bulletinAtlant PROSINAC 2012.

ISSN 1332-4594 broj: 30

DODJELA NAGRADE

„DOBRO MORE“

m/b AP STON

m/b AP JADRAN

m/b AP STON

m/b AP JADRAN

Pred nama je vrijeme u

kojem čestitamo jedni

drugima Božić, radosni

zbog osjećaja obiteljske blizine i

Božićne topline i, osobito u ovim

recesijskim vremenima, vrijeme

nade u bolje sutra. Ujedno je

to i trenutak za kratak osvrt na

proteklu godinu uz zahvalu svim

pomorcima i zaposlenicima koji

su svojim nesebičnim trudom i

zalaganjem pomogli da se i ovoj

krizi uspješno odupremo.

Očekivanja za 2012. godinu su

bila tmurna, ali i pored takvih

najava tržište rasutih tereta nas

je još jednom iznenadilo, ovaj

put u izrazito negativnom tonu.

Dok je ubrzani rast svjetske

flote priča koja nas zaokuplja

već posljednje tri godine, druga

polovina 2012. godine donije-

la nam je nešto što godinama

nije zabilježeno: pad potražnje

za sirovinama. Procjenjuje se

da je globalni pad, u odnosu

na prvu polovinu godine nešto

iznad 1%, uzrokovan slabijom

potražnjom za čelikom te do-

datno padom u svjetskoj trgo-

vini žitaricama primarno kao

posljedica slabe žetve i izvoza iz

SAD-a.

Slabost tržišta rasutih tereta oči-

tuje se i u činjenici da je isko-

ristivost svjetske flote i dalje u

stalnom padu te za prvih 9 mje-

seci 2012. godine iznosi 86% što

je najniža razina još od doba ve-

like krize 1980-ih. Ipak, primje-

ćuju se i neki pozitivni pokaza-

telji. Unatoč smanjenju uvoznih

količina ugljena i željezne rude

u Kinu, realni efekt kineskog

uvoza je značajno veći zbog po-

većanog ‘tonne-mile’ učinka i to

prvenstveno zbog pada izvoza

željezne rude iz Indije i ugljena

iz Indonezije. Indijsku željeznu

rudu Kina je zamijenila poveća-

Poštovani dioničari, drage kolege pomorci, djelatnici Glavnog ureda i svi prijatelji Atlantske plovidbe!

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

Predsjednik kap. Ante JerKOvIć, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. nIKO BrAtOš, dipl. ing., članovi: BOšKO ercegOvAc, dipl.ing., kap. vlAhO lOnzA, dipl. ing., BOrIS rOzIć, dipl.ing., kap. AntUn šePArOvIć, ing., kap. ŽelImIr USKOKOvIć, dipl. ing.

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

kap. PerO KUlAš, dipl.ing. predsjednik Uprave

kap. PAvO šIševIć, dipl.ing. član Uprave

za komercijalne poslove

mArIn mAtAnA, dipl.ing. član Uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUšKO vlADOvIć-relJA, dipl.oecc.

član Uprave za financijske poslove

IvIcA šUrKOvIć, dipl.iur.član Uprave

za pravne poslove

2

nim uvozom iz daljih destinacija,

uglavnom Australije i Brazila,

dok je uvoz ugljena iz Indonezije

zamijenjen duljim transportom

istog iz Kolumbije, Južne Afri-

ke, SAD-a, i naravno Australije.

Ova nam je godina bila i izazov

u pogledu operativnog prihvata

pet novogradnji iz Južne Koreje

i Kine. Sa zadovoljstvom mora-

mo reći da su zahvaljujući trudu

i profesionalnom odnosu naših

pomoraca i zaposlenika ti zadat-

ci više nego uspješno obavljeni, a

brodovi uklopljeni u sastav naše

mlade flote.

što nam donosi sljedeća godina?

teško je sa sigurnošću bilo što

reći, ali još uvijek, nažalost, ne

možemo očekivati plodne dane

za brodarstvo. Stižu nam još

dva nova broda tipa panamax

iz Kine, radovi na izgradnji

nove poslovne zgrade ulazit će

u završnu fazu, a nadamo se da

ćemo se veseliti još jednoj iz-

vrsnoj turističkoj sezoni u Du-

brovniku. Atlantska plovidba

unatoč recesijskim vremenima

i globalnoj krizi dočekuje iduću

godinu financijski stabilno i bez,

za današnje vrijeme, uobičajenih

problema u likvidnosti. Brodimo

i dalje, sigurni u svoje znanje i

iskustvo koje nam je uvijek po-

magalo prebroditi krize svjet-

skih tržišta.

Svima vama, a osobito našim po-

morcima, moje najiskrenije želje

za sretan i blagoslovljen Božić

i uspješnu novu 2013. godinu.

neka predstojeći blagdani done-

su zdravlje, radost i mir vama i

vašim obiteljima.

kap. PerO KUlAš dipl.ing.

predsjednik Uprave

3

Slijedom dvadesetsed-mogodišnje prakse, od 1985. godine, a sukladno odredbama Pravilnika o ustanovljenju i dodjeli javnih priznanja Atlantske plovidbe d.d. prigodom obilježavanja njezina osnutka (15. prosinca), dodijelit će se našim pomorcima i zaposlenici-ma u Kopnenim služba-ma statua „Dobro more“ (rad sada već preminu-log akademskog kipara Koste Angelli Radovanija) s istoimenom pjesmom dubrovačkog akademika i književnika Luka Paljet-ka, kao znak posebnog priznanja za 30 godina predanog i ustrajnog rada u Atlantskoj plovidbi d.d.

„DOBRO MORE“

Vide Boro, vođa palube. zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od

24.05.1982. godine u svojstvu mladića kuhinje, čistača, mornara i kormilara. Unaprijeđen

15.10.2005. godine u zvanje vođa palube. Iskrcan s m/b zagreb i koristi godišnji odmor.

Mario Burin, 1. časnik palube. zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od

28.11.1981. godine u svojstvu kadeta, kormilara. Od 02.08.1984. plovi u svojstvu 3. časnika

palube. na odsluženje vojnog roka odlazi 19.12.1985. godine. vraća se 10.12.1986. godine

te plovi u svojstvu 3., 2., 1. časnika palube i zapovjednika. Ukrcan 09.09.2012. godine na

m/b AP Držić.

Juan Knego, zapovjednik. zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od

14.07.1981. godine u svojstvu kadeta. Istekom Ugovora o radu slijedi 13.10.1982. raskid

radnog odnosa. Od 06.11.1982. godine plovi u svojstvu kormilara i 3. časnika palube.

na odsluženje vojnog roka odlazi 18.12.1986. godine. vraća se 07.12.1987. godine te plovi u

svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. U zvanje zapovjednika unaprijeđen je 18.12.2005. godine.

Ukrcan na m/b AP Astarea.

Ðino Marinović, vođa palube. zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d.

od 26.12.1981. godine u svojstvu vježbenika palube. Istekom Ugovora o radu 11.02.1983.

godine slijedi raskid radnog odnosa. vraća se 13.05.1983. godine te plovi u svojstvu kormilara.

Od 20.04.2007. godine plovi u svojstvu vođe palube. Ukrcan 03.05.2012. godine na m/b

Atlant Frauke.

Ovogodišnji su dobitnici:

44

DOBITNICI NOVČANIH JUBILARNIH NAGRADAPravilnikom o radu Atlantske plo-vidbe d.d. određeno je da radnici i pomorci dobijaju novčane nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada u Društvu.

„DOBRO MORE“

10 godinanikola BajoPero Batinićtoni Jerkovićluko KotlarŽeljko Kuretrade ljubibratićIvan matananikša miloslavićIvica Prpićnikša račevićmarinko radićAntonio vidiš

15 godinaDenis AlerićŽeljko BanStjepan crnčevićvinko cvjetkovićtomislav ćosićmatko maškarićBranko PribisalićBožo Stanić

20 godinaenis Kovačluko ljumovićleonard martinovićnikola Sterniša

25 godinaleon Bjelokosićmiro crnčevićPero ÐurašIvo glunčićPetar Kunić

nedjeljko margaretićzlatko matijevićmarija masarIvo mullerKatija PilašAne vićanmarija zec

30 godinaVide Boromario BurinJuan KnegoÐino marinovićJoško marlaismiro tomaševićAnte vujović

35 godinanikša BjelokosićBoris maškarićIvo maždinPetar PetronioJure radić

40 godinamarjan glavannedjeljko KmetovićAntun Krilanovićnenad mladinnikola Pavlina ekrem Sarićgoran šango

Joško Marlais, upravitelj stroja. zaposlen u Atlantskoj

plovidbi d.d. od 11.09.1978. godine u svojstvu vježbenika stroja. na višu

pomorsku školu odlazi 12.12.1979. godine. vraća se 30.04.1982. godine, a

12.07.1982. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. vraća se 15.06.1983. godine

te plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika stroja. Unaprijeđen

19.12.1999. godine u zvanje upravitelja stroja. Ukrcan na m/b AP Argosy.

Miro Tomašević, upravitelj stroja. zaposlen u Atlantskoj

plovidbi d.d. od 04.09.1980. godine u svojstvu vježbenika stroja. Istekom ugovora

o radu 26.01.1982. godine slijedi raskid radnog odnosa. vraća se 22.11.1983.

godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu čistača, 3., 2. i 1. časnika stroja.

Unaprijeđen 12.05.2004. godine u zvanje upravitelja stroja. Ukrcan 02.10.2012.

godine na m/b Atlant trina.

Ante Vujović, vođa palube. zaposlen u Atlantskoj plovidbi

d.d. od 25.08.1979. godine u svojstvu mladića sobe i II. konobara. godine 1981.

16.12. slijedi raskid radnog odnosa. vraća se 20.07.1984. godine te plovi na

brodovima Društva u svojstvu mladića kuhinje, kormilara. U zvanje vođa palube

unaprijeđen je 28.06.1997. godine. Ukrcan 21.06.2012. godine na m/b Sveti

nikola I.

5

U cijeloj ovoj poslovnoj go-dini, kad se iz današnje perspektive pogledaju svi

događaji o kojima smo izvijestili i u prethodnom i u ovom broju Bulleti-na, potpuno je jasno vidljivo da je ovo godina „preslagivanja“ flote Društva, odnosno njene obnove na način da su preuzete brojne novogradnje na Da-lekom Istoku, dok su istovremeno prodani neki stariji brodovi iz flote Društva. O nastavku tog trenda, ali i o ostalim vijestima, u drugoj polovini ove godine.

ZAKAZANA REDOVNA GLAVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA

Uprava i nadzorni odbor (za pitanja iz djelokruga svoje nadležnosti) dana 29. svibnja ove godine su sazvali re-dovnu glavnu skupštinu Atlantske plovidbe d.d.

redovna glavna skupština zakazana je za 30. kolovoza ove godine. Kao što to predviđaju propisi, poziv za skupštinu sa dnevnim redom i prijed-lozima odluka objavljeni su na web stranicama hAnFA-e, zagrebačke burze d.d. i Atlantske plovidbe d.d., a upućen je javnosti i putem hInA-e. Svim dioničarima poziv je upućen dostavom prethodnog broja Bulleti-

na na njihove adrese, a u tom broju Bulletina otisnut je cjelokupan poziv na skupštinu.

PRIMOPREDAJA M/B ŠIPAN

Dana 31. srpnja ove godine izvršena je primopredaja m/b šipan indonezij-skim kupcima. Ugovor o prodaji je sklopljen nešto ranije i o tome je bilo riječi još u prošlom broju Bulletina.

Sama primopredaja je obavljena u turskoj u 10,35 sati po lokalnom vremena, a protekla je bez ikakvih teškoća.

PREUZIMANJE TREĆE NOVOGRADNJE U JUŽNOJ KOREJI

Dana 16. kolovoza 2012.g. u 15,15 sati po lokalnom korejskom vreme-nu, u brodogradilištu StX u Južnoj Koreji, Atlantska plovidba d.d. je preuzela treću i posljednju novograd-nju u tom brodogradilištu. Preuzeti brod je dobio ime AP StOn.

m/b AP StOn je brod tipa supramax i blizanac je dviju prethodnih novo-gradnji izgrađenih za Atlantsku plo-vidbu d.d. u istom brodogradilištu i to m/b AP AStAreA (koji je preuzet 04.04.2012.) i AP SlAnO (preuzet 14.05.2012.).

m/b AP StOn ima 57.300 tona no-sivosti, ukupne duljine 190 metara, širine 32,26 metara i visine (do glav-ne palube) od 18,50 metara. Brod pokreće glavni stroj od 9.480 kW, a postiže brzinu od 14,5 milja.

Vijesti IZ DRUŠTVAIvica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva

Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva

6

ODRŽANA REDOVNA GLAVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA

Kako je bilo i najavljeno, dana 30. kolovoza 2012. godine održana je redovna glavna skupština Atlant-ske plovidbe d.d. na kojoj su done-sene odluke u skladu sa prijedlozima odluka Uprave i nadzornog odbora Društva.

također, sukladno propisima, sve su odluke redovne glavne skupštine Društva objavljene već sutradan na web stranicama hAnFA-e, zagre-bačke burze d.d. i Atlantske plovidbe d.d., kao što su i putem hInA-e bile odmah dostupne svim medijima.

PRODAJA HOTELA GRAND

Dana 11. listopada 2012. sklopljen je Ugovor o kupoprodaji nekretnina hotela grand na lopudu s pripada-jućim i ostalim nekretninama kojim je Atlantska plovidba d.d. prodala te nekretnine Anker grupi d.o.o.

Kako su skoro sve prodane nekretni-ne pod režimom zaštite u skladu sa zakonom o očuvanju kulturnih doba-ra, prije nego što je sklopljen Ugovor o kupoprodaji, Atlantska plovidba

d.d. je bila dužna po istom zakonu dati ponudu za kupnju ovlaštenicima prava prvokupa i to republici hrvat-skoj, Županiji dubrovačko-neretvan-skoj i gradu Dubrovniku. U zakon-skom roku niti jedan od ovlaštenika tog prava prvokupa nije prihvatio našu ponudu za kupnju, pa su ne-kretnine prodane Anker grupi d.o.o.

PREUZIMANJE NOVOGRADNJE U NR KINI

na kraju ovih vijesti iz Društva još i vijest da je 16. studenog 2012.g., u 16,00 sati po lokalnom vremenu od-nosno u 09,00 sati po hrvatskom vre-menu, u narodnoj republici Kini, u brodogradilištu JehI, Atlantska plo-vidba d.d. preuzela brod, novograd-nju , koji će ploviti pod imenom m/b „AP Jadran“. radi se o četvrtoj no-vogradnji, koju je Atlantska plovidba d.d. preuzela od istog brodogradili-šta, a brod je građen pod oznakom trupa JehI08c-004.

Preuzeti brod je tzv. brod „blizanac“ m/b „AP Argosy“ koji je u travnju ove godine preuzet u istom brodo-gradilištu. radi se o brodu tipa pana-max od 79.800 tona nosivosti, uku-

pne duljine 229 metara, širine 32,26 metara i visine (do glavne palube) od 20,25 metara. Pokreće ga glavni stroj od 11.620 kW, a postiže brzinu od 14 milja. treba naglasiti da je i ovaj brod s dvostrukom oplatom, te građen na način da će biti osposobljen za plovid-bu zaleđenim morem (tzv. I.c. klasa broda).

Ovim preuzimanjem novogradnje za-ključen je, za ovu kalendarsku godi-nu, proces preuzimanja novih brodova koji su se na Dalekom Istoku gradili za Atlantsku plovidbu. O novim pre-uzimanjima brodova bit će riječi nešto više dogodine.

na kraju, potrebno je spomenuti, ili bolje rečeno rezimirati, da je od 04. travnja pa do 16. studenog ove go-dine (u 7,5 mjeseci) preuzeto čak pet novih brodova, te je time flota Druš-tva povećana za više od 330.000 tona nosivosti. nadzor gradnje tih brodova, ali i svi poslovi oko njiho-vog preuzimanja obavljeni su skoro u cijelosti sa svojim radnicima i pomor-cima što je bio, pored redovnih poslo-va, izuzetan napor. međutim, svi su ti poslovi obavljeni iznimno kvalitetno i pravovremeno, što nas čini posebno ponosnima.

