27. siječnja dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

28

Upload: osias

Post on 19-Mar-2016

35 views

Category:

Documents


4 download

DESCRIPTION

27. siječnja Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti. Što je holokaust?. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti
Page 2: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

““Holokaust se odnosi na poseban genocid koji se dogodio Holokaust se odnosi na poseban genocid koji se dogodio u 20. stoljeću: pod okriljem države, nacističke Njemačke, u 20. stoljeću: pod okriljem države, nacističke Njemačke, i kolaboracionista između 1933. i 1945. godine dogodio i kolaboracionista između 1933. i 1945. godine dogodio se sustavan progon i uništavanje europskih Židova. se sustavan progon i uništavanje europskih Židova.

Židovi su bili glavne žrtve – 6 milijuna je bilo ubijeno; Židovi su bili glavne žrtve – 6 milijuna je bilo ubijeno; Romi, invalidi i Poljaci bili su također meta zbog rasnih, Romi, invalidi i Poljaci bili su također meta zbog rasnih, etničkih ili nacionalnih razloga. Milijuni drugih, uključujući etničkih ili nacionalnih razloga. Milijuni drugih, uključujući homoseksualce, Jehovine svjedoke, sovjetske ratne homoseksualce, Jehovine svjedoke, sovjetske ratne zarobljenike, političke disidente također su prošli patnje zarobljenike, političke disidente također su prošli patnje strašnog pritiska i smrti pod nacističkom tiranijom.”strašnog pritiska i smrti pod nacističkom tiranijom.”

Državni memorijalni muzej holokausta, Washington, D.C., Državni memorijalni muzej holokausta, Washington, D.C., SADSAD

Page 3: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

prethodio prethodio holokaustu holokaustu

izraz za izraz za neprijateljski neprijateljski odnos, pa i mržnju, odnos, pa i mržnju, prema Židovima prema Židovima

vuče korijene još iz vuče korijene još iz srednjeg vijeka - srednjeg vijeka - tada se temeljio tada se temeljio na ideji o židovskoj na ideji o židovskoj krivnji za smrt krivnji za smrt Isusa KristaIsusa Krista Križari ubijaju Židove u vrijeme Križari ubijaju Židove u vrijeme

Prvog križarskog rataPrvog križarskog rata

Page 4: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

Davidova zvijezda – simbol koji su Davidova zvijezda – simbol koji su Židovi morali istaknuti na odjećiŽidovi morali istaknuti na odjeći

•novi vijek novi vijek izumioizumio rasni rasni antisemitizam (Slaveni su niža antisemitizam (Slaveni su niža rasa sposobna samo za služenje rasa sposobna samo za služenje arijskoj rasi, a Židovi i Romi su arijskoj rasi, a Židovi i Romi su toliko nevrijedni da ih treba toliko nevrijedni da ih treba istrijebiti) – posljedice su: istrijebiti) – posljedice su: pokušaji da se Židovima toliko pokušaji da se Židovima toliko zagorča život kako bi se odselili, zagorča život kako bi se odselili, zaplašivanje, oduzimanje zaplašivanje, oduzimanje imovine, ubijanje, donošenje imovine, ubijanje, donošenje zakona po kojem Židovi nemaju zakona po kojem Židovi nemaju građanska prava i na kraju - građanska prava i na kraju - holokaustholokaust

Page 5: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

dio grada u kojem žive Židovidio grada u kojem žive Židovi prvotno nije imao negativan predznakprvotno nije imao negativan predznak kasnije postaje pojam za izolirani život kasnije postaje pojam za izolirani život

u teškim uvjetima (posebno za vrijeme u teškim uvjetima (posebno za vrijeme drugog svjetskog rata)drugog svjetskog rata)

U varšavskom getu je 1943. godine U varšavskom getu je 1943. godine izbila pobuna nakon koje je geto izbila pobuna nakon koje je geto sravnjeno sa zemljom, a preživjeli sravnjeno sa zemljom, a preživjeli zatvorenici su odvedeni u logore smrti.zatvorenici su odvedeni u logore smrti.

