45/201010. studenog 2010.

"Mito, korupcija i klima u društvu"

Borba protiv zala mita i korupcije vodi se jaèanjem

institucija, ne samo represivnih institucija društva, veæ

jaèanjem osnovnih društvenih institucija, obitelji, škole

i poštivanjem vlastite države, toga najšireg okvira u

kojemu smo pozvani razvijati svoje talente, ali i

rješavati svoje probleme, istièe se u Izjavi Komisije

"Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije te

poziva na molitvu za Domovinu

Cjeloviti tekst Izjave donosimo u rubrici Dokumenti

Meðunarodni kolokvij u povodu 20. obljetnice

Hrvatskog društva

U organizaciji HDKN-a i Meðunarodne udruge

katolièkoga tiska (UCIP) iz Ženeve u samostanu

sestara karmeliæanki u Zagrebu istaknuti hrvatski

teolozi, komunikolozi i djelatnici u katolièkim medijima

iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije

promišljali su o mjestu i ulozi katolièkih medija te o

odnosu Crkve i medija

Papa u Španjolskoj

U svom 18. meðunarodnom putovanju Benedikt XVI.

drugi put je pohodio kraljevinu na Pirinejskom

poluotoku. Hodoèastio je na grob sv. Jakova apostola,

u svetište Santiago de Compostela u prigodi Svete

godine, te u Barceloni posvetio glasovitu Gaudijevu

Sagrada Familia, dodijelivši crkvi Sv. obitelji naslov

Manje bazilike

Domovinske vijesti

Osnivaèka skupština Hrvatskoga kanonistièkog društva

Sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine u Sisku

Trideset studenata dobilo stipendije Zaklade Sisaèke biskupije

Sveæenièki dan Sisaèke biskupije

Misa prigodom 20. obljetnice utemeljenja 1. gardijske brigade

Predstavljen zbornik o 100. obljetnici kapucina u Splitu

Sjednica Prezbiterskoga vijeæa Splitsko-makarske nadbiskupije

Zagreb: Župne obiteljske zajednice pripremaju se za Papin dolazak

65. obljetnica župe sv. Petra ap. iz Zaprešiæa

30. obljetnica smrti utemeljitelja Marijine legije

Uklanjanje oružja iz obitelji

Sjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije

Drugi nacionalni susret djelatnika u pastoralu Roma

20. obljetnica smrti sveæenika Antuna Grahovara

Crkva u Hrvata

Biskup Škvorèeviæ pohodio Hrvate u Canberri

Priopæenje s 50. jubilarnoga zasjedanja BK BiH

50. obljetnica djelovanja služavki Malog Isusa u Essenu

Inozemne vijesti

Kuba: Prvi puta nakon 50 godina blagoslovljena bogoslovija

Susret u Vatikanu o gospodarskoj krizi

Turska: Palaèa Prinkipo vraæena Ekumenskom patrijarhatu

Objavljena okružnica "Opus Angelorum" Kongregacije za nauk vjere

U potresu u Kraljevu stradala i katolièka crkva te pravoslavni manastir

Katolièki biskupi Engleske prihvatili pet anglikanskih biskupa

Prilog dokumenti

Knjiga Margarete Oingt

Velebna Gaudijeva bazilika

Domovinske vijesti

Osnivaèka skupština Hrvatskoga kanonistièkog društvaZagreb, 28.10.2010. (IKA) - Osnivaèka skupštinaHrvatskoga kanonistièkog društva održana je u èetvrtak 28.listopada u Zagrebu. Na osnivaèkoj skupštini okupilo setridesetak crkvenih pravnika i osoba struènih u kanonskompravu, objavljeno je na mrežnoj stranici Zagrebaèkenadbiskupije. Hrvatsko kanonistièko društvo djelovat æe kaoudruga u koju se mogu uèlaniti crkveni pravnici te drugefizièke i pravne osobe, sukladno statutu Društva, radiunapreðivanja i pomaganja znanstvenoga, nastavnog istruènog rada na podruèju kanonskog prava. Za predsjednika društva izabran je dr. Josip Šalkoviæ, zapotpredsjednika društva dr. Nikola Škalabrin, za tajnicudruštva Darinka Muriæ. Za èlanove Upravnog odboraizabrani su mr. Olja Baršèevski i mr. Ilija Jakovljeviæ. Zaèlanove Nadzornog odbora izabrani su dr. Slavko Zec, mr.Mato Miæan i dr. Klara Æavar.

Misa za sve preminule grada Požege i poginule uDomovinskom ratuPožega, 2.11.2010. (IKA) - Na Dušni dan, spomen svihvjernik mrtvih, 2. studenoga u požeškoj katedrali Sv.Terezije Avilske misu za sve preminule grada Požege ipoginule u Domovinskom ratu predvodio je katedralnižupnik Ivica Žuljeviæ u koncelebraciji s požeškim dekanom ižupnikom požeške župe sv. Ivana Krstitelja NedjeljkomAndrošem i katedralnim kapelanom Marijanom Paveliæem. U homiliji župnik je kazao da se na Dušni dan prisjeæamosvih onih koji su živjeli na ovoj zemlji, a sada se nalaze uVjeènoj domovini. Rastanak od osoba koje su živjele s namavrlo je bolan i žalostan, ali kao vjernici znamo, dodao ježupnik, da je ta žalost prolazna jer trebamo biti radosni zbogvjeènog života koji su zadobili. Upozorio je da živimo usvijetu u kojem se velièa èovjeka, a ne Boga, istinskogGospodara života i smrti. Poruèio je da trebamo moliti zanaše pokojne, za ono što u njima nije bilo ljudsko da imGospodin oprosti i bude milostiv. Isto tako treba moliti i zasve one koji su poginuli u ratu, koji su za nas prinijeli žrtvuživota kako bismo mi danas živjeli u slobodnoj državi. Nakon poprièesne molitve vjernici, predstavnici razlièitihudruga predvoðeni predvoditeljem slavlja u procesiji sukrenuli u kriptu katedrale gdje su u tijeku 18. i 19. stoljeæaukopana tijela 35 sveæenika i oko dvjesto graðana gradaPožege. "Želimo im na Dan svih vjernih mrtvih iskazatimolitvenu zahvalnost i poštovanje te ih preporuèiti Boguživomu da ih primi u puno zajedništvo vjeènog života. Našumolitvenu pažnju proširit æemo na sve one koji su svojomžrtvom i ljubavlju u novije vrijeme uèinili da naš grad budemjesto slobode, ljudskog dostojanstva, duhovnog rasta imaterijalnog napretka", kazao je župnik Žuljeviæ. Slijedila je molitva predstavnika sveæenika, redovnika,vjerouèitelja, katolièkih udruga, škola, mladih, udrugaproizišlih iz Domovinskog rata i graðanskih udruga,povijesnih i sadašnjih vojnih postrojbi i policije. Uz molitvu,predstavnici udruga polagali su upaljene lampione podnokriža. Molitva u kripti završila je pjevanjem Kraljice neba,raduj se.

.

Sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine u SiskuSisak, 2.11.2010. (IKA) - U Biskupskom ordinarijatu uSisku održana je 2. studenoga 6. sjednica biskupaZagrebaèke crkvene pokrajine kojom je predsjedaozagrebaèki nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozaniæ, asudjelovali su varaždinski biskup Josip Mrzljak, križevaèkivladika Nikola Kekiæ, biskup bjelovarsko-križevaèkiVjekoslav Huzjak, zagrebaèki pomoæni biskupi ValentinPozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski te domaæin sisaèki biskupVlado Košiæ, izvijestio je Ured za odnose s javnošæu Sisaèkebiskupije. Biskup Košiæ pozdravio je sve nazoène, a osobito mons.Gorskog, koji je prvi put sudjelovao na sjednici metropolije.Biskup Košiæ je istaknuo da je to povijesna sjednica jer oddavnine, kada je Sisak bio biskupijski grad, do danas u tomgradu nije se održao takav susret. U pozdravnom govorubiskup Košiæ je podsjetio da se zgrada Velikoga Kaptola uSisku priprema za veliku obnovu koja bi trebala poèeti iduæegodine, te da se u biskupiji grade dvije crkve – Sv. MarijeKraljice u sisaèkoj župi Pohoda BDM te u Gori, adovršavaju se crkve u Maji, u Divuši i Pokupskom. U tijekusu i pripreme za Susret hrvatske katolièke mladeži 2012.godine. Takoðer je najavio da æe se u Sisaèkoj biskupiji 9.studenoga okruglim stolom i misom obilježiti 20. obljetnicamuèenièke smrti sisaèkog župnika Antuna Grahovara.Simpozij o Sisaèkoj biskupiji, prozvan po buli ponovneuspostave Biskupije "Antiquam fidem", održat æe se 3. i 4.prosinca a na samu obljetnicu, u nedjelju 5. prosinca, bit æemisa zahvalnica u sisaèkoj katedrali.Kardinal Bozaniæ zahvalio je na pozdravu i rekao da je toprvi susret hrvatskih biskupa nakon što je papa BenediktXVI. na poziv Crkve i države odgovorio da dolazi sljedeæegodine u Hrvatsku, toènije u Zagreb. Biskupi su razgovaralio hodoèašæu sveæenika iz èitave Metropolije 4. travnjasljedeæe godine u Ludbreg u povodu 600. obljetniceludbreškog svetišta. Razgovaralo se i o zajednièkompastoralnom djelovanju.Odluèeno je da se sljedeæi susret održi u Bjelovaru.

Lovci Požeško-slavonske županije proslavili sv. HubertaVelika, 3.11.2010. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Augustina uVelikoj 3. studenoga okupili su se lovci Požeško-slavonskežupanije kako bi proslavili svoga zaštitnika sv. Huberta.Misno slavlje koje je predvodio velièki župnik i kaptolaèkidekan Mario Saniæ poèelo je procesijom u kojoj supredstavnici pojedinih lovaèkih društava nosili zastave.Obraæajuæi se lovcima, preè. Saniæ kazao je da su došli na tumisu kao lovci, ali ponajprije kao vjernici, èlanovi raznihžupnih zajednica u kojima ostvaruju svoj odnos s Bogom ipreko kojih se ukljuèuju u veliku zajednicu Crkvu. "Danas uHrvatskoj kao da nemamo odreðeni cilj i put kojim trebamoiæi. Nakon èasnog Domovinskog rata u kojem su i mnogilovci sudjelovali, nakon izvanjskog sloma komunizma uHrvatskoj i svijetu, nakon toliko toga dobra što se dogodilo uljudima i meðu ljudima, posebno onda kada je bilo najteže –u ratu, u našoj Hrvatskoj mnogi više ne znaju kamo i za kimtreba iæi, koji je cilj i smisao života. Sv. Hubert znao je štomu je èiniti. Išao je za Isusom Kristom. Lovcima je sv.Hubert primjer kako da se ostvaruju i žive kao lovci, kaoljudi na svojim radnim mjestima, u obiteljima i društvu",poruèio je preè. Saniæ, moleæi na kraju zagovor tog sveca zasve lovce, ali i sve one koji mu se utjeèu.

Domovinske vijesti ika

2 10. studenog 2010. broj 45/2010

Split: Susreti i kateheze mladih Katedralnoga dekanataSplit, 3.11.2010. (IKA) – Splitsko-makarska nadbiskupijaposvetila je ovu pastoralnu godinu mladima. U tom duhuKatedralni dekanat organizira susrete i kateheze za mladeSplitsko-makarske nadbiskupije svake prve srijede umjesecu, od studenoga 2010. do lipnja 2011. godine na temu"Govor na gori". Prvi susret uprilièen je u srijedu 3. studenoga u samostanuSv. Frane na Obali u Splitu na temu prvoga blaženstva"Blago siromasima duhom, njihovo je Kraljevstvo nebesko".Kratko izlaganje na temu održao je gvardijan samostana fraŽarko Relota. Istaknuo je da su ovi susreti poticaj mladimada doðu do prave duhovnosti, da uspostave ljudska ikršæanska prijateljstva te da pronaðu svoje prepoznatljivomjesto u društvenoj sredini grada Splita. Govoreæi oblaženstvima, istaknuo je da su ona najbolji put do sreæe iprave slobode: "Živjeti blaženstva znaèi živjeti potpunoslobodno". Danas se ovo prvo blaženstvo vrlo èestopogrešno tumaèi, ono ne pripada politièkoj kategoriji.Nadalje, i bogati mogu biti siromasi duhom jer niti jebogatstvo prepreka k Bogu, niti je siromaštvo garancija daæemo doæi k Bogu. Biti siromašan duhom znaèi biti svjestanda sve što smo primili dar je Božji i da se s tim daromtrebamo odnositi sa zahvalnošæu te ga ne zadržavati za sebenego ga dijeliti drugima, zakljuèio je gvardijan Relota.Predavanje i sama tema izazvali su brojna pitanja mladih okojima æe biti govora i na sljedeæim susretima. Susret je bioobogaæen pjesmom vokalno-instrumentalnog sastava"Sperantes", igrokazom, molitvom i razgovorom uz prigodnidomjenak koji su pripremili domaæini. Sljedeæi ovakavsusret bit æe uprilièen u srijedu 1. prosinca u crkvi Sv.Dominika u Splitu. Susreti su namijenjeni za mlade nakon krizme, odnosno zastudensku i radnièku mladež. Svaki mjesec prvom srijedomsusret æe se održavati, na razini dekanata, u drugoj župi od20.15 sati. Drugom srijedom u mjesecu mladi æe se okupljatiu svojim župama, treæom srijedom imaju nadbiskupijskisusret u Nadbiskupskom sjemeništu, a èetvrtom srijedommladi æe u svojim župama imati socijalno-karitativni sadržaj.Sve informacije bit æe dostupne na plakatima i web straniciSplitsko-makarske nadbiskupije (http://www.nadbiskupija-split.com/).

Trideset studenata dobilo stipendije Zaklade SisaèkebiskupijeKriterij po kojem su se ravnali èlanovi Povjerenstvaprigodom odabira studenta bio je izvrsnost i socijalne prilikestudentaSisak, 4.11.2010. (IKA) - Povjerenstvo Zaklade Sisaèkebiskupije "Fra Bonifacije Ivan Pavletiæ" zasjedalo je 4.studenoga u prostorima Biskupskog ordinarija u Sisku, te jepredložilo sisaèkom biskupu Vladi Košiæu 30 studenata spodruèja biskupije (26 dodiplomskih i 4 postdiplomskih) zadobivanje stipendije što je biskup i prihvatio. Izabranimstudentima bit æe uruèene stipendije Sisaèke biskupije zaakademsku godinu 2010./2011. Izabrani studenti dobit æe veæ ovaj tjedan na svoje raèuneprve uplate od 1000 kn, s tim da se postdiplomcima plaæaupisnina na poslijediplomski studij. Kriterij po kojem su seravnali èlanovi Povjerenstva prigodom odabira studenta bioje izvrsnost i socijalne prilike studenta.

.

Sveæenièki dan Sisaèke biskupijeSisak, 4.11.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæpredsjedao je susretu sveæenika Sisaèke biskupije koji sesastaju svakog prvog èetvrta u mjesecu u èetvrtak 4.studenoga u Velikoj dvorani Pastoralnog centra katedralnežupe Uzvišenja sv. Križa u Sisku. Uvodno izlaganje "Novaevangelizacija" održao je sveæenik Krèke biskupije mr.Marinko Barbiš, rektor svetišta Majke Božje Gorièke kodBaške. Pojasnio je kako pojam nova evangelizacijapodrazumijeva navještaj evanðelja starom svijetu, toènijeEuropi. Crkvi je jako stalo da na nov naèin narodimaEurope, veæ evangeliziranima, pa èak i samim èlanovimaCrkve, navijesti evanðelje na nov naèin. Istina, kod nas uHrvatskoj još se uvijek grade crkve jer su postojeæepretijesne za sve one koji u njih žele uæi, ali u nekimeuropskim državama crkve se prodaju jer nema vjernika kojibi ih posjeæivali. Uosobljenje božanske ljubavi je ono novo ukršæanstvu iz èega proizlaze konkretni èini i konkretnezajednice ljudi koji se meðusobno vole i poštuju te gradebolji svijet, rekao je mr. Barbiš. Veliki zamah novojevangelizaciji dao je Drugi vatikanski sabor kojievangelizaciju predstavlja kao dijalog, a dijalog kaoevangelizaciju. Taj dijalog znaèi ostati vjeran porucievanðelja, ali isto tako vjeran suvremenom èovjeku usuvremenom svijetu. U prvim kršæanskim vremenimasakramentu krštenja pristupali su obraæenici, a danas jepotrebno krštenike obraæati. Stoga nije logièno oèekivatiispunjavanje kršæanskih normi od onih koji nisu upoznaliIsusa Krista. Potrebno ih je najprije upoznati s osobom IsusaKrista, a tek onda zahtijevati ispunjavanje normi. U tomenam u velike pomaže Katekizam Katolièke Crkve. Uslijedila je rasprava, a potom je biskup predstavionadolazeæe važne dogaðaje. Najavio je održavanje okruglogstola 9. i 10. studenoga u povodu muèenièke smrti sveæenikaAntuna Grahovara, koji je prije 20 godina u noæi s 9. na 10.studenoga ubijen u župnoj kuæi na sisaèkom Viktorovcu.Najavio je i ðakonsko reðenje u sisaèkoj katedrali 27.studenoga te simpozij "Antiquam fidem" o Sisaèkoj biskupijiod 3. do 5. prosinca u sisaèkom hotelu Panonija. Biskup jena kraju zahvalio Mariju Škofu-Žugecu za sveæenièkosluženje koje je ostvario u Sisaèkoj biskupiji kao župnik uPrelošæici, Gušæu i Kretèkom, te kao povjerenik za pastoralbranitelja, vatrogasaca, lovaca i ribolovaca te mu zaželiouspješno naviještanje evanðelja u rodnoj Zagrebaèkojnadbiskupiji u koju se vraæa. Obavijestio je sveæenike da uSisaèku biskupiju dolazi Josip Karas koji je rodom iz Lasinjekoja pripada Sisaèkoj biskupiji. O aktivnostima svojih povjerenstava sveæenike su izvijestilipovjerenik za pastoral mladih Branko Koretiæ, povjerenik zapastoral obitelji fra Nikola Jureta, predstojnik Ureda zaodnose s javnošæu mr. Antun Sente i biskupijski ekonompreè. Zdravko Novak.

Obilježavanje 105. obljetnice roðenja DragutinaTadijanoviæaSlavonski Brod, 4.11.2010. (IKA) - U povodu 105.obljetnice roðenja Dragutina Tadijanoviæa u èetvrtak 4.studenoga u Slavonskom Brodu u organizaciji GradaSlavonskog Broda, Ogranka Matice hrvatske, franjevaèkogsamostana i Galerije umjetnina Slavonski Brod održano jeIII. sjeæanje na Dragutina Tadijanoviæa. Sveèani program zapoèeo je misom zadušnicom za pok.Tadiju koju je u franjevaèkoj crkvi Presvetog Trojstvapredvodio domaæi franjevac o. Mario Crvenka. Nakon miseuslijedilo je predstavljanje knjiga poezije prof. emeritusaIvana Goluba "Svjetlo i sjena" i "Nasmijani Bog". Uz autora

Domovinske vijestiika

310. studenog 2010. broj 45/2010

stihove su kazivali Marija Beloševiæ, Jasna Ažman i MarijanBalen, a glazbeno ih je pratio na nedavno obnovljenimsamostanskim orguljama domaæi gvardijan fra SebastijanGoleniæ.Drugi dio programa održan je u Spomen domu DragutinaTadijanoviæa. Nakon pozdravnih rijeèi organizatora slijedilaje dodjela nagrada i stipendija. Tako je ove godine ZakladaHrvatske akademije znanosti i umjetnosti nagradu DragutinTadijanoviæ 2009. za najbolje pjesnièko djelo u RHdodijelila pjesnikinji s. Mariji od Presvetog Srca AnkiPetrièeviæ. U nemoguænosti dolaska s. Marije nagradu je primila njezinaneæakinja Branka Buljan roðena Petrièeviæ. U obrazloženjunagrade, izmeðu ostaloga, se kaže: Uz brojne knjige, eseja,meditacija, poema, dramskih radova, pjesnièkeautobiografske proze s Marija obogatila je našu književnostbrojnim zbirkama pjesama. Uz predani autorski rad ona je ipokretaèica i urednica Simpozijuma, biblioteke asketsko-mistièkih djela preko koje predaje neiscrpno blago kršæanskeduhovnosti, a u kojoj je objavljeno više od stotinu izdanja.To su veæinom djela klasike kršæanske duhovnosti.Pjesništvom svjedoèi svoja mistièna iskustva i ljubav premasvojem rodu i domovini. Unatoè tajanstvenim mistiènimpercepcijama njezina je poezija kristalno jasna.Dodijeljene su i stipendije trima najboljim studenticamaBrodsko-posavske i Lièko-senjske županije. Program jezavršen otvaranjem izložbe Predraga Golla "PortretiDragutina Tadijanoviæa".

Misa prigodom 20. obljetnice utemeljenja 1. gardijskebrigadeZagreb, 4.11.2010. (IKA) - U organizaciji Udruge "Tigar90/91 Rakitje" i Udruge ratnih veterana 1. gbr "Tigrovi"prvog dana proslave 20. obljetnice osnutka 1. gardijskebrigade "Tigrova", 4. studenoga u zagrebaèkoj katedralislavljena je misa za 345 poginulih pripadnika "Tigrova".Misu je predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac ukoncelebraciji s vojnim kapelanima. Uz naèelnika Glavnogstožera RH, generala zbora Josipa Luciæa i druge aktivne iumirovljene generale misi su nazoèili umirovljeni i aktivnigardisti. Istièuæi da cijela povijest govori da su "Tigrovi" bili ufunkciji mira i slobode ove zemlje, biskup Jezerinacprokomentirao je da bismo, naravno svi voljeli da je ovadržava nastala prirodnim procesom osamostaljenja: bez rata ibez krvi, ali povijest je bila drugaèija od naših želja. "Oružjenikada nije bilo sredstvo na kojemu se dugotrajnije gradisuživot, zato i ne trebamo velièati snagu oružja i njegovurazornu moæ. Potrebno nam je, naprotiv, isticati ogromnepotencijale vašega domoljublja i èovjekoljublja, vašesposobnosti i neupitne otvorenosti da u Domovinskom ratupridonesete uspostavi suvereniteta zemlje, a danas njezinomrazvoju i izrastanju u demokraciji i blagostanju. Ako suponegdje i od pojedinaca poèinjena odreðena zla, ne treba ihprikrivati. Istovremeno ona ne mogu biti razlogominkriminacije Domovinskog rata i vašeg sudjelovanja uobrani zemlje", rekao je biskup. Govoreæi kako obrana nevinih ne spada u kriminal nego uvisoki imperativ morala i etiènosti, biskup je istaknuo dastoga iznenaðuje kada neki pokušavaju nazvati zakonituobranu "zloèinaèkim pothvatom". Takav pravni priruèniknigdje ne postoji, a još manje da bi zakonitu obranu nazvao"zloèinaèkim pothvatom", poruèio je vojni biskup. Ne smijemo zaboraviti muku domovinske slobode, aliistovremeno, rekao je biskup, danas se valja okrenutiizgradnji zemlje na temeljima pravednosti, moralnosti i

etiènosti da bi èovjek osjetio ljepotu svoga dostojanstva."Slobodu je trebalo platiti visokom cijenom. Zato je moramocijeniti. Stoga, kolikogod bili veliki socijalni problemi, oninas ne smiju nadvladati, i neprilike nadjaèati. Potreban namje kruh svagdanji. U to nema sumnje. Za nj æemo sezajednièki boriti. I imat æemo, ako Bog dade. Ali ako bi namu ovom trenutku kruh bio važniji od slobode, ne bismo bilidostojni sami sebe, svoje braæe i sinova koji su svoje životedali za domovinu, kao i svojih preða koji su ginuli "za krstèasni i slobodu zlatnu", istaknuo je biskup. Èestitajuæi"Tigrovima" 20. obljetnicu osnutka i postojanja, biskupJezerinac zahvalio im je na žrtvi i ljubavi koju su uložili.

