.30 i 11.00 sati. Nakon misa je blagoslov uskrsnog jela. - Uskrsni ponedjeljak - sv. misa je u 9.30 sati.

REDOVITI TJEDNI SUSRETI U ŽUPI

- Radnim danom (od ponedjeljka do subote) svete mise su u 18 sati, a pola sata prije mise moli se krunica - Nedjeljom su svete mise u 9.30 i 11.00 sati.

Ponedjeljak: 18.30 Proba Velikog zbora. Utorak: 19.30 Pouka i kateheza odraslih u vjeri kao pripravu za sakramente Srijeda: 18. 30 Klanjanje pred Presvetim Petak: 18.30 Molitvena zajednica

18.30 Susret sa srednjoškolcima Subota: 11.00 župna kateheza za krizmanike i osnovnoškolce.

11.00 Proba Dječjeg zbor 12.00 druženje i zabava za ministrante

Nedjelja: 10.00 župna kateheza za prvopričesnike. Primanje Prve sv. Pričesti, za desetero drenovske djece, održat će se u nedjelju 13. svibnja 2007. na misi u 11.30 sati. Dodjela Sakramenta sv. Potvrde (Krizma), za petnaest kandidata, održat će se u nedjelju 22. travnja 2007. na misi u 11.30 sati.

ŽUPA BDM KARMELSKE ( Donja Drenova ) U Župi BDM Karmelske tijekom Velikog tjedna sv. mise će se služiti po sljedećem rasporedu:

- Veliki četvrtak – sv. misa je u 18 sati. - Veliki petak – sv. misa je u 18 sati. - Velika subota – sv. misa Uskrsnuća je u 23.30 sati, a nakon mise obavit će se blagoslov uskrsnog jela. - Uskrs – sv. mise će biti u 8, 10, i u 18 sati. Nakon mise obavit će se blagoslov jela. - Uskrsni ponedjeljak – sv. mise će biti u 10, i u 18 sati.

REDOVITI TJEDNI SUSRETI U ŽUPI

- Radnim danom (od ponedjeljka do subote) svete mise su u 18.30 sati, a pola sata prije mise moli se krunica. - Nedjeljom su svete mise u 9, 11 i 18 sati.

Utorak: 19.00 - Proba mješovitog pjevačkog zbora Četvrtak: 17.30 - Klanjanje pred Presvetim Subota: 9.00 - Druženje i zabava za ministrante

10.00 - Proba Dječjeg zbora 11.00 - Župna kateheza za prvopričesnike

11.00 i 14.00 - Župna kateheza za krizmanike i osnovnoškolce. Primanje Prve sv. Pričesti za četrdeset i jedno drenovsko dijete održat će se u nedjelju 20. svibnja 2007. na misi u 10 sati. Dodjela Sakramenta sv. Potvrde (Krizma) za četrdeset i šest kandidata održat će se u nedjelju 10. lipnja 2007. na misi u 9 sati.

S R E T A N U S K R S ŽELE

ČLANOVI VIJEĆA MO DRENOVA I UREDNIČKI ODBOR "DRENOVSKOG LISTA

DRENOVA – CRTICE IZ POVIJESTI Razglednica Gornje Drenove iz vremena 2. svjetskog rata Gornja Drenova iz vremena 2. svjetskog rata, pogled s Velog vrha Crkva Svetog Jurja gradila se je 1931. i 1932. godine Crkva je završena 1939. godine

Drenova – jedno naselje Naselje Drenova staro je oko 300 godina. Ime je dobilo po

drenu, šumskoj voćki, koja raste u drenovskim šumama. Ivan Jardas u zborniku "Kastavština" (1957. god.) piše: Deju da je nekada va stara vremena bilo va ten pajize silu božju drenovini. Drena da j' bilo za toporišća, za zubi na grabjah i drenove metli, da su onuda narezali za si reški balotari ki su Reku meli. Ovako o pozime, kad su bile drenjuli zrele, da su jih rečani prihajali trgat. . . Zavin tega drena, del je Barić z Podbrega, da temu pajizu deju Drenova.

Mjesto se protezalo od Streljane do Benčani i obuhvaćalo područjeLopače i dolinom Rječine do Grohova. To je granica mađarske Rijeke "Corpus separatum". Mađari su proglasili Drenovu park-šumom pretencioznog naziva Alboretum litorale hungaricum tj. Alboretum mađarskog primorja. Botanička posebnost je španjolska jela koja raste na području proslopa, najdublje na evropskom kontinentu.