Page 6: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

Prizori iz židovskog geta u VaršaviPrizori iz židovskog geta u Varšavi

Page 7: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

naziv za zbivanja koja su se dogodila u naziv za zbivanja koja su se dogodila u Njemačkoj u noći sa 9. na 10. XI 1938. Njemačkoj u noći sa 9. na 10. XI 1938. godinegodine

Nacionalsocijalisti su organizirano napadali Nacionalsocijalisti su organizirano napadali Židove i uništavali njihovu imovinuŽidove i uništavali njihovu imovinu

rezultat: ubijen je 91 Židov, uništene su rezultat: ubijen je 91 Židov, uništene su gotovo sve sinagoge, židovska groblja i gotovo sve sinagoge, židovska groblja i više od 7 tisuća židovskih trgovinaviše od 7 tisuća židovskih trgovina

početak direktnih akcija u svrhu uništenja početak direktnih akcija u svrhu uništenja židovskog narodažidovskog naroda

Page 8: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti
Page 9: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

formulacija koju su koristili nacisti, a zapravo je formulacija koju su koristili nacisti, a zapravo je značila odluku o potpunom uništenju 11 milijuna značila odluku o potpunom uništenju 11 milijuna europskih Židova (smatrni nižom rasom koja europskih Židova (smatrni nižom rasom koja predstavlja veliku biološku prijetnju višoj, arijskoj predstavlja veliku biološku prijetnju višoj, arijskoj rasi)rasi)

odluka o njegovom provođenju donesena na odluka o njegovom provođenju donesena na konferenciji u Wannseeu 1942. godine – uslijedile konferenciji u Wannseeu 1942. godine – uslijedile uhićenja i deportacije Židova uhićenja i deportacije Židova

3 osnovne metode: 3 osnovne metode: prirodnoprirodno smanjenje pomoću smanjenje pomoću teškog prisilnog rada i loših uvjeta života, teškog prisilnog rada i loših uvjeta života, likvidacija u koncentracijskim logorima te likvidacija u koncentracijskim logorima te čišćenjačišćenja teritorija koja su provodila tzv. teritorija koja su provodila tzv. EinsatzgruppenEinsatzgruppen

Page 10: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

EinsatzgruppenEinsatzgruppen osnovane iz redova tajne policije i službe sigurnosti osnovane iz redova tajne policije i službe sigurnosti

kao kao jedinice s posebnim zadacima političke policijejedinice s posebnim zadacima političke policije čistili čistili su područja koja osvoji njemačka vojska tj. su područja koja osvoji njemačka vojska tj.

masovno ubijali uglavnom Židove, politički masovno ubijali uglavnom Židove, politički nepodobne Nijemce, Poljake i Rome nepodobne Nijemce, Poljake i Rome

broj njihovih žrtava procjenjuje se na oko 2 milijuna broj njihovih žrtava procjenjuje se na oko 2 milijuna ljudiljudi

Page 11: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

SS (SS (Schutzstaffeln)Schutzstaffeln)•osnovani 1922. godineosnovani 1922. godine•vrsta obavještajne službe i vrsta obavještajne službe i službe sigurnosti koja se službe sigurnosti koja se brinula za sami politički vrh i brinula za sami politički vrh i HitleraHitlera•odgovorni za osnivanje svih odgovorni za osnivanje svih vrsta logoravrsta logora•zapovjednik: Heinrich zapovjednik: Heinrich Himmler Himmler

Page 12: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

Osnovna škola "Skakavac" Knjižničarka: Nataša Bogdanović Jadronja, prof.