7

Nakon što su uspješno završe-ni radovi zaštite građevinske jame, iskopi, hidroizolacija

ukopanog dijela građevine i betoni-ranje podzemnih etaža, novogradnja Atlantske plovidbe izdigla se iznad ra-zine zemlje. Sada su u tijeku betonski radovi na trećoj nadzemnoj etaži.Paralelno se obavlja niz aktivnosti na građevini. na dijelu gdje je ski-nuta oplata nakon betoniranja, od-mah se zidaju pregradni zidovi. U sve tri etaže podruma radnici Tromonta užurbano ugrađuju „sprinkler“ sustav, hidrantsku mrežu, elektroinstalacije te sustave za vatrodojavu i plinodojavu. U prizemlju je, u prostorijama buduće banke, već ugrađena instalacija ventilacije.na gradilištu se svakodnevno nala-zi prosječno stotinjak radnika raznih struka. Uprava gradilišta svakodnev-no se nalazi na gradilištu i brine da radovi teku usklađeno te da se poštuje projektna dokumentacija i dogovore-ni dinamički plan izvedbe radova. na

gradilištu možemo zateći Upravu gra-dilišta koju čine:predstavnici investitora (voditelji projek-ta – Abakon: Željan Konsuo i Željko Jelić; Atlantska plovidba d.d.- Hrvoje Dunatov) , izvođači (Tromontov tim: voditelj pro-jekta - nenad Džaja, glavni inženjer gradilišta - Alen Čaleta, voditelji ra-dova - Ivana rustan Franić, miroslav zeba, Danijel Bagarić, Dario mušura i Ivan Žolo te Kamgradov voditelj rado-va hrvoje Patekar).

Svakodnevni sudionici projekta su i nadzorni inženjeri miljenko miljak, Ane Svilokos i vinko Fabris te projek-tanti arhitekture Ana Pančić i romano Duić.veliki se dio aktivnosti ne može vidje-ti, ali je i te kako važan da bi se svi radovi mogli izvesti kvalitetno i na vri-jeme, a u skladu s predviđenim troš-kovima. Da bi se to postiglo, potrebno je pravodobno posložiti tijek izvođenja radova, naručiti materijal i opremu te

obaviti sve potrebne pripremne radnje. Sukladno tome, u tijeku su izmjere za izvođenje zahtjevnih radova na stakle-noj konstrukciji i usklađivanje detalja izvedbe. Inženjeri i radnici Tromontove tvornice u poslovnoj zoni Čaporice pokraj trilja već su izradili radionič-ke nacrte, nabavili materijale i upravo izrezuju profile za čeličnu konstrukciju koja će spajati dva dijela zgrade: veći, tzv. „kubus“ i manji, tzv. „jedro“.već sada je po djelomično izvede-noj konstrukciji uočljivo da će nova Upravna zgrada Atlantske plovidbe po-stati središnje mjesto poslovnog sre-dišta Dubrovnika, i po sadržaju, i po atraktivnom i prepoznatljivom izgle-du.Stoga svi sudionici ovoga projekta s velikim žarom i marom sudjeluju u planiranju i gradnji, svjesni da imaju veliku povlasticu: ostaviti trag u pro-storu.

glavni inženjer gradilišta:Alen Čaleta

ATLANT POSLOVNI CENTAR

kap. Nikola Franetović

8

kap. Nikola Franetović Razgovor

Povodom odlaska u (zasluže-nu?) mirovinu dosadašnjeg dugogodišnjeg rukovoditelja

Službe za teške terete evo nekoliko ri-ječi o tom dijelu našeg Društva.

“Sada, na završetku mojeg radnog vi-jeka, prilika je da se svi zajedno podsje-timo na početak i razvijanje ovog dije-la naše kompanije, čega će se, nadam se, rado sjetiti svi oni koji su plovili na

brodovima za teške terete u ovih za-dnjih tridesetak i nešto sitno godina.

Dakle, relativno davno, koncem se-damdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća javila se potre-ba za prijevozom velikih i teških kole-ta iz zapadnih visoko industrijalizira-nih zemalja za razne tvornice u bivšoj državi, a najviše za Petrokemiju u Ku-tini, Omišalj na Krku i za razna dru-

ga postrojenja. Ove specijalne, veoma teške i glomazne terete, prevozili su strani specijalizirani “heavy lift” bro-dovi uz visoke vozarine, a dio takvih tereta se prevozio i ondašnjim našim brodovima koji su držali linijski servis Jadran – engleska s ticanjem raznih usputnih luka.Pošto je ukrcaj/iskrcaj i prijevoz teških koleta bio veoma komplicirana i sku-pa operacija za običan brod u liniji, a trebalo je i angažirati plovne dizalice za ukrcaj i iskrcaj što je predstavljalo velike troškove, došlo se na ideju da se kupi jedan ili više brodova manje to-naže specijaliziranih za prijevoz teških koleta.Ideja se počela ostvarivati, najviše za-laganjem kap. Antuna vukovića, pa je početkom 1979., kao prvi u nizu, kupljen polovni brod Kutina s dosta primitivnim (gledajući iz današnje perspektive), ali učinkovitim teretnim uređajem kapaciteta 150 tona.Ovaj brod je plovio u sklopu tadaš-nje linijske službe, i naravno, odmah se dogodila logična stvar – čim imate specijalni brod počnete dobivati i po-nude za prijevoz specijalnih tereta (teš-kih tereta i projektne opreme).Polovinom slijedeće 1980. godine na-bavljen je također polovni brod Jaho-rina s većim kapacitetom manipulacije teškim koletima pa su ova dva broda izdvojena iz linijskog servisa i vođeni

m/b Jahorina

9

su kao poseban odjel. m/b Jahorina je većinom bio uposlen na prijevozu teških separatora iz Bih preko luke Ploče za ruske luke u crnom moru.na ovom brodu sam plovio odmah po preuzimanju kao prvi časnik. Kada ga se danas prisjetim, nisam siguran da bi danas brod smio plo-viti, naime iz kabine zapovjedničkog mosta skoro ništa se nije vidjelo “de-prova” zbog velikih i glomaznih jar-bola, samarica i posebnih opirača na obalu. Ako smo htjeli nešto vidjeti trebalo se nagnuti preko krila mo-sta. Posada je brojila svega 12 ljudi.Sredinom 1982. kupljen je mb mo-lunat, još manji brod s manje od 1000 DWt te skromnim kapacite-tom dizanja tereta. Posadu je činilo samo 9 ljudi, a brod je plovio ne samo po mediteranu nego i po cije-lom Atlantiku.m/b Ston je kupljen početkom 1983., to je “sistership “ od m/b Ku-tine.Dakle, plovio sam kao prvi časnik na “Jahorini” i “Kutini”, a kao zapovjed-nik na “moluntu” i kraće vrijeme na “Jahorini”, dva puta na “Stonu”.zbog privatnih razloga nastojao sam se iskrcati i raditi na kopnu pa sam tako 1986. počeo raditi u našoj

kompaniji i to u Službi za teške terete.tih godina dolazi do određenog poveća-nja flote, naime m/b lapad nabavljen je sredinom 1984. godine.m/b lapad je bio odličan brod u sva-kom pogledu, čvrsto građen, mogao se nasukavati na pješčano dno i tada vršiti manipulacije teretom bilo s dizalicom ili roro. mislim da je svima, koji su plovili na njemu, ostao u lijepoj uspomeni.Koncem 1985. nabavljeni su m/b Pli-tvice i m/b Kupari (“sisterships“). Svi ovi brodovi bili su nabavljeni kao polovni, pa se počelo razmišljati o novogradnji tj. brodu nešto veće tonaže.I tako dolazimo do m/b gruž.

Ovaj brod je bio dobro zamišljen, ve-oma sofisticiran uz relativno skromnu nosivost od 4260 DWt, moglo se na-plavljivati skladište, ploviti otvorenog skladišta, imao je odlične dizalice, ali i uza sve to činio je stalno gubitke. za-što? naime, tijekom gradnje u nizo-zemskoj došlo je do financijskih zavr-zlama na koje mi nismo imali utjecaja pa je brod ispao vrlo, vrlo skup. Brod je zaplovio u ožujku 1986.godine.Slijedi nabavka polovnog broda Slano koncem 1987. tako da odjel raspolaže s malom, ali za ono vrijeme konkuren-tnom flotom koja ima svoje područje rada i poznata je na tržištu.Ja sam se bavio asistencijom kap.vu-koviću i često odlazio pregledati teret prije zaključka jer nas je iskustvo na-učilo da ponekad krcatelji pogriješe (ne)namjerno kada deklariraju težinu i dimenzije koleta (naročito naši ju-gozapadni prekojadranski susjedi, a i drugi).m/b Jahorina i molunat prodani su-koncem 1987., jer su bili već dotrajali, m/b Ston prodan je sredinom 1989., a m/b Kutina sredinom 1990. godine.Dakle, u floti smo duže vrijeme imali najviše do četiri broda.tako je to išlo do 1991. m/b gruž je činio gubitke, a ostali su zarađivali. Dolazi Domovinski rat i prekid veza pa se brodovi ugovaraju i s njima se

m/b ATLANT FRAUKE

m/b LAPAD

10

rukovodi iz našeg Ureda u rotterda-mu i londonu.Koncem 1992. prilike u Dubrovniku se koliko-toliko smiruju, kap. vuković odlazi na drugu dužnost, a ja ostajem kao šef Odjela i s drugim kolegama nastoji se izvući najbolje iz naše male heavylift flote. Smjenjuju se vremena kriza i boljih vremena, ali ratne ne-prilike su ostavile trag. Iz manje-više opravdanih razloga nije se na vrijeme pristupilo obnovi flote, a brodovi, na-ravno, stare kao i mi.Interesantno je za napomenuti da su neki članovi posade, koji su jednom bili na nekom od ovih brodova, i ka-snije bili vrlo zaineresirani za ukrcaj na hl brodove (m/b lapad je naročito bio omiljen), a neki drugi su bježali od hl brodova kao “vrag od tamjana”.m/b gruž, zbog stalnih gubitaka, ko-načno je prodan početkom 1997., a ostali, ranije prodani, završili su svoj vijek pozitivno.Pokušalo se i dalje raditi na obnovi flote i sagraditi dva broda primjere-na novom tržištu, ali može se reći da stvarno nismo imali sreće. S rumunji-ma je bila dogovorena gradnja dvaju brodova, ali prije konačne potvrde oni su odustali.m/b Slano prodan je koncem 2001., a mb Plitvice sredinom 2002. već se po-

četkom 2002. vode pregovori o kupnji dvaju većih polovnih hl brodova i to je ostvareno sredinom godine. Kuplje-ni su m/b love letter i love Song. Imena su im čudna za naše pojmove, ali oni su bili u vremenskom najmu za jednu poznatu japansku brodarsku kompaniju pa je taj posao i nastavljen.m/b Kupari prodan je koncem 2003.godine.I dalje se nastojalo raditi na obnovi flo-te pa se pokušalo raditi s Brodogradili-štem Split i dogovoriti gradnju jednog ili dvaju brodova sličnih mb lapad, ali većeg kapaciteta. međutim, to se do-

gađalo 2004. i 2005. godine kada do-lazi do naglog i visokog porasta voza-rina, a time i porasta cijena brodova pa su predstavnici škvera svaki put, kada bi došli na sastanak, došli s novom, višom cijenom i tako se stvar raspala.tako je ostala jedina mogućnost kupi-ti 4 polovna, ali vrlo dobra hl bro-da od njemačke firme SAl i s njima je ugovoren time charter (vremenski ugovor o najmu) jer je banka, koja daje kredit, zahtijevala time charter. Preuzimanje ovih brodova trajalo je od konca 2005. do konca 2006. godine.m/b love letter i love Song prodani su sredinom 2006.godine.m/b lapad također je prodan, ali u tursko rezalište za staro željezo i s njim završava jedna faza ovog Odjela. Od tada radi se samo time charter.m/b Atlant regine prodan je koncem 2011., a m/b Atlant Svenja u velja-či ove godine, tako da su sada ostala samo dva broda.

što ću raditi u mirovini? nadam se malo oko maslina i inače po zemlji, a što manje trčati po doktorima i gledati televiziju.”

m/b Molunat

m/b Ston

11

1. časnik palube

Luko LjumovićZA DOBRO RASPOLOŽENJE NA BRODU

Razgovor

Kao prvi časnik palube, prošle go-dine, bili ste na „Petki“, uglavnom po europskim lukama. Ove godine, na jednom od brodova za teške te-rete („Atlant Frauke“). Kakve su razlike na tim brodovima? Kako se danas navegava? Kakvi su uvjeti?Poslije „Petke“ bio sam dva puta na brodovima za teške terete. razlike su dosta velike, jer je „Petka“ linijaš. Brod uhodan za isti teret po europskim lu-kama. Krca ugljen. A brodovi za teš-ki teret stalno mijenjaju i luke i teret. velika je razlika i u organizaciji posla i svemu ostalom. Brod za teške terete je zanimljiv. Stalne su promjene i okol-nosti koje se događaju, a uvjeti na bro-dovima danas su općenito bolji, i što se tiče tehnike, i opreme, i prehrane. Inače, manje smo u lukama, ubrzan je ritam posla i brod se nastoji zadržati što manje u luci, pogotovo brod za teške terete. rano ujutro, početkom radnog vremena, vrši se ukrcaj ili iskr-caj tereta, kako bi brod partio već u podne. Dosta je teže nego kada se u lukama boravilo i nekoliko dana.Četiri mjeseca na brodu, pa doma?Sadašnji ugovor je povoljan za pomor-ce. Dosta dobar. Ukoliko se to poštuje.Pomorce, pri tom, najviše zanimaju plaće. Znamo, velika je kriza. Znača-jan pad vrijednosti vozarina. Jesu li i koliko, plaće zbog toga umanjene?Plaće su umanjene desetak posto, ali su negdje u omjeru s drugim kompa-nijama. Atlantska prati stanje na trži-štu i nadam se, kada se ono popravi, da će i plaće biti kao prije. Po informa-cijama koje imamo to bi moglo biti za godinu dana.

Više od 20 godina ste na brodo-vima Atlantske plovidbe. Čega se najradije sjećate?Osamdeset i četvrte bio sam učenik na praksi, između trećeg i četvrtog razre-da srednje škole. Slijedila je kadetura, a kasnije i navegacija. nekad su bro-dovi imali više članova posade. Imali smo više vremena, a tempo navegacije bio je sporiji. tih se brodova i tog vre-mena radije sjećam nego današnjih, kada je sve ubrzano, jer je prije bilo više druženja, više veselja i zabave na brodu. Danas su uvjeti drukčiji.

ljudi kao da nemaju vremena ni volje za zabavu i druženje. Kažu, nema više ni one čari na-vegacije. Mnogi se, bez obzira na teže uvjete na brodovima, više sjećaju onih prošlih dana kada se duže plovilo, a u lukama sporije iskrcavao teret.

Kao što je već kapetan Ðanko zupčić naveo, svak ima laptope, kompjutere i nakon radnog vremena zatvore se svi u svoje kabine. Jednostavno, druženja više nema.Zbog čega je tako? Drugi je tempo i način života na brodu. Promijenila se i kultura ponašanja. Jed-nostavno, nema više druženja, a dosta su se promijenila i pravila ponašanja. Kontrole se provode ne samo u SAD-u nego u cijelome svijetu, a povremeno i nenajavljeno i po uputama Atlantske plovidbe. Prije su ugovori trajali 6 do 8 mjeseci. Brodovi su bili sporiji. Duže se stalo i na sidru, a u luci i po dese-tak dana. Sve je bilo sporije, a manje zakona i kontrola. Život na brodu bio je opušteniji, mirniji nego danas s puno manje administracije, a danas su za-htjevi svih luka, kontrola, pa i Atlant-ske plovidbe, kao i svih osiguravajućih društava, da se vodi evidencija o svim radovima i postupcima na brodu, tako da administracija čini gotovo 50 posto poslova prvog časnika palube. Zapovjednik? Obavlja najveći dio administrativnih poslova, kao i upravitelj stroja. U toj priči nezaobilazan je i kuhar.nakon što je nestalo ono druženje na brodu i boravci u lukama, kuhar ostaje jedina poveznica svim članovima po-sade. Jedino za vrijeme objeda i veče-re sjednemo zajedno za stol. Od njega, znači, zavisi dobro raspoloženje na bro-du, koje je u zadnje vrijeme lošije nego je bilo prije petnaestak godina.Novi brodovi Atlantske plovidbe. Modernija flota. Stara samo oko 5 godina, kao što je najavljeno iz Uprave. To je neusporedivo s onim prije.

Najdraže su mi portugalske luke zato što su najsličnije našim gradovima i Dubrov-niku, zbog načina života i mentaliteta ljudi sličnih nama i našem podneblju. A u svijetu? Možda, luke Juž-ne Amerike, koje su još uvi-jek egzotične. Iako, danas su sve luke gotovo iste, po-gotovo zbog zahtjeva služ-bi sigurnosti i strogih kon-trola. Nisam bio na Novom Zelandu, a ni na zapadnim obalama Amerike i većem dijelu Afrike.