Predstavljen zbornik o 100. obljetnici kapucina u SplituSplit, 5.11.2010. (IKA) – U prepunoj velikoj dvoranikapucinskog samostana u Splitu predstavljen je 5. studenogaZbornik radova znanstvenoga skupa o 100. obljetnicidolaska kapucina u Split. Zbornik na 390 stranica i s više od100 fotografija donosi cjelovit pregled društvenih, crkvenih,povijesnih prilika te mnoštvo vrijednih informacija okapucinskom samostanu i svetištu Gospe od Pojišana. Napoèetku susreta provincijal fra Ivica Petanjak je uime braæeHrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda BogdanaMandiæa i svoje osobno pozdravio sve nazoène te seposebno zahvalio svim autorima zbornika, suradnicima idonatorima koji su pridonijeli objavljivanju. Stotinu godinanije daleka prošlost, i nije samo prošlost, ona je dobrimdijelom i sadašnjost, pa èak na neki naèin i buduænost, jer sumnogi ovdje prisutni koji su aktivno suraðivali u stvaranjuove stogodišnjice i u njoj ostavili svoje tragove. O zbornikusu zatim govorili gvardijan fra Drago Vrhovac, dr. JosipDukiæ, prof. Milan Ivanišviæ i glavni urednik ArsenDuplanèiæ.Znanstveni skup Kapucinski samostan i svetište Gospe odPojišana u Splitu okupio je 27. svibnja 2009. šesnaestpredavaèa, koji su svaki na svoj naèin osvijetlili raznovrsnapitanja vezana uz dolazak kapucina i njihovu djelatnost teiznijeli nove podatke iz prošlosti svetišta. U zborniku susakupljena sva predavanja sa skupa, te dodana još èetirièlanka što upotpunjuju poznavanje kako povijesti kapucina uSplitu tako i pojišanskog svetišta. Zbornik ocrtava starost,važnost i ugled pojišanskog svetišta te ulogu kapucina ubrizi za njegovo održavanje i pastoralni rad te tako pridonosii potpunoj povijesnoj i kulturološkoj slici grada Splita idjelovanja braæe franjevaca kapucina. Svoj prilog proslavijubileja 100 godina kapucina u Splitu i predstavljanjuZbornika kratkim programom dao je i župski mješoviti zbor. Sveèano misno slavlje u svetištu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Èestitajuæi kapucinimana jubilejima te njihovu sveukupnom djelovanju, kao i naupravo predstavljenom Zborniku, nadbiskup Barišiæ izrazioje uvjerenje da æe to osvjetljavanje povijesti na kojoj èvrstostojimo biti nadahnuæe za sve. Govoreæi o djelovanjukapucina kroz povijest, mons. Barišiæ istaknuo je, izmeðuostaloga, kako su uvijek bili i ostali prijatelji križa Kristova,izraz ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjima.

Kardinal Bozaniæ primio veleposlanika KraljevineNorveškeZagreb, 5.11.2010. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u petak 5. studenoga uNadbiskupskome dvoru u Zagrebu u nastupni posjetveleposlanika Kraljevine Norveške Henrika Ofstada,izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijesti ika

4 10. studenog 2010. broj 45/2010

Meðunarodni kolokvij u povodu 20. obljetniceHrvatskog društva katolièkih novinaraU samostanu sestara karmeliæanki u Zagrebu zapoèeotrodnevni susret katolièkih novinara u organizaciji HDKN-ai Meðunarodne udruge katolièkoga tiska (UCIP) iz ŽeneveZagreb, 5.11.2010. (IKA) – Susret i meðunarodni kolokvij upovodu 20. obljetnice Hrvatskog društva katolièkih novinarau organizaciji HDKN-a i Meðunarodne udruge katolièkogatiska (UCIP) iz Ženeve poèeo je u petak 5. studenoga usamostanu sestara karmeliæanki u Zagrebu.Pozdravljajuæi okupljene, predsjednik HDKN-a NenoKužina istaknuo je važnost obrazovanja koje karakterizira itaj skup. Trebamo i želimo uèiti kako bismo lakše djelovali uvremenima zgodnim i nezgodnim, kada se u društvu oèitujuproblemi, nezadovoljstvo i nepovjerenje u institucije.Katkada možemo razumjeti i nepovjerenje u Crkvu, ali kakose pomiriti time da se nijeèe i odbacuje Božja opstojnost,rekao je Kužina, te podsjetio kako je potrebno osluškivatiznakove vremena i po njima se ravnati. Katkad nam se èinida smo sami, bez pomoæi, poticaja, bez snage, pa i nade. Ana nadu nas potièu hrvatski biskupi u svojoj poruci izLovrana, pitajuæi zar je postojalo neko vrijeme za kojemožemo reæi da nam je bilo lako? Ako smo tada znali èuvatipolog nade, zar nam to danas nije moguæe? Biskupi pišu dadanas nije teško suvremenim sredstvima komunikacijaunijeti sumnju, razoriti povjerenje, poljuljati pošten radpojedinaca, optužiti i osuditi. Bogu hvala, katolièki medijiod ovoga su izuzeti, rekao je Kužina, te upitao što je snovinarima, vjernicima-katolicima u nekatolièkim medijima.I ovaj skup prilika je promišljati o tome.Izaslanik predsjednika Vijeæa HBK za sredstva društvenekomunikacije rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa direktorGlasa Koncila vlè. Nedjeljko Pintariæ proèitao jenadbiskupovu poruku u kojoj izrièe èestitke, kao i zahvalu zasve što je HDKN uèinio u promicanju katolièkih vrijednostiu hrvatskom društvu i obrani digniteta novinarske profesije.Udruživanje je oduvijek bilo prikladan naèin da se promièuistine i iskonske vrijednosti. U ovome vremenu to je jošpotrebnije. U tom smislu kao predsjednik Vijeæa za sredstvadruštvene komunikacije želim da Društvo organizacijskiojaèa i pridobije nove èlanove, i da dalje služi kakonovinarima u ostvarivanju njihovih legitimnih prava, tako iCrkvi u ostvarenju njezina poslanja u hrvatskom društvu.Poslanje svakog vjernika je èitati znakova vremena,prepoznati potrebe ljudi i na njih odgovoriti u kršæanskomduhu. Dakako da vi taj vjernièki zadatak povezujete i snovinarskim djelovanjem. U tom smislu vam želim da imatesve potrebne objektivne uvjete, kao i profesionalnuodgovornost za ispunjenje vašeg zadatka, istièe nadbiskupDevèiæ.Vlè. Pintariæ istaknuo je kako je ova obljetnica prigodaprisjetiti se okolnosti u kojima je Društvo stasalo, dogaðanjakroz koje je prolazilo, kao i ljudi koji su tada bili s nama, asada više nisu, ili su još uvijek s nama na tragu one radosnevijesti dobrog navještaja i dobre komunikacije. Zadatak jenovinara katolika da pred sebe svakoga dana i u svakomtrenutku stavlja jasan izbor za Isusa Krista i za rijeè istine ipravednosti. Samo takvim pristupom možemo dubinskiobnoviti kulturu i sudjelovati u stvaranju kulture koja namitekako otvara vrata, rekao je Pintariæ.Generalni tajnik UCIP-a Joseph Chitillappilly izrazio jeradost prigode ponovnog posjeta Hrvatskoj koju je upoznaoza studentskih dana. Hrvatskim katolièkim novinarimazahvalio je na svekolikoj potpori UCIP-u. Napomenuvšikako današnja situacija nije mnogo drukèija od vremenaprije osamdesetak godina kada je UCIP osnovan, istaknuo jekako i danas novinari imaju odgovornost prema svijetu,

katolièki novinari pozvani su promišljati društvene prilike.Istaknuo je važnost UCIP-a kao mjesta razmjeneinformacija, meðusobnog upoznavanja. Tomu pridonosesvjetski kongresi koji se održavaju svake treæe godine.Posebna vrijednost su i razlièiti obrazovni oblici seminari ikolokviji poput ovoga, kao i posebni susreti za novinaremlaðe od 35 godina. Sve je pozvao da prema moguænostimauzmu uèešæe u skupovima u organizaciji UCIP-a.

"Kanonske vizitacije knjiga VIII. vinkovaèko-vukovarsko-iloèko podruèje 1768. – 1840."Predstavljanje knjige u organizaciji vinkovaèke Udruge"Vinkovaèki šokaèki rodovi"Vinkovci, 5.11.2010. (IKA) - Pjesmom "Rajska Djevo,Kraljice Hrvata" u izvedbi tamburaškog sastava "Salaš"zapoèelo je predstavljanje knjige "Kanonske vizitacije knjigaVIII. vinkovaèko-vukovarsko-iloèko podruèje 1768. –1840." uprilièeno u petak 5. studenoga u velikoj gradskojvijeænici Grada Vinkovaca. Organizator predstavljanja bilaje vinkovaèka Udruga "Vinkovaèki šokaèki rodovi".Predstavljaèi su bili povjesnièar, kulturni radnik, autorbrojnih vrijednih knjiga Tomo Šaliæ, prof. i ravnateljDržavnog arhiva u Osijeku, koji je ujedno prepisao, preveo ipriredio knjigu, dr. Stjepan Sršan. Nakladnici su Državniarhiv u Osijeku i Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija imetropolija. U knjizi su objavljeni latinski izvornici i prijevod na hrvatskijezik. Na kraju knjige su sažeci na hrvatskom, engleskom,njemaèkom i maðarskom jeziku, potom kazalo imena imjesta, kazalo predmeta i ustanova, rjeènik manje poznatihnaziva te popis starih mjera zastupljenih u knjizi. Knjiga ima896 stranica, veæeg je B formata i tiskala ju je tiskara"Zebra" Vinkovci. Dr. Šaliæ podsjetio je kakvo je bilo crkveno ustrojstvosrijemskoga i istoènoslavonskoga podruèja poslijeosloboðenja od Osmanlija. Govorio je i o tome kako su uVIII. knjizi kanonskih vizitacija objavljene vizitacije župaVinkovci i Ivankovo u Peèuškoj biskupiji godine 1768.,vizitacije župa u Bosansko ili Ðakovaèkoj i Srijemskojbiskupiji za vinkovaèko-vukovarsko i iloèko podruèje.Napomenuo je da su kanonske vizitacije crkveni dokumenti iprvorazredni izvori u kojima je prikazano cjelokupnovjersko i crkveno stanje pojedine župe, podaci o župnojcrkvi i filijalama, o broju vjernika i drugih konfesija, ovjerskom životu, socijalnim prilikama, životu i obièajimavjernika, župnoj imovini, župnikovim primanjima, školstvu,o odnosu crkvenih i svjetovnih vlasti. Uz nabrajanjepodataka, faktografije, iznio je nekoliko primjera kako su tevizitacije izgledale, odnosno što je u njima pisalo. U VIII.knjizi kanonskih vizitacija, vizitacije su prepisane izlatinskih rukopisa. Nekoliko faksimila svjedoèi kakav je tobio dugotrajan, struèan i mukotrpan posao. Danas je malostruènjaka koji mogu prevoditi stare latinske tekstove. Meðunjima je prof. dr. Stjepan Sršan, iznimnoga prevoditeljskogaopusa. Dr. Sršan ponovio je kao se iz kanonskih vizitacija možejako mnogo analizom, potom sintezom doznati, primjerice,Vinkovci su 1840. godine narasli na 1940 duša. Imali su 474braèna para. "Ove vizitacije su svjetska baština. Bile suvoðene po strogo odreðenim standardima. Vizitacija nije bilakao današnja. Bile su pod strogom objektivnošæu. Prikazalose kompletno i materijalno i duhovno i prosvjetno stanje",rekao je dr. Sršan i poruèio: "Ne smije se više raditi i pisati,a da se ove vizitacije ne uzmu u ruku za povijest bilo škole,groblja, crkve, nekih društava, pjevanja, kiparstva,slikarstva, a pogotovo duhovnog života, odreðenih

Domovinske vijestiika

510. studenog 2010. broj 45/2010

umjetnina, demografije, stanovništva, gospodarstva".Preporuèio je kanonske vizitacije pogotovo u školama,gimnazijalcima, studentima i znanstvenicima, ali i svimakoji æe ih moæi išèitati. One su kompletna slika tradicije,korijena i identiteta, daju pravu kulturnu, povijesnu,demografsku sliku, a u prvom redu vjersko stanje. Prije predstavljanja pozdravnu rijeè uputio je predsjednikUdruge "Vinkovaèki šokaèki rodovi" Zvonimir Lišèiæ,istaknuvši kao osnovni cilj udruge promoviranje tradicijskekulturne baštine. Program je vodila Milka Vida.

Radni dio susreta katolièkih novinara (1)U sklopu meðunarodnog kolokvija u povodu 20. obljetniceHrvatskog društva katolièkih novinara održan okrugli stol"Mjesto i uloga katolièkih novinara u postkomunistièkomdruštvu"Zagreb, 5.11.2010. (IKA) – Na poèetku radnog dijelasusreta katolièkih novinara i meðunarodnog kolokvija upovodu 20. obljetnice Hrvatskog društva katolièkihnovinara, koji je 5. studenoga zapoèeo u samostanu sestarakarmeliæanki u Zagrebu u organizaciji HDKN-a iMeðunarodne udruge katolièkoga tiska (UCIP) iz Ženeve,predavanje je održao prvi predsjednik HDKN-a, predavaè naStudiju komunikologije Hrvatskih studija dr. o. MirkoMataušiæ. Osvrnuo se na povijesne okolnosti, tj. razlogeokupljanja katolièkih novinara i formiranja Društva, te napojedine aktivnosti. Istaknuo je kako je godine 1989.osnovano Društvo koje je okupljalo katolièke novinare spodruèja tadašnje Jugoslavije, a do razdvajanja dolazi nakonprvih izbora, s time da su u okviru Hrvatskog društvakatolièkih novinara i dalje ostali i novinari s podruèja Bosnei Hercegovine, Vojvodine i Kosova. Društvo je temeljemkanonskih odredbi bilo registrirano pri HBK, te kod civilnihvlasti.Dr. Mataušiæ istaknuo je kako je društvo od poèetkasuraðivalo s Meðunarodnom udrugom katolièkoga tiska(UCIP) iz Ženeve, a posebno zahvaljujuæi Austriji koja jebila zadužena ovo podruèje, èlanovi društva sudjelovali suna mnogim skupovima UCIP-a. Podsjetio je i kako je uHrvatskoj godine 1993. održano predsjedništvo UCIP-a,potom meðunarodni kolokvij o novinarima u ratu i ljetnouèilište.Društvo je organiziralo i duhovne obnove, hodoèašæa,predavanja s gostima iz inozemstva, tribine, a u tradicionalneaktivnosti svakako se ubrajaju i nogometni turniri.Napomenuo je sa žaljenjem kako je jedna važna aktivnostzamrla. Rijeè je o stipendijama, koje je Društvo niz godinadodjeljivalo studentima. Dr. Mataušiæ smatra da bipokretanje Zaklade za studentske stipendije ne samoosiguralo izobrazbu, veæ zasigurno društvu donijelo novoèlanstvo. Dajuæi potporu u daljnjem radu, dr. Mataušiæistaknuo je važnost HDKN-a za èlanove, kao sredstvoostvarivanja interesa, ali i pomoæ jaèanju medija, jer su oniglas Crkve u javnosti.U nastavku je održan okrugli stol s temom "Mjesto i ulogakatolièkih novinara u postkomunistièkom društvu".Uvodnièari su bili Vlado Èutura i Tihomir Dujmoviæ.Èutura je podsjetio kako je HDKN-a izraslo iz veæpostojeæeg katolièkog novinarskog miljea koji je nosiokatolièko novinarstvo u doba komunizma, a meðu kojima suse isticali o. Ivon Æuk, Smiljana Rendiæ, don Živko Kustiæ imnogi drugi. Njemu je danas u kaotiènom društvu potrebnojedinstvo, razumijevanje službenika Crkve na èelu sbiskupima i sveæenicima, jer bez jedinstva i podrškekatolièki novinar teško se može snaæi u stanovitompostkomunistièkom metežu. To najbolje potvrðuju dvije

odrednice koje su zrcalo društva: pravosuðe i mediji. I jednai druga odrednica, premda bi trebale služiti društvu, njegovojpravdi i praviènosti i demokraciji, na vrlo su niskimgranama. Prema istraživanjima neovisnih reportera,Hrvatska je po slobodi medija na 64. mjestu od 170 zemalja.Stoga je važno da katolièki novinar poznaje društveno-politièke i povijesne okolnosti u kojima djeluje. Štoviše,važno je da shvati i spozna tko je tko. Za djelovanje novinarau postkomunistièkom društvu, dakle društvu meteža, važnoje razluèiti opæe dobro. Za katolièkog novinara samo je jednaapsolutna istina - Bog, zakljuèio je Èutura.Tihomir Dujmoviæ istaknuo je kako su u medijskom smislukatolièki novinari posljednja adresa na koje ovo društvomože pokucati da postane normalno društvo. Tezu jepotkrijepio s niz primjera, koje je temeljio na izgubljenomznaèenju rijeèi, jer su one izgubile znaèenje, puninu. Mirazgovaramo, ali se ne razumijemo. Stoga je potrebanpovratak korijenu smislenosti rijeèi. Takoðer je upozoriokako kapitalna promjena u hrvatskom društvu nije moguæabez pomoæi Crkve. U tom kontekstu je istaknuo važnostkatolièkih osnovnih i srednjih škola, te katolièkih visokihuèilišta, jer je prema njegovu mišljenju kljuè Hrvatskekatolièko obrazovanje.Prvi radni dan završio je misnim slavljem koje je predvodiodirektor "Glasa Koncila" Nedjeljko Pintariæ. U homiliji jepodsjetio kako društvene, politièke, crkvene, dogmatske isve druge okolnosti nisu jedine koje èovjeka potièu nadjelovanje. Koje ga potièu da se unatoè izazovima i svemušto ne daje rast dobra i istine, tome ujedno i suprotstavi. Kaokatolièki novinari mi smo oni koji æemo se suprotstavitisvemu tome – ne iz želje da budemo uvijek u nekakvomsukobu s vremenom i prostorom, nego u skladu s idejama skojima ili za koje živimo, i nemojmo misliti da moramouvijek samo braniti, apologetski nastupati, misleæi da na tajnaèin branimo ono što je iza nas i èuvamo ono prema èemusmjeramo i u što ulazimo. Duhu Svetome smo zahvalni damožemo èitati znakove vremena, da možemo osjeæati tudubinu dara Duha Svetoga po kojima prepoznajemo što ukojem vremenu možemo, smijemo èiniti i na koji naèin onuiskonsku hrabrost koja je karakteristika radnih ljudi,ugraðivati u vremenu u kojem živimo, rekao je vlè. Pintariæ,te pozvao da svjedoèanstvo i uvjerenje u Isusa Kristauskrsloga bude poticaj da katolièki novinari mogu svojimradom, svojom odgovornošæu i profesionalnošæu mijenjati ione male krugove društva i Crkve u kojima živimo.

Sjednica Prezbiterskoga vijeæa Splitsko-makarskenadbiskupijeSplit, 6.11.2010. (IKA) - Pod predsjedanjem splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita dr. Marina Barišiæa usubotu 6. studenoga u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splituodržana je sjednica Prezbiterskog vijeæa Splitsko-makarskenadbiskupije. Na poèetku sjednice nadbiskup je pozdravio sve prisutnesveæenike i kratkim izlaganjem uveo u program rada Vijeæa.Istaknuo je kako je briga za cjelokupnu Crkvu povjerenasvima, osobito onima koji po službi i pozivu imaju udio uodgovornosti za druge.Dnevni red sjednice bio je rasporeðen u nekoliko cjelina.Kako je nadbiskup istaknuo u uvodnome dijelu, cilj ovetekuæe pastoralne godine je sve veæa zauzetost u pastoralumladih, a jednako tako i u pastoralu obitelji. Razmatralo se oaktualnim problemima i izazovima u kojima se nalazežupnici sa svojim pastoralnim suradnicima, kao i opokušajima ostvarivanja konkretnih pastoralnih sredstava upostizanju boljih rezultata u radu s takvim ciljanim

Domovinske vijesti ika

6 10. studenog 2010. broj 45/2010

skupinama. Kateheze za rad s roditeljima, zaruènièki teèajevi, ali i boljakoordinacija župne kateheze, osobito mladih – sve su to bilijedni od prijedloga za što bolju ostvarivost i suradnju upastoralu obitelji i mladih.Takoðer je u sklopu te toèke dnevnoga reda bila i nacionalnaproslava Dana obitelji koja æe se održati u zajedništvu spapom Benediktom XVI. sljedeæe godine u Zagrebu.Nakon te glavne toèke sjednice Vijeæa, ostalih nekoliko temabilo je pastoralno-pravne naravi. Razvila se rasprava oartikulaciji pohoda obiteljima, pastoralu zvanja itrenutaènome stanju u sjemeništima. Naglasak je stavljen našto veæu otvorenost samih župnika prema novimgeneracijama mladih i njihovoj duhovnoj formaciji ieventualnim duhovnim, tj. sveæenièkim i redovnièkimzvanjima. Posljednja toèka dnevnoga reda sjednice bila jeaktualna situacija po župama