Gestapo (Gestapo (Die Geheime Die Geheime Staatspolizei)Staatspolizei)• neka vrsta političke policije neka vrsta političke policije • osnivali posebne radne logore u osnivali posebne radne logore u kojima su uglavnom držali politički kojima su uglavnom držali politički nepodobne osobe i koristili ih za nepodobne osobe i koristili ih za prisilni radprisilni rad• imali glavnu ulogu u imali glavnu ulogu u deportacijama Židova u deportacijama Židova u koncentracijske logorekoncentracijske logore

Page 13: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

dvije glavne vrste logora u Trećem Reichudvije glavne vrste logora u Trećem Reichu prvi logor Dachau osnovan je 1933. godine i postao prvi logor Dachau osnovan je 1933. godine i postao

je model za buduće logoreje model za buduće logore 22 koncentracijska logora sa preko 1200 22 koncentracijska logora sa preko 1200

«podružnica»«podružnica» glavna svrha koncentracijskih logora je bila glavna svrha koncentracijskih logora je bila

ekonomska dobit od rada besplatne radne snageekonomska dobit od rada besplatne radne snage glavna svrha logora smrti je sustavno i masovno glavna svrha logora smrti je sustavno i masovno

ubijanje evropskih Židova (Belzec, Sobibor, ubijanje evropskih Židova (Belzec, Sobibor, Treblinka, Chlemno, Majdanek i Auschwitz-Birkenau)Treblinka, Chlemno, Majdanek i Auschwitz-Birkenau)

Oko 4 milijuna ljudi (uglavnom Židova) izgubilo je Oko 4 milijuna ljudi (uglavnom Židova) izgubilo je život u logorimaživot u logorima

Page 14: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

Osnovna škola "Skakavac" Knjižničarka: Nataša Bogdanović Jadronja, prof.

Page 15: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

najpoznatiji logor smrtinajpoznatiji logor smrti osnovali ga SS-ovci 1940. godine na osvojenom osnovali ga SS-ovci 1940. godine na osvojenom

poljskom područjupoljskom području nalazi se 60 km zapadno od Krakovanalazi se 60 km zapadno od Krakova sastoji se od tri zasebna dijela, A1 - sabirni sastoji se od tri zasebna dijela, A1 - sabirni

centar, A2 – Birkenau i A3 – Monowitz. Osim centar, A2 – Birkenau i A3 – Monowitz. Osim toga, kompleks je obuhvaćao 39 sporednih toga, kompleks je obuhvaćao 39 sporednih logora, krematorije i laboratorijelogora, krematorije i laboratorije

oslobodila ga ruska Crvena armija 27. siječnja oslobodila ga ruska Crvena armija 27. siječnja 1945. godine 1945. godine

procjenjuje se da je u Auschwitzu ubijeno i procjenjuje se da je u Auschwitzu ubijeno i spaljeno oko 1, 6 milijuna ljudi uglavnom spaljeno oko 1, 6 milijuna ljudi uglavnom ŽidovaŽidova

Page 16: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

Ulaz u koncentracijski logor Ulaz u koncentracijski logor Auschwitz (natpis iznad ulaza: Auschwitz (natpis iznad ulaza: “Rad oslobađa”)“Rad oslobađa”)

Page 18: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti
Page 19: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

Službeni slikar Službeni slikar Crvene armije Crvene armije svjedočio je svjedočio je oslobađanju logora oslobađanju logora Majdanek (1944.) i Majdanek (1944.) i Auschwitza (27. Auschwitza (27. siječnja 1945.) i pri siječnja 1945.) i pri tome je izradio seriju tome je izradio seriju crteža.crteža.

Page 20: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti
Page 21: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti
Page 22: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

napisala ga je Anna Frank (1929.-1945.)napisala ga je Anna Frank (1929.-1945.) njeni roditelji Otto Frank i Edith Hollander njeni roditelji Otto Frank i Edith Hollander

vjenčali su se 1925. godine, a sljedeće vjenčali su se 1925. godine, a sljedeće godine rodila im se prva kćer Margot godine rodila im se prva kćer Margot Betti.Betti.

Page 23: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

•12. lipnja 1929. rođena 12. lipnja 1929. rođena je Annelies Marie je Annelies Marie (poznatija kao Anna) u (poznatija kao Anna) u Frankfurtu na Majni.Frankfurtu na Majni.•otac joj je porijeklom bio otac joj je porijeklom bio iz liberalne židovske iz liberalne židovske obitelji obitelji •godine 1933. vlast u Njemačkoj preuzima Hitler i time započinje doba progona. Bračni par Frank te godine počinje tražiti stan u Amsterdamu.