12

tako je. Komfor na brodu, uređenje broda, instrumenti na brodu, navega-cija, sve je puno naprednije i moderni-je nego prije. Posadi broda i časnicima time je posao olakšan. I svima na bro-du, pretpostavljam, iako još nisam bio na ovim novim brodovima Atlantske plovidbe. Kao kompanija „Atlantska“ je dosta dobro uspjela izdržati sve ove padove vozarine i svjetske krize, čak je i obnovila skoro cijelu flotu, pa je, pogotovo u hrvatskim uvjetima, jedna od najboljih. Uspjela je povećati i uku-pnu tonažu brodova. nadam se da će tako i dalje nastaviti, da će uskoro, što se tiče vozarina doći bolji dani i da će plaće ponovo doći na staro stanje.

Luko Ljumović, rođ. 15.11.1966. u Dubrovniku

Od 23.07.1984. m/b Koločep - mladić palube.Od 04.07.1985. m/b Bosanka - vježbenik palube.Od 26.10.1992. m/b Jadran – kormilar.Od 20.08.1993. m/b Cast Muskox - 3. časnik palube.Od 23.10.1996. m/b Cvijeta Zuzorić - 2. časnik palube.Od 20.12.1999. m/b Mljet - 1. časnik palube.

Imam kuću i zemljište, koje sam naslijedio od roditelja u Donjem Obuljenu u Moko-šici, u Rijeci dubrovačkoj. Kada sam doma, bavim se malo uređenjem svoga vrta, a i sportskim ribolovom. Imam malu barku. A i ptice su bile moj hobi dugo, dugo vreme-na. Teško je uskladiti nave-gaciju i bavljenje pticama. Dok sam na brodu, teško je organizirati nekoga tko će se njima baviti, čistiti ih i hra-niti. Već godinama član sam Društva za uzgoj i zaštitu pti-ca u Dubrovniku. Prije sam išao na natjecanja i izložbe sa svojim pticama. I ponovo ću, kada prestanem navega-vati.

13

m/b AP STON

m/b AP Ston, treći je i posljednji u nizu od tri broda blizanca izgrađena u Koreji tijekom 2012. godine.to je brod za prijevoz rasutih tereta, tipa Supramax, tj. opremljen dizali-cama, po tonaži veći od brodova tipa handymax.Duljina preko svega 190 m, širina 32,26 m, max. gaz 13,019m, visina 18.50m. Brod ima 5 skladišta, korisna nosivost na ljetnom gazu je 57480,4 mt.težina samog broda je 10303,8 mt. Solidan je to i čvrsto građen brod, ojačan za ukrcaj rasutih tereta veće gustoće, s mogućnošću alternativnog krcanja tereta u skladišta - nakrcana skladišta 1,3 i 5, a ostala dva skladišta: 2 i 4 prazna.

Četiri dizalice, svaka nosivosti od 36 tona, omogućuju vršenje trgovačkih operacija na sidrištima te dodatna uposlenja broda po lukama koja drugi brodovi ne mogu ticati.Stroj mAn diesel jačine 12924 ks / 480 kw razvija brzinu od 14,5 čv uz potrošnju od 36 tona teškog goriva.vije zastavu marshall Islands, luka upisa je majuro. Jaka je to zastava čiji se brodovi nalaze na bijeloj listi, a dodatno nam omogućuje i ukrcaj strane posade i ostvarenje veće dobiti. naime, od ukupne posade, koju čine 4 viša časnika, 2 vježbenika palube i stroja, niži časnici i ostala posada, 16 je Filipinaca.

Zapovjednik m/b AP Stonkap. Leon Bjelokosić

14

Časnici palube: ROKO MEDI, 1.časnik palube,

ROY P. ILDEFONSO 2.časnik palube,

HECTOR C.LAUDE 3.časnik palube.

15

Preuzimanje novog broda teče pola-ko i za to treba imati strpljenja. rad i gradnju vrijednih korejskih radnika nadzire tim inženjera odabran od stra-ne Atlantske plovidbe d.d., a dolaze iz tvrtke Promaris na čelu s gosp. Želj-kom Sutonom, dipl.ing. iz Splita. Uz njega tu su još nikša, Kristijan i Sat-nam, svaki zadužen za svoj dio broda i opreme.15.07.2012. kada se bliži probna vo-žnja, u Koreju dolaze upravitelj stroja mateo Perović i 1.čas.pal. roko medi i 2.čas.str. Jozo taslak. Spava se u hote-lu lijepoga imena ‘nice’ te svakodnev-no odlazi u Ured u brodogradilište, te potom na brod gdje slijedi upoznava-nje s brodom i opremom. 27.07.2012. vrši se probna vožnja te nadgleda rad glavnog stroja i svih uređaja.07.08. dolazi tehnički inspektor zdrav-ko lović zadužen za brod, nikola ma-tana zadužen za popis svih uređaja na

brodu i uspostavu planiranog održava-nja broda, te ostatak hrvatske posade: zapovjednik leon Bjelokosić i 2 vjež-benika. vježbenik palube Stipe Ðerek kome je ovo prvo ukrcanje te Srđan Kosović koji će na ovom brodu završiti asistenturu, te, nadam se, postati naš dugogodišnji časnik stroja.12.08.2012. dolazi i ostatak časnika i posade. šesnaest Filipinaca „stidljivo“

stoji u predvorju hotela dok im zapo-vjednik broda drži ‘Welcome meeting’.nastavljaju se jutarnji odlasci u bro-dogradilište, Ured i na brod. Ovdje je sve u znaku brodovlja, pa i restoran u kojem jedemo ručak, koji je ustvari izgrađen kao omanji brod naslonjen na zgradu u kojoj se nalaze uredi.Brod se oprema potrepštinama za prvo putovanje.

MICHAEL M.BUENAFE – vođa palube,

SAMUEL Jr M.SAMILLANO – kormilar,

JUNEIL R. NUNEZ – kormilar,

STIPE ÐEREK – vježbenik palube,

LORETO Jr H.MONSERATE – kormilar,

JORNEIL P.DUMAT – Ol – mornar,

JOVIT I. LIBOT – mornar.

Posada stroja u Kontrolnoj kabini:

JAIME M.AWA, mazač,

DENNIS Jr P.BARRIDO, 3.časnik stroja,

MATEO PEROVIĆ – upravitelj stroja,

SRÐAN KOSOVIĆ – vježbenik stroja,

JESSEI I. JAINAR – 4.časnik stroja,

JOZO TASLAK – 2. časnik stroja,

CARLITO B. ROQUE – brodski mehaničar,

ANTHONY A.CORTEZ – elektroničar.

16

14.08.2012 dolaze član Uprave za ru-kovođenje brodovima, dipl. ing. ma-rin matana te pravnik Društva, dipl. iur. hrvoje Dunatov, koji će nazočiti primopredaji te ovjeriti primopredaju broda.tom prigodom smo zaprimili lijepu i zanimljivu sliku (kombinarana tehni-ka izlivene plastike i ulja na istoj) na-šeg zaštitnika i parca svetog vlaha na kojoj im se od srca zahvaljujem. Ista je izvješena na jedan od zidova moje kabine gdje se savršeno uklopila. A i lijep je osjećaj da uz grad, kojega drži na ruci, sv. vlaho sa zida čuva svih nas i naš lijepi AP Ston.Bliži se dan primopredaje i isplovljenje koje svi jedva čekamo. ceremonija je određena za 16.08.2012. godine.Iz čisto praktičnih razloga kuma broda je zaposlenica brodogradilišta, korejka Song. Brodska sirena odzvanja StX brodogradilištem. nakon svećenikova blagoslova broda, zapovjednik broda upoznaje sve prisutne s navigacijskim mostom, brodskim prostorijama i stro-jarnicom, a potom se s predstavnicima brodogradilišta odlazi na ručak gdje je ponuđena izvorna korejska hrana. zbog svjesnosti potreba štednje, sama ceremonija je dosta skromnija u odno-su na preuzimanje m/b libertas, 2007. god. u ovom istom brodogradilištu.17.08.2012. brod isplovljava na svoje prvo putovanje. nakratko ostajemo na sidrištu Jinhae, gdje krcamo gorivo, te odlazimo prema luci ukrcaja Portland

(Oregon), USA. teret Soda Ash zahti-jeva besprijekorno čista skladišta, ‘bol-nički čista’, pa skladišta novoga broda, „broda iz brodogradilišta“, peremo morem, slatkom vodom te dodatno mjestimično čistimo. na našoj roti idemo kroz Aleutsko otočje te tako prolaskom Japana (dok je u hrvatskoj još uvijek sparno i vruće ljetno doba) mi srećemo zadnji sunčani dan. Dolaze magle i oblaci.Po moru nas čeka dosta obveza, do-datno upoznavanje te uigravanje po-sade za eventualni pregled, od strane lučkih vlasti, dolaskom u USA.Portland je zavučen nekih 100-ak mi-lja u columbia river. Prelijepo mjesto, za one koji vole prirodu. grad inače zovu “grad ruža”. takva je i plaketa koju smo dobili od lučkih vlasti za prvo putovanje - “maiden voyage”.U Potlandu prolazimo kontrole UScg te marshall Islands zastave bez ijedne primjedbe. novi brod i timski dobro uigrana posada ostavili su utiska.zbog ograničenja gaza ukrcano je 49263 mt tereta Soda Ash za iskrcajne luke Kosichang (thailand), Pasir gu-dang (malaysia) te Surabaya (Indone-sia).Sada se na povratku možemo malo i opustiti u slobodno vrijeme. na brodu imamo stol za stolni tenis i pikado. Fi-lipinci su dobili “Karaoke” dobrotom našeg inspektora z.lovića te se njiho-

vi milozvučni glasovi, iz salona posa-de, čuju brodskim hodnicima. netko tko voli filmove snimljene na hard Discu zabavit će se na taj način. to je brodska svakodnevnica.zaboravio sam spomenuti kuhara. Da je bio moj kuhar s prošlog broda, gos-par lukša radovac, sigurno ne bih.za Filipinca je dobar. mogu ga ocije-niti, jer sam s njima već imao iskustva 2006. god. naučio je kuhati i naša jela, budući je i prije plovio na hrvat-skim kompanijama, jedino se morate priviknuti na malo jače začinjenu hra-nu i ponekad uzdahnuti za kolačima maestra lukše.na kraju, neobično mi je drago da ovaj novi brod nosi ime AP Ston. ne samo zato što je to taj grad zbog svoje po-morske tradicije zaslužio, nego i stoga što je dosta pomoraca iz tog kraja plo-vilo na Atlantskoj plovidbi u njezinoj dogogodišnjoj povijesti. Jedan od njih bio je i gospar mato medi, otac našeg 1. časnika palube.neka naš lijepi brod i sve njegove bu-duće posade uvijek čuva naš zaštitnik sveti vlaho. neka uz zagovor gospe od Danača uvijek dođe, s Božjom po-moći, do svoga odredišta. neka to tra-je dugi niz uspješnih godina.

Posada stroja kod glavnog motora:

DENNIS Jr P.BARRIDO, 3.časnik stroja,

GILBERTO C.CASTIN, čistač,

ANTHONY A.CORTEZ – elektroničar,

CARLITO B. ROQUE – brodski mehaničar,

JESSEI I. JAINAR – 4.časnik stroja,

JAIME M.AWA, mazač,

MATEO PEROVIĆ – upravitelj stroja,

JOZO TASLAK – 2. časnik stroja,

SRÐAN KOSOVIĆ – vježbenik stroja.

MAGTANGOL C. DELA MERCED – kuhar,

RESVEE B. MACALINAO – konobar.

17

m/b AP JADRAN

18

Poštovani čitatelji pripala mi je čast da vam predstavim novi brod, časnike i posadu te vas

pozdravljam s novogradnje Atlantske plovidbe pod imenom AP Jadran. U Kinu smo stigli početkom listopada kapo Ivo, chief makine Pero, inspek-tor nikola i ja. za nama su došli sre-dinom listopada i elektroničar hrvo-je te sekondo mario, a dan iza njih i chief luko, sva trojica mladi i „freš-ko“ oženjeni.

Zapovjednik m/b AP Jadrankap. Mladen Spužević

vratimo se na početak. nakon pros-pavane noći u hotelu krećemo na prvi radni dan u brodogradilištu. tko nije bio u Kini ne zna kakvi su to spek-takli u prometu. Ovdje u Kini je automobilom bez sirene jednostav-no nemoguće manevrirati kroz silnu gužvu gdje svi voze po sistemu samo gledaj naprijed i vozi kuda hoćeš! ni-kad neću zaboraviti ni simpatičnu, tj. poludivlju vozačicu taksija koja nas je svako jutro vozila na posao suma-nuto trubeći sirenom i uz agresivno prestrojavanje iz trake u traku te uz to još i pričala na mobitel, a jednom prilikom je umalo ugrizla inspek-tora nikolu za ruku kada joj je po-kušao objasniti gdje da nas odvede na večeru. Prolazimo rampu gdje su

19

1. časnik palube - Luko Dobrić3. časnik palube - Stanko Letica2. časnik palube - Mario Dominiković

kadet - Tonči Katičićkormilar - Svetin Mucićvođa palupe - Niko Matkovićkormilar -Ivica Bjeloperakormilar - Aleksadar Šuljakormilar - Nedjeljko Margaretić

smješteni uredi Atlant Site team-a i susrećemo se s legendarnim polja-kom marekom koji cijelo vrijeme od postavljanja kobilice nadgleda grad-nju broda. Skupa krećemo bicikli-ma putem koji vodi ispod Jiangyin mosta ni ne sluteći koliko ćemo još

puta tim putem proći. na ulasku u brodogradilište nesvakidašnji prizori „oderanih“ pasa na improviziranim štandovima, „second hand“ odjeća te raznorazne kineske igračke, lampe i druge sitnice na prodaju. napokon dolazimo do broda. Prvi dojam je do-

bar, ali ima tu još mali milijun sitni-ca za obaviti. Konzultirajući SOlAS, ImO, specifikacije i nacrte, gledajući svaki kutak broda svi se trudimo naći što više nedostataka kako bismo na-pisali primjedbe te ovu ljepoticu uči-nili još ljepšom i kasnije, u eksploata-ciji, nama ugodnijom za rad.Još malo dojmova iz Kine. cijeli grad svijetli kao las vegas, a u nje-mu zapravo nema ničega. Pronašli smo svega dva mjesta gdje se može nešto pristojno pojesti za večeru. za nas već je postala domaća destinacija „Pizza hut“, te jedno mjesto na ulici gdje se može pojest pokoji ražnjić s roštilja, a koje smo od milja nazvali „splačinara“. Opet, i da jedemo samo jastoge, kakva korist, kad je nemogu-će nabaviti kruh. na pauzi za ručak smo se pokazali kao pravi Dalmatinci

20

jer bismo redovito sjeli ispred uvijek iste butige i ćakulali ispijajući kavu iz limenke i slično.nakon nekoliko dana na red je doš-la probna vožnja koja je trajala četiri dana. nezaboravno iskustvo. Stotinu Kineza, a po brodu milijun i stotinu muha. nema se gdje sjesti, a kamoli leći. testirali smo brod na sve uvje-te vožnje i vratili se sa spoznajom da brod ima dobra maritimna svojstva.Krajem prošlog mjeseca došao je i ostatak posade te se priključio nama već spomenutim „starosjediocima“ pa bi se na pauzi za ručak ispred „naše butige“ vidjela samo hrpa ljudi u na-rančastom. Sada nas je na brodu uku-pno dvadeset, a među njima imamo i kadeta, pa se svi veselimo tradicional-nom krštenju polijevanjem morem za koje on još uvijek ne zna.Primopredaja broda je obavljena 16.11.2012. u 15:00 sati po lokal-nom vremenu te smo ubrzano zapo-čeli s pripremama za prvu plovidbu do luke Port Kembla u Australiji juž-no od Sydney-a. U ovom poslu nema gubljenja vremena i znali smo da po partenci brod mora pošto-poto biti spreman za plovidbu.

Došao je i današnji dan 20.11.2012. U jutarnjim satima carinske formal-nosti su obavljene, brod je „zaklju-čen“, ima sve svjedodžbe, noštromo i chief su na provi,a sekondo na krmi. U 11:40 sati po lokalnom vremenu uz popratne zvukove eksplozija mnoštva vatrometa AP Jadran je započeo svo-je prvo putovanje! Svi se nadamo da će putovanje do Australije uz Božju pomoć proći bez problema i da će nas služiti lijepo vrijeme, kako mi kaže-mo „agw wp“ kako bi sredili do kraja papirologiju i ostalo.

malo o brodu. Kobilica je postav-ljena 06.12.2011., dug je 229,00 m, a širok 32,26 m. Prazan teži 13 952,3 mt, a na ljetnoj vodenoj lini-ji pri gazu od 14,62 m može ukrcati približno 79335 mt tereta. Ukupna visina od kobilice do vrha glavnog jarbola iznosi 49,99 metara, najveća širina 32,26 met. Brod vije zastavu marshall Island-a s lukom upisa ma-juro, a izgrađen je u Brodogradili-štu Jiangsu eastern Shipyard-china. glavni propulzijski stroj je mAn B&W 7S50mc-c mArK-8 koji raz-vija maksimalnu snagu od 11620 KW pri 127 okretaja. Inače, brod je napravljen da bude sposoban za plo-vidbu zaleđenim morem pa će tako i biti namijenjen prijevozu tereta Bal-tik-Sj. europa.I na kraju, srdačan pozdrav u moje osobno ime i u ime svih članova po-sade!