Susret katolièkih novinara (2)Istaknuti hrvatski teolozi, komunikolozi i djelatnici ukatolièkim medijima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Slovenije i Srbije promišljali su o mjestu i ulozi katolièkihmedija, te o odnosu Crkve i medijaZagreb, 6.11.2010. (IKA) – Drugog dana susreta katolièkihnovinara i meðunarodnog kolokvija koji je u Zagrebuorganiziralo Hrvatsko društvo katolièkih novinara u suradnjis Meðunarodnom udrugom katolièkog tiska – UCIP, usubotu 6. studenoga, održano je više predavanja koja suodržali istaknuti hrvatski teolozi, komunikolozi i djelatnici ukatolièkim medijima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Slovenije i Srbije.U predavanju "Izazovi Crkvi u višeetnièkoj, višekulturalnoj ivišereligijskoj Europi" dr. Željko Tanjiæ s Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu i ravnateljKršæanske sadašnjosti podsjetio je da je Europa, premda segledala kao jedinstvena cjelina, uvijek bila i višeetnièka ivišekulturalna i višereligijska. Istaknuo je da je potrebno naprincipima autonomije ipak biti spreman uæi u prostoroblikovanja zajednièkih vrijednosti. Danas bi Crkva,kršæansko, religijsko, trebalo postati mjesto i odrednica kojiomoguæuju u kontekstu pluralnog društva oblikovanjeidentiteta pojedinca i identiteta više osoba. U svemu tomepotrebno je redefinirati što je to ljudsko, što je to politièko,što je u tom kontekstu religijsko. Kršæanstvo tu možepridonijeti ako se ne zatvori u sebe, rekao je Tanjiæ, tepozvao novinare ali i kršæansku javnost na èitanjekoncilskoga dokumenta "Gaudium et spes" gdje se za nalazepoticaji za djelovanje Crkve u svijetu. "Novi mediji – novo (staro) novinarstvo - Kakvog novinaratrebamo danas?" bila je tema izlaganja dr. Jelene Jurišiæ saStudija komunikologije Hrvatskih studija u Zagrebu koja jegovorila o konvergenciji medija. Uvodno je usporedilapodatke o korištenju medija u Hrvatskoj i pojedinimeuropskim zemljama, a potom i korištenju istih unutarpojedinih hrvatskih regija. Na vrlo slikovit naèin predstavilaje organizaciju konvergirane redakcije u kojoj se nalazeredakcije sva èetiri medija - televizije, radija, novina iInterneta. U tom kontekstu, takav novinar danas mora samznati napisati tekst, naèiniti fotografiju, audio- i video zapis ito sve opremiti na multimedijski naèin. Predavanje "Katolièki novinar – vjernik i/ili profesionalac -Zahtjevi za trajnom izobrazbom" održala je mr. SuzanaPeran, glavna urednica IKA-Zagreb, i predavaèica na Studijukomunikologije Hrvatskih studija u Zagrebu. Vjerujem da jesvatko od nas, bez obzira radi li u crkvenim, katolièkim ilisvjetovnim medijima, zastao pred pitanjem kako istodobno

biti i dobar katolik i dobar novinar. Mogu li se ta dva pojmapomiriti? Kako zadovoljiti zakone medija i želje glavnogurednika i vlasnika medija i nauk Crkve; kako prilagoditievanðeosku poruku novinarskom izrièaju koji ima jasnapravila i traži ono što je neobièno, novo, zanimljivo, rekla jePeran, te istaknula kako je bolje govoriti o novinaru-katolikukoji može biti djelatnik i crkvenih i svjetovnih medija. Timse nazivom, koji nekad više a nekada manje rabimo i unašemu društvu novinara, žele izreæi dvije stvarnosti – da jerijeè o osobi koja je i medijski profesionalac i osobi koja usvom životu i radu slijedi nauk Crkve. Osvrnula se i navažnost odgoja i osposobljavanja novinara u katolièkim isvjetovnim glasilima na etièkom planu djelovanja.Predavanje "Razumiju li se Crkva i mediji - kako danasposredovati Radosnu vijest?" dr. Ante Mateljana sKatolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu sudionicimaskupa proèitala je Silvana Buriloviæ. Mateljan je podsjetiokako u svijetu, ali i kod nas u odnosu Crkve i medija, postojiako ne otvoren sukob, onda uoèljivo nerazumijevanje. Napitanje na koji se naèin Crkva mora i može ukljuèiti u novimedijski prostor, kako izgraðivati i predstavljati autentiènuporuku u posve novim okolnostima trebaju odgovorititeolozi i komunikolozi. Nepobitna je meðutim hitnostpoticanja obrazovanja osoba koje æe u medijima djelovati uskladu sa svojim autentiènim katolièkim uvjerenjem iiskustvom. Nije rijeè o stvaranju zatvorenog kruga katolièkihnovinara koji æe vršiti posao medijske evangelizacije, nego otome da se uvjerenim katolicima omoguæi profesionalnodjelovanje u svijetu medija, a osobito u medijimanadahnutim kršæanskim vrijednostima i onima kojima Crkvaupravlja, upozorava dr. Mateljan, koji na kraju istièe kako sukatolici, medijski djelatnici pozvani tvoriti most meðu Crkvei svijeta. Upravo oni mogu svojim znanjem i radomizgraðivati povjerenje te provodeæi istinu u ljubavi pomagatiizgradnju Kraljevstva Božjega. U popodnevnom dijelu predstavljeno je djelovanje katolièkihglasila u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini."Kojim se temama smiju baviti katolièki mediji - hrvatskakatolièka glasila danas" bila je tema predavanja mons. IvanaMikleniæa, glavnog urednika Glasa Koncila. Mikleniæ jepredstavio stanje katolièkih glasila u Hrvatskoj, te sadržajnekoliko katolièkih glasila. Ukazao je da se katolièka glasilabave temama s razlièitih podruèja života od duhovnosti,obiteljskog života, zdravlja, gospodarstva, obrazovanja itd, asvim se tim temama pristupa s naèela Evanðelja i socijalnognauka Crkve.Mr. Božo Rustja, odgovorni urednik slovenskoga katolièkogmjeseènika Ognjišèe i predstojnik Tiskovnog uredaKoparske biskupije, pokušao je odgovoriti u "Ima li umodernome društvu mjesta za katolièke medije - primjerSlovenije". Mr. Rustja je podsjetio na crkvene dokumente omedijima, te na èinjenicu da katolièka glasila dolaze i tamogdje drugi glas Crkve ne može. Katolièki mediji su izuzetnovažni jer èitateljima u doba moderne duhovne zbunjenosti irazlièite ponude novodopske duhovnosti donose jasan nauk istav Crkve o brojnim pitanjima, rekao je Rustja,posvjedoèivši koliko ljudima u životnim krizama treba dobarkatolièki tisak i duhovna literatura. Podsjetivši na rijeèi o.Lombardija, predstojnika Tiskovnog ureda Svete Stolice, danije dobro da vjernici samo iz svjetovnih medija saznaju onepravilnostima u Crkvi, Rustja je ustvrdio da i katolièkimediji trebaju biti kritièni pa i prema dogaðanjima u Crkvi,ali njihova kritiènost nije radi kritike i razaranja zajednice,nego naprotiv iz ljubavi prema Crkvi i oèuvanja zajedništva."Medijsko djelovanje Katolièke Crkve u Srbiji" bila je temamons. mr. Andrije Anišiæa, povjerenika Hrvatskoga društvakatolièkih novinara za katolièke novinare èlanove Društva u

Domovinske vijestiika

710. studenog 2010. broj 45/2010

Srbiji, a koji je dugogodišnji urednik u katolièkommjeseèniku Zvonik iz Subotice. Mons. Anišiæ predstavio jekatolièka glasila u Srbiji koja izlaze na hrvatskome,srpskome, maðarskom, ukrajinskome i rusinskom jeziku.Posebno je istaknuo Radio Mariju Srbije koja nekefrekvencije dijeli s pravoslavnim radijem, a koja jenajznaèajniji katolièki medij u Srbiji i ima veliko znaèenjeposebno za starije i raspršene vjernike. U katolièkimglasilima u Srbiji rade uglavnom volonteri, kojima nedostajeprofesionalno medijsko znanje, ali ne nedostaje ljubavi zaCrkvu i djelovanje u medijima."Mjesto i uloga katolièkih medija u multietnièkom,višekulturalnom i višereligijskom društvu - primjer Bosne iHercegovine" bila je tema dr. fra Ivana Šarèeviæa glavnogurednika sarajevskoga katolièkog mjeseènika "Svjetlorijeèi". Dr. Šarèeviæ je govoreæi o katolièkoj medijskojstvarnosti u Bosni i Hercegovini istaknuo da bi katolièkaglasila, posebno ona u višeetnièkoj i višereligijskoj Bosni iHercegovini, a u skladu s evanðeoskom porukom, trebalabiti mjesto susreta i dijaloga te jasne opcije za pravdu,siromašne, ugrožene, žrtve, kao što to naznaèuje i socijalninauk Crkve.Drugi dan susreta završio je koncertom èakavskih šansonapjesnika, publicista i novinara don Antona Šuljiæa.

"Prenošenje vjere naš zajednièki zadatak"Susret župnih pastoralnih i ekonomskih vijeæa BakarskogadekanataRijeka, 6.11.2010. (IKA) - U dvorani župe Cernik u subotu6. studenoga održan je susret župnih pastoralnih iekonomskih vijeæa, vjerouèitelja i župnih animatoraBakarskoga dekanata na temu "Prenošenje vjere našzajednièki zadatak" na kojem je predstavljen pastoralni plani program rada Rijeèke nadbiskupije koji treba provesti usvim dekanatima a koji ove godine ima naglasak naprenošenje vjere. Susret su vodili dekan Bakarskogadekanata vlè. Sanjin Francetiæ i mr. Mario Geriæ, profesorliturgike na Teologiji u Rijeci. Zbog bolesti nije mogao bitiprisutan predstavnik Rijeèke nadbiskupije.Dekan Francetiæ osvrnuo se na prošlu pastoralnu godinu kojaje bila posveæena euharistiji i završila župnim inadbiskupijskim kongresom. Oèito je da je zamrlaeuharistijska pobožnost u nekim župama. Teško je bilopobuditi interes i starijih vjernika a osobito mladih. Potrebnoje zajednièkom suradnjom sveæenika, vjerouèitelja i drugihsuradnika konkretno djelovati kako župa ne bi bila mrtvazajednica. Ljude treba pouèiti. Prenijeti na njih vjeru a tomogu samo oni koji istinski žive od euharistije i sudjeluju upobožnostima. Zbog toga bi trebalo nastaviti s tribinamakoje su dekanatu organizirane protekle godine, s temamakoje vjernike zanimaju te pozvati kvalitetne predavaèe,pokrenuti župne kateheze ne samo za prvoprièesnike ikrizmanike nego i za odrasle vjernike, animirati vjerski tisak.Dekanat ima smisla ako se naše župe ujedine. Idemo zajednopa možda možemo nešto uèiniti, rekao je vlè. Francetiæ,istaknuvši da za ostvarenje svih planova treba punovolontera koji su spremni staviti na raspolaganje svojevrijeme.Mr. Geriæ govorio je o liturgijskoj zajednici u župi na èijeformiranje ili jaèanje stavlja naglasak ovogodišnjinadbiskupijski plan. Liturgijska zajednica bi bila nositeljliturgijskog života u župnim zajednicama, inicijatorprepoznavanja euharistije kao stvarnog središta gdje seCrkva oèituje i iz kojeg raste. "Volio bih da se ta zajednicazove 'Zajednica za liturgijsku formaciju' koja bi bila nositeljobnove cjelokupnog liturgijskog života u župi. Veæina naših

vjernika, koji nisu dobro inicirani, prigovara kako su našiliturgijski susreti nerazumljivi, nemaju dodira sa stvarnimživotom, nerazumljivi su im simboli i formule. Zato jepotrebno biti upuæen u srž toga dogaðanja. Liturgijskazajednica bi bila ta koja bi kroz katehetsko djelovanjepridonosila aktualiziranju liturgijske tematike u redovnomživotu župe, da vjernici u liturgiji, napose u euharistiji,nalaze svoj vrhunac, da crpe snagu", rekao je mr. Geriæ.Èlanovi liturgijske zajednice u suradnji sa župnikomangažirali bi se u pripremi liturgijskih slavlja nedjeljom,blagdanom, u došašæu i korizmi, slavlja prve prièesti,krizme, proslave zaštitnika župe te bili inicijatori duhovnihobnova, karitativnih akcija i dr.Nakon izlaganja, okupljeni vijeænici aktivno su se ukljuèili uraspravi. Bilo je prigovora da su predavanja èestonerazumljiva, da se koriste struène, mnogima nepoznaterijeèi. Istaknuli su spremnost na još veæi angažman premdasu u svojim župama godinama prepoznatljivi i nositelji svihdogaðanja.Dekan Francetiæ na kraju je proèitao program za tekuæupastoralnu godinu dekanata prema kojem æe najprije sazvatisastanak s naèelnicima i gradonaèelnicima kako bi sepokušali dogovoriti da djeca nemaju sportske aktivnostinedjeljom. Jednom mjeseèno na razini dekanata organiziratæe se misa za mlade. Bit æe susret krizmanika dekanata ižupnih zborova, vjernici dekanata ukljuèit æe se i unadbiskupijska slavlja i susrete èitaèa i sakristana a u planuje pokretanje web stranice Bakarskoga dekanata.

Zagreb: Župne obiteljske zajednice pripremaju se zaPapin dolazakSusret je okupio 65 predstavnika iz 25 župnih obiteljskihzajednica (ŽOZ) Zagrebaèke nadbiskupije koje veæ djelujuili su u osnivanjuZagreb, 6.11.2010. (IKA) - "Zašto ih imati i svrha župnihobiteljskih zajednica?" bila je glavna tema susreta i radionicaodržanih u prostorijama Nadbiskupskoga duhovnog stola uZagrebu 6. studenoga, u organizaciji Ureda za pastoralobitelji Zagrebaèke nadbiskupije. Susret je okupio 65predstavnika iz 25 župnih obiteljskih zajednica (ŽOZ)Zagrebaèke nadbiskupije koje veæ djeluju ili su u osnivanju.Sudionike su na poèetku susreta pozdravili moderatorNadbiskupskog duhovnog stola mr. Robert Šreter,predsjednik Povjerenstva za pastoral obitelj Zagrebaèkenadbiskupije mr. Marijan Kušeniæ te predstojnik Ureda zapastoral obitelj Zagrebaèke nadbiskupije mr. Vice JohnBatarelo. U tri radionice sudionici su razmatrali temeljnapitanja župnih obiteljskih zajednica: analiza stanja (tzv.SWOT analiza), dobra postojeæa praksa, proces pokretanjažupnih obiteljskih zajednica te slijedeæi zajednièki koracižupnih obiteljskih zajednica posebno ususret Papinomposjetu Hrvatskoj u prvoj polovici slijedeæe godine.Meðu zajednièkim zakljuècima istaknuto je žurno stvaranjeradne skupine za strateški razvitak župnih obiteljskihzajednica koja bi izradila planove, procedure i provedbenudokumentaciju; stvaranje sustava "mentori ŽOZ-a" zapomoæ i savjete župnim obiteljskim zajednicama u osnivanjute baza podataka predavaèa i struènjaka o obiteljskimtemama koji bi mogli održavati predavanja i radionice užupama.Kao jedan od zakljuèaka susreta sudionici su istaknulirazvitak i aktivno djelovanje župnih obiteljskih zajednica štobi bilo najljepši dar papi Benediktu XVI. za njegov pastirskipohod Hrvatskoj i Zagrebu, ali i nama najbolji trajnipodsjetnik na pohod Svetoga Oca, izvijestio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijesti ika

8 10. studenog 2010. broj 45/2010

65. obljetnica župe sv. Petra ap. iz ZaprešiæaZaprešiæ, 6.11.2010. (IKA) - Župljani župe sv. Petra ap. izZaprešiæa proslavili su u subotu 6. studenoga u kripti novecrkve Sv. Ivana Krstitelja 65. obljetnicu osnivanja župe. Napoèetku euharistijskog slavlja župnik i dekan zaprešiæki IvanFrkonja istaknuo je spomen 65. obljetnice od osnutka župe,koja je Božjim promislom i nadahnuæem tadašnjegzagrebaèkog nadbiskupa i kardinala, a danas blaženika,Alojzija Stepinca, utemeljena 4. studenoga 1945. godine.Pozdravio je okupljene sveæenike i redovnice koji su utkalidio sebe u taj grad i župu te tako pridonijeli stvaranjuduhovne Crkve koja živi i raste iz dana u dan. Za 60.obljetnicu župu su darivali novim misnim ruhom, za ovajroðendan župa daruje Crkvu trojicom sveæenièkih kandidatai jednim aspirantom za trajni ðakonat. Predsjedatelj misnog slavlja bio je preè. Stjepan Drugèeviæ,sadašnji župnik Presvetog Srca Isusova u Rakovom Potoku,koji je župom u Zaprešiæu upravljao od 1973 do 1986.godine. U homiliji se župni vikar u razdoblju od 1990 –1994. g. vlè. Marijan Prepeljaniæ, sada župnik u Soblincu,prisjetio svojih prvih sveæenièkih godina u Zaprešiæu,otežanih uvjeta pastoralnog rada zbog nedostatkaadekvatnog liturgijskog prostora, kada su polnoæku slavili ukino dvorani, nedjeljne mise u školskom predvorju, a krizmuu sportskoj dvorani. Nadalje se osvrnuo na moderno dobakoje mnogo toga omoguæuje, no u kojem se osjeæanedostatak pravog i iskrenog prijateljestva. Èovjek se odèovjeka danas sve više udaljava unatoè silnoj tehnici ikomunikacijskim sredstvima. Župna zajednica je mjestosusreta gdje se njeguje i stvara zajedništvo i iskrenoprijateljstvo kako s Bogom tako i s ljudima. Pozvao ježupljane da u tome budu ustrajni, posebno u molitvi kojadonosi mnoge plodove. Župljani sv. Petra ap. svoju povijest isadašnji trenutak na vrlo simbolièan naèin prikazali su krozprinos darova gdje su bili ukljuèeni svi vjernièki krugovikoji vrlo angažirano djeluju u župi. Tako je dugogodišnjipastoralni vijeænik dr. Ivan Bogadi prinio naoèale - jedinimaterijalni spomen na prvoga zaprešiækog župnika, isusovcaMatiju Pašiæeka. Naoèale je saèuvao tada sedomgodišnjiIvan Vlahoviæ nakon brutalnog napada na župnika Pašiæeka inadbiskupa Stepinca prilikom utemeljenja župe 4. studenoga1945.U slavlju su koncelebrirali župni vikar Matija Pavlakviæ,Krešimir Buliæ, Vladimir Trkmiæ, Željko Strnak, JosipKuzel, Darko Rogina, dr. Ilija Èabraja, a asistirali bogosloviJanko Luliæ, Nikola Markušiæ, Luka Brešiæ, Marko Èolak,franjevaèki postulant Dario Tomac i aspirant za trajniðakonat Ilija Nikoliæ. Na misnom slavlju okupile su se isestre Kæeri Božje ljubavi s. Silvija Nikoliæ, s. RužicaRavliæ, s. Mirela Ilièiæ i s. Janja Škraba Stanušiæ. Na kraju euharistijskog slavlja župnik Frkonja zahvalio jesvima a prigodne darove kao znak zahvalnosti predao jesvim bivišim župnicima, kapelanima i redovnicama, koje sužupljani nagradili toplim i srdaènim pljeskom. Pjevala su svatri župna zbora: Mješoviti župni zbor "sv. Cecilija", Zbormladih "Stijene" i Djeèji zbor "Božje Krijesnice" podvodstvom s. Cecilije Horvat.

.

Edukacije i duhovne vježbe za voditelje i volonterežupnih caritasaZagreb, 6.11.2010. (IKA) - Prva u nizu od tri edukacije zavoditelje i volontere župnih caritasa održana je 6. studenogau Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Svakižupni caritas mogao je prijaviti najviše tri osobe, asudjelovalo je trideset dvoje volontera iz sedamnaest župaZagrebaèke nadbiskupije. U tijeku petosatnog programasudionicima je održana prezentacija "Župni caritasi - stanje u2010. godini", okrugli stol "Praktièna iskustva u radu skorisnicima u župnim caritasima", te predavanje i radionica"Strategija djelovanja župnog caritasa".Od 22. do 24. listopada u Caritasovom odmaralištu u Kaljuna Žumberku održane su druge ovogodišnje duhovne vježbe - a pete po redu od 2008. godine - za volontere župnihcaritasa Zagrebaèke nadbiskupije. Na vježbama jesudjelovao 21 volonter iz devet župa. Voditelj duhovnihvježbi bio je vlè. Dragutin Gorièanec, duhovnik pri CaritasuZagrebaèke nadbiskupije, nadbiskupijski povjerenik zaosobe s invaliditetom i predsjednik Humanitarne neprofitneudruge za osmišljavanje života osobama s posebnimpotrebama "Job". Nit vodilja duhovnih vježbi bila suotajstava Kristova zemaljskog života koja se razmatraju umolitvi krunice, isprepletena životnim svjedoèanstvima vlè.Gorièanca. Vrhunac svakog dana duhovnih vježbi bilo jezajednièko euharistijsko slavlje, a uoèi subotnjeg slavlja svivolonteri imali su priliku za ispovijed za koju su sepripremili kroz pokornièko bogoslužje. Osobito sveèano biloje nedjeljno misno slavlje u zajedništvu sa župljanima ižupnikom župe sv. Mihaela u Kalju mons. Jurjem Jernejiæem."Zadovoljni smo odazivom volontera kako na duhovnevježbe tako i na novi ciklus edukacija koji æe se nastaviti uterminima 5. ožujka i 7. svibnja 2011. godine. Ovim našimduhovnim i struènim programima želimo potaknuti ipoduprijeti djelovanje župnih caritasa kako bi mogli jošbolje i konkretnije odgovoriti na potrebe ugroženih ipotrebitih obitelji i pojedinaca u našoj Nadbiskupiji",istaknuo je Robert Futaè, voditelj Službe za župne caritaseCZN-e.

Duhovna obnova za studente laike KBF-a u ÐakovuÐakovo, 6.11.2010. (IKA/TU) – Studenti laici Katolièkogabogoslovnog Fakulteta u Ðakovu sudjelovali su 5. i 6.studenoga na duhovnoj obnovi koju je u prostorimaFakulteta za njih vodio profesor filozofije na KBF-u uZagrebu o. Alojz Èubeliæ. Prvoga dana laicima su seprikljuèili i bogoslovi s duhovnikom mr. Bože Radošem.Obnova se sastojala od tri nagovora u kojima je Èubeliæpromišljao o ljudskoj sreæi pod vidom filozofije i teologije.Pojasnio je na koji naèin su o istoj temi pisali sv. TomaAkvinski, Boetije iz Dacije, a u posljednjem dijelu obuhvatioje i pitanje milosti kroz povijest filozofije. Uslijedila jeeuharistija te euharistijsko klanjanje u kojemu su molitvom,meditacijom i pjesmom sudjelovali i studenti.Drugi dan duhovne obnove zapoèeo je ispitom savjesti iprilikom za sakrament ispovijedi. U ðakovaèkoj župnoj crkviSvih svetih o. Èubeliæ je predvodio euharistijsko slavlje te uhomiliji istaknuo da pravi kršæani ne mogu biti sami sasobom, nego trebaju izgraðivati meðusobne odnose.Duhovna obnova završena je hodoèašæem u Dragotin, podvodstvom duhovnika za studente laike doc. dr. Ive Džiniæa.

.

Domovinske vijestiika

910. studenog 2010. broj 45/2010

Susret animatora mladih Varaždinske biskupijeVaraždin, 6.11.2010. (IKA) - Susret animatora mladihVaraždinske biskupije, koji su završili formaciju projektaUreda za pastoral mladih HBK "Mladi za mlade" održan je usubotu 6. studenoga u Varaždinu. Varaždinska biskupija dosada je imala tri skupine mladih koji su prošli tu formaciju uukupnom broju od gotovo sto sudionika iz mnogih župabiskupije. Ured za pastoral mladih sa svojim predstojnikomDamjanom Korenom želio je na susretu okupiti sve oneanimatore koji su još uvijek aktivni po župama te pridonose isudjeluju u pastoralnim djelovanjima i nastoje biti povezanisa svojim župnicima i vjerouèiteljima. Susret je zapoèeo uvodnom i pozdravnom rijeèi vlè. Korenai uršulinke s. Damjane Barbariæ koja vodi i koordiniraduhovne susrete i programe u Domu sv. Anðele priuršulinskom samostanu u Varaždinu. Nakon pozdrava iuvodne molitve tridesetak mladih animatora podijelilo se udvije skupine da bi uèinili analizu svega do sada uèinjenog,razmotrili trenutaènu konkretnu situaciju u njihovim župamasa svim pozitivnim i manje pozitivnim stranama te na krajuutvrdili put daljnjih projekata i nastojanja u svom djelovanjusa župnicima i vjerouèiteljima. Nakon zajednièkog ruèka na okruglom stolu iznesene suteme i glavni zakljuèci rada po grupama kojeg su vodili vlè.Damjan i s. Damjana. Istaknuta je važnost uporne ponudedobrih i zanimljivih sadržaja mladima u dogovoru sažupnikom. Nužno je održavati kontinuitet zapoèetih susreta smladima, tj. ne prekidati ili odgaðati ugovorene terminetjednih susretanja. Nužno je tražiti savjete i pomoæ prijateljaanimatora i Ureda za pastoral mladih. U svemu je najvažnijenjegovati ponajprije osobnu molitvu koja nužno moraprerasti u življenje molitve u pokrenutim zajednicamamladih. Misno slavlje u kapelici biskupske rezidencije predvodio jevlè. Koren koji je istaknuo da Uredu nikako nije namjera,niti želja provoditi pastoral animatora na naèin da ih seizvlaèi iz župa i okuplja na odreðene skupove na razinibiskupije, veæ je svima želja da kao Kristovi poslanici širenjegovu Radosnu vijest tamo gdje su posijani i tako dugodok imaju svojevrstan "rok trajanja". Vlè. Koren potaknuo jemlade da suraðuju s web stranicom mladih Varaždinskebiskupije na adresi www.mladi-vz.com te da koriste sadržajeza vlastita iskustva i poticaj za daljnje planove i rad.