Značajan datum u povijesti Drenove, pogotovo za opismenjavanje žitelja, svakako je 1838. godina kada je župnik Ivan Cvetko osnovao crkvenu župu i počeo okupljati i podučavati djecu pismenosti. Njegovim zalaganjem 1844. godine započinje gradnja škole koja je 1852. završena i započela radom.

Novim gradskim statutom 1872. g. Drenova postaje općina, a Drenovčani izjednačeni po pravima i dužnostima s građanima Rijeke.

Značajne osobe koje su pohađale drenovsku školu su: knjževnik i novinar Ivo Grohovac-Riječanin i Fran Franković, otac hrvatskog učiteljstva, profesor i ravnatelj Učiteljske škole u Kastvu, profesor na Učiteljskoj školi u Kopru, autor "Hrvatske početnice" izdane u Beču 1911. g., utemeljitelj Hrvatske pučke čitaonice na Drenovi 1908. god.

Čitaonica je opskrbljena bogatim fondom knjiga koje

poklonio prof. Fran Franković, a dio su darovale imućne sušačke obitelji i Učiteljska škola iz Kopra.

Širenjem aktivnosti čitaonice nameće se potreba za izgradnjom Narodnog doma. Formirana je radna grupa i 1912. g. odobrena je lokacija na lokalitetu Dorčići. Početak 1. svjetskog rata onemogućio je realizaciju ove ideje. Utihnula je aktivnost čitaonice, drenovski očevi i sinovi upućeni su na ratišta Soče, Piave, Galicije, Srbije i Bosne i mnogi se nisu vratili svojim obiteljima i svojoj Drenovi.

Podjela Drenove na Gornju i Donju Završetkom rata, Riječani, a snjima i Drenovčani,

doživljavaju novu kalvarijuu razgraničavanju novih država. Rimskim ugovorom iz 1924. drenova je podijeljena na Donju i Gornju Drenovu. Razdijeljene su mnoge obitelji, braća, sestre i rođaci.

Nalazimo se pred svetkovinom Svetog Jurja, župnog patrona Gornje Drenove pa ćemo se ovom prilikom osvrnuti na uvjete življenja na tom dijelu Drenove do njenog ponovnog vraćanja svojoj matici – gradu Rijeci. Podjelom je započeo život posut trnjem i teškoćama – mjesto je ostalo bez škole, crkve, groblja i za mnoge bez posla i kruha. Drenovčani žele – ako su već odvojeni od svog grada Rijeke – da se pripoje Sušaku. Tako je 14. svibnja 1924. gradsko poglavarstvo Sušaka na čelu s gradonačelnikom posjetilo Drenovu i vodilo razgovore o realizaciji želja Drenovčana. Više sile su odredile i pripojile Drenovu gradu Kastvu.

Rodna kuća Frana Frankovića, Tonići Škola na Tuniću, spaljena 1943. godine

Bude se aktivnosi u kulturi i sportu, gradi se crkva i groblje U periodu koji slijedi rad čitaonice odigrao je značajnu ulogu na okupljanju mještana i širenju aktivnosti u kulturi kao i na očuvanju nacionalne svijesti. Nastavlja se rad tamburaškog orkestra "Drenovčan" utemeljenog 1922. g. pod ravnanjem maestra Dolenčića, učitelja iz Jelenja, vrsnog muzičkog pedagoga. O glazbenom životu Drenove pa tako i o ovom razdoblju, više je riječi bilo u četvrtom broju "Drenovskog lista". Vrlo je aktivan rad dramske grupe koja često izvodi djela domaćih autora. Dosegla je zavidnu kvalitetu i izvodila i Molierovu komediju "Umišljeni bolesnik". Rad osnovne škole započinje 1924. godine u privatnoj kući Frankovića (Tonići), a 1930. sagrađena je nova škola na Tuniću u kojoj je radio istaknuti učitelj Ivan Ribarić – Istranin. Upućivao je i poticao svoje učenike na daljnje školovanje pa su tako pohađali Učiteljsku i Delavsku školu u Kastvu, gimnaziju igrađansku školu na Sušaku. Škola radi sve do početka 2. svjetskog rata, da bi je okupatori spalili 1943. godine. Crkva na Gornjoj Drenovi građena je 1931. i 1932. godine, ali je zbog teškoća završena tek 1939. kada je posvećena Svetom Jurju. Sljedeće, 1940. godine sagrađeno je groblje pa su tako prestale teškoće pri ispraćaju pokojnika kad je jedan svećenik vodio pogrebnu povorku do granice, a drugi do groblja na Donjoj Drenovi. ili se pokojnike sahranjivalo na groblju u Svetom Mateju.