PS:Koristimo priliku za dobre želje i sve najbolje u nadolazećim blagdanima.

konobar: Frano Brajevićkuhar: Želimir Jurišić

pomoćni konobar: Goran Mesarek

2. časnik stroja - Pero Radić3. časnik stroja - Desimir Surjanelektroničar - Hrvoje Prkamehaničar - Nazif Čustovićmehaničar - Ivica Oreb4. časnik stroja - Pero Jeljenićupravitelj stroja - Ivo Lopižić

21

Hilton Imperial Dubrovnik

Ruhsar Eryoner, glavna direktorica

hotela Hilton Imperial Dubrovnik

K ako se približavamo kra-

ju godine, zadovoljstvo

mi je izvijestiti vas o

izuzetno uspješnim poslovnim re-

zultatima u 2012. godini. maksi-

mizirajući potencijal Dubrovnika

kao destinacije koja i dalje održava

jedno od vodećih mjesta među eu-

ropskim destinacijama, zajedničkim

trudom hotelske prodaje i one na

regionalnoj razini hilton grupacije,

očekujemo da ćemo zaključiti godi-

nu s povećanjem ukupnih prihoda

za 14% u odnosu na prethodnu go-

dinu.

Unatoč manje optimističnom po-

četku uspjeli smo napraviti iskorak

i čak premašiti prošlogodišnje re-

zultate tijekom visoke sezone. Iako

je ukupna popunjenost kapaciteta

samo nešto iznad one u 2011. godi-

ni, znatno je vidljiviji uzlazni trend

prihoda po smještajnoj jedinici zbog

ojačane prosječne cijene sobe.

Fokusirajući se na prihode, razmo-

trili smo našu strukturu troškova u

svakom segmentu poslovanja, ak-

tivnosti koje su rezultirale poveća-

njem ukupnog operativnog profita

za 33,5% u odnosu na prethodnu

godinu. Ovim smo postigli i jedan

od najboljih financijskih rezultata u

povijesti hilton Imperial Dubrov-

nik hotela.

neke od značajnijih poslovnih uspješ-

nica su delegacija Omana iz travnja

o.g., kao i ugošćavanje najviših iz-

vršnih direktora hiltona iz regije ti-

jekom rujna kada smo imali priliku

i čast pokazati naš hotel u najbo-

ljem svjetlu vodećim ljudima hilto-

na u europi.

U smislu kvalitete i zadovoljstva

gostiju, i dalje zadržavamo jedno od

5 vodećih mjesta od 82 hilton ho-

tela u europi i to u kategoriji općeg

zadovoljstva uslugom prema mišlje-

nju gostiju. već treću godinu za-

redom nagrađeni smo kao vodeći

hotel u hrvatskoj prema World

travel Awards. Drago nam je da je

naš trud prepoznat i na nacionalnoj

razini gdje smo u okviru akcije mi-

nistarstva turizma i turističke za-

jednice „Plavi cvijet – Kvaliteta za

hrvatsku“ dobili prestižnu nagradu

„najbolji hrvatski hotel“. Uz to su

22

uslijedile i značajne nagrade unutar

same grupacije kao što su house-

keeping excellence Award (najbolji

odjel domaćinstva u europi), Brand

excellence Award (najbolji rezultati

u europi) i na kraju kao Best Per-

forming hotel (hotel s najboljim

poslovnim rezultatom u regiji istoč-

ne europe, rusije i turske) u odno-

su na prethodnu godinu.

Uz konstantnu podršku kompanije

vlasnika koja nam daje permanen-

tni poticaj u pružanju samo najbo-

ljih usluga gostima, u narednom

periodu nastavljamo raditi na una-

prijeđenju multimedijalnih sadr-

žaja u sobama, internet usluge, te

znatno ulažemo u projekt štednje

energije. Koristimo zimski period

niske zauzetosti soba kako bismo

izveli redovite radnje na zaštiti i

obnovi namještaja i ostalog hotel-

skog inventara te održali kvalitetu

proizvoda i spremno ušli u novu

ljetnu sezonu.

Jednako, kako investiramo u infra-

strukturu, tako ulažemo i u člano-

ve našeg tima koji su naš najveći i

najvrijedniji potencijal. tijekom ni-

ske sezone organizirali smo lepezu

ciljanih ili specijalističkih treninga

i seminara kako bismo djelatnike

obogatili za strateške vještine i zna-

nja u cilju unaprijeđenja efikasnosti

poslovanja i samog zadovoljstva ra-

dom i radnom sredinom od strane

članova našeg tima. neki će imati

priliku otići u druge hilton hote-

le u regiji kako bi putem izmjene

iskustava i znanja nadalje obogati-

li vlastita znanja i vještine, a time

doprinijeli i ukupnoj produktivno-

sti cjelokupnog brenda. za neke od

ključnih pozicija, kao što su odjel

prodaje i supervizori koji su u di-

rektnom doticaju s gostima, osigu-

rali smo dodatne tečajeve unutar

kuće.

Kao dio kulture našeg brenda, usre-

dotočeni smo i na socijalni aspekt te

interakciju s lokalnom zajednicom.

Stoga smo uz veliku pomoć i podrš-

ku svih članova našeg tima organi-

zirali razne aktivnosti uključujući

prikupljanje sredstava za potrebite

(djeca s Down sindromom, škola

za djecu s posebnim potrebama).

naši će djelatnici posjetiti školu

kojoj će kao dar oličiti zidove nove

senzorne sobe. također smo proda-

jom starog balkonskog namještaja

prikupili sredstva koja ćemo doni-

rati istoj školi kako bismo pomogli

njihov projekt za ulaganje u nove

električne instalacije. Jednako tako,

sponzorirajući jadranske dupine,

naročito našeg Jopa, doprinosimo

očuvanju prirodnog okoliša i ove

iznimne morske vrste. Jop je inače

dupin sa zakržljalom leđnom pera-

jom, ima 4 godine i još se nije odvo-

jio od majke.

Sada, nakon godinu dana provede-

nih u Dubrovniku, željela bih na-

glasiti da sam ponosna što imam tu

čast voditi provoklasni tim hotela

hiton Imperial Dubrovnik, tim

koji već fokusira svoje aktivnosti

na 2013. kako bismo uspješno od-

govorili tržišnim izazovima te nad-

mašili izuzetne rezltate postignute

u 2012.godini.

I na kraju, dopustite mi da isko-

ristim ovu prigodu da svima zaže-

lim čestit Božić i sretnu te rentnu i

uspješnu novu 2013.godinu.

Dupin Jop s majkom

23

Ostvarena noćenja u hotelima u Dubrovniku Broj noćenja

studeni 2011. 38.450

prosinac 2011. 22.809

siječanj 2012. 20.043

veljača 2012. 13.846

ožujak 2012. 40.872

kolovoz 2012. 330.561

rujan 2012. 266.583

Dragi dioničari Atlantske plo-vidbe d.d. i dragi čitatelji Atlant bulletina. Kada go-

vorimo o ovogodišnjoj turističkoj sezo-ni općenito u hrvatskoj, a pogotovo u Dubrovniku, tada hotelijeri, ugostite-lji, agencije, privatni iznajmljivači i svi ostali koji svoje prihode direktno ili in-direktno ostvaruju od turizma, mogu generalno zaključiti da je ovo bila najbolja sezona u posljednjih dvadeset godina. Bila je ovo i još uvijek jest se-zona značajno bolja od očekivane.

Od početka godine do kraja rujna u Dubrovačko-neretvanskoj župani-ji registrirano je 1.060.466 dolazaka i 5.315.979 noćenja, što predstavlja porast u dolascima od 8%, odnosno porast u noćenjima od 10%. Od po-četka godine u hotelskom smještaju je ostvareno 2.915.863 noćenja što čini porast od 8%. najbrojniji turisti su bili iz velike Britanije, njemačke i Francuske. što se tiče financijskih pokazatelja, još ih uvijek nemamo za sve hotele, ali i oni će shodno velikom povećanju fizičkih pokazatelja biti vrlo dobri, odnosno znatno veći od plani-ranih u više - manje svim hotelskim kućama naše Županije.

Kada govorimo o hotelu lapad d.d., također možemo izraziti zadovoljstvo sezonom općenito i ostvarenim rezul-tatima. hotel je i u ovoj godini zadržao kvalitetu usluge na prošlogodišnjem nivou, što potvrđuje i nagrada za izvr-snost od strane trip Advisora za 2012. godinu, a koja se dodijeljuje na osnovu rezultata zbirnog komentara gostiju hotela. hotel lapad i dalje slijedi svoju politiku prodaje koja je većim dijelom usmjerena na individualnu prodaju, tj. prodaju putem Interneta, a manjim dijelom na biznis s agencijama i tour

mr.oec. Željko Miletić,direktor Hotela Lapad d.d.

Hotel Lapad

operatorima. hotel je na dan 15. listo-pada ostvario 4% više noćenja nego godinu ranije. Prosječna cijena sobe veća je 6% nego lani, a 10% su nam porasli poslovni prihodi. Da se ne bi izvukao pogriješan zaključak kako su hoteli u Županiji po broju ostvarenih noćenja ove godine imali porast od 8%, a hotel lapad samo porast od 4%, naveo bih činjenicu, da je hotel i prošle godine imao vrlo dobru popu-njenost cca 95% u glavnoj sezoni, dok smo ove godine ostvarili popunjenost u glavnoj sezoni od cca 99%. Jedno-stavno, prostora za rast prihoda više nema, osim iz osnova povećanja pro-sječnih cijena ili produženja sezone što nije realno očekivati u sljedeće dvije godine.

ni drugi hoteli u Dubrovniku, pa tako ni hotel lapad ne mogu očeki-vati značajniji porast prosječnih cijena, a što se tiče produženja sezone, ona se polako produžava, ali ni približno do-bro da bi se značajnije povećali prihodi hotela na razini godine kroz rad u zim-skim mjesecima. Potvrdu navedenom ću dati u sljedećoj tablici u kojoj pri-kazujem ostvarena noćenja samo u ho-telima u Dubrovniku iz čega se mogu iščitati ostvarena noćenja u kolovozu 2012. i veljači 2011. iz čega je i laiku

lako razumjeti koliko je, na žalost, još uvijek većini hotelijera nerentabilno poslovati zimi.

Od početka studenog, pa do sredine ožujka, Dubrovnik je nažalost pro-metno izoliran, što otežava dolazak turista u tom periodu.

Kao što sam rekao u naslovu, ove go-dine je zaista vidljiv osmijeh na licima hotelijera, zbog dobrih rezultata, ne bih čak rekao ni izrazito dobrih, nego boljih od očekivanih, rezultata koji jamče stabilnost i veću sigurnost ho-telskih poduzeća u pripremi sljedeće sezone.

Jednostavno, Dubrovnik je bio tražen. na svima nama je, koji radimo u turiz-mu, ali i na gradskoj i županijskoj vla-sti, da konstantno radimo na podiza-nju kvalitete u destinaciji, kako bismo i u budućnosti bili traženi na tržištu kao i ove godine. turizam je osjetljiv, ne treba puno pa da se doživi pad od 20 ili više postotaka, kao što je to pri-mjerice doživjela Italija ove godine, a što bi itekako utjecalo na život građa-na Dubrovnika i Županije.

24

Ostvarena noćenja u hotelima u Dubrovniku Broj noćenja

studeni 2011. 38.450

prosinac 2011. 22.809

siječanj 2012. 20.043

veljača 2012. 13.846

ožujak 2012. 40.872

kolovoz 2012. 330.561

rujan 2012. 266.583

25

Već je više od sedam desetljeća otkako je parobrod “Četvrti” osigurao mjesto na stranicama pomor-ske povijesti, no i dobrim je znalcima našega bro-

darstva neznano da je taj prastari dubrovački teretnjak bio prvijencem irske nacionalne brodarske kompanije Irish Shipping ltd. U jugoslavenskoj publicistici posvećenoj Drugom svjetskome ratu na moru “Četvrti” se gotovo i ne spominje, a i onih nekoliko redaka većinom je pogriješno. Kako hrvatska publicistika na tu temu ne postoji, očeki-vano ni “Četvrtom” nema traga. eto valjanoga razloga da se pozabavimo tim starcem bogatoga životopisa.Priča o dubrovačkim temeljima irskoga brodarstva za-počinje u ožujku 1941. godine kada je vlada u Dublinu odlučila osnovati nacionalnu brodarsku tvrtku Irish Ship-ping ltd. razlozi su tome bili nadasve praktični. nakon što je velika Britanija objavila da njezini brodovi više neće prevoziti irske terete, obzirom da je republika Irska pro-glasila neutralnost, trebalo je naći brodove koji će zemlju održati na životu. U tim je kritičnim danima bilo gotovo nemoguće naći bilo kakve, a kamoli dobre brodove.Prvi brod nove tvrtke bio je grčki teretnjak “vassilios Destounis”, nosivosti 6100 tona, izgrađen 1912. godi-ne. Premda plaćen u ožujku, zaplovio je tek u listopadu 1941., jer je kupljen kao nasukan i napušten u španjol-skoj. Po dolasku u Dublin dobio je ime “Irish Poplar”, da-kle Irski jablan, a svi brodovi do studenoga 1984., kada je kompanija Irish Shipping ugašena, nosili su imena drveća. I dok je službeni prvijenac još bio nasukan, pod irskom je zastavom brodio “Irish Beech” ili Irska bukva, nekadašnji “Četvrti”.U prosincu 1940. plovio je s Farskih otoka u španjolsku s 2000 tona sušenoga bakalara kada ga je pred jugozapad-nom obalom Irske napao njemački zrakoplov. šteta nije bila velika, no posada ga je odmah napustila. U čamcima za spašavanje dio posade se dokopao kopna kod gradića Ballinskelligs, a dio luke valentia na istoimenome otoku.

Već je više od sedam desetljeća otkako je parobrod “Četvrti” osigurao mjesto na stranicama pomorske povijesti, no i dobrim je znalcima našega brodarstva neznano da je taj teretnjak, građen još 1884. godine, bio prvijencem irske naci-onalne brodarske kompanije Irish Ship-ping Ltd.

NEPOZNATE POMORSKE STRANICE KaKo je prastari

dubrovački parobrod

ušao u pomorsKu

povijest

“Irish Beech” na Atlantiku (ulje na planu Kennetha Kinga).

