4. poglavlje: Razvoj kao modernizacija

Uvodno:

Ekonomska sociologija nastala kao pomak od ekonomskih teorija modernizacije, pomak od čovjeka kao homo economicusa; potakla iz teorija koje se bave kulturnim podrijetlom modern., te socijalnom evolucijom modernog čovjeka, modernih kulturnih, socijalnih i političkih institucija; koriste se antropologijom, psihologijom, povijesti i geografijom kako bi bolje opisali/objasnili djela ljudi kao ekonomskih aktera.Autor kaže da je ona za svoje vrijeme bila inovativna u revidiranju porijekla ekonomskog ponašanja, ali i dalje prekonzervativna: „Ako se želite razviti, budite kao i mi.“—kažu Europljani i Amerikanci ostatku svijeta!Teorije koje tu spadaju su:

1.Naturalizam

Comte: znanstveno razumijevanje napreduje kroz teološke i metafizičke stadijeda bi došlo do vrhunca pozitivnog znanja—znanost proučava sve što se može definitivno, pozitivno i fizički znati društvo, kao i priroda, ima logičke forme (zakone, hipoteze, modele) te se poput nje, može znanstveno proučavati, ali drugačijom metodologijom. U priču se upliće ljudsko promišljanje zbog kojeg ljudski progres nije „slijepa evolucija“ kao kod prirode; ono se može racionalizirati; ljudi do neke mjere, sami određuju u kojem će smjeru ići njihova evolucija.

Spencer: rješava problem spajanja prirodnih i društvenih znanosti—on smatra da se principi evolucije bioloških organizama mogu primejniti na evolucije društava kao socijalnih organizama. Super-organskom evolucijom nazvao je proces u kojem je na područjima bogatima resursima došlo do gušće naseljenosti koja je pak omogućila veće ljudske interakcije (diskusije, razmjene ideja) koja je izvor inovacija, izuma i pripadajućih razvoja—ljudi ne mogu izumiti (tj. izumljavati ako je to uopće valjana riječ) ako se ne susreću, ako ne komuniciraju!Preuzeo darvinovsko preživljavanje najjačih čime opravdava laissez-faire ekonomiju, tržišta, vlasništa, te kapitalizma i vladavinu moćnih općenito zbog toga ekološki determinizam postaje vodećom modernizacijskom teorijom!

Ellen Churchill Semple: ekološka deterministica; smatra da okoliš određuje ljudske rasne osobine, razine svijesti, produktivnosti i ekon. razvoja; europske regije zbog resursa i zaštićenosti (ne piše u kojem smislu) bile pogodnije za gušće naseljenost i razvoj civilizacija; Ameri razvili jak identitet zbog razdvojenosti oceanom s matičnim kontinentom; anglosaxonska razvijenost u interesu cijelog svijeta. Suma sumarum: okoliš stvara inovativne ljude i vodi ka razvoju ergo okoliš je baza razvoja.

2. Racionalizam

Kod naturalizma socijalne institucije su bazirane na biološkoj bazi soc. institucije su zapravo oblici prirodnih funkcija (rad za jelo) + ljudi se ponašaju instinktivno (pa su sebični).

1

Racionalizam pak kaže da se na te instinkte nadovezuje i racionalno razmišljanje, tj. da se kapacitet ljudkog kontroliranja svijeta vidi u njegovom logičkom razmišljanju, kalkuliranju.

Weber: autor spominje njegovu studiju religija; prvo je magija pokretala svijet, a onda bogovi pokreću svijet, određuju ljudsko ponašanje (zabranjene i poželjne oblike ponašanja)Kalvinizam: bog stvorio svijet ali ga ne kontrolira, otišao je za drugim poslima + ljudi imaju svoje predestinirane sudbine pa nema garancie da će ići u raj ako budu igrali po pravilima—ali to ne znači da se ne mogu nadati tome, pa svi marljivo rade za svaki slučaj da su dio te izabrane elite. Njihov je svijet lišen magije, nadnaravnog, simboličkog—imaju pravo istraživati svijet. Odvojenost od drugih (individualnost) kako bi se bolje fokusirali na svoj rad—akumulacija kapitala bez solidarnosti za druge. To sve pridonjelo i razvoju znanosti.