Aktivnosti u sportu odvijaju se u nogometnom klubu. Drenovčani rado boćaju te je izgrađeno nekoliko boćališta. Kroničar je zabilježio: "Boćanje nije samo nadmetanje, puki sport, puka fizika i kibernetika. Boćanje ima dušu, boće su vječne – tada jog nije samo arena, on je hram u kojemu se veselimo, hvalimo, ističemo, ali kudimo, a ponekad i grdimo" Izgradnjom dvorane za tjelesni odgoj u novoizgrađenoj školi stvoreni su uvjeti za osnivanje i rad Sokolskog društva. Društvo je bilo vrlo aktivno, uspješno surađivalo sa Sokolskim društvom iz Zameta i ostvarilo niz uspješnih nastupa. U ekipi Sreza Kastav na Sveslavenskom sletu u Ljubljani nastupila su dva vježbača Drenove. Drugi svjetski rat – vraćanje jedinstvene Drenove gradu Rijeci Početak 2. svjetskog rata odvija se u posebnim okolnostima. Mještani se organiziraju i uključuju u Narodnooslobodilački pokret. Organizatori i vođe tih aktivnosti su mladi ljudi – omladinci- Samo mjesto je prošlo teška i bremenita vremena. Bombardiranjem su srušene tri kuće, spaljeno je dest obiteljskih kuća i škola na Tuniću. Najteži i najbolniji je gubitak svojih najmilijih. Na to nas podsjeća natpis na spomeniku na Lokvi: "1941 -1945. Palima na čast i uspomenu, živima na sjećanje, budnost i opomenu. Narod Drenove". Za ovako malu sredinu velika je žrtva četrdeset i pet poginulih čija su imena uklesana u spomenik. Završetkom rata rane teško zacijeljuju. Novim danima Drenova opet postaje jedinstveno mjesto i dio svog grada Rijeke.

Dušan Štefan

. Lokva, pogled od Doma Iz "Sušačke revije" br. 33 iz 2001. godine

SVETI JURAJ – SVETAC I MUČENIK

Sveti Juraj (lat. GEORGIUS, grč. GEORGIOS), jedan je od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne crkve. Njegovo štovanje rasprostranjeno je diljem Europe, a neke ga države štuju kao svoga sveca zaštitnika. Sveti Juraj povijesna je osoba. Rođen je u III. stoljeću u Kapadociji (Palestina). Potjecao je iz plemenitaške obitelji, što ga je obvezalo da postane vojnik. Ubrzo je među vojnicima stekao veliku popularnost, a za nagradu postao je zapovjednik jedne satnije. Potom postaje i zapovjednik bojišta.

No sam Juraj veoma je rano postao kršćanin i zbog svoje vjere došao u sukob sa zapovjednom strukturom u vojsci. Bio je član Vojnoga vijeća u svojstvu časnika. Veoma brzo uvidio je da se mora izjasniti i dati dokaz svoje vjere, ne krijući da je kršćanin. Nakon majčine smrti svoj bogat obiteljski imetak razdijelio je siromašnima, a svojim robovima dao je slobodu.

Na likovnim prikazima, Sveti Juraj u Istočnoj i Zapadnoj crkvi, najčešće se može vidjeti sa zmajem. U počecima kršćanstva zmaj je simbol zla, što se u prenesenom značenju odnosilo na poganstvo. Prema legendi Sveti se Juraj na plaži borio sa zmajem, poput Perzeja u antičkoj mitologiji, izvan gradskih zidina kako bi spasio kraljevu kći koju je trebalo žrtvovati. U tom obliku nastala je priča prvi put spomenuta u Zlatnoj legendi (Legenda aurea) iz 13. stoljeća koja je radnju smjestila u grad Silenu u Libiji. Neka druga vrela spominju grad Bejrut u Libanonu, gdje se je isto dogodilo Perzeju.Sveti Juraj prikazuje se u odori rimskog vojnika (u srednjem vijeku viteškom oklopu) na bijelom konju (simbol čistoće) kako zamahuje mačem. Već prije, koplje je bacio u neman. Na mjestu događaja katkad se prikazuju ostaci žrtava stradalih u borbi s nemani, a ponekad se u kutu prizora vidi i sama princeza kako moli Boga da sveti Juraj pobijedi. Na gradskim zidinama nerijetko su prikazani i promatrači borbe.