Novo vodstvo Splitsko-dubrovaèkog podruèja FRAMA-eDubrovnik, 6.11.2010. (IKA) - Skupština Splitsko-dubrovaèkog podruènog bratstva FRAMA-e održana je usubotu 6. studenoga u samostanu Pohoðenja Marijina uRožatu. U radnom dijelu raspravljalo se, meðu ostalim, oorganizaciji škole animatora, proljetnoj skupštini, osmomnacionalnom susretu FRAMA-e u Imotskom (13. - 15.svibnja 2011.), hodu FRAMA-e 2011., meðunarodnomsusretu FRAMA-e i Svjetskom danu mladih u Madridu (12. -21. kolovoza 2011.). U izbornom dijelu skupštine zapredsjednicu Splitsko-dubrovaèkog podruènog bratstvaponovno je izabrana Ana Mikuliæ (Frama Proložac), a zapotpredsjednicu Lidija Brkan (Frama Imotski). Za tajnicupodruèja izabrana je Ana Milas (Frama Podbablje), zablagajnicu Antonela Petric (Frama Vinjani), a za voditeljicuformacije Perina Graniæ (Frama Split-Gospa od Zdravlja).

.

30. obljetnica smrti utemeljitelja Marijine legijeMisu u sisaèkoj katedrali predvodio biskup KošiæSisak, 7.11.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæpredvodio je misu u povodu 30. obljetnice smrti (7.studenoga 1980.) Franka Duffa, utemeljitelja laièkekatolièke organizacije Marijina legija, u nedjelju 7.studenoga u sisaèkoj katedrali Uzvišenja sv. Križa. Ukoncelebraciji su sudjelovali Blagoš Prucha, duhovnikMarijine legije na podruèju Sisaèke biskupije, i MatoMalekinušiæ, biskupijski povjerenik za pastoral duhovnihzvanja. Uz redovite vjernike koji se okupljaju na nedjeljnojveèernjoj misi u sisaèkoj katedrali na euharistijskom slavljusudjelovalo je više od stotinu legionara iz Petrinje, Siska,Zagreba, Gline, Lekenika, Sunje, Komareva, Topuskog,Lasinje, Gušæa, Odre, Sela, Martinske Vesi, Crnca, MaleGorice, Krateèkog, gdje djeluje Marijina legija. Uprigodnom obraæanju vjernicima biskup je dao potporuèlanovima Marijine legiji u Sisaèkoj biskupiji, te ih pozvaona molitvu za obitelj, sveæenike, biskupe, kao i novasveæenièka i redovnièka zvanja. Istaknuo je važnost laièkogapostolata za potrebne u domovima umirovljenika,bolnicama i drugim prostorima gdje ljudi traže Boga.Predsjednik Zagrebaèke regije Marijine legije brat AntoBrkiæ uputio je pozdravne rijeèi te zahvalio biskupu na brizikoju pokazuje za legionare.

Misa zahvalnica u ZabokuZabok, 7.11.2010. (IKA) - Poèetkom studenoga veæ duljiniz godina u župi Zabok zahvaljuje se za sva primljenadobroèinstva. Misu zahvalnicu za zemlju, plodove, zdravlje iobitelj 7. studenoga predvodio je mons. Dragutin Komorèec.U pozdravu je domaæi župnik Marijan Culjak istaknuovažnost žive Crkve, èiji su èlanovi samo djelitelji, slaviteljiili primatelji Božjih otajstava, a nikako gospodari. U homiliji je mons. Komorèec istaknuo važnost zahvalnosti,najprije Bogu od kojeg dolazi svako dobro a onda i svimdobroèiniteljima. Najljepši èin zahvalnosti je sudjelovanje umisnom slavlju, istaknuo je propovjednik i pozvao vjernikeda te znakove potraže i u obiteljima, ponajprije u zahvalnostiprema starijima, osobito roditeljima kojima dugujemo život,rast, zdravlje, školovanje, naukovanje i sve što su namostavili u nasljeðe. Svaka dobrota se uzvraæa zahvalnošæu,istaknuo je mons. Komorèec, poruèujuæi da to treba bitiputokaz u ovom užurbanom vremenu, dodajuæi da je samazahvalnost najljepša odlika dobrog èovjeka. Najbolji naèinsvjedoèenja zahvalnosti Bogu je spremnost na dobro djelodarivanja, pomaganja potrebnima ne oèekujuæi ništazauzvrat. Neka nam jaka vjera u uskrsnuæe i život poslijesmrti bude poticaj da živimo za nagradu koju æemo zaslužitinašim dobrim djelima i dužnom zahvalnošæu za svaprimljena dobra djela u ovome životu, zakljuèio jepropovijed mons. Komorèec. Ovogodišnji krizmanici prinijeli su na oltar plodove zemlje irada ljudskih ruku, uz prigodne tekstove zahvale, asudjelovali su i prvoprièesnici te ostala djeca iz osnovne isrednje škole. Mons. Komorèecu uime župe zahvalila jeVišnja Borovèak, èlanica pastoralnog vijeæa, ujedno muèestitavši imendan uz prigodni dar. Na kraju slavljaotpjevano je Tebe Boga hvalimo. Svima koji su pridonijelislavlju zahvalio je i domaæi župnik te sve pozvao na kratkodruženje na novom trgu uz kolaèe i sokove.

.

Domovinske vijesti ika

10 10. studenog 2010. broj 45/2010

Završio susret katolièkih novinara i meðunarodnikolokvijMisno slavlje u župnoj crkvi Bezgrešnog zaèeæa BDM uLepoglavi predvodio biskup MrzljakLepoglava, 7.11.2010. (IKA) – Hodoèašæem u Lepoglavu unedjelju 7. studenoga završio je trodnevni susret katolièkihnovinara u prigodi obilježavanja 20. obljetnice Hrvatskogdruštva katolièkih novinara i meðunarodni kolokvij koje jeHDKN-a organiziralo u suorganizaciji s Meðunarodnomudrugom katolièkog tiska (UCIP). Radni dio susreta imeðunarodni kolokvij održavali su se u samostanu sestarakarmeliæanki na Vrhovcu u Zagrebu.Misno slavlje u župnoj crkvi Bezgrešnog zaèeæa BDM uLepoglavi predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak ukoncelebraciji s domaæim župnikom Andrijom Kišièekom,fra Ivanom Šarèeviæem iz Sarajeva, fra VjenceslavomJanjiæem iz Vukovara i vlè. Markom Ðurinom.Uz domaæe vjernike i katolièke novinare, na misnom slavljuokupili su se i uèenici III gimnazije iz Zagreba sa svojimvjerouèiteljem Sreækom Malbašiæem.U homiliji je biskup Mrzljak podsjetio kako prolazeæi našimgrobljima rijetko na nadgrobnim ploèama možemo naæi rijeèuskrsnuæe, te je upitao jesmo li mi kršæani, koji smo ovihdana pohodili grobove razmišljali o tome da u Vjerovanjumolimo "vjerujem u uskrsnuæe i život vjeèni". Kako se topokazuje u našoj vjeri i našem životu, upitao je biskup.Osvrnuvši se na misna èitanja, podsjetio je kako suMakabejci znali da æe ih Bog nagraditi u vjeènosti. U tomkontekstu biskup je istaknuo kako je upravo u Lepoglavigdje se spominjemo bl. Alojzija Stepinca prigodapromišljajuæi o njegovu životu podsjetiti se na rijeèi koje jeizrekao pred sudom "vi ste sada vlast i imate moæ na zemlji,vi možete oduzeti zemaljski život, ali vi meni ne možeteuzeti vjeèni život, ne možete uzeti ono što je meni Bognamijenio ako ostanem vjeran". Zato je njegova vjernostpoticajna svima nama da idemo putem takvog kršæanskogživota, da svi oni križeve koje nosimo imaju svoj smisao, jernagrada je u životu, u punini života, rekao je biskup Mrzljak,te istaknuo kako nam ovih dana nakon blagdana Svih svetihdok se približavamo kraju liturgijske godine, Crkva stavljana razmišljanje važne stvari za naš kršæanski život. Vjerutreba neprestano hraniti, neprestano ju preispitivati, te naneki naèin uèiti, a jedan od važnih dijelova toga je inedjeljna misa. Ako kršæanin zanemaruje nedjeljnu svetumisu, onda æe sigurno izgubiti nešto, iæi nekim drugimputem kroz život. Molimo da na Bog dade jakost, milost,rekao je biskup, te podsjetio kako je Stepinac sve više molio,što je bio stario. Svaki dan je slavio euharistiju, moliokrunicu, razmišljao o Božjoj rijeèi. Znao je da bi kao èovjekmogao popustiti, jer ljudske snage nisu dostatne da se održina životnom putu, zato je molio Boga za životnu snagu. Nakon mise, katolièki novinari su s biskupom razgledalipavlinski samostan koji je u fazi obnove, a potom održaliradni susret. Biskup je zahvalio novinarima za dolazak u Lepoglavu, jersu svojim dolaskom i oni dali svoj obol obilježavanju 50.obljetnice smrti bl. Alojzija Stepinca. Najavio je da æe 5.prosinca u Lepoglavi biti postavljen spomenik u spomen na50 obljetnicu smrti bl. Alojzija Stepinca. Istaknuo je kako seo Stepincu piše, no potrebno je još puno toga o njemupronaæi, te je podsjetio na simpozij održan prije dvije godine.Biskup Mrzljak u toj je prigodi kratko predstavio idjelovanje Hrvatskog Caritasa kojem je na èelu. Istièuæiakcije, posebno se osvrnuo na 3. nedjelju došašæa koja jeNedjelja Caritasa. U toj prigodi bit æe odaslana poslanica ukojoj se istièe važnost obitelji i dolazak Svetog Oca. Biskupje podsjetio na razloge dolaska Svetog Oca, a to su Dan

obitelji i Papina želja da pohodi grob bl. Alojzija Stepinca.Kratko se osvrnuo i na djelovanje Hrvatskog ogrankaSvjetske konferencije religija za mir èiji je takoðerpredsjednik, te je podsjetio na važnost poticanja kulturekomunikacije. Na kraju susreta, biskup Mrzljak jenovinarima zahvalio na svemu što èine, te ih ohrabrio da inadalje budu promicatelji kulture komunikacije, jer se samotako može dogoditi mnogo dobroga u društvu u kojemživimo.

Blagoslov obnovljenog tornja u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 7.11.2010. (IKA) - Nedjelja zahvalnica užupi Duha Svetoga u Malom Parizu u Slavonskom Brodubila je ove godine, u nedjelju 7. studenoga u znakublagoslova obnovljenog tornja. Nakon sedam godinaponovno je zazvonilo zvono koje je u tornju prije 35 godinabilo postavljeno i posveæeno Duhu Svetom kojemu je i župaposveæena. Toranj je u tijeku mise na radost mnogobrojnihokupljenih župljana blagoslovio domaæi župnik StjepanBelobrajdiæ. Unatrag nekoliko godina u prinosu darovaukljuèuju se obrtnici koji djeluju na podruèju župe te ih jeove godine bilo deset. Prinoseæi znakovito svoje proizvode,od meda do drugih proizvoda koje izraðuju ili kojima se uposlu služe, zahvalili su Gospodinu što po njihovim rukamastvara i blagoslivlja. U propovijedi župnik Belobrajdiæistaknuo je da ga raduje sudjelovanje obrtnika u misizahvalnici jer time pokazuju da je moguæe raditi pošteno iživjeti od rada svojih ruku. Slavlje su pjevanjem uz župnizbor uzvelièali Tamburaši pod ravnanjem župnog vikaraDavorina Anðiæa i na orguljama s. Antonine. Program jenastavljen u župnom dvorištu uz druženje i pjesmu.

Župljani župe Stup iz Sarajeva posjetili ðakovaèku župui Bogoslovno sjemeništeÐakovo, 7.11.2010. (IKA/TU) - Na poziv poglavara ibogoslova ðakovaèkog Bogoslovnog sjemeništa te župe Svihsvetih, Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju i središnjenadbiskupijske ustanove 6. i 7. studenoga posjetili sužupljani župe Uznesenja BDM iz sarajevskog naselja Stup.Ðakovaèke bogoslove uz župljane ove sarajevske župe vežeduboka zahvalnost i posebna ljubav jer su oni ove godine, naIII. kongresu bogoslova Crkve u Hrvata održanom uSarajevu, ugostili pedesetak bogoslova i poglavareSjemeništa, a prigodom susreta zajednice "Taize" župa Stupprimila je i skupinu mladih navedene ðakovaèke župe. Gostiiz Sarajeva posjetili su Osijek i upoznali njegoveznamenitosti. Potom su se za veèerom u Bogoslovnomsjemeništu pojedine obitelji susrele s bogoslovima koje su uSarajevu ugostili. U nedjelju 7. studenoga misu u ðakovaèkoj katedrali Sv.Petra predvodio je upravitelj Svetišta Gospe Stupske ižupnik Miroslav Æavar uz koncelebraciju kancelaraÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije, doc. dr. Drage Tukare idomaæeg župnika vlè. Tomislava Æorluke. U homiliji vlè.Æavar rekao je kako je zahvalan Bogu na susretu uðakovaèkoj prvostolnici te da je euharistijsko zajedništvoono što povezuje vjernike širom svijeta, a tako i vjernikežupe Ðakovo i župe Stup. Nakon mise gosti su se upoznali spoviješæu ðakovaèke prvostolnice, posjetili su župnu crkvuSvih svetih i Samostan sestara sv. Križa. Nakon sakralnihobjekata odluèili su iskoristiti priliku i posjetiti Državnuergelu lipicanaca u Ðakovu, a zatim su se uputili premaVukovaru, gdje su se pomolili za sve žrtve Domovinskogarata. S obzirom na ugodno provedeno vrijeme gosti sudomaæine ponovno pozvali u Sarajevo.

Domovinske vijestiika

1110. studenog 2010. broj 45/2010

Hodoèašæem u Ludbreg zapoèeo godišnji regionalnisusret Družbe Klanjateljica Krvi KristoveLudbreg, 7.11.2010. (IKA) – Sudionice redovitog godišnjegsusret Vrhovne uprave i svih regionalnih poglavarica DružbeKlanjateljica Krvi Kristove hodoèastile su u svetištePredragocjene Krvi Kristove u Ludbreg u nedjelju 7.studenoga.Prije poèetka godišnjega meðunarodnog susreta koji seodržava u Zagrebu 8. do 12. studenoga, sestre su željeleposjetiti i upoznati ovo mjesto u godini slavlja 600.obljetnice posebnoga štovanja Krvi Kristove u Ludbregu.Sedamnaest klanjateljica iz Italije, Brazila, Indije,Sjedinjenih Amerièkih Država, Lihtenštajna i Hrvatskepredvoðenih vrhovnom poglavaricom Družbe s. BernardomKrištiæ i regionalnom poglavaricom Regije Zagreb s.Cecilijom Milkoviæ, sudjelovale su na župnoj misi te molilepred relikvijom Predragocjene Krvi. Pohodile su zavjetnukapelu i druga važnija mjesta u Ludbregu uz tumaèenje ivodstvo preè. Josipa Ðurkana, upravitelja svetišta. Napovratku u Zagreb posjetile su zajednicu sestara uIvaneèkom Vrhovcu.

Èlanovi zajednice Cenacolo primili sakramente inicijacijeSakramente inicijacije èlanovima zajednice Cenacolopodijelio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin SrakiæOsijek, 7.11.2010. (IKA/TU) - U osjeèkoj župnoj crkviPreslavnog Imena Marijina na euharistijskom slavlju 7.studenoga ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæpodijelio je sakramente inicijacije èlanovima zajedniceCenacolo. Sedmorica mladiæa, odjenuta u znakovite bijelehaljine, su krštena, a potom su zajedno s još 12 mladiæa ijednom djevojkom primili sakrament prièesti i krizme. Na poèetku je sve pozdravio župnik Ivan Juriæ,nadbiskupijski povjerenik za pastoral ovisnosti i duhovnikCenacola u Šarengradu. "Odluèili ste se za put vjere i života.Vjerujemo u živoga Boga, a taj živi Bog nas voli i ne želiprepustiti besmislenom beskraju. Dragi krštenici, zamolimoda nas Bog prati ulazeæi u Božju obitelj; da budemo svjedociBoga živoga živeæi po Božjoj rijeèi i molimo da do krajaostanemo vjerni u svom kršæanskom pozivu iduæi pravimhodom svjedoka. Bog æe vam dati strpljenje i ustrajnost",poruèio je nadbiskup Srakiæ kandidatima i vjernicima. Ukupno 20 èlanova Cenacola iz sedam bratovština uHrvatskoj i jedne u Meðugorju u primanju sakramenatapoduprli su èlanovi njihovih obitelji, rodbina i prijateljidolaskom iz Poljske, Slovaèke, Hrvatske, Srbije te Bosne iHercegovine, a meðu njima mnogi vidljivo ganuti i ushiæeni.Slavlje je uvelièao združeni zbor Cenacola iz Meðugorja,Vrbovca, Varaždina, Biograda, Novigrada, Ugljana, Šišincai Šarengrada. "Primanje sakramenata deèki su željeli svimsrcem. Tijekom tri-èetiri godine života u zajednici postali susvjesni potrebe sakramenata za buduæi život jer su shvatili daneæe opstati bez zajedništva s Bogom", rekao je suslaviteljIvan Filipoviæ, bivši ovisnik, a sadašnji duhovnik zajedniceCenacolo i koordinator svih zajednica u Hrvatskoj i SrednjojEuropi. Uz don Filipoviæa i vlè. Juriæa, kandidate je pripremao fraJosip Šoštariæ. "Od kada sam kršten 2008. godine uVrbovcu, osjeæam se puno zdraviji! Sakrament nije dar zavitrinu nego je u meni da ga živim, poèeo sam živjeti – to jeto, mir", kaže krizmanik 27-godišnji Mirza Šehiæ, koji je uCenacolo ušao prije desetak godina. Presretan zbog velikogadogaðaja za Crkvu, Juriæ zakljuèuje: "Ovo je znak da selijeèiti ipak najviše može Božjom terapijom - sakramentimasvete Majke Crkve, èiji su lijekovi zaboravljeni u "ladici"koju samo treba otvoriti i znati se njima koristiti"

Duhovne vježbe za vjerouèitelje u NovigraduNovigrad, 7.11.2010. (IKA) - Tridesetak vjerouèiteljaPoreèko-pulske biskupije sudjelovali su od 5. do 7.studenoga na redovitim godišnjim duhovnim vježbama uNovigradu. Duhovne vježbe je predvodio profesor naTeologiji u Rijeci dr. Jerko Valkoviæ. Veæ u prvom nagovoru voditelj je naznaèio misao vodiljususreta: Otkrivati lice Božje. Polazeæi od novozavjetnihtekstova koji govore o susretu Isusa i pojedinih osoba,voditelj je ukazivao na naèin Božjeg djelovanja, njegovaprilaženja èovjeku èime Bog "otkriva" svoje lice ali i govorio vrijednosti koju èovjek ima u "Božjim oèima". U manjimskupinama vjerouèitelji su produbljivali pojedine teme.U subotu 6. studenoga sudionike je pohodio i poreèko-pulskibiskup Ivan Milovan. Sudjelujuæi na jednom dijelu programamons. Milovan obratio se vjerouèiteljima rijeèima podrške ipoticaja.Dani duhovnih vježbi koji su se obavljali u Pastoralnomcentru "Emaus" bili su ujedno i prigoda za susret i boljemeðusobno upoznavanje vjerouèitelja što je susretu dalo jošjednu vrijednu dimenziju.

Službenica Božja Marica Stankoviæ – izazov za plemenitirad nastavnikaU programu struènog usavršavanja za profesore i uèiteljepostulator kauze sl. B. Marice Stankoviæ mr. Milan Pušecodržao predavanje "Nastavnièki rad profesorice MariceStankoviæ"Donja Voæa 8.11.2010. (IKA) - Na poziv ravnateljice škola"Andrija Kaèiæ Miošiæ" – Donja Voæa i "Antun GustavMatoš" – Gornja Voæa Rahele Blaževiæ 8. studenoga u školije gostovao postulator kauze za proglašenje blaženomslužbenice Božje Marice Stankoviæ mr. Milan Pušec. Uprogramu struènog usavršavanja za profesore i uèiteljeodržao je predavanje "Nastavnièki rad profesorice MariceStankoviæ". Ideju za taj susret dao je voæanski župnik JosipDrvoderiæ koji ostvaruje dobru suradnju sa školom. Službenica Božja Marica Stankoviæ poèela je raditi u školi uDonjoj Voæi 1. rujna 1922. godine i tu je obnašala uèiteljskuslužbu dvije pune školske godine. Prilikom odlaska iz Voæena daljnji studij u Zagreb u spomenici škole je zapisano:"Službovala je ovdje pune dvije godine. Bila je marljiva ivrijedna". Na temelju dostupnih podataka predavaè je izložio temeljnausmjerenja i ciljeve mlade uèiteljice. Bilo joj je na srcucjelovito izgraðivanje mladih osoba, a uz to aktivno jesudjelovala u vjerskom životu, a kod nje su dolazili mještanipitati je za pokoji savjet u obiteljskom i gospodarstvenomživotu. Zanimljivo je da je u vrijeme boravka u Voæinapisala desetak èlanaka u listu "Posestrimstvo" u kojima sebavi pitanjem žene. Slušatelji su je doživjeli posebnobliskom u "uèiteljskoj ispovijesti" o njezinim poteškoæama snajtežim razredom u njezinom dvadesetgodišnjemnastavnièkom radu. Lako je bilo uoèiti kako je vjera bilasnažna motivacija u življenju izazovnog, a toliko plemenitognastavnièkog poziva. Stjeèe se dojam da je mnogi nastavnicii danas doživljavaju kao primjer zanosa i vedrine, a nerijetkoje prihvaæaju i zagovornicom.

.

Domovinske vijesti ika

12 10. studenog 2010. broj 45/2010

Uklanjanje oružja iz obiteljiPismo nadbiskupa Barišiæa župnicimaSplit, 8.11.2010. (IKA) – U povodu kampanje "Manjeoružja – manje tragedija", koju provodi Ministarstvounutarnjih poslova Republike Hrvatske, splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ uputio je pismo župnicima ukojemu, izmeðu ostaloga kaže: "Svjedoci smo povremenihtragiènih dogaðaja, èesto sa smrtnim posljedicama, a koje supovezane s nezakonitim posjedovanjem oružja u našimobiteljima. Premda mnogi smatraju da im je oružje samouspomena na sudjelovanje u Domovinskom ratu, nažalost,ono je stvarna prijetnja mirnom životu i sigurnosti ljudi.Preporuèujemo vam da u okviru svoga župnièkog poslanjapotaknete sve obitelji i pojedince da na zakonit naèin ukloneoružje iz svojih domova, kako bi svi zajedno doprinijeliljepoti mirnog života u našoj domovini. Stoga vamdostavljamo osnovne informacije o kampanji MUP-a, kojase upravo provodi pod nazivom: 'Manje oružja - manjetragedija'". Cilj je kampanje senzibilizirati javnost ipotaknuti graðane na legaliziranje i dragovoljnu predajuoružja te smanjiti na najmanju moguæu mjeru posljedicedržanja oružja, koje graðani na nezakonit naèin drže usvojim domovima, a koje u najveæem broju potjeèe izDomovinskog rata. Oružje koje graðani nezakonitoposjeduju mogu u svakom trenutku dragovoljno predatipoliciji, a protiv njih se neæe pokrenuti prekršajni nitikazneni postupak niti æe policija prilikom predaje utvrðivatinjihov identitet. Svi koji žele predati oružje, mogu se javitipoliciji na telefonski broj 192, ili 0800 8892. Detaljnijepodatke o kampanji i naèinu predaje oružja graðani mogudobiti i u svim braniteljskim udrugama na podruèjuŽupanije. "Zahvaljujemo vam za sav uloženi trud uostvarivanju svoga sveæenièkog poslanja. Želim vam obiljemira i Božjeg blagoslova", zakljuèuje nadbiskup u svompismu.