3. Civilizirani razvoj

Puritanski moralni kapitalizam—zarađivanje je ok, ali se mora vratiti zajednici (give back to community) – ulaganja i financijska pomoć bolnicama, knjižnicama, školama i sveučilištima. „Poziv“ umjesto samo „posla“—predanost i profesionalizam u odabranom poslu koji rade cijeli život. (n.b.- 17.st., ti Puritanci su bili novoengleski kalvinisti)

Pokušaji stvaranja moralne ekonomije u sklopu industrijalizacije—tj. etički oblik kapitalističke proizvodnje koja je kombinirala agresivnu težnju za profitom gdje bi se ostavila religijska suosjećajnost s radnicima (n.b. isto na području Nove Engl., al u 19.st)

Rast/razvoj kakav danas znamo produkt puritanske kulture, tj. kalvinističke teologije—rast kroz štednju i ulaganja

Kapitalistička ekonomska osobnost nije produkt sebičnosti, već socijalni konstrukt! (dokaz za to bi onda trebali bit Puritanci, kolko sam ja to skužila)

4. Strukturalni funkcionalizam

Durkheim: kako se rad održavao u raznim tipovima društava—pomoću solidarnosti: TRADICIONALNA DRUŠTVA MEHANIČKA SOLIDARNOST—svi su slični, slaba podjela rada, zajednička dobra; vladaju represivni zakoni; vs. MODERNA DRUŠTVA ORGANSKA S.— veća i složenija podjela rada, specijalizacija, suradnja kako bi se postigao cilj; restitutivni zakoni koji se fokusiraju na očuvanju reda i mira (aktualnog stanja), a ne samo na kažnjavanju

Tonnies: *gemeinscaft: obitelj i zajednica; zajedništvo, samoispunjujuće članstvo, esencijalna volja (akter je sredstvo za ispunjenje ciljeva zajednice); *gesellschaft: intrumentalni ciljevi i članstvo, arbitrarna volja (akter vidi društvo kao sredstvo za ispunjenje svojih individualnih ciljeva)

Poanta s. f. da je društvo sistem institucija koje ispunjuju naturalističke funkcije—svaki dio sistema pridonosi nastavku djelovanja cjeline

Ljudi se moraju držati zajedno kako bi preživjeli, zaštitili se, nahranili i sl.; u nekim verzijama kažu da socijalna stratifikacija u kojoj neki ljudi dobivaju prestiž i sl. je potrbena za preživljavanje sistema

Reguliracija načina postizanja ciljeva stavljajući granice ljudskim emocijama održavanje unutranjeg reda i dicipline bitno za postojanje/opstanak država

2

5. Parsonsova sinteza

Durkheimova ideja kolektivne svijesti + Weberovi tipovi racionalne akcije Socijalni akter je selektivan, percipirajući, evaluirajući agent, tj. sustav osobnosti Vođeni vrijednostima akteri izabiru između 2 polarne suprotnosti (extremi) a to su:

univerzalizam—akter može suditi neki soc. ili fiz. objekt po kriterijima primjenjivim na niz objekata ili partikularizam (kriteriji primjenjivi samo tom objektu); akter može suditi objekt po performansi ili kvaliteti; prosudba objekta bez uplitanja osjećaja—afektivna neutralnost ili uključujući osjećaje—afektivnost; akteri mogu biti u kontaktu jedni s drugima na neki specifičan način—specifičnost ili kroz rane druge veze—difuzija; akteri mogu goniti vlastite ciljeve—samoorjentiranost ili ciljeve zajednice—kolektivna orjeniranost

AGIL: Ljudskim sustavima akcije (društva) odgovaraju 4 socijalno-funkcionalnih imperativa: Adaptation—adaptacija društva na uvjete vanjskog okoliša Goal attainment (postizanje ciljeva)—uspostavljanje ciljeva i njihovo postizanje

društvenim naporima Integration—solidarnost, koordinacija podsustava, prevencija prekida Latency—održavanje uzorka, spremanje i distribucija motivacijske energije kroz

sistem Parsons vidio adaptivni kapacitet (efektivno korištenje resursa) kao glavni preduvjet

socijalnoj evoluciji

6. Kritika strukturalnog funkcionalizma

Ističu potrebu elita da održe socijalnu stabilnost Parsons nikada nije pitao čiji se to ciljevi teže ispuniti i po čijim vrijednostima fokus

na prijenosu a ne stvaranju vrijednosti Giddens smatra da strukture (uzorci) i soc. sistemi nisu masivne, ponavljajuće

pojave, već da se stvaraju i mijenjaju kroz ljudsku inter/akciju

7. Sociološka teorija modernizacije

Eisenstadt: mjerilo razvoja društava postao model industrijskih zemalja mjerilo razvoja društava je sličnost njihovih karakteristika modernim (zapadnjačkim!) društvima—što su im sličnija, to su razvijenija. Što je veća strukturalna specijalizacija u dr., to je ono modernije, a što je temeljitija dezintegracija tradicionalnih elemenata lakše će to dr. usvojiti promjene i razviti karakteristike modernizacije racionalnost, efikasnost i težnju slobodi