Zmaj je prikazan kao biće prekriveno ljuskama, rašljasta jezika i tankog repa.No, ponekad imamo i prikaze svetog Jurja koji pomoću princezina pojasa vezuje zmaja i uvodi ga u grad, te ga pred kraljem i građanima ubija mačem / kopljem.Ikonografski prikazi svetoga Jurja na temu njegova mučeništva rijetki su. Prikazuju se razna iskušenja mučeništva (ispijanje otrova, mučenje na kotaču s čavlima, bacanje u kotao vrele vode) i konačno odsijecanje glave. Te kompozicije u ciklusima nailazimo u crkvama kojima je on zaštitnik (npr. Altichiero, Avanzo, Oratorio di S.Giorgio, Padova).

Ovaj slavni mučenik uvijek je bio glasovit u Istočnoj i Zapadnoj crkvi. Njegovo štovanje kao sveca jedno je od najstarijih u Crkvi. Već u IV stoljeću neke crkve u Siriji posvećene su njemu, a u Carigradu, svecu u čast, crkvu je podigao sam car Konstantin. Legenda kaže da je sv. Klotilda, žena franačkog kralja Klodovika podizala oltare u čast sv. Jurju. Sv. German, pariški biskup, jedan od najglasovitijih prelata šestog stoljeća mnogo je pridonio štovanju ovoga sveca na tlu Francuske. On je dao sagraditi kapelu u čast svetom Jurju u crkvi Sv. Vinka koja se danas zove crkva Sv. Germana.

No njegova popularnost u zapadnoj Europi masivnije započinje u 13. stoljeću tijekom križarskih ratova.Kako je on po zvanju bio vojnik, nekoliko vojničkih viteških redova nosi njegovo ime. Kršćanske vojske za vrijeme križarskih ratova stavljaju se pod Svečevu zaštitu.U vrijeme križarskih ratova koji su pokrenuti u svrhu oslobađanja Kristova groba i Svete zemlje od Saracena, križarske su vojske imale svoga sveca zaštitnika. Načelno, to su bili oni sveci koji su na bilo koji način vezani za oružje, vojsku, rat. Među njima je i Sveti Juraj, svetac - ratnik, ideal srednjovjekovnih vitezova, simbol nepobjedivosti i ustrajnosti u kršćanskoj vjeri. Posredstvom vitezova križara, koji su se vratili s vojnih pohoda u Svetoj zemlji, štovanje Svetoga Jurja u Zapadnoj, Srednjoj i Sjevernoj Europi velikom se brzinom proširilo, tako daje on jedan od najštovanijih svetaca.

Izvor: http://free-st.htnet.hr

JESTE LI ZNALI?

. . . da je na Plešu, najvišem vrhu Lubanja (499 m) i najvišoj točki na području našeg grada , postojao kameni toranj-vidikovac poput onog na vrhu Učke za kojeg su riječki planinari postavili kamen temeljac 25. rujna 1887. godine. S tornja se pružao veličanstveni pogled na Kvarnerski zaljev s otocima, Učku, Kastavštinu, Grobničko polje, naselja Jelenje, Dražice, Lopačui planinski masive Platka, Snježnika, Hahlića, Obruča, grad Grobnik i dalje prema istoku na Velebit, Krk i cijeli Kvarner. Toranj je zbog dotrajalosti i opasnosti od urušavanja srušen 1901. godine. Bilo bi lijepo kad bi se izgradio ponovo jer vidik kakav se pružao, danas se zbog naraslog zelenila ne može više doživjeti. Osim toga bio bi to i te kakav doprinos promidžbi Drenove i masiva Lubanja koji je, pogotovo u današnje vrijeme izgrađenosti i prekomjernog civiliziranja zelenih površina, ostao netaknuti dio prirode koji može svojim šumama, stazama i vidicima pružiti nezaboravne trenutke užitka odmora i upoznavanja s prirodom. Izvor: "Hrvatske planine", Željko Poljak