Zagreb: Spomendan o. Alekse BenigaraBio je franjevac, misionar, odgojitelj, ispovjednik i pisacZagreb, 8.11.2010. (IKA) – Sveèanim misnim slavljem ucrkvi Sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu proslavljen je 7.studenoga spomendan sluge Božjega o. Alekse Benigara èijiposmrtni ostaci poèivaju u kripti te crkve. Misno slavljepredvodio je fra Dragutin Bedenièiæ, gvardijan i župnik uNašicama, uz sudjelovanje fra Matije Korena, vikaraHrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda ivicepostulatora fra Ratka Radišiæa. Benigar je imao veliku ljubav prema obitelji iz koje jepotekao, kao i prema franjevaèkoj obitelji u kojoj živio oèemu svjedoèe njegova pisma i zapisi, rekao je Bedenièiæ upropovijedi, potaknuvši sve franjevce da poput o. Aleksesvjedoèe svoju ljubav prema franjevaštvu, a sve vjernike daživotom po uzoru na toga slugu Božjega svjedoèe Krista. Nakraju mise zajednièki je izmoljena molitva za proglašenjeBenigara blaženim.O. Aleksa Benigar, poznat široj javnosti po životopisu bl.Alojzija Stepinca, bio je franjevac, misionar, odgojitelj,ispovjednik i pisac. Roðeni Zagrepèanin, èlan Hrvatskefranjevaèke provincije svetih Æirila i Metoda, preminuo je naSve svete 1988. u 96. godini u Rimu. U tijeku je postupak zanjegovo proglašenje blaženim, a do sada je završenbiskupijski dio postupka i prikupljena graða poslana je uVatikan. Religijski program Hrvatske televizije snimila je ifilm o životu i poruci o. Alekse Benigara naslovljen "Dušamira" autora Nene Kužine.

Sjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupijeÐakovo, 8.11.2010. (IKA/TU) – U dvorani za sastankeNadbiskupskog dvora u Ðakovu 8. studenoga održana jesjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije. Prigodnom molitvom nadbiskup Marin Srakiæpozdravio je sveæenike, èlanove Vijeæa te pozvao mr. IvanaÆuriæa da predstavi temu koja se odnosila na Temeljnidokument za televizijski i radijski prijenos liturgijskihslavlja. Mr. Æuriæ osvrnuo se na dokument i upoznaosveæenike s njegovim važnijim dijelovima. U drugom dijelusjednice razvila se rasprava u kojoj su sveæenici iznijelisvoja stajališta, dajuæi naznake što bi trebale sadržavatiSmjernice s podrobnim uputama o znaèenju pojedinihdijelova slavlja te o nužnim normama koje je potrebnopoštovati u medijskome prenošenju liturgijskih slavljaCrkve, koje æe izraditi Hrvatska biskupska konferencija.Pod toèkom razno sveæenici su se dotakli raznih pastoralnihpitanja koja se tièu same Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, ana kraju ih je nadbiskup Srakiæ pozvao da u župnimzajednicama pozovu vjernike i potièu ih na hodoèašæe uZagreb povodom posjeta pape Benedikta XVI. sljedeæegodine, istaknuvši da je u Godini obitelji na hodoèašæe imisno slavlje potrebno posebno potaknuti braène parove.

Predstavljeno hrvatsko izdanje knjige "Gdje je ljubav,ondje je i Bog"Zagreb, 9.11.2010. (IKA) - Nakladna kuæa Verbumpredstavila je u utorak 9. studenoga u Nadbiskupijskompastoralnom institutu u Zagrebu hrvatsko izdanje knjigeMajke Terezije "Gdje je ljubav, ondje je i Bog". Glavniurednik Verbuma mr. Petar Balta istaknuo je kako je tosvojevrsna antologija misli Majke Terezije, ali pokazuje injezin duhovni život, sve ono što je vjerovala i mislila orazlièitim temama koje su i danas aktualne. Stoga je knjigana neki naèin vodiè i putokaz svim èitateljima, jer govori štoje bitno u životu, na koji naèin se treba odnositi prema vjeri idrugim ljudima, i bez obzira što je glavni dio knjige nastaona temelju do sada neobjavljenih izlaganja sestrama, te suporuke univerzalne i mogu taknuti srce svakog èovjeka kojiju bude èitao. U prvom poglavlju istražuje se tko je bio Bogza Majku Tereziju. Drugo poglavlje pokazuje njezin odnos sIsusom, treæe daje praktiène primjere mnogih prepreka kojesusreæemo u sebi i što nas spreèava da ljubimo, èetvrtopoglavlje donosi svjedoèenje Majke Terezije kako da svojuvjeru èinimo djelotvornom, a posljednje kako biti uzrokradosti jedni drugima, živeæi život ljubavi. Knjizi supridodane i molitve Majke Terezije i njezine kratke misli onekim temama. Mr. Balta istaknuo je kako knjiga donosidoista autentiène zapise Majke Terezije, jer u posljednjevrijeme na raznim mjestima nalazimo misli koje se pripisujuMajci Tereziji, a ne pripadaju njoj. Direktor Verbuma Miro Radalj rekao je kako ta nakladnièkakuæa dvije godina nakon objavljivanja hrvatskog izdanjapotresne knjige "Doði, budi Moje svjetlo" tiskanog u desettisuæa primjeraka, objavljuje svojevrsni nastavak, noviduhovni biser Majke Terezije "Gdje je ljubav, ondje je iBog". Radalj je istaknuo kako je prireðivaè knjige o. BrianKolodiejchuk, koji je priredio i prvu knjigu, a rijeè je opostulatoru kauze za proglašenje svetom Majke Terezije. Onje bio jako povezan s Majkom Terezijom i iznimno ju jedobro poznavao, pa se tu nalazi i autentiènost. Rekao je kakosu misli Majke Terezije, premda upuæene odreðenoj skupini,njezinim sestrama, primjenjive na sve.

Domovinske vijestiika

1310. studenog 2010. broj 45/2010

Drugi nacionalni susret djelatnika u pastoralu RomaViše od 40.000 Roma u Hrvatskoj živi u više jeziènih,vjerskih i obièajnih skupina, što predstavlja izazovinicijativama društvenih i crkvenih strukturaVaraždin, 9.11.2010. (IKA) - U Biskupijskom pastoralnomcentru u Varaždinu u utorak 9. studenoga održan je II.nacionalni susret djelatnika u pastoralu Roma, u organizacijiOdbora Hrvatske biskupske konferencije za pastoral Romate Povjerenstva za pastoral Roma Varaždinske biskupije,koji je ove godine bio posveæen sakramentu krsta. Na susretu su sudjelovali sveæenici iz župa višenad/biskupija na èijem podruèju žive Romi, te školskivjerouèitelji i suradnici u župnoj katehezi vjernika Roma,kao i ostali pastoralni djelatnici i suradnici u pastoraluRoma. Skup je otvorio predsjednik Odbora HBK za pastoralRoma ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ, aprigodnu rijeè uputio je i domaæin ovogodišnjeg susretavaraždinski biskup Josip Mrzljak. Okupljene je nakon molitve, koja je upuæena i na jezicimaRoma Bajaša i Lovara, pozdravio vlè. Stjepan Mosteèak,povjerenik za pastoral Roma u Varaždinskoj biskupiji.Uvodno je podsjetio da Romi, koji su inaèe selilaèki narod,sve više u današnje vrijeme imaju naglašenu težnju premastalnom mjestu boravka, zbog èega ih je potrebno integriratiu odreðeno društvo gdje žive. Istaknuo je da više od 40.000Roma u Hrvatskoj živi u više jeziènih, vjerskih i obièajnihskupina, što predstavlja izazov inicijativama društvenih icrkvenih struktura. Romi su kao narod odani Bogu i vjerusmatraju naèinom života te prihvaæaju vjeru naroda uokruženju gdje žive. Uz karitativni rad i vjerski odgojni rad,Romi sve više osjeæaju da su sastavni dio vjernièke župnezajednice, kazao je vlè. Mosteèak, dodavši da radoprihvaæaju vanjske oblike slavljenja veæih kršæanskihblagdana. No, Romi teško prihvaæaju unutarnji vjerski naèinživota, a manjkavo im je i vjersko znanje. Stoga èestosakramente površno smatraju ritualima i vanjskimsveèanostima, a vjersko znaèenje sakramenata prenosi im seuz velike napore. Zaželio je da susret pridonese boljempovjerenju izmeðu Roma i ne-Roma te da se nadalje težipotpunom meðusobnom prihvaæanju i nestajanju granicakoje dijele ta stanovništva. Biskup Hraniæ kazao je kako se danas znaèajan broj Romaizjašnjava katolicima. Stoga pitanje Roma prestaje bitiiskljuèivo karitativni izazov te se sve više nameæe pitanjepastoralnog rada s romskim obiteljima i èitavimzajednicama. Istaknuo je kako oni koji se u crkvenimredovima bave pitanjem Roma to èine nošeni iskrenimosjeæajima autentiène kršæanske ljubavi prema njima. Izrazioje zadovoljstvo što su protekle godine u Ðakovu zapoèeligodišnji nacionalni susreti, jer ozbiljni pastoralni rad sRomima traži èešæe susrete, uzajamno ohrabrenje i razmjenuiskustava, ali i bolje poznavanje Roma, njihove kulture imentaliteta. Nazoènima je kazao kako su ih okupili iskreniprijateljski i pastirski osjeæaji puni bratske ljubavi tepoštovanja prema specifiènoj obiteljskoj romskoj kulturi itradicijama bez nametanja ikakvih obaveza, generaliziranja iosuðivanja svega onog što se ne može prihvatiti jer nije uskladu sa Zakonikom crkvenoga prava ili s makar iopravdanim oèekivanjima. Znamo i osjeæamo da smo kaopastoralni djelatnici pozvani unutar župnih zajednicapromicati upoznavanje i nadilaženje predrasuda i stereotipate buditi osjetljivost za materijalno i još više duhovnosiromaštvo romske braæe i sestara, rekao je biskup Hraniæ,poruèivši kako se želi pridonositi podizanju stupnjaobrazovanosti i odgoja te se dodatno angažirati na planuevangelizacije, poznavanja kršæanske vjere i snaženjanjihova sakramentalnog života.

Istaknuo je kako susret želi pospješiti potpunijerazumijevanje pastoralne problematike vezane uz podjelusakramenta krsta djeci iz romskih obitelji te osposobljavanjeza dijalog povjerenja s roditeljima Romima koji tražekrštenje za svoju djecu. Poruèio je kako je potrebno zauzetipastoralno mudre stavove, te da evanðelje i crkvenezapovijedi ni za koga nisu malj, nego Radosna vijest. Okupljene je pozdravio i vlè. Peter Kokotec, nacionalnidirektor za pastoral Roma Slovenske biskupske konferencije,dok je biskup Mrzljak podsjetio da je zadaæa Crkve da "idepo svem svijetu i propovijeda evanðelje", te primijetio da jeCrkva èesto puta previše statièna i èeka, umjesto da ideususret èovjeku. Pritom je pojasnio kako to ne znaèi samopropovijedati evanðelje, nego živjeti i svjedoèiti evanðeljesvakome èovjeku, osobito onima koji žive uz nas. Najavio jeda æe Varaždinska biskupija osnovati posebno višeèlanopovjerenstvo za pastoral Roma kako bi se još djelotvornijeradilo na podruèju približavanja evanðelja Romima.Istaknuo je kako æe Varaždinska biskupija, kao podruèje ukojoj živi najveæi broj Roma u Hrvatskoj, i dalje bitispremna na suradnju u pastoralu Roma. Predstavnici RomaBajaša i Lovara uruèili su biskupu domaæinu prigodni dar. O shvaæanju sakramentalnih slavlja i liturgije, napose osakramentu krštenja, te njegovom znaèenju za Rome iobièajima vezanim uz slavlje krštenja govorili su sami RomiBajaši i Lovari: Natalija Ignac, prva romska dipl. uèiteljicarazredne nastave koja radi u OŠ Macinec, Dragan Ignac,romski pomagaè u OŠ Orehovica, i Dušan Ignac, romskipomagaè u OŠ Macinec, te mješoviti braèni par Slaðana iGoran Ðurðeviæ iz Bjelovara. O životu Roma na podruèjuRijeèke nadbiskupije govorio je mons. Stanislav Kovaèiæ,povjerenik za pastoral Roma, koji se osvrnuo na najèešæeobiteljske razloge za odgodu krštenja djece, o èemu jeizlagao i vlè. David Andreiæ, povjerenik za pastoral RomaZagrebaèke metropolije i Bjelovarsko-križevaèke biskupije.Istaknuli su potrebu odgovarajuæe pouke u vjeri roditelja, tenaglasili da mnogi roditelji odgaðaju krštenje zbognedostatka materijalnih sredstava za pripremu slavlja. O crkveno-pravnim preduvjetima za podjelu sakramentakrsta maloj djeci, s posebnim osvrtom na razloge za odgodupodjele sakramenta predviðene Zakonikom kanonskogaprava, govorio je kancelar Varaždinske biskupije mons. mr.Antun Perèiæ. Uvodno je istaknuo kako se primjeæujesliènost romske i neromske populacije, buduæi da i hrvatskivjernici sve više odgaðaju primanje sakramenata iz istihrazloga. Naglasio je kako se sakramenti ne mogu uskratitionima koji prikladno mole, koji su ispravno raspoloženi ikojima se pravom ne zabranjuje primanje sakramenata. Zaprimanje sakramenata treba se pripraviti potrebnomevangelizacijom i doliènom katehetskom poukom, i toroditelja u sluèaju krštenja djeteta, odnosno odraslogkrštenika. Istaknuo je kako, osim u sluèaju smrtne opasnostidjeteta, Crkva ne podjeljuje sakramente bez suglasnostiroditelja i bez njihova ozbiljna jamstva da æe dijete odgajatiu katolièkoj vjeri. Crkva ne može udovoljiti želji onihroditelja koji ne daju nikakvo jamstvo da æe dijete nakonkrštenja primiti prikladan kršæanski odgoj što ga zahtijevasakrament. Tada je razborito odgoditi krštenje, a odgoda jepoziv na odgovornu pripravu za krštenje. Odrasla osoba usmrtnoj pogibelji može se krstiti ako ima neko znanje oglavnim vjerskim istinama. Na kraju se osvrnuo na kumstvo,kazavši kako i za tu službu treba imati potrebne"kvalifikacije". O otvorenim pitanjima, tj. o pastoralnoj razboritosti sobzirom na sakrament krsta govorio je Branko Šipura izPožeške biskupije, koji se osvrnuo na dobra iskustva upastoralu Roma i njihovoj integraciji u društvo na podruèju

Domovinske vijesti ika

14 10. studenog 2010. broj 45/2010

gdje žive. Istaknuo je kako svaki èovjek i vjernik, pa tako iRom, uz prava ima i obaveze. Pastoral Roma nazvao jemisijskim djelovanjem, te se osvrnuo na vlastita iskustva ukatehezi romske djece i njihovu krštenju, ali i nastojanjimada se crkveno vjenèaju njihovi roditelji prethodno pristupivšipotrebnoj pouci. Naglasio je kako se u pastoralu Roma vrloèesto javlja pitanje popustljivosti, odnosno u kojimsluèajevima dopustiti, a u kojima odgoditi primanjesakramenata. Potrebno je biti razborit, ali i biti popustljiv,ispravno ih oraspoložiti i ne uskratiti im njihovo pravo, teimati puno srca i duše za susret s romskom populacijom naterenu, poruèio je vlè. Šipura. Drugi nacionalni susret, na kojem je sudjelovalo 50-takpastoralnih djelatnika, zakljuèen je plenarnom raspravom teprijedlozima za daljnju suradnju na nacionalnoj razini.Raspravu su vodili tajnica Odbora HBK za pastoral Roma s.Karolina Miljak i biskupijski povjerenik vlè. Mosteèak.Biskup Mrzljak kazao je kako je uvoðenje u vjeru proces, akrštenje poticaj na življenje kršæanske vjere. Naglasio jekako se vjernikom ne može postati odjednom, dodavši da jevjernik pozvan trajno rasti u vjeri. Kod romske populacijeujedno je potrebno poticati da postupno napuste obièaje kojinisu u skladu s kršæanskom vjerom koju su krštenjem primilii koju žele živjeti. U raspravi su istaknuta brojna pozitivnaiskustva u suradnji Roma i Crkve te su dane smjernice zanjezino unapreðenje. U više navrata iznesena je važnost kojuu romskim obiteljima imaju upravo djeca, stoga je naglasakpotrebno stavljati na katehezu djece i njihovo ukljuèivanje uživot župne zajednice, dok je roditelje potrebno poticati naprimanje vjerske pouke te ih sve zajedno okupljati nacrkvena slavlja. Ujedno je istaknuta važnost prikladneliterature, te ureðenja kapelica u veæim romskim mjestimakoja su udaljena od ostalih mjesta župe. Na kraju susreta biskup Hraniæ zahvalio je domaæinima iorganizatorima susreta. Takoðer je istaknuo iznimnu važnostprograma Romske odgojne zajednice Odbora HBK koji uljeto okuplja djecu na višednevni susret, koji pridonosiformaciji mladih Roma koji su pozvani da jednog dana buduanimatori u svojim sredinama i župni suradnici, odnosno tosu osobe koje se potièe da nastave svoje školovanje nanajvišim razinama i zatim djeluju na integraciji romskognaroda u društveni i crkveni život sredine u kojoj žive.

Proslava sv. Tudora u OkruguOkrug Gornji, 9.11.2010. (IKA) - Okruška župa sv. KarlaBoromejskoga proslavila je 9. studenoga blagdan svognebeskog zaštitnika sv. Tudora. Nakon procesije mjestomsveèanu misu u novoj župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križapredvodio je fra Nikola Mate Rošèiæ uz asistenciju župnikaslavljenièke župe don Marija Matkoviæa i sveæenikaTrogirskoga dekanata. Govoreæi o sv. Tudoru, fra Nikola jeistaknuo da su muèenici primjer kako bi kršæani u svimvremenima i prostorima trebali svjedoèiti za Krista. I rimskilegionar Tudor prihvatio je muèeništvo kao svoj osobnidokaz pristanka uz Krista Spasitelja. U propovijedi sedotaknuo i takozvanog "nevidljivog muèeništva" onih èiji ježivot, ako ga dosljedno žive, uistinu pravo muèeništvo, a tovrijedi kako za sveæenike i redovnike, tako i za sve èlanovekršæanske zajednice, napose za oèeve i majke, koji èestitožive i u znoju lica svog zaraðuju kruh za svoju obitelj. Sv.Tudor slavi se u Okrugu i kao Dan Opæine, i ove godineprigodnim sportsko-kulturnim programom. Misnom slavlju,koje je uz vjernièki puk pjevanjem uzvelièao župni zborUzvišenja svetog Križa, nazoèili su i opæinski predstavnicina èelu s naèelnikom Ivicom Radiæem.

20. obljetnica smrti sveæenika Antuna GrahovaraŽupnika Tonèija posebno je resila ljubav prema siromasimai bolesnicima. On je rado obilazio svoje župljane, ali i drugeSišèane koji su bili u potrebi, i dijelio im èesto i od svojihdobaraSisak, 9.11.2010. (IKA) - "Velièina našeg župnika AntunaGrahovara, muèenika, koji je bio ubijen prije svega zato jerje bio katolièki sveæenik, mjeri se s kršæanskim muèenicimakoji su svoj život darivali za Krista od samih poèetakakršæanstva. Od sv. Kvirina biskupa do župnika Grahovarapostoji konstanta, a to je: oni koji govore istinu, a ta je istinaljubav prema svim ljudima, oni su progonjeni i muèeni.Zašto? Jer smetaju. Smetaju onima koji ne žele ljubav, kojižele vlast, koji žele dominaciju i koji se služe lažima", rekaoje sisaèki biskup Vlado Košiæ na misi u povodu 20.obljetnice muèenièke smrti Antuna Grahovara, župnikasisaèke župe Pohoda BDM, u utorak 9. studenoga uistoimenoj crkvi u Sisku. U crkvi ispunjenoj do posljednjeg mjesta brojnimžupljanima od kojih se veæina još dobro sjeæa svog župnikaTonèija, kako su ga od milja zvali, biskup je podsjetio naGrahovarovo stradanje. "Mraèi se i dan je na zalazu. Tako jeupravo bilo prije dvadeset godina. Bio je petak naveèer.Misa i odlazak župnika Tonèija u jednu obitelj. Vratio se usvoj dom, ovdje pokraj crkve Svete Marije i tu se odigraotragièni dogaðaj: u župnoj kuæi doèekao ga je ubojica. Naniomu je smrtne rane hladnim oružjem s mnogo uboda. Tijelodobrog župnika ležalo je u krvi bez života cijelu subotu initko nije znao da je u kuæi ubijeni župnik. Tek u nedjelju,na blagdan svetoga Martina, kad su župljani došli na misu ažupnika ni od kud, zapoèeli su potragu za njim. Naðen jeubijen. Vijest o tome zavila je u tugu cijelu župu i cijeli gradSisak. Pronijela se i po èitavom tom kraju i zapanjila ljude,osobito vjernike. Po èitavoj Hrvatskoj veæ je vladalaatmosfera pred rat, balvani u Kninu od ljeta, a eto sad u jesen– i prva žrtva, ubijen katolièki sveæenik", podsjetio jebiskup. Na misi za pokojnog župnika Grahovara, na kojoj sukoncelebrirali brojni sveæenici Sisaèke biskupije kao izagrebaèki kanonici mons. dr. Stjepan Kožul, glavni urednikGlasa Koncila mons. Ivan Mikleniæ i ekonom Zagrebaèkenadbiskupije mons. Ivan Hren, biskup je istaknuo: "Svi sutada u Sisku poznavali župnika Svete Marije. Zvali su ga'Tonèi od Svete Marije'. Bio je on dobar ne samo skatolicima, veæ i s pravoslavnima, kao i s muslimanima.Svuda je širio dobrotu kud god je išao. Župnika Tonèijaposebno je resila ljubav prema siromasima i bolesnicima.Rado je obilazio svoje župljane, ali i druge Sišèane koji subili u potrebi, i dijelio im èesto od svojih dobara i od onogašto je primio od svoje zajednice župljana". Prije misnog slavlja uprilièen je okrugli stol o 20. obljetnicimuèenièke smrti Antuna Grahovara pod pokroviteljstvombiskupa Košiæa i Opæine Hum na Sutli. U Velikoj dvoraniPastoralnog centra katedralne župe Uzvišenja sv. Križasudionike okruglog stola pozdravio je biskup Košiæ. Dr.Kožul govorio je o stanju na sadašnjem podruèju Sisaèkebiskupije još iz vremena dok su te krajeve osvajali Turci.Posebno je istaknuo tešku situaciju u tijeku i nakon II.svjetskog rata, kada je na podruèju današnje Sisaèkebiskupije ubijeno više od 15 sveæenika koji su tu djelovali tenekoliko sveæenika koji su rodom iz toga kraja. Ubijani susamo zato jer su bili dobri sveæenici. Božidar Brezinšèak Bagola govorio je o svojim sjeæanjimana Antuna Grahovara s kojim ga veže rodno mjesto tegodine školovanja. Tom je prigodom predstavio svojuromansiranu biografiju ubijenog Grahovara "Nadgrobnasvjetlost" te opisao teškoæe s kojima se susretao u traženjunakladnika za objavljivanje spomenute knjige, u èemu vidi

Domovinske vijestiika

1510. studenog 2010. broj 45/2010

nepravdu i prema samom Grahovaru. Drugo izdanje knjige Lojze Butorca "Dobri èovjek Tonèi"predstavio je sam autor, koji je isprièao doživljene dogaðajesa župnikom sisaèke Svete Marije kao tadašnji orguljaš. Oknjizi Lojze Butorca govorio je i mons. Mikleniæ, istièuæi daje, premda mala, knjiga vrijedna jer donosi svu faktografijuo Grahovarovu životu. Važni su i dokumenti objavljeni uknjižici poput Tonèijeve oporuke, koja otkriva Grahovarakao skromnog ali nadasve sveæenika vjernog Crkvi inajpotrebnijima. Novost drugoga izdanja jest odlomak opresudi Tonèijevom ubojici Božidaru Babiæu. Žalosno je dasuðenje nije otkrilo motiv ni nalogodavca zloèina. Na okruglom stolu govorio je i preè Alojzije Petranoviæ,tadašnji sisaèki dekan i župnik, koji je posvjedoèio oTonèijevoj dobroti te opisao same dogaðaje pronalaskanjegova mrtvog tijela.