Modernizacija društava znači: u ekonomskoj sferi- specijalizacija ekon. aktivnosti, rast tržišta; u socio-prostornoj- urbanizacija, mobilnost, fleksibilnost, širenje obrazovanja; u političkoj- demokracija i slabljenje lokalnih elita; u kulturnoj- razdvajanje kulturalnih i vrijednosnih sistema, sekularizaciju i pojavu pojavu nove klase tzv. intelligentsia 1)

1 The intelligentsia (from Russian[1][2] интеллигенция, Russian pronunciation: [ɪntʲɪlʲɪˈɡʲentsɨjə]; from Latin: intelligentia) is a social class of people engaged in complex, mental and creative labor directed to the

3

8. Ekonomska teorija modernizacije

Hoselitz—kulturna promjena kao preduvjet ekonomskom razvoju. Povećana produktivnost povezana s većom i kompleksnijom podjelom rada—ekonomski vrlo razvijena društva

Sociološka teorija ekonomskog rasta treba odrediti mehanizme po kojima se socijalna struktura nerazvijene ekonomije može modernizirati—tj. da ju mijenja po uzoru na ekonomski razvijene zemlje

Privatni ekonomski razvoj u malim razmjerima kao način postizanja razvoja ekonomije u nerazvijenim z. što ih nebi samo obogatilo već im i povećalo soc. status

Teorija socijalne devijantostinove stvari pokreću ljudi koji odstupaju od norme—nerazvijene zemlje trebaju ljude koji su „pametniji“, inovativniji i tome sl., koji bi dakle dstupali od norme i time pokrenuli promjene

9. Psihokulturalne teorije modernizacije

Hagen- povezanost ljudskih osobnosti s promjenom i razvojem; u tradicionalnim društvima ljudi iamli percepciju o silama koje ih ograničavaju i dominiraju njima pa su bili nekreativni i autoritarni (pretjerano poštivali autoritet vlasti)—to se može promijeniti ako im se smanji poštovanje prema tim silama primjerice putem osvajanja—kada im se nametnu osvajači i njihova pravila oni traže nove načine zadovoljavanja identiteta pa se stvaraju nove, inovativne osobnosti s voljom za uspjehomkao jedan od načina zadovoljenja potrebe za razvijanjem identiteta može biti tehnološki napredak i sl.

McClelland: ljudske motivacije izražene kroz 3 potrebe: n-Ach, n-Aff, n-Pow n= need, Ach=achievement (uspjeh), Pow=power (moć), Aff= affiliation (pripadanje) –ekonomiji bitan n-Ach- potreba za uspjehom je ono što čini poduzetnike- neka ih društva imaju malo, neka vrve njima (npr. SAD)

Za modernizaciju treba mijenjati karakter iz tradicionalističkog u urbani, prilagoditi stavove prema “vesternizaciji”, obrazovanju, sekularizaciji, globalnim medijima itd.—mijenjati osobnosti u nerazvijenim zemljama je eurocentristično i imperijalistički nastrojeno

development and dissemination of culture, encompassing intellectuals and social groups close to them (e.g., artists and school teachers). Initially the term was applied mostly in the context of Russia and later the Soviet Union, and had a narrower meaning based on a self-definition of a certain category of intellectuals. (wikipedia)

4

10. Povijesne faze rasta

Rostow—iznio alternativu Marxovoj teoriji povijestiako se tradicionalan društva žele modernizirati moraju kopirati zapadnjački model

Sva društva se nalaze unutar 5 povijesnih kategorija koje su univerzalne: 1. Tradicionalna (ograničene proizvodne funkcije, 2prednewtonovska znanost, primitivne

tehnologije, agrikultura, spiritualizam, slaba socijalna mobilnost—moć u rukama zemljoposjednika)