Kameni toranj-vidikovac na Plešu

PRIREDBE U POVODU MEĐUNARODNOG DANA ŽENA

KONCERT U OSNOVNOJ ŠKOLI "FRAN FRANKOVIĆ" Dječji vrtić Drenova Recitatorska grupa Školski dječji pjevački zbor

Uoči Dana žena, 7. ožujka, održana je u organizaciji KUD-a OŠ "Fran Franković" u prostoru škole svečana priredba. Na početku je posjetiocima koji su do zadnjeg mjesta ispunili gledalište poželio dobrodošlicu ravnatelj škole Marko Starčević pročitavši jednu svoju pjesmu. Program je započela vesela grupa mališana iz Dječjeg vrtića Drenova koju su vodile odgajateljice Mirna Krizmanić, Maja Žic, Nedeljka Ljubotina i Marijana Živković, da bi zatim nastupili članovi školske recitatorske grupe koje su uvježbale Vinka Bačić, i Sanja Stupac. Dječji pjevački zbor pod vodstvom Anite Bačić uz solisticu Evu Ožbolt izveo je nekoliko pjesama, a nastupila je i plesna sekcija KUD-a koju vodi Đurđica Zoretić. Svoje umijeće pokazali su mladi glazbeniciMarko Zoretić na gitari i Ivan Graziani na violini. Program je zaključio mješoviti pjevački zbor DVD Drenova koji je pod vodstvom Zorana Badjuka izveo pet pjesama. Na koncu su prisutni počašćeni kolačima, a žene i kiticom proljetnog cvijeća.

Marko Zoretić, gitara Ivan Graziani, violina

IZLOŽBA TRI ŽENE – TRI UMJETNICE

Biserka Mihić, Biserka Pintač i Valerija Stuck Detalj s izložbe Obilježavajući Dan žena Pododbor za kulturu VMO Drenova organizirao je izložbu pod nazivom Tri žene – tri umjetnice. Svoje su radove izložile Biserka Mihić aktove u tehnici akrila, Biserka Pintač umjetničku unikatnu keramiku i Valerija Stuck motive maslina u tehnici akrila, kao i nekoliko pejsaža i crteža u tušu. Svečano otvorenje izložbe koja je bila postavljena u izložbenom prostoru Mjesnog odbora na Cvetkovom trgu 1 upriličeno je 9. ožujka uz prisustvo brojnih ljubitelja umjetnosti. Klapa DVD Drenova s nekoliko je pjesama dala doprinos ležernom i ugodnom ozračju večeri.

Prisutni su sa zanimanjem i puni hvale za rad autorica kao i za trud organizatora razgledali izložbu i uz skromni domjenak kojeg su pripremile prijateljice autorica proveli ugodnu večer. Izložba je ostala otvorena do 13. ožujka. Kao i svaka do sada ocijenjena je uspješnom i dala podstreka organizatorima da i dalje nastave s ovakvom vrstom kulturnih događanja i da našu izložbenu galeriju - koja bi uz sitne zahvate dobila na veličini izložbenog prostora - polako pretvaraju u afirmiranu kulturnu ustanovu.

Christian Grailach

ULOGA MJESNOG ODBORA U LOKALNOJ SAMOUPRAVI

NAJAVA KONCERTA

U čast dana župe Sv. Jurja održat će se u subotu, 21. travnja u 20 sati u domu kulture na Lokvi

koncert na kome će nastupiti mješoviti pjevački zbor DVD Drenova pod vodstvom maestra Zorana Badjuka i Tamburaški orkestar KUD Zametski koren kojeg vodi maestro Emil Mance.

Dođite i provedite ugodan sat vremena uz pjesmu i zvuk tamburice. Ulaz je slobodan