U Milni proslavljen sv. TeodorBlagoslovljen 2,2 metra visoki bronèani kip sv. Teodora,djelo domaæega župnika i akademskoga kipara fra JoakimaGregovaMilna, 9.11.2010. (IKA) - U župi Milna na otoku Hvaru uutorak 9. studenoga sveèano je proslavljen blagdan zaštitnikasv.Teodora koji je umro muèenièkom smræu u doba rimskogcara Dioklecijana godine 303. U nazoènosti brojnih domaæihžupljana i njihovih gostiju iz okolnih župa, meðu kojima jebio i hvarski gradonaèelnik Pjerino Bebiæ, koncelebriranoeuharistijsko slavlje predvodio je hvarsko-braèko-viškibiskup Slobodan Štambuk. Uz generalnog vikara i župnikaJelse don Stanka Jerèiæa i dekana i župnika Vrboske donEmila Pavišiæa suslavilo je desetak hvarskih župnika. BiskupŠtambuk u propovijedi je proèitao pjesmu Augusta Šenoe"Budi svoj" i istaknuo kako sveci i muèenici svojimprimjerom poruèuju i našoj generaciji kako je potrebno bitisvoj; u poplavi zlih i negativnih utjecaja imati i poputzlatnog blaga saèuvati zdrava uvjerenja i istinske vrijednostiu pojedincu i narodu, u domu i Domovini, osobito uobiteljima koje su srèika svega. Poslije misnog slavlja na ulazu u crkveno dvorišteblagoslovljen je 2,2 metra visoki bronèani kip svetogTeodora koji je napravio domaæi župnik i akademski kiparfra Joakim Jaki Gregov, a izlio ga je u Zagrebu u majstorskojljevaonici umjetnina Damir Ujeviæ sa suradnicima. Na kipusu vidljivi znakovi muèenièke smrti sv. Teodora: križ uobliku maèa, grana palme uzduž cijelog tijela i ponosnouzdignuta glava. Kip sv. Teodora u Milni je jedno od brojnihfra Jakijevih umjetnièkih djela s religioznom tematikom.

Uruèena pomoæ obitelji Marinac za njihova bolesnog sinaAkcija Katolièke osnovne škole u PožegiPožega, 9.11.2010. (IKA) - Ravnatelj Katolièke osnovneškole u Požegi Ivica Žuljeviæ predao je 9. studenoga obiteljiVišnje i Željka Marinac novèani prilog za njihova teškobolesnog 14-godišnjeg sina Tonija, brata Martine Marinac,polaznice drugog razreda Katolièke osnovne škole. Novac jeskupljen kroz priloge roditelja uèenika škole, ali i krozakciju prodaje razlièitih ukrasnih predmeta koje su djecaizradila u tijeku produženog boravka u školi. Djeci su uizradi predmeta koji su uglavnom napravljeni od ekološkihmaterijala pomogle volonterke Martina Èerti, ZvjezdanaBudoš, Marina Dimovski i Marijan Grubešiæ tevjerouèiteljica i voditeljica produženog boravka s. KarolinaMiæanoviæ i uèiteljica Lucija Luciæ. "I kroz ovu akciju pomoæi našim bližnjima želimo našudjecu odgajati da spoznaju da nisu sami, da oko njih postoje

drugi ljudi koji su možda u nekoj potrebi. Svakog èovjekatrebamo gledati kao našeg bližnjeg. Ovom prigodom želimreæi da Martinina brata nosimo u svome srcu, molimo zanjegovo zdravlje i njegovu obitelj kako bi im Bog dao snagete da osjete da nisu sami u poteškoæama. Želimo na ovajnaèin svjedoèiti da živimo kao jedna obitelj koja zna dijelitipoteškoæe s onima koji su nevolji, ali i radosti s onima kojislave", kazao je ravnatelj Žuljeviæ. Željko Marinac zahvalioje ravnatelju, uèiteljima, roditeljima, a najviše djeci. "Pomoænam puno znaèi, ali još više nam znaèi spoznaja da netkomisli na nas. Dirnulo nas je to što su se djeca trudila neštonapraviti kako bi drugome pomogla. Nadamo se da namovakve pomoæi više neæe trebati", kazao je Željko èiji se 14-godišnji sin Toni veæ dvije godine lijeèi od tumora mozga.

Domovinske vijesti ika

16 10. studenog 2010. broj 45/2010

Crkva u Hrvata

Biskup Škvorèeviæ pohodio Hrvate u CanberriUpozorio je na odreðene pojave u hrvatskom društvu kojeduhovno razaraju èovjeka i posvjedoèio kako je mnoštvojednostavnih ljudi u Hrvatskoj koji nastoje iæi putemvjernosti Bogu u osobnom i obiteljskom životu, izgraðujunjezin duhovni identitet i da su oni jamstvo kako hrvatskusudbinu neæe odrediti oni koji su ogrezli u nepoštenjuCanberra, 2.11.2010. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ posjetio je od 1. do 3. studenoga glavni gradAustralije Canberru i susreo se s vjernicima koji se okupljajuu tamošnjem Hrvatskom katolièkom centru pod vodstvomfra Miroslava Mandiæa. Na svetkovinu Svih Svetih, 1.studenoga, predvodio je euharistijsko slavlje u crkvi Sv.Augustina na Farreru, gdje se okupljaju Hrvati. Meðubrojnim vjernicima nazoèan je bio i hrvatski veleposlanik uCanberri Vincencije Biuk sa suprugom i suradnicima. Biskup je u pozdravu kazao vjernicima kako je euharistijskoslavlje vjekovni najsnažniji dogaðaj susreta Hrvata s IsusomKristom, izvorom njihove snage i smisla te da se raduje što isvoj susret s Hrvatima u Canberri zapoèinje baš tim slavljemna svetkovinu Svih svetih. U homiliji biskup je vjernikepodsjetio na razlièite moguænosti ostvarivanja ljudskogpostojanja, ali da je najuspješniji onaj koji polazi odèinjenice da je èovjek Božje stvorenje i kad se ravna premanjegovu naumu, oèitovanu u Isus Kristu. Ocrtao je svetostkao Božje djelo u èovjeku koji mu je vjeran i predstaviopuninu života kao prodor Duha Svetoga u ljudski život.Upozorio je na odreðene pojave u hrvatskom društvu kojeduhovno razaraju èovjeka i posvjedoèio kako je mnoštvojednostavnih ljudi u Hrvatskoj koji nastoje iæi putemvjernosti Bogu u osobnom i obiteljskom životu, izgraðujunjezin duhovni identitet i da su oni jamstvo kako hrvatskusudbinu neæe odrediti oni koji su ogrezli u nepoštenju.Potaknuo je canberrske Hrvate da prepoznaju koje sumoguænosti njihove izgradnje i rasta po još zauzetijojvjernosti Bogu i zajedništva u njihovoj hrvatskoj crkvi.Nakon misnog slavlja biskup se susreo s vjernicima udvorani i zadržao u razgovoru o pitanjima koja ih muèeglede trenutaènih zbivanja u Hrvatskoj, a s kojima suupoznati putem televizije ili svojih pohoda domovini. Na Dušni dan, 2. studenoga, biskup Škvorèeviæ je u pratnjifra Miroslava i Ljudevita Šešelja razgledao Canberru iinformirao se o životu i radu 7000 Hrvata u tome gradu.Zajedno s fra Miroslavom pohodio je zgradu Hrvatskogveleposlanstva koju su na izvanredno lijepom mjestu i navrlo znakovit naèin izgradili australski Hrvati. Biskupa jeprimio veleposlanik Vincencije Biuk sa suprugom.Razgovarali su o više pitanja vezanih za život Hrvata uAustraliji, osobito glede njihove integracije u tamošnjedruštvo. Naveèer je biskup u hrvatskoj crkvi predvodioeuharistijsko slavlje za sve vjerne mrtve, spomenuvši seposebno iseljenika i onih koji su za slobodu svoje domovinepoložili živote. U homiliji biskup je vjernicima izložiootajstvo smrti na temelju Božje objave u Isus Kristu inastojao uèvrstiti njihovu nadu u uskrsnuæe kao djelo ljubavina križu jaèe od smrti. Nakon mise biskup se ponovnosusreo s vjernicima meðu kojima su bili i neki od uspješnihpoduzetnika, osobito u graditeljstvu te je nastavljen razgovoro politièkim pitanjima u domovini i gospodarskim uAustraliji.

Priopæenje s 50. jubilarnoga zasjedanja BK BiHRazmotrivši izvršnu presudu Opæinskog suda u Sarajevukojom se Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom nalažedeložacija iz dijela njegovih prostorija, èime kulminirajusluèajevi dugogodišnje prakse presuda prema pojedincima iustanovama u BiH, biskupi su izrazili zaprepaštenost takvimodnosom, dali potporu ordinarijatu, oèekujuæi da æenadležne institucije naæi naèine kako ispraviti tu i takvenepravdeSarajevo, 5.11.2010. (IKA/KTA) - Biskupska konferencijaBosne i Hercegovine održala je od 3. do 5. studenoga uSarajevu svoje 50. jubilarno redovno zasjedanje podpredsjedanjem banjoluèkog biskupa Franje Komarice.Sveèarsko-radni dio zasjedanja prvog dana održan je uprostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, a radnidio u Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom. Osim svihèlanova BK BiH, na zasjedanju su sudjelovali delegatiHrvatske biskupske konferencije šibenski biskup Ante Ivas,Talijanske BK umirovljeni biskup Albe Sebastiano Dho,Slovenske BK celjski biskup Stanislav Lipovšek tepredsjednik Meðunarodne BK sv. Æirila i Metoda sasjedištem u Beogradu beogradski nadbiskup StanislavHoèevar. Biskupi su s osobitom radošæu izrazilidobrodošlicu svom novom èlanu pomoænom banjoluèkombiskupu Marku Semrenu, istièe se u priopæenju sa zasjedanja.Apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Erricoprenio je sudionicima zasjedanja èestitarski pozdrav iblagoslov pape Benedikta XVI., znak duhovne blizine ipotpore u svjedoèenju vjernosti Bogu i Crkvi koju daju u neuvijek lakim okolnostima.Bosanskohercegovaèki biskupi izmeðu ostaloga su iskazaliotvorenost za suradnju s Meðunarodnom BK sv. Æirila iMetoda u pripremi za obilježavanje 1700. obljetniceMilanskog edikta. Izrazili su posebnu radost što su im se usveèarskom radnom dijelu, osim vijeænika i djelatnika,pridružili i svi èlanovi Konferencije viših redovnièkihpoglavara i poglavarica te izrazili svoju otvorenost zasuradnju na dobro svojih i biskupijskih zajednica te cijelekrajevne Crkve u BiH.Iznoseæi retrospektivu gotovo šesnaestogodišnjeg djelovanjaBiskupske konferencije BiH, poèevši od njezina osnutka uteškim ratnim godinama 8. prosinca 1994. pa do danas,biskupi BiH osvrnuli su se na svoj dosadašnji rad na planukrajevne Crkve kroz poduzimanje zajednièkih pastoralnihinicijativa, voðenje Vijeæa, Komisija i drugih tijela BK BiH,ekumenska i dijaloška nastojanja, susrete s redovnièkimpoglavarima i poglavaricama, zauzimanje za ljudska prava,istupe u vezi s izgradnjom pravednog mira u BiH itd.Pohodom sjedištu Franjevaèke provincije Bosne Srebrenebiskupi su izrazili zahvalnost toj franjevaèkoj zajednici zanjezino sedamstoljetno djelovanje na tim prostorima, a prekonjih i za djelovanje svih redovnika i redovnica koji dajuosobiti doprinos svetosti Crkve kroz molitvu i djelovanje nasocijalnom planu. Hodoèasteæi u svetište Gospe Stupske imoleæi pred njezinom èudotvornom slikom, biskupi suizrazili svoju duboku zahvalnost moænom zagovoru nebeskeMajke što ih je èuvala i zagovarala u obnašanju odgovornezadaæe. Pohodom pojedinim mjestima koji simbolizirajustradanja graðana glavnog grada BiH, biskupi su odalipoštovanje svima koji su u tijeku rata pretrpjeli bol na duši itijelu u bilo kojem dijelu te zemlje.Imajuæi u vidu broj katolika i stanje biskupijskih zajednica uBiH, biskupi su zakljuèili da 2011. godine neæe biti održan

Crkva u Hrvataika

1710. studenog 2010. broj 45/2010

Susret hrvatske katolièke mladeži BiH te da æe o moguænostigostoprimstva jednog od buduæih susreta sveukupnehrvatske katolièke mladeži razgovarati na zajednièkomsusretu s Hrvatskom biskupskom konferencijom. Takoðer suodluèili da susreti sveæenika na razini cijele BiH ubuduæebudu organizirani svake treæe godine. Razmotrivši izvršnu presudu Opæinskog suda u Sarajevukojom se nalaže Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskomdeložacija iz dijela njegovih prostorija, èime kulminirajusluèajevi dugogodišnje prakse presuda prema pojedincima iustanovama u BiH, biskupi su izrazili zaprepaštenost takvimodnosom, dali potporu Nadbiskupskom ordinarijatuvrhbosanskom, oèekujuæi da æe nadležne institucije naæinaèine kako ispraviti tu i takve nepravde.Sudionici zasjedanja slavili su 3. studenoga u sarajevskojkatedrali Srca Isusova misu za pokojne nadbiskupe, biskupei sveæenike te redovnike i redovnice koji su djelovali uVrhbosanskoj i svim drugim biskupijama u BiH. Euharistijuje predvodio kardinal Vinko Puljiæ, a propovijedao je biskupKomarica. Na spomendan sv. Karla Boromejskog, 4.studenoga, slavili su euharistiju u kapelici Vrhbosanskogbogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, a prigodnu homilijuodržao je biskup Semren.

Konferencija za novinare na kraju jubilarnog zasjedanjaBK BiHSarajevo, 5.11.2010. (IKA/KTA) - Konferencija za novinarena završetku 50. jubilarnog zasjedanja Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine održana je 5. studenoga uprostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog uSarajevu. O radu zasjedanja govorili su predsjednik BK BiHbanjoluèki biskup Franjo Komarica i dopredsjednikvrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ.Biskup Komarica zahvalio je djelatnicima sredstavadruštvenog priopæivanja za dosadašnji doprinos uprikazivanju života i rada Katolièke Crkve u Bosni iHercegovini te izrazio nadu za nastavak dobre suradnje.Zamoljen da prokomentira nedavni napad na Samostansestara milosrdnica u Banjoj Luci, biskup Komarica kazao jeda je uputio pismo ministru unutarnjih poslova RepublikeSrpske Stanislavu Èaði, apelirajuæi da se sluèaj stavi pododreðeni stupanj ozbiljnosti te da se uèini sve potrebno kakobi se sigurnijim osjeæali i stanovnici drugih samostana kao isvi graðani. Govoreæi o opæoj situaciji prognanih katolika uRepublici Srpskoj, rekao je da se više od 95 posto njih jošnije vratilo na svoja ognjišta, a kao razloge tomu naveo jenedostatak politièke volje, materijalne pomoæi, te službenistav državne vlasti. Istaknuo je da nesreðene stavove prematome otvorenom pitanju imaju i meðunarodni predstavnicikoji ne kriju razoèarenje slabim uèinkom njihovehumanitarne pomoæi. Na kraju je domaæim politièarimaporuèio da su prije svega dužni uvažavati pravo na rodni krajte da, u kontekstu života hrvatskog naroda u RS-u, Hrvatizavrjeðuju bar onoliko pomoæi koliko su imali Srbi pripovratku na svoje u Federaciji BiH.Kardinal Puljiæ izmeðu ostaloga je zahvalio biskupima zaiskazanu solidarnost u povodu presude Opæinskog suda uSarajevu kojom se Nadbiskupskom ordinarijatuvrhbosanskom nalaže deložacija iz dijela njegovih prostorija.Drago mi je što su kao biskupi zauzeli jasan stav i to nesamo u odnosu na ovo što se dogaða meni, odnosnoNadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom, nego i u odnosuna sliène presude prema mnogim drugim graðanima natemelju obespravljujuæeg zakona. Postoji djelovanje pozakonu, ali postoji i djelovanje po moralu i pravdi. Ovdje je

po zakonu uraðeno ispravno, ali je donesena moralnanepravda, jer ljudima se oduzima privatno vlasništvo. Nesamo meni nego i drugim ljudima, kazao je kardinal Puljiæ.Na novinarski upit, hoæe li ispoštovati odluku Suda i iziæi izprostorija, kardinal Puljiæ izrazio je nadu da æe doæi dopametnog rješenja prije toga èina, imajuæi u vidu da je rijeè oprivatnom vlasništvu te da ima dovoljno razloga zbog kojihpresudu ne smatra pravednom te da ima moralno pravobraniti imovinu Crkve i svoj opstanak u toj imovini.Zamoljen da prokomentira priopæenje vijeænika u Gradskomvijeæu Sarajeva Vladimira Gojera, u kojem se kaže da sekatolici u Sarajevu sistematski progone, kardinal Puljiækazao je kako je vrlo zaèuðujuæe da su zastupnici bili gotovojednoglasni u donošenju ovakvog zakona premda ih jeMeðureligijsko vijeæe u nekoliko navrata upozorilo da jerijeè o nepravednom zakonu. Ova presuda nije uvažilaèinjenicu da je zgrada bila samo nakratko nacionalizirana teubrzo denacionalizirana i tek tada je nasilno useljena,pojasnio je kardinal Puljiæ, istaknuvši da suradnik UdbeFadil Smajoviæ nikada nije plaæao stanarinu te da su mu,odmah nakon što je mons. Puljiæ imenovan vrhbosanskimnadbiskupom, kupili i ponudili stan od 100m2, ali ga nijeprihvatio iz poznatih razloga. Buduæi da sud nije to uvažio,smatramo da smo presudom ošteæeni. Ako tako rade sjednom ovakvom institucijom, pitam se, kako svoja pravamože ostvariti èovjek koji nema nikakav utjecaj u javnosti.Ako želimo graditi pravedno društvo, onda je ovo ozbiljnopitanje. Parlament i vlast mora èim prije pristupiti donošenjuzakona o restituciji i povratku oduzete imovine, istaknuo jekardinal Puljiæ, podsjetivši da i u sadašnjem zakonu piše daæe se opæinske vlasti pobrinuti za nadoknadu. Neka opæinanaðe stan za tog èovjeka kojeg je država uselila ovdje. Nekaga država i iseli, a ne ja. Kad bi se radilo o socijalnomsluèaju, moralna pravda bi od mene tražila da naðem potporuza rješenje stanarskog prava, ali ovdje se ne radi osocijalnom sluèaju, istaknuo je kardinal Puljiæ, zahvalivšiGojeru, s kojim je podnosio ratna zbivanja i koji poznajesituaciju, smatravši da je njegova reakcija plod ljubaviprema Sarajevu.Odgovarajuæi na upit, kako riješiti problem neravnopravnostiHrvata u Sarajevu, kardinal Puljiæ je kazao da treba iæiputem jednakopravnosti. Za jednu državu je ponos kada jesvaki graðanin siguran i radostan u svome domu. Mi želimotakvo društvo - da svaki graðanin u svakom mjestu Bosne iHercegovine bude siguran, slobodan i da se osjeæa zbrinut usmislu da ne mora strahovati za svoj život, za svoju djecu, zasvoj posao za svoj dom. To je dužnost i to ne samo ne samoradi katolika. Pravo je da ja kao nadbiskup govorim zakatolike jer sam na neki naèin zadužen, ali ne znaèi da misad tražimo privilegiju na raèun drugoga. To ne bi bilokatolièko nauèavanje - to bi bilo protivno mojoj vjeri. Mojavjera nauèava pravdu, pravednost i jednakopravnost. I u tomsmislu što god želim za katolike želim i drugima, kazao jekardinal Puljiæ.Zamoljen da komentira tvrdnju iznesenu u Gojerovu pismu,da se u glavnom gradu BiH vrši sustavni progon katolika tese od gradonaèelnika Behmena traži da sa službama GradaSarajeva napravi ozbiljnu analizu nestajanja katolika steritorija grada Sarajeva, kardinal Puljiæ istaknuo je potrebucjelovite analize gibanja stanovništva, napomenuvši da jekatolika sigurno sve manje u Sarajevu i u cijeloj Bosni iHercegovini. Zauzeo se za cjelovit popis stanovništva kakobi se izbjegla manipulacija brojkama te napomenuo daKatolièka Crkva u BiH raspolaže godišnjim izvješæimažupnika o broju katolika.