Marijan Žuvić

26

“Četvrti” – prvi irski brodBrod je nastavio plutati dok ga pred zaljevom Dingle Bay nije uočio irski ophodni brod “Fort rannock” i do-skora doteglio u valentiju. Od vlasni-ka, Prvog dalmatinskog trgovačkog društva s.o.j. iz Dubrovnika, Irci su tražili naknadu za spašavanje, a bu-dući je brod svakako morao na po-pravak, Dubrovčani su ga rado pro-dali vladi u Dublinu za 58.000 funta. Pod imenom “Irish Beech” zaplovio je opet 14.svibnja 1941. godine.tijekom rata Irci su nastavili, do-slovce zbrda-zdola, kupovati stare brodove, no nitko se nije mogao mje-riti s “Četvrtim”. Čudesni životopis toga broda započinje 1884. godine, kada je 7.lipnja u brodogradilištu reicherstieg Schiffswerft u ham-burgu porinut kao “hungaria” za vodeću njemačku kompaniju ham-burg-Amerika linien. zvuči gotovo nevjerojatno da je taj brodić, dug jedva 88.8 i širok 10.8 metara, bio izgrađen za putničku liniju – preko Atlantika. Uz to, postoje podatci da je izvorno bio naručen kao jedrenjak, da bi, nakon što su nacrti prepravlje-ni, bio porinut kao parobrod.namijenjen prijevozu samo deset putnika prvoga razreda i čak 480 emigranata u pretrpanom trećem ra-zredu, parobrod “hungaria” je 20. kolovoza 1884. brzinom od 11 čvo-rova isplovio iz hamburga za new York, a potom je plovio na liniji Stettin (današnji poljski Szczecin)-göteborg-new York, te na pruga-ma do Baltimorea, montreala i Phi-ladelphije. Svoju svjetsku putničku karijeru okončao je pred sam Božić 1895. godine, nakon čega je služio za prijevoz tereta.Stare kronike bilježe da je 1909. godine brod kupila njemačka car-ska mornarica, te ga pod imenom “Siegfied” koristila za odmor svojih

časnika. godine 1917. vraća se opet putničkoj plovidbi, s oznakama tvrt-ke Paulsen & Ivers iz hamburga i pod imenom “Admiral”. no, već 1919., kao ratni plijen, preuzimaju ga Britanci, da bi ga 1923. otkupili nekadašnji nje-mački vlasnici. tada je brod preuređen za prijevoz 3200 tona tereta, a ugrađen mu je novi parostroj i kotlovi tvornice Dresdener maschinenwerke od 850 konjskih snaga, a najveća mu je brzina bila tek devet čvorova.“Admiral” u Jadran stiže 1930. kada, već 44 godine stari teretnjak, kupuje Prvo dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j. i kao svome četvrtome brodu daje ime “Četvrti”. Bit će to i jedini njihov brod koji će dočekati Drugi svjetski rat. Od sigurnog puta u rezalište spasila ga je velika potražnja za brodovima. Svje-doči to i činjenica da je kao Irish Beech obavio čak 18 putovanja preko Atlanti-ka. Plovio je isključivo u kanadsku luku St.John u new Brunswicku gdje je kr-cao hranu za irske luke Dublin, cork, Waterford i limerick.Iako je bio označen kao neutralan brod s mnoštvom irskih zastava na trupu, te za razliku od savezničkih brodova, noću jarko osvijetljen, u ožujku 1943. godi-ne napala ga je njemačka podmornica, ali je pravim čudom torpedo prošao is-pod broda. Inače, irske kronike bilježe da je nekadašnji “Četvrti” bio rekorder po broju kvarova, pa je u lipnju 1944. godine, na putovanju iz St.Johna u li-merick, zbog neispravnih kotlova stao na pučini čak – 23 puta! Ipak, i nakon završetka rata stari i posve dotrajali brod nastavio je ploviti, sada do bri-tanskih i baltičkih luka. Konačno su se potkraj 1947. u Irish Shippingu odluči-li na rastanak: 19.siječnja 1948. predan je rezalištu hammond lane Foundry u Dublinu.Ipak, tu nije kraj dubrovačkim korije-nima Irish Shippinga.

vjetrovi rata donijeli su u Irsku i “Dubu”, potpunu suprotnost “Če-tvrtome”: veliki, čvrsti i za ono doba još novi brod. Kad je “Duba” 1929. godine stigla u Dubrovnik ubrajala se među najveće teretnjake na Jadra-nu. tek osnovana Slobodna plovidba d.s.o.j. kupila je i sličan parobrod “Koločep”, no prodala ga je prije rata. “Duba” je plovila sve do propa-sti Kraljevine Jugoslavije, a onda je lako našla novoga vlasnika koji ga je pod imenom “leda” registrirao u Pa-nami. no, tek nakratko, do početka 1942. kada parobrod uzlazi u sastav Irish Shippinga kao “Irish elm” (Irski brijest).Brod je tada bio star tek 32 go-dine i u punoj snazi. Pod imenom “collingham” izgrađen je u britan-skom brodogradilištu J.l.thompson & Sons u Sunderlandu za braću tur-nball iz cardiffa, a na prvu je plovid-bu krenuo u siječnju 1910. Bio je dug 105.6 i širok 16.9 metara, mogao je ukrcati čak 7200 tona tereta, a br-zinom od 10 čvorova pogonio ga je parni stroj od 1400 konjskih snaga. nekadašnja je “Duba” izdržala sve ratne kušnje, a onda se našla na pro-daji. Irci su 1946. godine naručili u Britaniji sedam novih brodova i kako su oni stizali ratni su veterani odlazili.Čak pet brodova kupili su turci pa je tako 1949. i “Irish elm” otplovio put Istanbula. tvrtka Sadikzade rusem Ogullari, odabrala mu je ime “Sadi-klar”. Stari se parnjak dobro nosio sve do početka šezdesetih godina kad mu je određen put u rezalište. zajedno s parobrodom “Preveze” otplovio je put Jadrana, ali ne u rezalište u Svetome Kaji, nego na već davno zaboravljeno groblje brodova na otočiću Krapnju kraj šibenika.

27

mr. Anica Kisić, prof.

dubrovačka republika i osmansko carstvo u Xvi. stoljeću

Potaknuta planetarno popular-nom serijom o sultanu Sulej-manu veličanstvenom (u tur-

skoj su ga radije zvali zakonodavac, a bio je obrazovan i poznat kao gra-ditelj), činilo mi se prikladnim nešto napisati o vrlo važnim, a zamršenim odnosima Dubrovačke republike i Osmanskog carstva, te kršćanskih ze-malja, u prvom redu španjolske, Svete Stolice i mletačke republike,poglavito u 16. stoljeću. ne samo da je Dubrov-nik morao stalno voditi brigu o svojim kopnenim i pomorskim trgovačkim vezama, nego je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju bio za kršćan-ski svijet “najbolje mjesto na svijetu za obavijesti o sultanu”. taj se proces vo-dio diplomatskim putem i špijunskom aktivnošću svih zainteresiranih, koje je za Dubrovčane “sličilo mučnom ple-su na tankom užetu”. Spašavalo ih je umijeće stvaranja i održavanja veza s drugima, te dobro materijalno stanje zahvaljujući trgovini i pomorstvu.Sultan Sulejman je sposobnošću držav-nika i vojskovođe uspio ojačati vojsku i doveo Osmansko carstvo do najve-ćeg uspjeha, koji se sljedećih dvjesto i više godina nikad nije ponovio. Došao je na vlast 1520., brzo je osvojio Be-ograd, pa rodos, a u mohačkoj bitci 1526. porazio je ugarsko-hrvatskog kralja ludovika II. Jagelovića i zau-zeo Budim, pa transilvaniju, dijelove Ukrajine i dalje. Osvajanjem po Ugar-skoj i hrvatskoj, došao je do Beča, ali ga ni u tri pokušaja nije osvojio, zahva-ljujući dobrim dijelom i hrvatskim če-tama. Osvojio je Perziju i Bagdad. Pri trećem pokušaju ekspedicije na Beč, umro je prirodnom smrću 1566. kod opsade Sigeta kojeg je branio nikola šubić zrinski. Da ne stvori pomutnju u turskoj vojsci mehmed-paša Soko-lović zatajio je vojsci sultanovu smrt i posjeo ga pred šator, tako da su turci

uspjeli zauzeti Siget, a naš junak ni-kola šubić zrinski i svi branitelji su herojski poginuli. Utemeljivši veliko carstvo, Sulejman je shvatio da mora izgraditi jaku mor-naricu kako bi stekao dominaciju nad Sredozemljem i da bi se suprostavio kršćanskim zemljama, poglavito špa-njolskoj, koja je svojom aktivnošću u novootkrivenim krajevima u Ame-rici (takozvanim Indijama) u doba habsburških vladara Karla v. i Fili-pa II. postala najjača kršćanska sila. godine 1534. Sulejman je mudro za kapudan-pašu (zapovjednikom turske ratne flote) postavio iskusnog kapeta-na berberskih gusara, hajrudina Bar-barossu (Khair-ed-Dina), grka s otoka mitilene koji je prešao na musliman-sku vjeru i postao odličan moreplovac i zapovjednik. On je uzdigao i reorga-nizirao tursku mornaricu i njezino po-morstvo uopće (zanimljivo je spome-nuti da je tada već bio star 72 godine). turska flota pod Barbarossom doplo-vila je do Otranta, porazila brodovlje Karla v. i zauzela tunis 1535. pa Alžir 1541., gdje je stradalo i mnogo du-brovačkih brodova (o čemu sam u više tema opširnije pisala). habsburška se monarhija, zbog svojih aktivnosti na Atlantiku, sve više oslanjala na druge mediteranske mornarice, što je utjeca-lo i na veće približavanje Dubrovačke republike španjolskoj Kruni. nekoli-ko dubrovačkih brodova stradalo je i u neuspjehu španjolskog brodovlja pro-tiv brodovlja Piali-paše kod Džerbe na alžirskoj obali 1560. godine.Kršćanske države uviđaju potrebu uje-dinjavanja snaga, pa španjolska oku-plja brodovlje pod zapovjedništvom genoveškog admirala Andrea Dorie za borbu protiv turaka, a s Papinskom Državom i mletačkom republikom stvaraju 1537.-1538. Prvu svetu ligu, (s Francuskom je Sulejman imao u to

vrijeme politički i trgovački ugovor), koja je u borbi protiv turaka završila kršćanskim porazom kod Santa ma-ura (levkas) 1538. godine. U bitci su sudjelovali i brodovi dalmatinskih gradova, a na španjolskim i mletač-kim brodovima bilo je i dubrovačkih pomoraca. Jedini uspjeh i utjeha sa-veznicima bila je što su, nakon što su na Krfu popravili flotu, od turaka za-uzeli herceg novi 1538., ali nažalost samo na kratko vrijeme. Sve u svemu, Sulejman je mogao biti više nego za-dovoljan stanjem na moru i u svojoj mornarici. nije međutim doživio le-pantsku bitku 1571. u kojoj se ozbilj-no poljuljala pomorska turska sila na mediteranu. Serafin razzi u “Povijesti Dubrovni-ka” iz 1595. često piše o napadima i neprilikama dubrovačkih brodova s turskim brodovljem. već 1536. Du-brovčani su poslali poklisare Jeronima gradića Karlu v. u tunis s bogatim darovima, a iste godine sultanu Sulej-manu poklisare Dinka ranjinu i Ðiva Sorkočevića, također s bogatim daro-vima, a sultan ih je bogato nagradio. Oni su u Dubrovnik donijeli vijest, citiram razzia, “da je Ibrahima, pr-vog pašu dvora, najomiljenijeg među svima, po njegovu povratku iz Perzije, sultan pozvao na večeru, a potom, kad je ovaj otišao na spavanje, dao sma-kmuti tako da su mu prerezali vrat”. razlog tomu, navodi razzi, “bijahu pretpostavke da je bio previše sklon kršćanima, pa je zato rat otklanjao iz europe u Aziju, gdje nisu imali mnogo uspjeha. neki pišu da se Sulejman bio zakleo da Ibrahimu neće naškoditi dok je živ, a njegovi mu svećenici rekoše da čovjek ne živi dok spava, pa mu je sto-ga u snu dao odrubiti glavu”. I doista, grk Ibrahim, poturčeni kršćanin iz Parge (majka mu je bila mlečanka), u tv seriji pokazuje da cijeni zapadnu

28

dubrovačka republika i osmansko carstvo u Xvi. stoljeću

kulturu (sve glavne ličnosti iz serije povijesne su osobe).hajrudin Barbarosa umro je 1546., ali je obučio vrsne pomorce i buduće zapovjednike znanjem i iskustvom, među kojima se ističe mehmed-paša-Piali koji je postao kapudan-paša, po-bjednik kod Djerbe 1560., a kojemu je otac bio hrvat (rođen u mađarskoj), zatim Dragut reis, po zlu poznat gu-sar koji je manjim turskim flotilama ugrožavao mnoga mjesta na Jadranu, a napadao je i dubrovačke brodove. Uluč-Ali (Ulugh-Ali) bio je također istaknuti pomorski turski zapovjed-nik, poturčeni talijan (luca galeani), a zalijetao se brodovima u Jadran, pljačkajući i dubrovačku obalu. Du-brovčani su nastojali izbjegavati svaki sukob, pomorski i diplomatski s tur-cima, pa ipak su doživjeli da su 1566. jedva zadržali tursko brodovlje da uđe u grad, pustivši svega tri turske gali-je i uvjeravajući prisutnog pašu da ne znaju što on zapravo želi. tako su tur-ci otplovili put carskih gradova Senja i rijeke. S obzirom da je Dubrovačka repu-blika svojim zemljopisnim smješta-jem bila jedina kršćanska država na istočnom mediteranu, a imala je do-bre trgovačke i pomorske kontakte na Istoku sa značajnom mrežom konzula-ta, republika je bila za španjolce naj-povoljnija obavještajna točka iza leđa Osmanskom carstvu, koje se nastavilo i nakon smrti Sulejmana pod Sigetom i nakon lepantske bitke, s promjenji-vim ishodima.razzi spominje zamršene prilike u ko-jima su se Dubrovčani snalazili osobito kad je Barbarossa ponovo od španjo-laca zauzeo herceg novi već sljedeće 1539. godine, te kasnije nakon le-pantske bitke 1571. godine.Odnosi kršćanskih sila kao i Osman-skog carstva prema Dubrovniku po-

stali su tada osobito delikatni, jer su ih i jedni i drugi optuživali da nisu dovoljno sudjelovali u događajima. Dubrovčani su se usudili Barbarossi poslati poklisare s darovima kivni na španjolce koji su svojim brodovljem u prolazu, na teritoriju republike opljačkali Konavle. neimenovani do-javljivač piše kako Dubrovčani ne žele “ni čuti” za španjolske dojavljivače u gradu, pa 1573. Filip II., traži od svog veleposlanika pri Svetoj Stolici, da nađu načina kako će Dubrovčani-ma dati do znanja da su prevršili mjeru u dojavljivanju turcima, jer kao potpi-snici “obrane Svetog saveza” ne smiju raditi na njegovu štetu. U prigovori-ma Dubrovčanima isticala se poseb-no mletačka republika i blatila ih da daju turcima darove i šalju brodove, ali je Sveta Stolica mudro prosudila da sve to isto rade i sami mlečani, a na-padaju Dubrovčku repbliku jer bi je željeli okupirati.Dubrovački vlastelin marin zamanja, četrdesetih se godina stalno dopisivao s tadašnjim španjolskim veleposlani-kom u mlecima. Često ga spominje razzi. Bavio se trgovinom i proizvod-njom bakra pa je putovao po balkan-skim zemljama. Čitav je život obnašao važne državne dužnosti, a prigodom prvog poslanstva španjolskom caru sklopio je tamo čvrste veze i bio je vođa skupine dubrovačke vlastele, koja je naginjala španjolskoj politici. no, ratni događaji i obrati političkih situacija, doveli su zamanju u situa-ciju da je postao metom prijekora na Dubrovčane zbog turaka, pa je car odahnuo kad mu je dojavljeno da je zamanja umro.U sljedećim stoljećima, mada su du-brovački poklisari u kriznim situacija-ma imali priliku odigrati posredničku ulogu na Porti, uspješna trgovina i pomorstvo bili su glavni cilj u du-

brovačkim odnosima s carigradom. najviše nevolja dubrovačkim brodo-vima, zadavali su gusari. Još u doba Barbarosse sjevernoafrički gusari (a to su tuniski, tripolitanski i alžirski gu-sari) ugrožavali su plovidbu kršćan-skih brodova. nakon lepantske bitke Uluč-Ali naselio je u osvojeni i poha-rani Ulcinj, koji je prije pripadao mle-tačkoj republici, 400 alžirskih gusara. Stvarala su se gusarska gnijezda koja su u 17. i 18. stoljeću činila veliku šte-tu i ugrožavala europsku trgovinu na Sredozemlju. tunis, tripoli i Alžir bile su autonomne rubne osmanlijske pro-vincije, a europske pomorske zemlje, zbog međusobnih rivalstava, radije su same za svoj račun sklapale sporazume u zaštitu svoje pomorske trgovine.Dugogodišnji Kandijski rat (za Kre-tu), pa morejski rat u 17. stoljeću mletačke republike s Osmanlijama, djelomično su se odvijali i u Dalmaciji kojom su turci nemilice harali sve do zidina dalmatinskih gradova i doveli stanovništvo na rub siromaštva.Da bi zaštitili svoje brodove Dubrov-čani su u 17. i poglavito u 18. stoljeću, kad se nakon stagnacije dubrovačko pomorstvo oporavilo, obvezatno tražili posebnom pismenom molbom potvr-du, takozvani ferman – pismeno na-ređenje izdato u ime sultana za zaštitu svakog broda, a na ime kapetana, kao zaštitu od gusara i ostalih neprilika koje bi im turci mogli prirediti. Fer-man su mogli tražiti i konzuli i pokli-sari u carigradu.U Državnom povijesnom arhivu u Dubrovniku čuva se 213 takvih fer-mana, a ima ih nekoliko i u Pomor-skom muzeju u Dubrovniku. Pisani turski, arapskim pismom, ponekad su ukrašeni i likovno vrlo interesantni.