Mjesni odbor je oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihova svakodnevnog i neposrednog interesa. Mjesni odbori imaju svoje područje s određenim granicama, pripadajućim ulicama i kućnim brojevima.Mjesni odbor čine svi građani koji imaju prebivalište na tom području.Punoljetni građani s područja mjesnog odbora biraju svoje predstavnike u Vijeće mjesnog odbora na vrijeme od četiri godine. Vijeće mjesnog odbora evidentira probleme i potrebe građana na svom području i određuje prioritete njihova rješavanja. Rješava ih uz pomoć radnih tijela odbora, uz pomoć udruga, komunalnih društava, nadležnih odjela gradske uprave, i dr. Godišnjim programom Vijeće utvrđuje potrebe i probleme svojih građana i mjere i zadatke za njihovu realizaciju. Planom se određuju zadaci, rokovi i nosioci realizacije planiranih zadataka te izvori financiranja.Financijskim planom određuju se prihodi i rashodi te dinamika trošenja sredstava. Želite li saznati čime se bavi Vaš mjesni odbor, pogledajte njegov plan i program i pratite njegove aktualne događaje na WEB stranicama.Smatrate li da nisu u aktivnostima Vijeća tretirani problemi i pitanja koja Vas muče ili imate ideju kako u nečemu pomoći, kako nešto unaprijediti, pokrenite inicijativu prema Vijeću mjesnog odbora dopisom ili putem referenta za mjesnu samoupravu – tajnika, u sjedištu mjesnog odbora. Putem vijeća mjesnih odbora građani mogu:

• pokretati inicijative za uređenje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture (izgradnja nogostupa, asfaltiranje puteva, uređenje neuređenih površina, izgradnja dječjih igrališta, postavljanje klupa, proširenje javne rasvjete, prometne signalizacije, saniranje divljih deponija, odvodnja oborinskih voda i sl.) u okviru pripadajućih sredstava komunalne naknade;

• pokretati i utjecati na problematiku rješavanja komunalnog nereda u svom okružju (olupine vozila, divlje deponije, uzurpacije gradskog zemljišta, bespravna izgradnja zagađenje okoliša itd.);

• pokretati i utjecati na saniranje oštećenih komunalnih objekata (oštećenja zidova i odroni, oštećenja ograda, branika stupića, prometnih znakova, nogostupa, kolnika, klupa, dječjih sprava, autobusnih čekaonica, javne rasvjete, dječjih igrališta i sl.); tražiti pomoć i posredstvo vijeća mjesnog odbora u slučaju otežanog odvoza smeća, potrebi povećanja kontejnera za glomazno smeće i sl.;

• inicirati potrebu o određenim sadržajima iz područja kulture (organizirati: izložbe slikara, slikara amatera iz svog mjesnog odbora, izložbe starih fotografija, izložbe kiparskih djela, likovne radionice, pjesničke i glazbene večeri, predstave i igrokaze);

• inicirati potrebu o određenim sadržajima iz područja brige o djeci (dječje igraonice, lutkarske predstave, priredbe uz darivanje djece u povodu Djeda Božićnjaka ili Svetog Nikole, sportske aktivnosti za djecu i sl.);

• inicirati akcije čišćenja i uređenja okoliša, te akcije natjecanja za najljepši balkon, prozor, okućnicu, ulicu, vrt i sl.; predlagati određena predavanja koje građane zanimaju;

Želite li učiniti više Uključite se zajedno s Vijećem u rješavanju istog problema. Želite li pomoći svojoj zajednici još više? Iskažite svoju spremnost pa se uključite kao volonter u rad Vijeća mjesnog odbora u skladu s vašim interesom i mogućnostima. Zajednica će to znati cijeniti. Odjel za gradsku samoupravu i upravu tiskao je informativni letak o Mjesnim odborima u kojem se nalaze odgovori na neka od najčešćih pitanja koja građani postavljaju, a vezana su uz ustroj i rad mjesnih odbora na području grada Rijeke. U letku se osim pojašnjenja što je to mjesni odbor i što građani mogu rješavati putem mjesnog odbora, nalaze i adrese te telefoni svih mjesnih odbora. Letak je tiskan u nakladi 10.000 primjeraka i može se dobiti u mjesnim odborima kao i na porti Grada Rijeke.

Izvor: www.rijeka.hr

Drenovski list, informativni list za područje Mjesnog odbora Drenova, IZDAVAČ: Vijeće mjesnog odbora Drenova - Pododbor za kulturu, Rijeka, Cvetkov trg 1, Tel: 051/ 255 275, e-mail: mo.drenova@rijeka.hr GLAVNI UREDNIK: Damir Medved, UREDNIČKI ODBOR: Marinko Boško, Željko Delač, Mladen Frlan, Christian Grailach, Draško Maršanić, Damir Mihić, Snježana Šerić, Dušan Štefan NAKLADA: 1.500 primjeraka