Crkva u Hrvata ika

18 10. studenog 2010. broj 45/2010

Biskup Škvorèeviæ posjetio Hrvate u GeelonguGeelong, 6.11.2010. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ boravio je od 3. do 6. studenoga u Geelongu. Nauzletištu u Melbourneu doèekao ga je don Stjepan Gnjeè,voditelj Hrvatskog katolièkog centra sv. Antuna u Geelongu,upoznavši ga s hrvatskom zajednicom koja u tom gradu iokolici ima oko 5600 katolika. Veæ prve veèeri po broju nazoènih vjernika na misi u župnojkuæi sv. Obitelji moglo se zamijetiti da su Hrvati u tomgradu gušæe naseljeni nego u drugim mjestima Australije. Upratnji don Stjepana biskup se sutradan uputio premaBallaratu u èijoj je okolici posjetio desetak obitelji i osjetiohrvatsku otvorenost i gostoljubivost. Veæina ih je isprièala biskupu povijest svoga iseljenja izrazlièitih hrvatskih krajeva koje se zbilo oko 1950. godine, anjihova djeca upoznala su ga sa svojim pogledima iukljuèenjem u australsko društvo. Biskup je posjetio i katolièki Umirovljenièki dom "Nazaret"u Ballaratu koji vode sestre Nazareæanke gdje se nalazi imajka uspješnog australskog vinara Andrije Horvatapodrijetlom iz Pleternice. U crkvi Sv. Apliusa u Ballaratubiskup je predvodio euharistijsko slavlje za tamošnje Hrvatemedu kojima je bio i konzul iz Melbournea Antun Babiæ. Don Stjepan je u pozdravnoj rijeèi predstavio vjernicimabiskupa koji je u homiliji govorio o izazovu zla koje uHrvatskoj i iseljeništvu prijeèi dobro vidjeti i suditi ostvarnosti te je potaknuo nazoène da ne dopuste zlu da ihono zavede nego da svoje snage ulože u dobro te slogom imeðusobnim poštovanjem posvjedoèe koliko su Hrvatimoæni kad djeluju s pozitivnog polazišta. Nakon misnog slavlja biskup se zadržao u crkvi uzanimljivom razgovoru s vjernicima te ih je mogao boljerazumjeti u njihovim nastojanjima i odgovoriti na odreðenapitanja. U petak 5. studenoga biskup je imao prigoduupoznati odreðeni broj obitelji u njihovim domovima uGeelongu kao i u Hrvatskom domu gdje se medu ostalimanašao i poznati slikar Charles Billich iz Sydneya. U subotu 6. studenoga biskup je predvodio euharistijskoslavlje u crkvi Sv. Ivana evanðelista tijekom kojega jepodijelio sakrament potvrde dvadesetoro mladih. Ukoncelebraciji bio je i Josip Antonac, dušobrižnik uRegensburgu u Njemaèkoj, koji je stigao u posjet rodbini. Uhomiliji biskup je govorio o ljudskim inicijativama kojimaHrvati u Australiji i domovini ostvaruju odreðene uspjehe inaglasio kako u našem svijetu postoje i Božje inicijative èijije vrhunac Isus Krist i kako se hrvatski narod tijekom svojihèetrnaest stoljeæa u njih suradnièki ukljuèivao i unatoè silnimnevoljama bio pobjednik. Potaknuo je vjernike da im obrate potrebnu pozornost, da seu njih ukljuèe sudjelovanjem u sakramentima, prvenstvenomisi.Na završetku slavlja biskup je zahvalio don Stjepanu Gnjeèuza sva njegova pastoralna nastojanja kao i za suradnjuvjernika u izgradnji toliko važnog zajedništva i sloge Hrvatau Geelongu. Slavlje se iz crkve preselilo u Dvoranu hrvatske zajednicegdje su se okupili krizmanici i njihova rodbina na objed. Uugodnom i radosnom ozraèju biskup se pojedinaèno susreo skrizmanicima i njihovim roditeljima te im èestitao primanjesakramenta potvrde.

.

50. obljetnica djelovanja služavki Malog Isusa u EssenuEssen, 7.11.2010. (IKA) – "Ovim sveèanim euharistijskimslavljem zahvaljujemo Bogu za 50 godina života i radaSlužavki Maloga Isusa u Essenu. Prema svjedoèanstvimamnogih nazoènost redovnica osjeæala se kao blagoslov Božjikako u Hrvatskoj katolièkoj misiji u Essenu, u njemaèkomdomu za starije i nemoæne osobe, u domaæinstvu Biskupskogordinarijata, te brojnim njemaèkim obiteljima koje u tomdijelu Essena obilaze sestre pružajuæi medicinsku pomoæstarima i nemoænima. Osim njihova vjerskog i kulturnogdjelovanja u hrvatskoj misiji, vrlo je važan njihov obilazaknaših ljudi po bolnicama, domovima za starije i nemoæne,kuæama, pa i zatvorima", kazala je vrhovna glavarica Družbesestara služavki Malog Isusa sa sjedištem u Zagrebu s.Maria-Ana Kustura, u nedjelju 7. studenoga na misnomslavlju u crkvi Sv. Tome Morusa u Essenu. Pod geslom"Služavke Malog Isusa 50 godina u Essenu – U službi Bogai èovjeka" obljetnica je 6. i 7. studenoga proslavljena u tomnjemaèkom gradu, u organizaciji HKM Essen i Zajednicesestara u Essenu. Sveèano misno slavlje predvodio je vojnibiskup u RH Juraj Jezerinac zajedno s voditeljem misijeStjepanom Peniæem, njemaèkim župnikom župe sv. TomeMorusa u Essenu Hermanom Josefom van Akenom i MatomVukojom. Na misnom slavlju sudjelovali su i pomoænibiskup u Essenu Ludger Schepers, prelat Martin Fischer injemaèki župnik dr. Jürgen Cleve. Uz generalnu glavaricu s.Mariju-Anu Kusturu misnom slavlju pribivala je iprovincijalka Provincije sv. Josipa sa sjedištem u Splitu s.Sandra Midenjak, kojoj pripadaju sestre u Essenu. Sve je na poèetku pozdravio vlè. Peniæ, podsjeæajuæi na 50.obljetnicu djelovanja sestara u Essenu. Sestre su zapoèeledjelovanje u Essenu 4. prosinca 1960. Na zamolbu župnikaFranje Lodete tada je pozitivno odgovorila èasna majkaMaristela Gojiæ i poslala s. Beniciju Rubiæ u Essen da bi bilapomoænica župniku u dušobrižništvu za Hrvate na širemrurskom podruèju. S. Beniciju su slijedile i druge sestre itako se ta zajednica oformila i rasla preuzimajuæi i drugedužnosti u razlièitim ustanovama mjesne Crkve - BiskupijeEssen, voðenju domaæinstva u bogosloviji sv. Bonifacija ugradu Bottropu, domaæinstvo u Biskupskom generalnomvikarijatu, domaæinstvo biskupa Huberta Luthea, njezibolesnika u župama, domu za starije i nemoæne uLüdenscheidu i domu "Albert-Schmidt-Haus" u Essenu ukojem djeluju od 1973. do danas. U HKM Essen djeluju od1960. Danas su u misiji pastoralne suradnice s. Fanita Jukiæ is. Alis Lovriæ. Mons. Jezerinac je u propovijedi kazao kakoje teško zamisliti cjelokupni župni rad u toj hrvatskoj misijibez redovnica. U naviještanju Radosne vijesti redovnice suvelika pomoæ sveæeniku. To se posebno vidi u iseljeništvu,èiji posao, poèevši od katehizacije, pomoæi u crkvi, pjevanju,domaæinstvu, naveliko pomaže u naviještanju Evanðelja,kazao je mons. Jezerinac. Na kraju misnog slavlja èestitku jeuputio uime essenskog biskupa mons. dr. Franza-JosefaOverbeck i svoje ime mons. Schepers i zaželio im Božjiblagoslov u buduænosti. Prigodnu rijeè uputili su i njemaèkižupnici Cleve i Van Acken. Na kraju su sestre pred oltaromotpjevale dvije prigodne skladbe. Potom im je vlè. Peniæuruèio medalje Zlatne Gospe iz katedrale u Essenu. Misnoslavlje završilo je zahvalnom pjesmom "Te Deum". Veèer prije prireðen je duhovno-kulturni program u dvoraniSaalbau u Bottropu. Meðu uzvanicima bio je i njemaèkižupnik Reiner Tolksdorf koji je sa sestrama i misijomposebno povezan od poèetka Domovinskog rata, kada sezauzeo oko svekolike humanitarne pomoæi. Okupljeni sumogli u rijeèi i slici vidjeti "Album" - presjek života i radasestara u Družbi i Essenu, koji je pripremila i tumaèila s.Fanita Jukiæ.

Crkva u Hrvataika

1910. studenog 2010. broj 45/2010

Inozemne vijesti

Papin brzojav suosjeæanja Crkvi u IrakuVatikan, 2.11.2010. (IKA) – U povodu pogreba o. Tha'iraSaada i o. Boutrosa Wasima, koji su poginuli 31. listopada unapadu u kojemu je život izgubilo i više desetaka drugihljudi, meðu kojima su bile žene i djeca, papa Benedikt XVI.je poslao brzojav suæuti bagdadskom siro-katolièkomnadbiskupu Athanaseu Matti Shabu Matoku. Dubokopogoðen nasilnom smræu brojnih vjernika, napisao je Papa, aprenosi Radio Vatikan, želim duhovno sudjelovati u boli,dok se molim da u Oèevu domu Kristovo milosrðe doèeka tubraæu i sestre. Ta je voljena zemlja veæ godinama u neizrecivome trpljenju,dodao je Papa, a i kršæani su postali meta okrutnih napadakoji, u potpunome preziranju života, nepovredivoga daraBožjeg, žele ugroziti povjerenje i uljudni suživot. Papa jepotom ponovno uputio svoj apel da žrtva te naše braæe isestara bude sjeme mira i istinske obnove, te kako bi onikojima su na srcu pomirenje, i bratski i solidarni suživot,pronašli razlog i snagu za èinjenje dobra. Neka do svih vas,draga braæo i sestre, stigne moj utješni apostolski blagoslov,koji rado proširujem na ranjene i na vaše, tako teškoiskušane, obitelji.

Kuba: Prvi puta nakon 50 godina blagoslovljenabogoslovijaHavana, 3.11.2010. (IKA) - Prvi puta u 50 godina na Kubije ponovno blagoslovljena jedna bogoslovija. "SeminarioSan Carlos y San Ambrosio" u blizini glavnoga gada Havaneblagoslovio je kardinal Jaime Lucas Ortega y Alamino unazoènosti predsjednika države Raula Castra, izvijestili sukubanski mediji 3. studenoga, a prenosi Kathpress. Havanskinadbiskup u sveèanom je obredu istaknuo zahvalnost braæiFidelu i Raulu Castru za državnu potporu projektu. KardinalOrtega dodao je kako je time Fidel Castro ispunio obeæanjedano papi Ivanu Pavlu II. u tijeku njegova posjeta Kubigodine 1998. Izgradnju bogoslovije pomogle su i Komisija Svete Stoliceza Latinsku Ameriku, biskupske konferencije SAD-a,Njemaèke i drugih europskih zemalja. U pismu kardinalu Ortegi papa Benedikt XVI. izrazio jenadu da æe nova bogoslovija u Havani dati pozitivne impulseživotu Crkve na Kubi. Neka ta sveèanost bude znak i poticajbrižljivoj ljudskoj, duhovnoj i akademskoj pripravi buduæihsveæenika. U pismu koje je 4. studenoga objavljeno uVatikanu Sveti Otac zahvalio je svima koji su omoguæiliizgradnju novog zdanja.

Meksièka Crkva protiv donacija narko-mafijeCiudad de Mexico, 3.11.2010. (IKA) - U skandalu okodonacija narko-kartela Crkva u Meksiku zatražila je oštrokažnjavanje. Ako je itko iz crkvenih radova primio novac ilinešto zna o tome mora za to odgovarati pred sudom, poruèioje glasnogovornik dijeceze glavnoga grada Ciudad deMexico Hugo Valdemar, objavio je 2. studenoga dnevnik"Diario de Yucatan". Kako prenosi Kathpress, Valdemar jepritom najavio suradnju Crkve i vlasti, istièuæi da jekatolièkim crkvenim djelatnicima zabranjeno prihvatitidonacije èije je podrijetlo nerazvidno. Protekloga vikendacrkvene novine "Desde la Fe" objavile su da postoji sumnjada su gradnju nekih crkava pomogle donacije pojedinacapovezanih s trgovinom droge.

Susret u Vatikanu o gospodarskoj kriziSusret za redovnièke zajednice, s ciljem analize i objašnjenjasvjetske gospodarske krize, kao i procjene njezina trajanja ibuduæega stanjaVatikan, 3.11.2010. (IKA) - Institut za vjerska djela,odnosno Vatikanska banka, organizirao je u Vatikanu susretza redovnièke zajednice, s ciljem analize i objašnjenjasvjetske gospodarske krize, kao i procjene njezina trajanja ibuduæega stanja. Susret je 3. studenoga održan u sklopuuobièajenih tromjeseènih susreta koje taj institut, kako jeistaknuto u priopæenju koje prenosi Hrvatski program RadioVatikana, organizira u svojemu sjedištu, da bi pratio ipomagao crkvenim stvarnostima, a posebno redovnièkimzajednicama, u suoèavanju s vlastitim potrebama financijskei gospodarske naravi.Tema susreta, na kojemu se okupio posebno veliki brojèlanova redovnièkih zajednica, bila je "Razvijene zemlje izemlje u brzom razvoju. Financijsko tržište u krizi dubokopromijenjeno. Koliko æe trajati sadašnje stanje? Kakvi suizgledi za buduænost?" Uvod u skup, na kojemu je bionazoèan i talijanski ministar gospodarstva i financija GiulioTremonti, održali su Papin državni tajnik kardinal TarcisioBertone te predsjednik Instituta za vjerska djela Ettore GottiTedeschi.

Crkve u Nizozemskoj osuðuju neuèinkovitost Vlade uborbi protiv siromaštvaDen Haag, 4.11.2010. (IKA/KAP) - Crkve u Nizozemskojoptužuju Vladu za neuèinkovitost u borbi protiv siromaštva,izvještava austrijska katolièka agencija Kathpress. Savezkatolièkih i protestantskih Crkava u "Izvještaju o siromaštvu2010." objavljenom 4. studenoga u Den Haagu upozorava dase sve više ljudi obraæa Crkvi za pomoæ te od države tražipoduzimanje djelotvornijih koraka za poboljšanjefinancijskoga stanja riziènih skupina. Kritiziraju i aktualneVladine postupke u odnosu na primatelje socijalne pomoæi teupozoravaju da æe najveæi teret daljnjih mjera štednje pastina skupine s najmanjim primanjima, npr. mlade sinvaliditetom.Prema podacima Saveza, od godine 2008. udvostruèio sebroj onih koji su pomoæ potražili u protestantskim Crkvama - od oko 7300 na gotovo 16.000. Broj onih koji su pomoæpotražili u Katolièkoj Crkvi poveæao se za 20 posto. Crkve su protekle godine za pomoæ siromašnima izdvojileoko 29,6 milijuna eura. Od toga je oko 12,3 milijuna eurabilo namijenjeno pojedincima u nevolji; 12,2 milijunafondovima za pomoæ i hranu; za božiæne pakete Crkve suizdvojile oko 3,3 milijuna, a za domove 17,5 milijuna eura.

Francuski biskupi imaju razumijevanja za prosvjedeprotiv mirovinske reformePariz, 4.11.2010. (IKA) - Predsjednik Francuske biskupskekonferencije kardinal Andre Vingt-Trois izrazio jerazumijevanje za prosvjede protiv mirovinske reforme uFrancuskoj. Nikoga ne iznenaðuje da osjeæaj nepravde,uznemirenost buduænošæu i bojazni mladih vode kolektivnojnapetosti i ponekad nasilju, istaknuo je kardinal Vingt-Troisna otvorenju Jesenskoga plenarnoga zasjedanja FBK koje je4. studenoga u Lurdu okupilo 120 biskupa. Rasprava opovišenju dobi za mirovinu povezana je s pitanjem socijalnepravde, napomenuo je kardinal. S time povezan strah od

Inozemne vijesti ika

20 10. studenog 2010. broj 45/2010

buduænosti takoðer poèiva na osjeæaju da društvo u prošlostinije ozbiljno shvatilo svoje odgovornosti. Mladi se pakpitaju èemu služi dugotrajno obrazovanje kad diplomaznatno ne olakšava karijeru koja je k tome optereæenadugovima prošlih naraštaja. Kardinal Vingt-Trois kritizirao je i prijedloge Vlade zareformu bioetièkih zakona, smatrajuæi da ne omoguæujudjelotvornu zaštitu ljudskih zametaka. Ako u zakonu ostanutolike nedoreèenosti, njegova æe primjena ubrzo dovesti dobrojnih sporova, upozorio je kardinal.

Turska: Palaèa Prinkipo vraæena EkumenskompatrijarhatuAnkara, 4.11.2010. (IKA) - Nakon dugogodišnjega pravnogspora turska država vratila je Ekumenskome patrijarhatu uCarigradu prije više desetljeæa oduzetu palaèu Prinkipo,izvijestila je agencija Kathpress. Prema pisanju dnevnikaTaraf od 4. studenoga, državna zaklada koja je upravljalaimanjem odustala je od žalbe na presudu koja bi sporprodužila za još nekoliko godina. Taj povrat predstavlja zaokret u turskoj politici ljudskihprava i veliki napredak, izjavio je za dnevnik odvjetnikpatrijarhata Cem Murat Sofuoglu. Sporovi oko oduzetihcrkvenih imanja meðu najveæim su problemima kršæana uTurskoj. U Palaèi Prinkipo na Prinèevim otocima Ekumenskipatrijarhat je od godine 1903. vodio sirotište, a turska državaju je oduzela godine 1964. Europski sud za ljudska prava u uStrasbourgu uvažio je crkvenu tužbu iz godine 2007. i ulipnju 2010. donio odluku o povratu imanja Ekumenskompatrijarhatu. Nadležni sud na Prinèevim otocima presudu jeprihvatio 3. studenoga, a buduæi da turske vlasti nisu uložiležalbu, imanje može odmah biti prepisano na Patrijarhat.

Objavljena okružnica "Opus Angelorum" Kongregacijeza nauk vjereVatikan, 4.11.2010. (IKA) - U Vatikanu je 4. studenogaobjavljena okružnica Kongregacije za nauk vjere snadnevkom od 2. listopada, koja obavještava biskupe osadašnjem doktrinarnom i kanonskom položaju udruge"Opus Angelorum". Ta nova okružnica, kako je u priopæenjuobjasnio ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice o. FedericoLombardi, podsjeæa da je Kongregacija za nauk vjere godine1983. odredila da se u promicanju pobožnosti premaanðelima, èlanovi udruge "Opus Angelorum" morajuprilagoditi nauku Crkve i držati se svih važeæih liturgijskihpravila, a posebno onih koja se odnose na euharistiju. Osimtoga, dekretom iz godine 1992., koji je odobrio papa IvanPavao II., Kongregacija za nauk vjere upotpunila je tepropise s još nekoliko pravila, povjeravajuæi njihovuprimjenu izaslaniku kojega je imenovala Sveta Stolica. Danas se može smatrati da spomenuta udruga živi vjerno imirno u skladu s naukom Crkve i liturgijskim i kanonskimpravilima, te da je ona javna udruga Crkve. I Red regularnihkanonika sv. Križa, kao i sestre sv. Križa, koji su povezani sudrugom "Opus Angelorum", priznati su od crkvenih vlasti.Ipak, kaže se nadalje u priopæenju, odreðeni broj èlanovaudruge tijekom proteklih godina nije prihvatio odredbecrkvenih vlasti te i dalje nastoji obnoviti pokret kojiprakticira ono što je zabranjeno. Zbog toga Kongregacija zanauk vjere poziva biskupe na pozornost prema takviminicijativama, istaknuo je Lombardi, prenosi Hrvatskiprogram Radio Vatikana.

Papa hodoèastio u svetište Santiago de CompostelaTragièno je da se u Europi, naroèito u XIX. stoljeæu,uèvrstilo i proširilo uvjerenje da je Bog protiv èovjeka injegove slobode, istaknuo je Benedikt XVI. na svom 18.meðunarodnom putovanju, drugom u ŠpanjolskuSantiago de Compostela, 6.11.2010. (IKA) - Papa BenediktXVI. zapoèeo je 6. studenoga svoje 18. meðunarodnoputovanje, dvodnevni posjet Španjolskoj, hodoèašæem nagrob sv. Jakova apostola u svetištu Santiago de Compostelau prigodi Svete godine. U govoru na sveèanom doèeku u meðunarodnoj zraènoj lucihodoèasnièkoga središta, treæega po velièini u svijetu nakonJeuzalema i Rima, Sveti Otac pozvao je europske narode napoštovanje i oèuvanje kršæanske slike èovjeka, što ukljuèujesudjelovanje u borbi za istinsku slobodu i pravednost,osobito za najsiromašnije i usamljene. Poput sluge Božjegapape Ivana Pavla II., koji je odavde potaknuo Stari kontinentda oživi svoje kršæanske korijene, i ja želim potaknutiŠpanjolsku i Europu da izgraðuju svoju sadašnjost ipripremaju buduænost polazeæi od prave istine o èovjeku, odslobode koja poštuje istinu, od pravde za sve, poèevši odnajsiromašnijih i odbaèenih. Španjolska i Europa ne morajuse brinuti samo o materijalnim potrebama ljudi nego i omoralnim i društvenim, duhovnim i vjerskim, jer sve su tezbilje istinske potrebe cjelovitoga èovjeka, a jedino se takouèinkovito djeluje za njegov istinsko dobro, istaknuo jeBenedikt XVI. Papu su u zraènoj luci doèekale mjesne civilne, crkvene ivojne vlasti, a dobrodošlicu su mu izrazili španjolskiprestolonasljednik Filipe i supruga Letizia, kao ipotpredsjednik španjolske Vlade Alfredo Perez Rubalcaba.Princ je istaknuo kako Sveti Otac svojim dolaskom pokazujeveliku naklonost Španjolskoj, što je za narod i kraljevskukuæu od velikoga znaèenja. Hodoèašæe putovima sv. Jakova,kojim je i sam prošao, princ je nazvao "prvim zajednièkimeuropskim projektom", spomenuvši kako je papa Ivan PavaoII. svojim posjetima Santiagu pridonio oživljavanju togahodoèašæa u cijelome svijetu. U kratkom razgovoru s vicepremijerom u zraènoj luci odnosiizmeðu Zapaterove socijalistièke Vlade i Svete Stoliceocijenjeni su dobrima. Rubalcaba je Papi obeæao uskusuradnju u pripravi Svjetskoga dana mladih u Madridu 2011. Na desetak kilometara dugom putu do katedrale u SantiaguBenedikta XVI. oduševljeno je pozdravilo oko 200.000Španjolaca. U svetištu se Papa nakon kratkog klanjanja predPresvetim, zadržao u molitvi na grobu apostola Jakova.Obraæajuæi se nazoènima u svetištu, Papa se osvrnuo nahodoèasnièko obilježje svoga drugoga putovanja uŠpanjolsku. U jubilarnoj godini, Papa, Petrov nasljednik,hodoèasti na grob sv. Jakova da utvrdi u vjeri svoju braæu iojaèa nadu naroda, da povjeri apostolovu zagovoru èežnje,napore i zauzimanje za evanðelje. Grleæi apostolov kipmolio sam za svu djecu Crkve, èiji je poèetak u otajstvuzajedništva s Bogom. Po vjeri smo uvedeni u otajstvo ljubaviPresvetoga Trojstva, zakriljeni i preobraženi Božjomljubavlju. Zagrljaj Božji jest Crkva u kojoj ljudi uèe ljubitisvoju braæu, otkrivajuæi u njima sliku i priliku Božju,najveæu istinu o èovjeku i izvor prave slobode. Uvjet zapravu slobodu jest iskreno traženje istine, ne mogu serazdvajati istina i sloboda. Crkva svim svojim silama želislužiti èovjeku i njegovu dostojanstvu, ona služi istini islobodi, ne može se odreæi toga jer je u pitanju èovjek.Èovjek bi se izgubio ako ne bi žudio za istinom, pravdom islobodom, ustvrdio je Benedikt XVI.Papa je pozvao vjernike pokrajine Galicije i cijeleŠpanjolske da žive prosvijetljeni Kristovom istinom, radosnoispovijedajuæi vjeru, dosljedno i u jednostavnosti, u kuæi, na