29

Tamara Spajić, prof.

grad Korčula već je u šesna-estom stoljeću bio skladni urbani sklop romanike,

gotike i renesanse, kojim dominira Katedrala svetog marka. to sakralno zdanje na najvišem dijelu grada ukla-pa se svojim oblikom i smještajem u položaj ulica i glavnog trga. njezina gradnja započela je s prvim godinama petnaestoga stoljeća, a djelo je raznih domaćih kamenoklesara, ali i pozna-

tog talijanskog majstora Bonina Ja-kovljeva iz milana. U njezinoj južnoj lađi nalazi se latinski natpis uklesan kao spomen na božansku pomoć Dje-vice marije u bitki građana Korčule protiv alžirskog potkralja Uluz-Alija. O ovom događaju pisani je spomen na latinskom jeziku ostavio arhiđa-kon Antun rozanović, ponosan na vlastitu sposobnost u organizaciji obrane Korčule od turaka. već u svib-

nju 1571. godine turski sultan Selim okupio je mornaricu protiv kršćana te osvojio gotovo cijeli cipar. vijest o turskim i gusarskim upadima te o moćnoj turskoj floti od četiristo galija zadala je Korčulanima strah, tim više što su saznali za dolazak galija gusara Karakozija pred crnogorsku obalu.U Korčuli je u to vrijeme vladao mlad i neiskusan mletački knez koji je i sam razmišljao o bijegu. gradom je

Turci pred vratima Korčule

30

Turci pred vratima Korčule

IVICA SVETAC

rođen 17. kolovoza 1967. godine u Dubrovniku. Prvi put ukrcan na brodove Društva 07.06.1988. godine u svojstvu mladića palube i mornara. Od 17.01.1994. godine obavljao je poslove kormilara. Istekom Ugovora o radu 05.09.2002. godine slijedi raskid radnog odnosa. vraća se 19.07.2007. godine te plovi u svojstvu kormilara. Iskrcan s m/b Atlant Svenja 22.02.2012. godine.

zavladala panika te su imućniji gra-đani počeli opremati lađe i nalaziti spas pred opasnošću. Kako nije bilo mogućnosti da sami priskrbe hranu, knez je odlučio dijeliti gradsko žito, a sam je napustio grad pod izlikom da odlazi u zadar potražiti pomoć. cijeli otok povjerio je arhiđakonu Antunu rozanoviću.zidine su korčulanske, kako spominje arhiđakon, bile stare, ali je u gradu bilo dosta oružja donesenog iz vene-cije te nekoliko topova. na blagdan Uznesenja gospina, petnaestoga ko-lovoza, zvonari su sa zvonika vidjeli gdje im se približava dvadeset nepri-jateljskih galija. među bedemima su ostali sami muškarci te žene i nejaka djeca, ali su se svi oboružali kako su najbolje mogli, očekujući alžirskog vladara.Borba je započela na dani znak i Korčulani su počeli zasipati neprija-telja oružjem istodobno držeći Kri-stov znak. turci su ih napadali vatre-nim oružjem, strjelicama i topovskim kuglama od sedamdeset librica. Arhi-đakon je na zvonik stavio znak križa, a neprijatelj je, zaslijepljen bljeskom tog znaka, počeo smalaksavati.Posada jedne galije iskrcala se te po-

kušala ući u grad s kopnene strane, no ondje su bili uspješno odbijeni s kule revelin. Bilo je sve teže obraniti grad zbog premalenog broja Korčula-na, a od udara s turskih galija razdr-male su se već stare zidine.U najtežim trenutcima, kad su i naj-hrabriji počeli gubiti nadu u spas zbog brojčane nadmoći i vatrene snage neprijatelja, dogodilo se čudo – podigao se olujni vjetar te potjerao turske galije prema bedemima grada. galije su, pokretane veslima, jedva našle utočište u zaljevu kod Samosta-na sv. nikole, a Uluz-Ali je odustao od opsjedanja grada Korčule sklonivši se potom na zapadnu pelješku obalu.Arhiđakon Antun rozanović pono-sno spominje da su neprijateljske ga-lije pretrpjele znatnu štetu te da je u borbi poginulo sto osamdeset turaka. također poimence navodi sve muške branitelje Korčule. Uluz-Ali i Karakozije nastavili su potom do hvara, gdje su šest dana pustošili i pljačkali po cijelom otoku. nakon toga su prošli Pelješkim kana-lom, a Karakozije je opljačkao Franje-vački samostan te oko lumbarde po-krao stoku i zarobio trideset seljaka. Strepnje Korčulana smirile su se kad

su neprijatelji napokon napustili otok ne pokušavši ponovno osvojiti grad Korčulu, jer Uluz-Ali za to nije imao vremena.tako je Božjom pomoći i brigom Korčulana obranjen grad Korčula od pustošenja turskih napadača, a kao zahvala za taj sretan događaj u Ka-tedrali je pokraj aragonskog oružja iz petnaestog stoljeća postavljeno neko-liko strjelica i kopalja iz ove bitke s natpisom posvećenim Djevici mariji:vIrgInIS A PArtU QUIngen-tIS mIlle PerActIS/ et DecI-eS SePtem PrOXImUS AnnUS erAt/Aere et PIlIS neQU-IDQUAm UlUzelInUS ADAc-tIS/ DISIectA hInc PUlSUS Per mAre clASSe rUIt/ geStA DIe reS eSt QUO vIrgO AScenDIt OlYmPUm/ UrBS memOr hAec DIvAe PArtA trOPheA DIcAt/

Bila je godina od porođenja Djevice 1571./ Oružjem i kopljima uzalud Uluz-Ali/ širom mora brodovima na-pada./ Dogodilo se to na dan kad je Djevica bila uznesena na nebo./ za-hvalan grad Djevici posvećuje ovaj stečeni plijen.

In memoriam

31

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2012.g.

Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g.AP Sveti City of Miho Sveti Atlant Atlant

AP Argosy AP Asterea AP Držić AP Jadran AP Slano AP Ston Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Oluja Orsula Nikola I Zagreb Frauke TrinaZapovjednik Antun Juan Baldo Mladen Lukša Leon Fuad Đuro Božo Vicko Vinko Slavko Ivica Ante Robert Zapovjednik Marinko Marin

Mihović Knego Jerković Spužević Jovica Bjelokosić Ćimić Bušković Orlić Svilokos Lujak Koncul Zupčić Dujić Margitić Radić BrboraI. časnik Mile Vicko Mario Luko Ivo Roko Srđan Jakša Andro Luka Joško Stipo Toni Zdravko Vlatko I. časnik Vojko Antoniopalube Jurinović Vojvodić Burin Dobrić Maždin Medi Preljević Franić Đangradović Rešetina Petrić Orhanović Pavlić Stojanović Vicić palube Jovanović Milošević

II. časnik Ante Piter Mario Dorjan Ivo Glavić Matko Kristijan Danijel Ivica Božo Maro Ivica II. časnik Marin Petarpalube Biočina ./. Radić Dominiković ./. ./. Mužić Božo Majstorović Margaretić Ramadan Jelavić Zamučen Marić Nikolac Prpić palube Šuperak Đorić

III. časnik Hrvoje Tomislav Stanko Romano Vlaho Blaženko Petar Ivica Damir Nikša Mario III. časnik Hrvoje Narcispalube Banovac ./. Bilokapić Letica ./. ./. Peršić ./. Jerinić Carević Matana Baričević Palunčić Japunčić Majkovica palube Kulušić Ćimićkadet Antun Jurica Tonći Zoran Stipe Mario Ivan Milenko Šime Damir Branko Juraj vođa Dragan

Butijer ./. Knego Katičić Medaković Đerek Feređa Bjelokosić Raič Brkljača Terzin Latinović ./. ./. Butigan palube ./. Žilićkadet Marko kormilar Niko Matko

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Petričić ./. ./. ./. ./. Kapetanić Maškarićvođa Arsen Pero Niko Slobodan Rade Joso Ivo Pero Zoran Pero Ante Rajko kormilar Denis Mihovilović

palube Madir ./. Đuraš Matković ./. ./. Čaće Gvozden Bukarica Kesovija Radovac Roso Kralj Vujović Jurković Alerić Zedničekvođa Nikša Frano kormilar Đuro Gurić Ivica

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Gavrilica ./. ./. Miletić ./. ./. Milan Prgomet Brletićkormilar Josip Vinko Nedjeljko Slavko Pasko Robert Ivica Marko Saša Tomislav Željko Leon mornar Cvijeto Vlatko

Turkalj ./. Cvjetković Margaretić ./. ./. Šarić Kotlarić Kaser Jović Marojica Žorić Ćosić Kuret Glaviškić Šaravanja Puticakormilar Dražen Budimir Ivica Maro Zoran Marijan Nikola Toni Miroslav Pero Neđo Mirko Upravitelj Miho Miro

Jadrić ./. Milin Bjelopera ./. ./. Hančević Brguljan Miletić Tomelić Živković Biondić Setenčić Beno Šeman stroja Begović Tomaševićkormilar Lindo Miroslav Svetin Branko Daniel Milan Rene Nenad Mišo Dalibor Ivan I. časnik Tonći Stanko

Žuvela ./. Škarić Mučić ./. ./. Pribisalić Bebić Malvić ./. Načinović Drenovski Stojanović Pešut Prović stroja Civadelić Zovkokormilar Denis Ivica Aleksandar Ivan Jadran Matić Ivko Kero Boris II čas. Str. Darko Pavo

Domijan ./. Baća Šulja ./. ./. Iličić ./. ./. ./. ./. Dražen Šimović Radoslav Kordić Gugić ./. Tomić Bašicamornar Mario Pavo Hajdić Enes Mato Mario Maroje Elvis Velimir brodski Miro Crnčević Damir

Nodilo ./. ./. ./. ./. ./. ./. Ante Ramić Brčaninović ./. Grubešić Sprčić Piantanida Glaviškić Končar mehaničar Veljko Strukan PadovanBore Mitrović Danijel brodski Robert

mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Kristić ./. mehaničar Žuvela ./.Upravitelj Joško Antonio Pero Ivo Hrvoje Mateo Nikola Rade Petar Davor Baldo Boris Darko Nikola Pavle glavni Zlatko Jozo

stroja Marlais Vidiš Batinić Lopižić Mostahinić Perović Pavlina Ljubibratić Petronio Popadić Smrdelj Lončarica Roko Čorak Čerjan kuhar Matijević MatijevićI. časnik Srećko Mato Baldo Pero Ante Jozo Giovanni Zoran Ivica Miho Pavo Željko Zlatko Vinko Ivo konobar Gjusti Pavao

stroja Čučuk Garvan Dender Radić Čotić Taslak Valcich Milat Franić Skaramuca Kraljević Ban Vuleša Barešić Glunčić Jerinić BašicaII. časnik Vilim Dario Desimir Mato Ivo Nikša Vicko Mario Tomislav Marijan Pero Ivica

stroja Babić ./. Krivičić Surjan ./. ./. Kaznačić Crnjak Butigan Ursić Martucci Marević Kardov Borovina PantalonIII. časnik Mateo Tonći Pero Ivica Goran Ivo Antonio Josip Ante Ante Boris Lukša

stroja Duplica ./. Pavković Jeljenić ./. ./. Mimica Čupić Petković Šegedin Župan Goleš Režić Sesar Lasićvježbenik Ivo Darinko Frano Srđan Mario Zoran Mario Stjepan Vlaho Božo

stroja Jeljenić ./. Radoš ./. Korunić Kosović ./. ./. Burmas Kitin Jelovčić Bokarica Urljević ./. Mekišićvježbenik Vedran

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Šota ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski. Bruno

motorista ./. ./. ,/, ./. ./. ./. ./. Lopac ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Stijepo Boris Luko Ivo

električar ./. ./. Vidojević ./. ./. ./. Miošić ./. Kotlar ./. ./. ./. ./. Vojvoda ./.elektroničar Borna Hrvoje Mario Joso Tomislav Marko Branko Željko

Bolfek ./. ./. Prka ./. ./. ./. Milošević ./. Alešković Brletić Kušić Boro ./. Zorepripravnik Enis Nikša Josip Branko Slavko Marinko Zdravko Mišo

elektroničar ./. ./. Kovač ./. ./. ./. Popović Markovčić ./. ./. Tomašević Didak Vitas Topić Hendićbrodski Mile Nazif Pero Joško Libero

mehaničar Maričić ./. ./. Čustović ./. ./. Gverović Poljski ./. Bošković ./. ./. ./. ./. ./.brodski Mojaser Ante Ivica Emilio Vojislav Ivica Miljenko Ante Emil Mile

mehaničar Seidijevski ./. Rabušić Oreb ./. ./. ./. Stražičić Jović ./. Luković Šunjić Poša Mustać Pavličićglavni Luković Drago Želimir Nikša Jure Baldo Željko Josip Vicko Ante Nenad Gorankuhar Pavličević ./. Kalinić Jurišić ./. ./. Rončević Radić Vuličević Radović Mikelin Opara Puhjera Crnčević Mladin Šango

konobar Ante Vedran Frano Martin Marko Anđelo Lujo Vedran Mladen Primorac Vlaho Pero NevenBoro ./. Udženija Brajević ./. ./. Grujić Dikenštajt Čikato Dabelić Glavinka Marko Brtan Kvestić Burum Alajbeg

pomoćni Mateo Goran Ante Lukakonobar Mimica ./. ./. Masarek ./. ./. Šeparović ./. ./. Ivanišević ./. ./. ./. ./. ./.

Alenčistač Dolić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.

32

Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g.AP Sveti City of Miho Sveti Atlant Atlant

AP Argosy AP Asterea AP Držić AP Jadran AP Slano AP Ston Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Oluja Orsula Nikola I Zagreb Frauke TrinaZapovjednik Antun Juan Baldo Mladen Lukša Leon Fuad Đuro Božo Vicko Vinko Slavko Ivica Ante Robert Zapovjednik Marinko Marin

Mihović Knego Jerković Spužević Jovica Bjelokosić Ćimić Bušković Orlić Svilokos Lujak Koncul Zupčić Dujić Margitić Radić BrboraI. časnik Mile Vicko Mario Luko Ivo Roko Srđan Jakša Andro Luka Joško Stipo Toni Zdravko Vlatko I. časnik Vojko Antoniopalube Jurinović Vojvodić Burin Dobrić Maždin Medi Preljević Franić Đangradović Rešetina Petrić Orhanović Pavlić Stojanović Vicić palube Jovanović Milošević

II. časnik Ante Piter Mario Dorjan Ivo Glavić Matko Kristijan Danijel Ivica Božo Maro Ivica II. časnik Marin Petarpalube Biočina ./. Radić Dominiković ./. ./. Mužić Božo Majstorović Margaretić Ramadan Jelavić Zamučen Marić Nikolac Prpić palube Šuperak Đorić

III. časnik Hrvoje Tomislav Stanko Romano Vlaho Blaženko Petar Ivica Damir Nikša Mario III. časnik Hrvoje Narcispalube Banovac ./. Bilokapić Letica ./. ./. Peršić ./. Jerinić Carević Matana Baričević Palunčić Japunčić Majkovica palube Kulušić Ćimićkadet Antun Jurica Tonći Zoran Stipe Mario Ivan Milenko Šime Damir Branko Juraj vođa Dragan

Butijer ./. Knego Katičić Medaković Đerek Feređa Bjelokosić Raič Brkljača Terzin Latinović ./. ./. Butigan palube ./. Žilićkadet Marko kormilar Niko Matko

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Petričić ./. ./. ./. ./. Kapetanić Maškarićvođa Arsen Pero Niko Slobodan Rade Joso Ivo Pero Zoran Pero Ante Rajko kormilar Denis Mihovilović

palube Madir ./. Đuraš Matković ./. ./. Čaće Gvozden Bukarica Kesovija Radovac Roso Kralj Vujović Jurković Alerić Zedničekvođa Nikša Frano kormilar Đuro Gurić Ivica

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Gavrilica ./. ./. Miletić ./. ./. Milan Prgomet Brletićkormilar Josip Vinko Nedjeljko Slavko Pasko Robert Ivica Marko Saša Tomislav Željko Leon mornar Cvijeto Vlatko

Turkalj ./. Cvjetković Margaretić ./. ./. Šarić Kotlarić Kaser Jović Marojica Žorić Ćosić Kuret Glaviškić Šaravanja Puticakormilar Dražen Budimir Ivica Maro Zoran Marijan Nikola Toni Miroslav Pero Neđo Mirko Upravitelj Miho Miro

Jadrić ./. Milin Bjelopera ./. ./. Hančević Brguljan Miletić Tomelić Živković Biondić Setenčić Beno Šeman stroja Begović Tomaševićkormilar Lindo Miroslav Svetin Branko Daniel Milan Rene Nenad Mišo Dalibor Ivan I. časnik Tonći Stanko

Žuvela ./. Škarić Mučić ./. ./. Pribisalić Bebić Malvić ./. Načinović Drenovski Stojanović Pešut Prović stroja Civadelić Zovkokormilar Denis Ivica Aleksandar Ivan Jadran Matić Ivko Kero Boris II čas. Str. Darko Pavo

Domijan ./. Baća Šulja ./. ./. Iličić ./. ./. ./. ./. Dražen Šimović Radoslav Kordić Gugić ./. Tomić Bašicamornar Mario Pavo Hajdić Enes Mato Mario Maroje Elvis Velimir brodski Miro Crnčević Damir