2. u preduvjetima za uzlet (Eu. to zahvatilo krajem 17. i poč. 18. st.; počeci nove znanosti, nov način rada u agrikulturi i industriji, širenje edukacije, pojava banaka, povećanje investicija- ALI i dalje tradicionalne metode, strukture i vrijednosti)

3. uzlet (razvoj tehnologija (pruge, tvornice...), širenje poduzetnika, širenje nove industrije, ekonomski rast... *Britanci započinju s kolonizacijama, Newtonova otkrića

4. put prema zrelosti (širenje modernih tehnologija diljem Britanije, per capita produktivnost povećana; već 60 god.kasnije dolazi do zrelosti Britanije= stanje kada ima dovoljno poduzetnika i tehničkih znanja da se proizvede SVE što je potrebno ljudima)

5. visoka masovna potrošnja (završna faza u kojoj se i nalazimo sada; vodeći sektori u industriji su za trajna dobra (auti) i usluge; troši se i više no što je potrebno, pomak s „urbanih“ (tj. industrijskih) poslova na uredske

11. Modernizacijske površine geografski pristup

Ova perspektiva se primjenjuje kad god je riječ o mjestima s najvišim stupnjem rasta (Eu., SAD), a ostatak svijeta vidi kao periferne zone, od kojih svaka predstavlja neki stupanj prošlosti

Hagerstrand—inovacija kao val promjene, mjesta bliže izvoru inovacije prije će se mijenjati od onih daljih; kamen u jezero—kamen kao inovacija, jezero kao prostor gdje se ona dogodila, a valovi koji se stvaroe mreškanjem vode su doseg inovacije

Gould—inovacije se kreću komunikacijom koja je ograničena udaljenošću ‘60-ih i ‘70-ih pokušaji teoretičara da podjele statistička mjerila varijacija u stupnju

modernizacije kroz prostor: Stupanj razvijenosti transportnih mreža Širenje komunikacijskih i informativnih medija Rast integriranih urbanih sistema Raspad tradicionalnih etničkih obrambenih mehanizama (psiholoških) Pojava monetarne ekonomije Sudjelovanje u neparohijskih (župnih) aktivnosti Blizina i interakcija s urbanim sredinama Fizička i geografska mobilnost

2 Isaac Newton—izum teleskopa, tri osnovna zakona gibanja...

5

12. Kritika modernizacijskog pristupa Eurocentrizam!

Iskazuju cijeli sustav europskih stavova prema svijetu Naturalizam kao najjači oblik okolišnog determinizma Modernizacijska teorija kao odgovor socijalizmu nakon 2. Svjetskog rata (“Pratite

modernizacijski put i imat ćete sve što i mi Amerikanci”...) Po Rostowu bi “zaostala” društva bili i imperijalistička Kina, Aboridžinska Australija,

Mayansko carstvo, te tribalne zajednice u Africi! Parsons vidio začetke europske modernizacije u antičkoj Grčkoj—ona preuzela dosta

elemenata od Afro-Azijskih izvora

13. Povratak modernizacije

1998.g. David Landes ponavlja priču o europskom razvoju kao posljedici prirodnog okoliša i europske invetivnosti bogate zemlje leže u umjerenim klimama, a siromašne/nerazvijene u sub/tropskim

Sachs: “Kraj siromaštva”, 2005.: na ljestvama razvoja siromašni nemaju snage/resursa popesti se na 1. stepenicu—tada bi im samo krenulo na bolje

Problem bi se riješio kada bi bogate zemlje donirale <1% svog BNP-a siromašnim zemljama!

14. Kritika Sachsa

Ekonomska i etička: Petoavenijski pristup—apel bogatima da pomognu siromašnima—pod cijenu da se

prestanu kritizirati centri moći globalno kapitalističkog poretka Ne razumije uzrok gladi Kako bi im se pomoglo morali bi restrukturirati svoju ekonomiju neoliberalno—nagrada

su strana ulaganja! Pitanje želi li im pomoći da bi bili zdravi za njihovo dobro ili naše? Strah od pobuna? Pomoć kao reparacija za njihovo osiromašenje od strane Zapada?

15. Kritika modernizacije

“Ideja da postoji dokazani put prema razvoju koji se može iščitati iz iskustva Zapada je toliko ugrađen u modernu kulturu da je puka akademska kritika relativno bespomoćna. Modernizaciji se mogu suprotstaviti samo alternative koje su uvjerljivije, koje su pozvane iz perpektive isključenih grupa ili onih baziranih na kritici samog koncepta modernizacije.”

6