Anna i Margot 1933. godineAnna i Margot 1933. godine

Page 24: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

Obitelj Frank živjela je u Obitelj Frank živjela je u Amsterdamu bezbrižno sve do Amsterdamu bezbrižno sve do njemačke okupacije njemačke okupacije Nizozemske u svibnju 1940. Nizozemske u svibnju 1940. godine. Odmah su započeli godine. Odmah su započeli progoni Židova, a širile su se progoni Židova, a širile su se vijesti da će svi Židovi biti vijesti da će svi Židovi biti otpremljeni u logore u otpremljeni u logore u Njemačkoj. Njemačkoj.

U lipnju 1942. godine Margot U lipnju 1942. godine Margot prima poziv za radni kamp u prima poziv za radni kamp u Njemačkoj. Cijeloj obitelji prijeti Njemačkoj. Cijeloj obitelji prijeti uhićenje ukoliko se ne javi. uhićenje ukoliko se ne javi. Tada je "Tajno skrovište" već Tada je "Tajno skrovište" već bilo pripremljeno za prihvat bilo pripremljeno za prihvat obitelji Frank i obitelji van Pels.obitelji Frank i obitelji van Pels.   Obitelj Frank 1941.g.Obitelj Frank 1941.g.

Page 25: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

oobitelji su ušle u bitelji su ušle u skrovište 6. srpnja skrovište 6. srpnja 1942 godine. 1942 godine.

ttajno se skrovište ajno se skrovište nalazilo u napuštenom nalazilo u napuštenom dijelu tvrtke u kojoj su dijelu tvrtke u kojoj su radili Frank i von Pels. radili Frank i von Pels. Ulaz je sakrivala velika Ulaz je sakrivala velika pomična polica za pomična polica za knjige.knjige.

pomagači su pomagači su se brinuli se brinuli da dobiju namirnice, da dobiju namirnice, odjeću i sve drugo što odjeću i sve drugo što im je bilo potrebno. im je bilo potrebno.

.

Page 26: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti
Page 27: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

u tajnom skloništu su proveli dvije godineu tajnom skloništu su proveli dvije godine 4. kolovoz4. kolovozaa 1944. godine 1944. godine se ispred se ispred njihove zgrade njihove zgrade zaustaviozaustavio

automobil iz kojeg su iskočili njemački SS časnik i trojica automobil iz kojeg su iskočili njemački SS časnik i trojica nizozemskih policajaca. nizozemskih policajaca. Uhićeni su i zatvoreniUhićeni su i zatvoreni u amsterdamski u amsterdamski zatvor, a zatim zatvor, a zatim su su u rujnu deportirani u logore na istoku. u rujnu deportirani u logore na istoku. Destinacije su bile Bergen-Belsen i Auschwitz. Destinacije su bile Bergen-Belsen i Auschwitz.

od njih 8 preživio je samo Anin otac Otto Frank koji je nakon od njih 8 preživio je samo Anin otac Otto Frank koji je nakon rata objavio njen dnevnikrata objavio njen dnevnik

Anne i Margot umrle su u ožujku 1945. od tifusa i Anne i Margot umrle su u ožujku 1945. od tifusa i neishranjenosti u logoru Bergen-Belsen. neishranjenosti u logoru Bergen-Belsen.

.

Page 28: 27. siječnja  Dan sjećanja na žrtve holokausta i zločin protiv čovječnosti

Član 1.Član 1.Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su

obdarena razumom i sviješću i trebaju jedni prema drugome postupati u duhu obdarena razumom i sviješću i trebaju jedni prema drugome postupati u duhu bratstva.bratstva.

Član 2.Član 2.Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike

bilobilokoje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje,koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje,narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. narodnosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj.

Nadalje,Nadalje,ne smije se činiti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnogne smije se činiti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnogpoložaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područjepoložaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područjenezavisno, pod starateljstvom, ne samoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim nezavisno, pod starateljstvom, ne samoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim

drugimdrugimograničenjima suverenosti.ograničenjima suverenosti.

Član 3.Član 3.Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.