Nodilo ./. ./. ./. ./. ./. ./. Ante Ramić Brčaninović ./. Grubešić Sprčić Piantanida Glaviškić Končar mehaničar Veljko Strukan PadovanBore Mitrović Danijel brodski Robert

mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Kristić ./. mehaničar Žuvela ./.Upravitelj Joško Antonio Pero Ivo Hrvoje Mateo Nikola Rade Petar Davor Baldo Boris Darko Nikola Pavle glavni Zlatko Jozo

stroja Marlais Vidiš Batinić Lopižić Mostahinić Perović Pavlina Ljubibratić Petronio Popadić Smrdelj Lončarica Roko Čorak Čerjan kuhar Matijević MatijevićI. časnik Srećko Mato Baldo Pero Ante Jozo Giovanni Zoran Ivica Miho Pavo Željko Zlatko Vinko Ivo konobar Gjusti Pavao

stroja Čučuk Garvan Dender Radić Čotić Taslak Valcich Milat Franić Skaramuca Kraljević Ban Vuleša Barešić Glunčić Jerinić BašicaII. časnik Vilim Dario Desimir Mato Ivo Nikša Vicko Mario Tomislav Marijan Pero Ivica

stroja Babić ./. Krivičić Surjan ./. ./. Kaznačić Crnjak Butigan Ursić Martucci Marević Kardov Borovina PantalonIII. časnik Mateo Tonći Pero Ivica Goran Ivo Antonio Josip Ante Ante Boris Lukša

stroja Duplica ./. Pavković Jeljenić ./. ./. Mimica Čupić Petković Šegedin Župan Goleš Režić Sesar Lasićvježbenik Ivo Darinko Frano Srđan Mario Zoran Mario Stjepan Vlaho Božo

stroja Jeljenić ./. Radoš ./. Korunić Kosović ./. ./. Burmas Kitin Jelovčić Bokarica Urljević ./. Mekišićvježbenik Vedran

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Šota ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski. Bruno

motorista ./. ./. ,/, ./. ./. ./. ./. Lopac ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Stijepo Boris Luko Ivo

električar ./. ./. Vidojević ./. ./. ./. Miošić ./. Kotlar ./. ./. ./. ./. Vojvoda ./.elektroničar Borna Hrvoje Mario Joso Tomislav Marko Branko Željko

Bolfek ./. ./. Prka ./. ./. ./. Milošević ./. Alešković Brletić Kušić Boro ./. Zorepripravnik Enis Nikša Josip Branko Slavko Marinko Zdravko Mišo

elektroničar ./. ./. Kovač ./. ./. ./. Popović Markovčić ./. ./. Tomašević Didak Vitas Topić Hendićbrodski Mile Nazif Pero Joško Libero

mehaničar Maričić ./. ./. Čustović ./. ./. Gverović Poljski ./. Bošković ./. ./. ./. ./. ./.brodski Mojaser Ante Ivica Emilio Vojislav Ivica Miljenko Ante Emil Mile

mehaničar Seidijevski ./. Rabušić Oreb ./. ./. ./. Stražičić Jović ./. Luković Šunjić Poša Mustać Pavličićglavni Luković Drago Želimir Nikša Jure Baldo Željko Josip Vicko Ante Nenad Gorankuhar Pavličević ./. Kalinić Jurišić ./. ./. Rončević Radić Vuličević Radović Mikelin Opara Puhjera Crnčević Mladin Šango

konobar Ante Vedran Frano Martin Marko Anđelo Lujo Vedran Mladen Primorac Vlaho Pero NevenBoro ./. Udženija Brajević ./. ./. Grujić Dikenštajt Čikato Dabelić Glavinka Marko Brtan Kvestić Burum Alajbeg

pomoćni Mateo Goran Ante Lukakonobar Mimica ./. ./. Masarek ./. ./. Šeparović ./. ./. Ivanišević ./. ./. ./. ./. ./.

Alenčistač Dolić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.

Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g.AP Sveti City of Miho Sveti Atlant Atlant

AP Argosy AP Asterea AP Držić AP Jadran AP Slano AP Ston Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Oluja Orsula Nikola I Zagreb Frauke TrinaZapovjednik Antun Juan Baldo Mladen Lukša Leon Fuad Đuro Božo Vicko Vinko Slavko Ivica Ante Robert Zapovjednik Marinko Marin

Mihović Knego Jerković Spužević Jovica Bjelokosić Ćimić Bušković Orlić Svilokos Lujak Koncul Zupčić Dujić Margitić Radić BrboraI. časnik Mile Vicko Mario Luko Ivo Roko Srđan Jakša Andro Luka Joško Stipo Toni Zdravko Vlatko I. časnik Vojko Antoniopalube Jurinović Vojvodić Burin Dobrić Maždin Medi Preljević Franić Đangradović Rešetina Petrić Orhanović Pavlić Stojanović Vicić palube Jovanović Milošević

II. časnik Ante Piter Mario Dorjan Ivo Glavić Matko Kristijan Danijel Ivica Božo Maro Ivica II. časnik Marin Petarpalube Biočina ./. Radić Dominiković ./. ./. Mužić Božo Majstorović Margaretić Ramadan Jelavić Zamučen Marić Nikolac Prpić palube Šuperak Đorić

III. časnik Hrvoje Tomislav Stanko Romano Vlaho Blaženko Petar Ivica Damir Nikša Mario III. časnik Hrvoje Narcispalube Banovac ./. Bilokapić Letica ./. ./. Peršić ./. Jerinić Carević Matana Baričević Palunčić Japunčić Majkovica palube Kulušić Ćimićkadet Antun Jurica Tonći Zoran Stipe Mario Ivan Milenko Šime Damir Branko Juraj vođa Dragan

Butijer ./. Knego Katičić Medaković Đerek Feređa Bjelokosić Raič Brkljača Terzin Latinović ./. ./. Butigan palube ./. Žilićkadet Marko kormilar Niko Matko

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Petričić ./. ./. ./. ./. Kapetanić Maškarićvođa Arsen Pero Niko Slobodan Rade Joso Ivo Pero Zoran Pero Ante Rajko kormilar Denis Mihovilović

palube Madir ./. Đuraš Matković ./. ./. Čaće Gvozden Bukarica Kesovija Radovac Roso Kralj Vujović Jurković Alerić Zedničekvođa Nikša Frano kormilar Đuro Gurić Ivica

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Gavrilica ./. ./. Miletić ./. ./. Milan Prgomet Brletićkormilar Josip Vinko Nedjeljko Slavko Pasko Robert Ivica Marko Saša Tomislav Željko Leon mornar Cvijeto Vlatko

Turkalj ./. Cvjetković Margaretić ./. ./. Šarić Kotlarić Kaser Jović Marojica Žorić Ćosić Kuret Glaviškić Šaravanja Puticakormilar Dražen Budimir Ivica Maro Zoran Marijan Nikola Toni Miroslav Pero Neđo Mirko Upravitelj Miho Miro

Jadrić ./. Milin Bjelopera ./. ./. Hančević Brguljan Miletić Tomelić Živković Biondić Setenčić Beno Šeman stroja Begović Tomaševićkormilar Lindo Miroslav Svetin Branko Daniel Milan Rene Nenad Mišo Dalibor Ivan I. časnik Tonći Stanko

Žuvela ./. Škarić Mučić ./. ./. Pribisalić Bebić Malvić ./. Načinović Drenovski Stojanović Pešut Prović stroja Civadelić Zovkokormilar Denis Ivica Aleksandar Ivan Jadran Matić Ivko Kero Boris II čas. Str. Darko Pavo

Domijan ./. Baća Šulja ./. ./. Iličić ./. ./. ./. ./. Dražen Šimović Radoslav Kordić Gugić ./. Tomić Bašicamornar Mario Pavo Hajdić Enes Mato Mario Maroje Elvis Velimir brodski Miro Crnčević Damir

Nodilo ./. ./. ./. ./. ./. ./. Ante Ramić Brčaninović ./. Grubešić Sprčić Piantanida Glaviškić Končar mehaničar Veljko Strukan PadovanBore Mitrović Danijel brodski Robert

mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Kristić ./. mehaničar Žuvela ./.Upravitelj Joško Antonio Pero Ivo Hrvoje Mateo Nikola Rade Petar Davor Baldo Boris Darko Nikola Pavle glavni Zlatko Jozo

stroja Marlais Vidiš Batinić Lopižić Mostahinić Perović Pavlina Ljubibratić Petronio Popadić Smrdelj Lončarica Roko Čorak Čerjan kuhar Matijević MatijevićI. časnik Srećko Mato Baldo Pero Ante Jozo Giovanni Zoran Ivica Miho Pavo Željko Zlatko Vinko Ivo konobar Gjusti Pavao

stroja Čučuk Garvan Dender Radić Čotić Taslak Valcich Milat Franić Skaramuca Kraljević Ban Vuleša Barešić Glunčić Jerinić BašicaII. časnik Vilim Dario Desimir Mato Ivo Nikša Vicko Mario Tomislav Marijan Pero Ivica

stroja Babić ./. Krivičić Surjan ./. ./. Kaznačić Crnjak Butigan Ursić Martucci Marević Kardov Borovina PantalonIII. časnik Mateo Tonći Pero Ivica Goran Ivo Antonio Josip Ante Ante Boris Lukša

stroja Duplica ./. Pavković Jeljenić ./. ./. Mimica Čupić Petković Šegedin Župan Goleš Režić Sesar Lasićvježbenik Ivo Darinko Frano Srđan Mario Zoran Mario Stjepan Vlaho Božo

stroja Jeljenić ./. Radoš ./. Korunić Kosović ./. ./. Burmas Kitin Jelovčić Bokarica Urljević ./. Mekišićvježbenik Vedran

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Šota ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski. Bruno

motorista ./. ./. ,/, ./. ./. ./. ./. Lopac ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Stijepo Boris Luko Ivo

električar ./. ./. Vidojević ./. ./. ./. Miošić ./. Kotlar ./. ./. ./. ./. Vojvoda ./.elektroničar Borna Hrvoje Mario Joso Tomislav Marko Branko Željko

Bolfek ./. ./. Prka ./. ./. ./. Milošević ./. Alešković Brletić Kušić Boro ./. Zorepripravnik Enis Nikša Josip Branko Slavko Marinko Zdravko Mišo

elektroničar ./. ./. Kovač ./. ./. ./. Popović Markovčić ./. ./. Tomašević Didak Vitas Topić Hendićbrodski Mile Nazif Pero Joško Libero

mehaničar Maričić ./. ./. Čustović ./. ./. Gverović Poljski ./. Bošković ./. ./. ./. ./. ./.brodski Mojaser Ante Ivica Emilio Vojislav Ivica Miljenko Ante Emil Mile

mehaničar Seidijevski ./. Rabušić Oreb ./. ./. ./. Stražičić Jović ./. Luković Šunjić Poša Mustać Pavličićglavni Luković Drago Želimir Nikša Jure Baldo Željko Josip Vicko Ante Nenad Gorankuhar Pavličević ./. Kalinić Jurišić ./. ./. Rončević Radić Vuličević Radović Mikelin Opara Puhjera Crnčević Mladin Šango

konobar Ante Vedran Frano Martin Marko Anđelo Lujo Vedran Mladen Primorac Vlaho Pero NevenBoro ./. Udženija Brajević ./. ./. Grujić Dikenštajt Čikato Dabelić Glavinka Marko Brtan Kvestić Burum Alajbeg

pomoćni Mateo Goran Ante Lukakonobar Mimica ./. ./. Masarek ./. ./. Šeparović ./. ./. Ivanišević ./. ./. ./. ./. ./.

Alenčistač Dolić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.

Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g.AP Sveti City of Miho Sveti Atlant Atlant

AP Argosy AP Asterea AP Držić AP Jadran AP Slano AP Ston Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Oluja Orsula Nikola I Zagreb Frauke TrinaZapovjednik Antun Juan Baldo Mladen Lukša Leon Fuad Đuro Božo Vicko Vinko Slavko Ivica Ante Robert Zapovjednik Marinko Marin

Mihović Knego Jerković Spužević Jovica Bjelokosić Ćimić Bušković Orlić Svilokos Lujak Koncul Zupčić Dujić Margitić Radić BrboraI. časnik Mile Vicko Mario Luko Ivo Roko Srđan Jakša Andro Luka Joško Stipo Toni Zdravko Vlatko I. časnik Vojko Antoniopalube Jurinović Vojvodić Burin Dobrić Maždin Medi Preljević Franić Đangradović Rešetina Petrić Orhanović Pavlić Stojanović Vicić palube Jovanović Milošević

II. časnik Ante Piter Mario Dorjan Ivo Glavić Matko Kristijan Danijel Ivica Božo Maro Ivica II. časnik Marin Petarpalube Biočina ./. Radić Dominiković ./. ./. Mužić Božo Majstorović Margaretić Ramadan Jelavić Zamučen Marić Nikolac Prpić palube Šuperak Đorić

III. časnik Hrvoje Tomislav Stanko Romano Vlaho Blaženko Petar Ivica Damir Nikša Mario III. časnik Hrvoje Narcispalube Banovac ./. Bilokapić Letica ./. ./. Peršić ./. Jerinić Carević Matana Baričević Palunčić Japunčić Majkovica palube Kulušić Ćimićkadet Antun Jurica Tonći Zoran Stipe Mario Ivan Milenko Šime Damir Branko Juraj vođa Dragan

Butijer ./. Knego Katičić Medaković Đerek Feređa Bjelokosić Raič Brkljača Terzin Latinović ./. ./. Butigan palube ./. Žilićkadet Marko kormilar Niko Matko

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Petričić ./. ./. ./. ./. Kapetanić Maškarićvođa Arsen Pero Niko Slobodan Rade Joso Ivo Pero Zoran Pero Ante Rajko kormilar Denis Mihovilović

palube Madir ./. Đuraš Matković ./. ./. Čaće Gvozden Bukarica Kesovija Radovac Roso Kralj Vujović Jurković Alerić Zedničekvođa Nikša Frano kormilar Đuro Gurić Ivica

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Gavrilica ./. ./. Miletić ./. ./. Milan Prgomet Brletićkormilar Josip Vinko Nedjeljko Slavko Pasko Robert Ivica Marko Saša Tomislav Željko Leon mornar Cvijeto Vlatko

Turkalj ./. Cvjetković Margaretić ./. ./. Šarić Kotlarić Kaser Jović Marojica Žorić Ćosić Kuret Glaviškić Šaravanja Puticakormilar Dražen Budimir Ivica Maro Zoran Marijan Nikola Toni Miroslav Pero Neđo Mirko Upravitelj Miho Miro

Jadrić ./. Milin Bjelopera ./. ./. Hančević Brguljan Miletić Tomelić Živković Biondić Setenčić Beno Šeman stroja Begović Tomaševićkormilar Lindo Miroslav Svetin Branko Daniel Milan Rene Nenad Mišo Dalibor Ivan I. časnik Tonći Stanko

Žuvela ./. Škarić Mučić ./. ./. Pribisalić Bebić Malvić ./. Načinović Drenovski Stojanović Pešut Prović stroja Civadelić Zovkokormilar Denis Ivica Aleksandar Ivan Jadran Matić Ivko Kero Boris II čas. Str. Darko Pavo

Domijan ./. Baća Šulja ./. ./. Iličić ./. ./. ./. ./. Dražen Šimović Radoslav Kordić Gugić ./. Tomić Bašicamornar Mario Pavo Hajdić Enes Mato Mario Maroje Elvis Velimir brodski Miro Crnčević Damir

Nodilo ./. ./. ./. ./. ./. ./. Ante Ramić Brčaninović ./. Grubešić Sprčić Piantanida Glaviškić Končar mehaničar Veljko Strukan PadovanBore Mitrović Danijel brodski Robert

mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Kristić ./. mehaničar Žuvela ./.Upravitelj Joško Antonio Pero Ivo Hrvoje Mateo Nikola Rade Petar Davor Baldo Boris Darko Nikola Pavle glavni Zlatko Jozo

stroja Marlais Vidiš Batinić Lopižić Mostahinić Perović Pavlina Ljubibratić Petronio Popadić Smrdelj Lončarica Roko Čorak Čerjan kuhar Matijević MatijevićI. časnik Srećko Mato Baldo Pero Ante Jozo Giovanni Zoran Ivica Miho Pavo Željko Zlatko Vinko Ivo konobar Gjusti Pavao

stroja Čučuk Garvan Dender Radić Čotić Taslak Valcich Milat Franić Skaramuca Kraljević Ban Vuleša Barešić Glunčić Jerinić BašicaII. časnik Vilim Dario Desimir Mato Ivo Nikša Vicko Mario Tomislav Marijan Pero Ivica

stroja Babić ./. Krivičić Surjan ./. ./. Kaznačić Crnjak Butigan Ursić Martucci Marević Kardov Borovina PantalonIII. časnik Mateo Tonći Pero Ivica Goran Ivo Antonio Josip Ante Ante Boris Lukša

stroja Duplica ./. Pavković Jeljenić ./. ./. Mimica Čupić Petković Šegedin Župan Goleš Režić Sesar Lasićvježbenik Ivo Darinko Frano Srđan Mario Zoran Mario Stjepan Vlaho Božo

stroja Jeljenić ./. Radoš ./. Korunić Kosović ./. ./. Burmas Kitin Jelovčić Bokarica Urljević ./. Mekišićvježbenik Vedran

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Šota ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski. Bruno

motorista ./. ./. ,/, ./. ./. ./. ./. Lopac ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Stijepo Boris Luko Ivo

električar ./. ./. Vidojević ./. ./. ./. Miošić ./. Kotlar ./. ./. ./. ./. Vojvoda ./.elektroničar Borna Hrvoje Mario Joso Tomislav Marko Branko Željko

Bolfek ./. ./. Prka ./. ./. ./. Milošević ./. Alešković Brletić Kušić Boro ./. Zorepripravnik Enis Nikša Josip Branko Slavko Marinko Zdravko Mišo

elektroničar ./. ./. Kovač ./. ./. ./. Popović Markovčić ./. ./. Tomašević Didak Vitas Topić Hendićbrodski Mile Nazif Pero Joško Libero

mehaničar Maričić ./. ./. Čustović ./. ./. Gverović Poljski ./. Bošković ./. ./. ./. ./. ./.brodski Mojaser Ante Ivica Emilio Vojislav Ivica Miljenko Ante Emil Mile

mehaničar Seidijevski ./. Rabušić Oreb ./. ./. ./. Stražičić Jović ./. Luković Šunjić Poša Mustać Pavličićglavni Luković Drago Želimir Nikša Jure Baldo Željko Josip Vicko Ante Nenad Gorankuhar Pavličević ./. Kalinić Jurišić ./. ./. Rončević Radić Vuličević Radović Mikelin Opara Puhjera Crnčević Mladin Šango

konobar Ante Vedran Frano Martin Marko Anđelo Lujo Vedran Mladen Primorac Vlaho Pero NevenBoro ./. Udženija Brajević ./. ./. Grujić Dikenštajt Čikato Dabelić Glavinka Marko Brtan Kvestić Burum Alajbeg

pomoćni Mateo Goran Ante Lukakonobar Mimica ./. ./. Masarek ./. ./. Šeparović ./. ./. Ivanišević ./. ./. ./. ./. ./.

Alenčistač Dolić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.

33

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. svibnja do 15. studenoga 2012. godine

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

AP Argosy Luka Vrijeme U / I Teret

PORT KEMBLA 01.06.12. U Coal

VIZAG 26.06.12. I Coal

HALDIA 02.07.12. I Coal

NUEVA PALMIRA 05.09.12. U Soya beans

BAHIA BLANCA 17.09.12. U Maize

EL DEKHEILA 19.10.12. I Soya beans

EL DEKHEILA 19.10.12. I Maize

AP AstareaCHITTAGONG 03.06.12. I Wheat

ALBANY 24.07.12. U Wheat

MAKASSAR 04.08.12. I Wheat

BANJARMASIN 10.08.12. U Coal

KAOHSIUNG 06.09.12. I Coal

KWINANA 01.10.12. U Oats

ALBANY 04.10.12. U Oats

MANZANILLO 02.11.12. I Oats

LAZARO CARDENAS 12.11.12. U Oats

AP Drzic INCHON 15.05.12. I Corn

NANJING 29.05.12. U Petroleum coke

NANTONG 03.06.12. U Petroleum coke

VISAKHAPATNAM 19.06.12. I Petroleum coke

SANTOS 22.08.12. U Sugar

KANDLA 01.10.12. I Sugar

HALDIA 15.10.12. I Sugar

BONTANG 31.10.12. U Coal

KOHSICHANG 08.11.12. I Coal

AP SlanoPRINCE RUPERT 01.06.12. U Canola

VERACRUZ 30.06.12. I Canola

PASCAGOULA 13.07.12. U Petroleum coke

GUAYMAS 29.07.12. I Petroleum coke

LAZARO CARDENAS 04.09.12. U Steel slabs

HOUSTON 18.09.12. I Steel slabs

NEW ORLEANS 12.10.12. U Grain

AP StonPORTLAND – USA 02.09.12. U Soda ash

KOSICHANG 02.10.12. I Soda ash

PASIR GUDANG 13.10.12. I Soda ash

SURABAYA 21.10.12. I Soda ash

ADANG BAY 26.10.12. U Coal

KOHSICHANG 11.11.12. I Coal

AP Sveti Vlaho XINGANG 25.05.12. I Sugar

GROOTE EYLANDT 19.06.12. U Manganese ore

VIZAG 06.07.12. I Manganese ore

HALDIA 17.07.12. I Manganese ore

PARADIP 23.07.12. U Coal

KAKINADA 26.07.12. I Coal

PARADIP 31.07.12. U Coal

KAKINADA 04.08.12. I Coal

PORT HEDLAND 19.08.12. U Salt

ZHANGJIAGANG 02.09.12. I Salt

TAIZHOU (Jiangsu) 29.09.12. U Cement

JURONG 16.10.12. I Cement

SINGKEP 25.10.12. U Bauxite

City of Dubrovnik UST LUGA 19.05.12. U Coal

PORTBURY 28.05.12. I Coal

UST LUGA 06.06.12. U Coal

GDYNIA 09.06.12. I Coal

UST LUGA 15.06.12. U Coal

ROSTOCK 20.06.12. I Coal

RIGA 25.06.12. U Coal

GHENT 04.07.12. I Coal

UST LUGA 12.07.12. U Coal

GDYNIA 16.07.12. I Coal

UST LUGA 21.07.12. U Coal

ROSTOCK 25.07.12. I Coal

UST LUGA 30.07.12. U Coal

ROSTOCK 03.08.12. I Coal

UST LUGA 09.08.12. U Coal

ANTWERPEN 16.08.12. I Coal

MO I RANA 22.08.12. U Iron ore

IJMUIDEN 28.08.12. I Iron ore

UST LUGA 02.09.12. U Coal

PORTBURY 13.09.12. I Coal

UST LUGA 23.09.12. U Coal

MONTOIR 01.10.12. I Coal

UST LUGA 10.10.12. U Coal

IMMINGHAM 17.10.12. I Coal

RIGA 27.10.12. U Coal

AMSTERDAM 04.11.12. I Coal

Imperial KALAMA 05.06.12. U Soya beans

ZHANGZHOU 04.07.12. I Soya beans

ZHANJIANG 13.07.12. I Soya beans

KOOLAN ISLAND 28.07.12. U Iron ore

SONGXIA 11.08.12. I Iron ore

NEWCASTLE AUS 29.09.12. U Coal

BIN QASIM 26.10.12. I Coal

Libertas LIANYUNGANG 10.06.12. I Soya beans

BUNBURY 24.07.12. U Alumina

MAPUTO 15.08.12. I Alumina

MAPUTO 23.08.12. U Magnetite

RICHARDS BAY 27.08.12. U Magnetite

LIANYUNGANG 24.09.12. I Magnetite

NANTONG 26.09.12. I Magnetite

KWINANA 24.10.12. U Wheat

JAKARTA 02.11.12. I Wheat

SURABAYA 06.11.12. I Wheat

Miho Pracat UST LUGA 19.05.12. U Coal

IMMINGHAM 26.05.12. I Coal

UST LUGA 01.06.12. U Coal

TYNE 08.06.12. I Coal

UST LUGA 19.06.12. U Coal

IMMINGHAM 26.06.12. I Coal

UST LUGA 04.07.12. U Coal

HAMBURG 10.07.12. I Coal

UST LUGA 17.07.12. U Coal

PORTBURY 26.07.12. I Coal

UST LUGA 04.08.12. U Coal

LIVERPOOL 15.08.12. I Coal

UST LUGA 24.08.12. U Coal

ROTTERDAM 31.08.12. I Coal

ROUEN 04.09.12. I Coal

UST LUGA 12.09.12. U Coal

IMMINGHAM 24.09.12. I Coal

UST LUGA 30.09.12. U Coal

HAMBURG 07.10.12. I Coal

UST LUGA 13.10.12. U Coal

TYNE 26.10.12. I Coal

UST LUGA 04.11.12. U Coal

ANTWERPEN 12.11.12. I Coal

Oluja PORTLAND – USA 06.06.12. U Wheat

HAKATA 26.06.12. I Wheat

KOBE 29.06.12. I Wheat

NAGOYA 05.07.12. I Wheat

PORTLAND – USA 21.07.12. U Scrap

TACOMA 27.07.12. U Scrap

HUANGPU 20.08.12. I Scrap

MOURILYAN 12.09.12. U Sugar

ULSAN 26.09.12. I Sugar

INCHON 06.10.12. U Steel products

XINGANG 12.10.12. U Steel products

BAYUQUAN 16.10.12. U Steel products

SHANGHAI 21.10.12. U Steel products

Orsula MOREHEAD CITY 16.05.12. U Fertiliser

PARANAGUA 26.07.12. I Fertiliser

RIO GRANDE 04.08.12. I Fertiliser

SANTOS 30.08.12. U Sugar

TORONTO 27.09.12. I Sugar

HAMILTON 30.09.12. U Coke

MOBILE 15.10.12. I Coke

MISS RIVER 23.10.12. U Coal

HULL 13.11.12. I Coal

Sveti Nikola I SFAX 23.05.12. I Plywood

TRIESTE 26.05.12. U Wood

SFAX 02.06.12. I Wood

SAINT NICOLAS 06.06.12. U Alu-Ingots

KOPER 11.06.12. U Wood

TRIESTE 11.06.12. I Alu-Ingots

SOUSSE 17.06.12. I Wood

CASTELLON 23.06.12. U Alu-ingots

SOUSSE 28.06.12. I Alu-ingots

SALERNO 03.07.12. U General cargo

LEGHORN 14.07.12. U General cargo

MERSIN 22.07.12. I General cargo/Alu-ingots

TOPOLOBAMPO 06.08.12. I Urea

TOPOLOBAMPO 10.09.12. U Corn

PUERTO CABELLO 21.10.12. I Corn

Zagreb PORTBURY 18.05.12. I Coal

RIGA 26.05.12. U Coal

LIVERPOOL 05.06.12. I Coal

UST LUGA 13.06.12. U Coal

IMMINGHAM 21.06.12. I Coal

UST LUGA 27.06.12. U Coal

PORTBURY 07.07.12. I Coal

MO I RANA 15.07.12. U Iron ore

IJMUIDEN 21.07.12. I Iron ore

UST LUGA 26.07.12. U Coal

HUNTERSTONE 03.08.12. I Coal

UST LUGA 11.08.12. U Coal

PORTBURY 21.08.12. I Coal

UST LUGA 30.08.12. U Coal

TYNE 05.09.12. I Coal

UST LUGA 14.09.12. U Coal

NORDENHAM 21.09.12. I Coal

BREMEN 22.09.12. I Coal

RIGA 29.09.12. U Coal

AMSTERDAM 05.10.12. I Coal

UST LUGA 13.10.12. U Coal

ROTTERDAM 20.10.12. I Coal

UST LUGA 28.10.12. U Coal

ROTTERDAM 06.11.12. I Coal

UST LUGA 13.11.12. U Coal

BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:

Atlant Frauke SKIKDA 17.05.12. U project cargo

ABU DHABI 04.06.12. I project cargo

HAMRIYAH 06.06.12. U project cargo

SHUAIBA 09.06.12. I project cargo

JUBAIL 14.06.12. I project cargo

BAHRAIN 15.06.12. I project cargo

MESSAIEED 16.06.12. U project cargo

MUSSAFAH 18.06.12. U project cargo

JEBEL ALI 26.06.12. U project cargo

HOPA 17.07.12. I project cargo

NOVOROSSIYSK 23.07.12. I project cargo

CONSTANTZA 25.07.12. U project cargo

CONSTANTZA 25.07.12. I project cargo

ILICHEVSK 27.07.12. U project cargo

BOURGAS 28.07.12. U project cargo

POLIPORT 31.07.12. I project cargo

DERINCE 02.08.12. U project cargo

RIJEKA 08.08.12. U project cargo

PORTO MARGHERA 09.08.12. U project cargo

ARZEW 17.08.12. U project cargo

MARINA DI CARRARA25.08.12. U project cargo

JUBAIL 14.09.12. I project cargo

UMM AL QASR 18.09.12. I project cargo

SHUAIBA 20.09.12. I project cargo

ABU DHABI 23.09.12. I project cargo

MUSSAFAH 24.09.12. I project cargo

JEBEL ALI 25.09.12. I project cargo

HAMRIYAH 04.10.12. U project cargo

BALHAF 14.10.12. I project cargo

MUKALLA 15.10.12. I project cargo

PORT SUDAN 20.10.12. I project cargo

YANBU 27.10.12. I project cargo

DERINCE 04.11.12. I project cargo

Atlant Trina MARINA DI CARRARA22.05.12. U project cargo

LIVORNO 23.05.12. U project cargo

CONSTANTZA 30.05.12. U project cargo

MUSCAT 13.06.12. I project cargo

SOHAR 14.06.12. U project cargo

SOHAR 14.06.12. I project cargo

SHUWAIK 20.06.12. I project cargo

JEBEL ALI 23.06.12. U project cargo

CHITTAGONG 10.07.12. I project cargo

HALDIA 19.07.12. I project cargo

CHENNAI-MADRAS 27.07.12. I project cargo

MASAN 15.08.12. U project cargo

RABIGH 12.09.12. I project cargo

DHUBA 22.09.12. U project cargo

BASTIA 28.09.12. I project cargo

PORTO MARGHERA 03.10.12. U project cargo

DURRES 15.10.12. I project cargo

ARZEW 19.10.12. I project cargo

TARRAGONA 21.10.12. U project cargo

GENOVA 23.10.12. U project cargo

NAPOLI 25.10.12. U project cargo

SKIKDA 30.10.12. I project cargo

CARTAGENA 02.11.12. U project cargo

34

PRVA POSADA BRODA BOSANKA– ožujak 1967. godine

Baleta Miljenko, zapovjednik; Lasica Petar, I. časnik palube; Jančić Ivan, II. časnik palube; Šišina Pero, III.

časnik palube; Marijani Petar, rtg; Babarović Pavao, upravitelj stroja; Uršić Vladimir, I. časnik stroja; Kljunak

Mato, II. časnik stroja; Marčinko Mario, III. časnik stroja; Njirić Dominik, III. časnik stroja; Beroš Ivan, vođa

palube; Begonja Ivo, kormilar; Cvjetković Boris, kormilar; Legac Ante, kormilar; Pleština Ðuro, kormilar; Silić

Mate, kormilar; Dolina Ivo, mornar; Milošević Ivo, mornar; Peroš Boško, vođa stroja; Bonačić Nikola, električar;

Torić Miho, mehaničar; Grgurinović Ivica, mazač; Silić Mate, mazač; Tudeško Mato, mazač; Musladin Mato,

čistač; Stevović Borivoje, čistač; Sladić Ante, I. kuhar; Smojver Vilko, II. kuhar; Vlahović Ivo, I. konobar; Protić

Armenijo, II. konobar; Glavan Veljko, kadet; Stjepović Marko, kadet; Rimac Ilija, vježbenik stroja; Čerkić

Zdravko, mladić sobe; Seko Vlaho, mladić kuhinje.

Sagrađen u Brodogradilištu Split 1967. godine.BT 16.955NT 10.403DWT 26.300Dužina preko svega: 186,95 metara.Najveća širina: 22,90 metara.Visina na sredini broda: 12,87 metara.Pogonski stroj: FIAT B757S od 7.721 kW.Najveća brzina: 14,5 nM.Preuzet u flotu od Brodogradilišta Split dana 27.03.1967. godine.Prodan 15.07.1989. g. firmi „La Paloma Navigation“ iz Liberije.

m/b BOSANKA

Ure

dn

ički

kol

egij

: D

ubra

vko

Cot

a (g

lavn

i ure

dn

ik),

Mat

o Ba

jo, D

ubra

vko

Kam

insk

i, To

nći M

ilosl

avić

, Žel

jan

Petr

ić, I

vica

Šur

kovi

ć, E

do T

asla

man

i G

oran

Žag

ar, D

esig

n:

m&

mFo

tog

rafi

je:

Atla

ntsk

a pl

ovid

ba, L

ekto

r i k

orek

tor:

Mir

jana

Kaz

nači

ć, T

isak

: Ti

skar

a AL

FA-2

, Dub

rovn

ik, N

akla

da:

1.9

00, P

red

sjed

nik

Up

rave

: ka

p. P

ero

Kula

š

35

Čestit Božić i sretna nova godina2013.dubrovnik.hilton.com

www.hotel-lapad.hr

atlantagent@du.t-com.hr

ATLANTAGENT d.o.o.

www.atlanttravel.hr

www.laus.cc

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.

www.atlant.hr

bulletinAtlant

www.atlant.hr