Inozemne vijestiika

2110. studenog 2010. broj 45/2010

poslu i u graðanskome životu. Pozvao je sve na suradnju sCrkvom u naviještanju Krista, u molitvi da mladi otkrijusveæenièki i redovnièki poziv kako bi se cijeli život mogliposvetiti predlaganju evanðeoske radosne vijesti. Zahvalio ješpanjolskim katolicima na njihovoj velikodušnosti zapromicanje karitativnih djela i ljudskoga dostojanstva.Zakljuèujuæi govor, ohrabrio je nazoène da budu svjedociuskrslog Krista i vjerni na putu svetosti.Nakon objeda sa španjolskim kardinalima i biskupima ipratnjom, Sveti Otac predvodio je jubilejsku misu naglavnome trgu u Santiagu - Plaza de Obradoiro. Upropovijedi je ponovio da je hodoèašæe otkrivanje vjere uuskrsloga Krista, koju su apostoli vjerno prenosili, poputsvetoga Jakova koji se tu oduvijek štuje. Apostoli suneustrašivo svjedoèili Kristovo uskrsnuæe. Kršæanstvo se netemelji na nekoj ljudskoj inicijativi ili projektu nego naBogu, koji je Isusa pred nepravednom ljudskom osudomproglasio svetim i pravednim, oslobodio ga iz ralja smrti, akoji æe zadovoljiti pravdom sve one koji su tijekom povijestinepravedno poniženi. Za ovo svjedoèimo mi i Duh Svetikojega je Bog dao onima koji mu se pokoravaju, tvrdeapostoli, a to je najveæe bogatstvo koje možemo ponuditinašim suvremenicima, rekao je Benedikt XVI. U svemu poslušan Oèevoj volji, Krist je došao služiti idarovati svoj život za otkupljenje mnogih. Služenje braæibitna je dakle sastavnica života Kristovih sljedbenika iuèenika. To se služenje ne mjeri svjetovnim mjerilimaneposrednog, tvarnog i prividnoga jer uprisutnjuje Božjuljubav prema svakom èovjeku i u svakoj njegovoj dimenziji.Predlažuæi novi naèin odnosa u zajednici, Isus se obraæa ivoðama naroda, jer tamo gdje nema skrbi za druge javljajuse oblici prevlasti i iskorištavanja na štetu istinskog ljudskogpromaknuæa, istaknuo je Sveti Otac. Kao glasnik evanðelja, koje su Petar i Jakov posvjedoèilikrvlju, odavde želim upraviti pogled na Europu, njezinevelike potrebe, strahove i nade. Na doprinos Crkve tojEuropi, koja se posljednjih pedeset godina zaputila premanovom ustroju i projektima. Doprinos Crkve može se sažetiu jednostavnoj i kljuènoj stvarnosti da Bog postoji i da namje On dao život. Samo je On apsolutan, vjerna inepromjenjiva ljubav, beskonaèna meta koja se pokazuje izasvih dobara, istina i predivnih ljepota ovoga svijeta, a kojeipak ne mogu zadovoljiti ljudsko srce, kazao je Papa. Tragièno je da se u Europi, naroèito u XIX. stoljeæu,uèvrstilo i proširilo uvjerenje da je Bog protiv èovjeka injegove slobode. Ne možemo živjeti u tami, bez svjetla. Bograspršuje tame ljudskog srca, stoga je nužno da On ponovnozasja na europskim nebesima, da se njegovo ime ne izgovarauzaludno, da ga se ne zlorabi. Europa se mora otvoriti Bogu,osloboditi se svoga straha, suraðivati s milošæu Božjom zadostojanstvo èovjeka, potvrðeno u europskoj tradiciji,zakljuèio je Benedikt XVI., dodajuæi da se ne može štovatiBoga ako se ne štiti èovjeka, niti se može služiti èovjeku akose ne pita tko mu je otac. Europa znanosti, tehnologije,civilizacije i kulture mora biti otvorena premanadnaravnome i bratstvu s drugim kontinentima, živome iistinitom Bogu polazeæi od živog i istinskog èovjeka,istaknuo je Sveti Otac.

.

U potresu u Kraljevu stradala i katolièka crkva tepravoslavni manastirNa župnoj crkvi Sv. Mihaela Arkanðela u Kraljevu stradalisu krov, cjelokupna unutrašnjost, zidovi crkve, dok jenajveæe ošteæenje pretrpio zvonik crkveKraljevo, 6.11.2010. (IKA) - U potresu koji je u noæiizmeðu 2. i 3. studenoga pogodio podruèje 10 kilometarasjeveroistoèno od Kraljeva, gdje su dvije osobe izgubileživot a više od 50 osoba je povrijeðeno, velika ošteæenjapretrpjela je i katolièka župna crkva Sv. Mihaela Arkanðelau Kraljevu. Stradali su krov, cjelokupna unutrašnjost, zidovicrkve, dok je najveæe ošteæenje pretrpio zvonik crkve, koji seèitavih 5 cm nakrivio i napukao. Crkva je proglašenanesigurnom za upotrebu.U subotu 6. studenoga apostolski nuncij u Srbiji nadbiskupOrlando Antonini i beogradski nadbiskup Stanislav Hoèevarposjetili su grad Kraljevo i crkvu Sv. Mihaela Arkanðela."Ja dolazim iz grada Akvile u talijanskoj pokrajini Abruzzo,koju je prije godinu i pol dana pogodio katastrofalan potres.Zato znam kako vam je i suosjeæam s vama", rekao je mons.Antonini. "Uvjeren sam da æe naši vjernici, kao i bezbroj putdo sada, pokazati veliku solidarnost", rekao je nadbiskup.Mons. Antonini i Hoèevar su potom posjetili i manastir Žièu,koji je takoðer ošteæen u potresu, a domaæin im je biovladika žièki Hrizostom.Visoke predstavnike Katolièke Crkve primio je igradonaèelnik Kraljeva Ljubiša Simoviæ.Kako su nakon pregleda struènjaka crkva i župni domproglašeni za nesigurne za upotrebu, nedjeljnu misukraljevaèki vjernici su slavili u dvorištu crkve.Nakon mise mons. Hoèevar zadržao se u razgovoru savjernicima i zajedno sa njima dogovoren je poèetak i prvikoraci u renoviranju crkve i župnog doma, kao i naèinpomoæi najugroženijima.Uskoro æe Beogradska nadbiskupija otvoriti poseban žiroraèun za pomoæ stradalima u potresu.

Papin apel za zaštitu braka i obiteljiBenedikt XVI. u Barceloni posvetio crkvu Sv. obitelji – znakBožje prisutnostiBarcelona, 7.11.2010. (IKA) – Papa Benedikt XVI. posvetioje 7. studenoga u Barceloni crkvu Sv. obitelji, glasovito djelokatalonskoga arhitekta Antonija Gaudija, koje nakon 125-godišnje gradnje još uvijek nije u potpunosti završeno. Udvosatnom sveèanom misnom slavlju Sveti Otac posvetio jeoltar i uzdigao crkvu na rang Manje bazilike, o èemu jedekret proèitao domaæi nadbiskup kardinal Lluis MartinezSistach. Po završetku prvoga dana apostolskog putovanja uŠpanjolsku, koji se odvijao u hodoèasnièkome duhu, SvetiOtac se 6. studenoga iz Santiga de Compostele preselio uBarcelonu, u nadbiskupijski dvor gdje je prenoæio. BenediktXVI. ujutro se uputio prema crkvi Svete obitelji, gdje su gadoèekali predsjednik Zaklade Sagrada Familia i sedmiGaudijev nasljednik arhitekt Jordi Bonet Armenol. Papa seprije poèetka mise u muzejskoj dvorani zadržao u kratkomrazgovoru s kraljem Juanom Carlosom i kraljicom Sofijom. Papu je na poèetku mise pozdravio kardinal Sistach, potomje arhitekt Bonet ukratko predstavio projekt te Svetoga Ocaupoznao s tijekom radova, a Papa je predao kljuèevesveæeniku, rektoru crkve. Komentirajuæi biblijska èitanja ukojima se govori o radosti zbog dana Gospodnjega, Papa jerekao da tim rijeèima želi pozdraviti kralja i kraljicu,okupljene na misi, nadbiskupa Barcelone koji ga je pozvaoza posvetu crkve Svete obitelji, èarobnu sintezu tehnike,

Inozemne vijesti ika

22 10. studenog 2010. broj 45/2010

umjetnosti i vjere. Ovo je znaèajan dan duge povijestièekanja, rada i velikodušnosti, koja traje više od jednogastoljeæa, rekao je Sveti Otac, podsjeæajuæi na sve koji supridonijeli izgradnji crkve, posebno istièuæi tvorca projektaAntonija Gaudija, genijalnog arhitekta i dosljednogkršæanina, èija je baklja vjere sjala sve do kraja njegovaživota, življena s apsolutnim dostojanstvom i skromnošæu. Što znaèi posveta ove crkve? U srcu svijeta, pred oèimaBoga i ljudi, u poniznom i radosnom èinu vjere, golemakolièina tvari, ploda prirode i neizmjernog napora ljudskoguma, koji je podigao ovo umjetnièko djelo vidljivi je znaknevidljivoga Boga, na èiju se slavu uzdižu ovi tornjevi,strelice koje svjedoèe apsolutnost svjetla Onoga koji jesvjetlost, uzvišenost i ljepota. Gaudi je želio ujedinitinadahnuæe koje je kao èovjek, vjernik i arhitekt, crpio iz trivelike knjige: prirode, Svetoga pisma i liturgije. Tako jeujedinio stvarnost svijeta i povijest spasenja, objavljenu uSvetome pismu i predstavljenu u liturgiji. U sveto je zdanjeunio stijene, stabla i ljudski život, da sve stvoreno sudjelujeu slavi Božjoj, a istodobno je vani iznio oltarne slike,objelodanjujuæi ljudima otajstvo Boga objavljeno u roðenju,muci, smrti i uskrsnuæu Isusa Krista. Tako je premostiorascjep izmeðu ljudske i kršæanske savjesti, izmeðuovozemaljskog života i otvaranja prema vjeènom, izmeðuljepote stvorenoga i Boga koji je sama ljepota, ustvrdio jeBenedikt XVI.Isus je stijena na kojoj poèiva teret svijeta, èuva cjelokupnostCrkve i u jedno objedinjuje sva ljudska dostignuæa. U Njemuimamo Rijeè i nazoènost Boga, od Njega Crkva primavlastiti život, nauk i poslanje. Èvrstoæa Crkve ne proizlazi iznje same, ona je pozvana da bude znak i sredstvo Krista, uèistoj poslušnosti Njemu i u posvemašnjoj službi njegovuposlanju. Jedino Krist utemeljuje jedinu Crkvu. A njezina jevelika zadaæa oèitovati svima da je Bog - Bog mira a nenasilja, slobode a ne prisile, sklada a ne razdora. U tomesmislu, vjerujem da je posveta ove crkve Svete obitelji udoba kada èovjek teži graditi svoj život kao da Bog nepostoji, kao da mu On nema što reæi, vrlo znakovit dogaðaj.Gaudi je ovim djelom dokazao da je Bog pravo mjerilo zaèovjeka, da je tajna istinske izvornosti u vraæanju Bogu,poèelu svega, istaknuo je Sveti Otac.Udruga prijatelja sv. Josipa htjela je da se ova crkva posvetiSv. obitelji. Zagovornici su htjeli oèitovati svijetu ljubav, radi služenje pred licem Božjim, upravo kako je živjela Sv.obitelj iz Nazareta. Sasvim su se promijenili uvjeti života, aveliki je skok uèinjen u tehnièkim, socijalnim i kulturnimokvirima. No, ne možemo se zadovoljiti samo s timnapretkom, s njim uvijek mora biti i moralni napredak, poputpozornosti, zaštite i potpore obitelji, jer je velikodušna inerazrješiva ljubav izmeðu muža i žene uèinkovit okvir itemelj ljudskoga života, od zaèeæa do naravnoga završetka.Jedino se iz ljubavi i vjernosti raða i traje prava sloboda.Crkva stoga zahtijeva prikladne gospodarske i društvenemjere da se žena može posvema ostvariti u kuæi i na poslu,da država pomogne muškarcu i ženi koji stupaju u brak izasnivaju obitelj, da se život djece od samoga zaèeæa smatrasvetim i nepovrjedivim, da se raðanje cijeni, vrednuje ipodupire na pravnoj, društvenoj i zakonodavnoj razini.Crkva se opire svakom obliku nijekanja ljudskog života ipodupire sve što promièe naravni red u okviru obiteljskeustanove, zakljuèio je Papa.Na kraju mise sveèano je otvorena kapela PresvetogaOltarskog Sakramenta, a kardinal Sistach proèitao jedokument kojim Sveti Otac novopesveæenu crkvu uzdiže narang Manje bazilike. Papa se nakon mise pojavio na balkonuokrenutom prema trgu i ulici gdje su se okupili vjernici zatradicionalnu molitvu Anðeo Gospodnji.

Posjet Španjolskoj Benedikt XVI. završio apelom zakršæansku EuropuBarcelona, 7.11.2010. (IKA) – Apelom za povratakkršæanskim korijenima Europe papa Benedikt XVI. završioje 7. studenoga dvodnevni pohod Španjolskoj. Neka vjeranaðe novu snagu na ovom kontinentu, postane izvornadahnuæa, u solidarnosti i službi svima, osobito onima upotrebi, poruèio je izmeðu ostaloga Sveti Otac u govoru nasveèanosti ispraæaja u zraènoj luci Barcelone. Došao samkao hodoèasnik pomoliti se na grobu sv. Jakova u njegovusvetištu u Santiagu de Composteli, pridružujuæi sehodoèasnicima iz Španjolske, Europe, i cijeloga svijeta kojitu žele ojaèati vlastitu vjeru i tražiti pomirenje i mir.Kršæanska je vjera u ovoj zemlji prisutna od samih poèetaka,duboko ukorijenjena u duhu, obièajima, umjetnosti i znaèajuljudi. To duhovno bogatstvo treba èuvati i unaprjeðivati.Buduæim naraštajima treba posredovati temeljne vrednotekoje su neophodne za izgradnju skladne i solidarnebuduænosti, poruèio je Papa. Rekavši kako je posjetiobaziliku Sv. obitelji i važnu karitativnu crkvenu ustanovu,Papa je istaknuo kako su one u Barceloni dva simbolaplodnosti te iste vjere koja oznaèava društvo i koja krozljubav prema bližnjemu i Božju ljepotu teži stvaranju društvadostojnog èovjeka. Ljepota, svetost i Božja ljubavomoguæuju èovjeku živjeti u svijetu ispunjen nadom, poruèioje Benedikt XVI.Prije odlaska Sveti Otac kratko se susreo s španjolskimpremijerom Joseom Luisom Rodriguezom Zapaterom, kojise vratio iz nenajavljenoga posjeta španjolskim trupama uAfganistanu. Susret je održan neposredno prije polijetanjaPapina aviona u zraènoj luci Barcelone. Ovih dana opozicijai mediji opetovano su kritizirali premijerovu odsutnost udogaðanjima i slavljima u tijeku Papina posjeta.Pri dolasku u zraènu luku Papu su pozdravili kralj JuanCarlos i kraljica Sofia. Kralj je zahvalio Papi na posjetu,ocijenivši da su ta dva dana za Crkvu u Španjolskoj bilaispunjena osjeæajima i radošæu. Papi je posebno zahvalio zaporuke mira, solidarnosti i nade u bolji svijet. Benedikt XVI.zahvalio je kralju i svima koji su omoguæili njegovoputovanje te istodobno najavio svoj dolazak sljedeæe godineu Madrid, na slavlje Svjetskoga dana mladih.

Katolièki biskupi Engleske prihvatili pet anglikanskihbiskupaNa sljedeæem redovitom zasjedanju BK Engleske i Welsaraspravljat æe se o osnivanju ordinarijata prema odredbamaapostolske konstitucije Anglicanorum CoetibusLondon, 8.11.2010. (IKA/KTA) - Katolièki biskupiEngleske prihvatili su 8. studenoga pet anglikanskih biskupatradicionalista koji su dan ranije uruèili svoje ostavkenadbiskupu Canterburya Rowanu Williamsu, javlja agencijaSIR. U priopæenju koga potpisuje biskupski delegat mons.Alan Hopes uime povjerenstva BK Engleske i Walesa zaprovedbu apostolske konstitucije Anglicanorum Coetibuspiše: "Prihvaæamo odluku biskupa Andrewa Burnhama,Keitha Newtona, Johna Broadhursta, Edwina Barnesa teDavida Silka da uðu u puno zajedništvo s KatolièkomCrkvom preko ordinarijata za Englesku i Wales koji æe bitiosnovan na osnovu naputka iz apostolske konstitucijeAnglicanorum Coetibus. Na sljedeæem redovitom zasjedanjuKatolièke BK Engleske i Welsa raspravljat æe se o osnivanjuordinarijata i proširit æemo srdaènu dobrodošlicu onima kojitraže da budu pripadnici istoga". Više informacija æe bitiobjavljeno nakon tog susreta.

Inozemne vijestiika

2310. studenog 2010. broj 45/2010

Prilog dokumenti

Knjiga Margarete OingtPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 3. studenoga2010.Draga braæo i sestre, s Margaretom Oingt, o kojoj vam danasželim govoriti, uvedeni smo u kartuzijansku duhovnost, kojase nadahnjuje na sintezi evanðelja koju je živio i predlagaosveti Bruno. Nije nam poznat njezin datum roðenja, premdaga neki smještaju oko 1240. Margareta potjeèe iz moænelyonske obitelji Oingta, èiji plemiæki korijeni sežu u dalekuprošlost. Znamo da se majka zvala takoðer Margareta, kojaje imala dvojicu braæe – Guiscarda i Luja – i tri sestre:Katarinu, Izabelu i Janju. Ova æe potonja otiæi za njom usamostan, u kartuziju, naslijedivši je zatim na položajuopatice.

Nemamo podataka o njezinu djetinjstvu, ali iz njezinih spisamožemo naslutiti da ga je proživjela mirno, u obiteljskomozraèju ispunjenom ljubavlju. Naime, da bi izrazilabeskrajnu Božju ljubav, ona koristi mnoge slike vezane uzobitelj, a osobito su joj dragi likovi oca i majke. U jednoj odsvojih meditacija ovako moli: "Premili Gospodine, kadasamo pomislim na posebne milosti koje si mi dao u svojojbrižnosti: prije svega, kako si me èuvao još od mogadjetinjstva i kako si me oslobodio od opasnosti ovoga svijetai pozvao me da se posvetim tvojoj svetoj službi, i kako si midao sve ono što mi je bilo potrebno za jesti, piti, odjenuti iobuæi na noge, (i to si uèinio) na taj naèin da nisam imalapriliku misliti u svim tim stvarima ni na što drugo osim natvoje veliko milosrðe" (Margareta Oingt, Scritti spirituali,Meditazione V, 100, Cinisello Balsamo 1997., str. 74).

Iz njezinih meditacija nasluæujemo takoðer da je ušla ukartuziju u Poleteinsu, odazvavši se na Gospodinov poziv,ostavivši sve i prihvativši strogo kartuzijansko pravilo, da bibila potpuno Gospodinova, da bi uvijek bila s njim. Onapiše: "Slatki moj Gospodine, ostavila sam moga oca i mojumajku i moju braæu i sve stvari ovoga svijeta iz ljubaviprema tebi; ali to je tako neznatno, jer bogatstva ovogasvijeta nisu ništa drugo do oštro trnje i što ih tko višeposjeduje to je nesretniji. I zato mi se èini da nisam ostavilaništa drugo do bijedu i siromaštvo; ali ti, slatki mojGospodin, znaš da kada bih posjedovala tisuæe svjetova i damogu njima raspolagati kako mi se sviða, sve bih napustilaiz ljubavi prema tebi; i kada bi mi ti dao sve ono štoposjeduješ na nebu i na zemlji, ne bih bila zadovoljna svedok ne bih imala tebe, jer ti si život moga života, i ne želimimati drugog oca i majku osim tebe" (isto, Meditazione II,32, str. 59).

I o njezinu životu u kartuziji posjedujemo malo podataka.Znamo da je 1288. postala èetvrta poglavarica te da je na tojslužbi ostala sve do smrti, 11. veljaèe 1310. Iz njezinih spisa,ipak, ne izlaze na vidjelo posebne prekretnice na njezinuduhovnom putu. Ona èitav život poima kao put èišæenja kojivodi sve do potpunog suoblièenja Kristu. Krist je Knjigakoju treba pisati, svakodnevno urezivati u svoje srce i u svojživot, osobito njegovu spasenjsku muku. U djelu Speculum,Margareta, oslovljavajuæi samu sebe u treæem licu, istièe daje po Gospodinovoj milosti "urezala u svoje srce sveti životkoji je Bog Isusa Krista proveo na zemlji, njegov dobarprimjer i njegov dobar nauk. Ona je tako dobro stavilaslatkog Isusa Krista u svoje srce da joj se èinilo da joj je onèak prisutan i da drži zatvorenu knjigu u njezinoj ruci, kako

bi je pouèio" (isto, I, 2-3, str. 81). "U toj je knjizi našlanapisan život koji je Isus Krist proveo na zemlji, od njegovaroðenja do uzašašæa na nebo" (isto, I, 12, str. 83).

Margareta svakoga dana, od ranoga jutra, prianjaprouèavanju te knjige. I kada je u nju malo bolje zavirila,poèela je u njoj èitati o vlastitoj savjesti, uvidjevši kako onaiznosi na vidjelo obmane i laži njezina života (usp. isto, I, 6-7, str. 82); piše o sebi da bi koristila drugima i da bi štodublje u svoje srce utisnula milost Božje prisutnosti, da,naime, postigne da njezin život svakoga dana bude oznaèensusretom s Isusovom rijeèju i djelovanjem, s njegovomKnjigom života. A to zato da Kristov život bude trajno iduboko utisnut u dušu, sve dok ne bude mogla vidjeti Knjiguiznutra, odnosno sve dok ne bude mogla promatrati otajstvoTrojedinog Boga (usp. isto, II, 14-22; III, 23-40, str. 84-90).

Preko svojih spisa, Margareta nam omoguæuje zaviriti unjezinu duhovnost i omoguæuje nam dokuèiti neke crtenjezine osobnosti i njezine sposobnosti vladanja. Ona jeveoma naobražena žena; obièno piše na latinskom, jezikuuèenih ljudi, ali piše takoðer na francuskom provansalskom ito je takoðer rijetkost: njezini su spisi tako prvi poznati spisisastavljeni na tome jeziku. Njezin život obiluje mistiènimiskustvima, koje ona opisuje jednostavno, ostavljajuæinaslutiti neizrecivi Božji misterij te istièe da je um previšeogranièen da dohvati a jezik neprikladan da izrazi tootajstvo. Njezina je osobnost smirena, jednostavna, otvorena,resi je srdaènost, velika uravnoteženost i oštroumnost, kadraje uæi u dubine èovjekova duha, dokuèiti njegove granice,dvosmislenosti, ali takoðer težnje i stremljenje prema Bogu.Pokazuje istaknutu sposobnost vladanja, povezujuæi svojduboki mistièni duhovni život sa služenjem sestrama izajednici. U tome smislu je znaèajan ulomak iz pisma ocu:"Mili moj oèe, javljam vam da sam toliko zaokupljenapotrebama naše kuæe da mi nije moguæe zaokupiti duhdobrim mislima; naime imam toliko za raditi da ne znamgdje se prvo okrenuti. Nismo ovršili žito u sedmom mjesecui naši vinogradi su uništeni u oluji. Osim toga, naša se crkvanalazi u tako lošem stanju da smo prisiljeni dijelom jeobnoviti" (isto, Lettere, III, 14, str. 127).

Jedna kartuzijanska redovnica ovako opisuje Margaretu:"Svojim nam poslom otkriva zadivljujuæu osobnost, živuinteligenciju, sklonost misaonom radu i, istodobno,obdarenost mistiènim milostima: rijeèju, to je sveta i mudražena koja zna sa stanovitom duhovitošæu izraziti potpunoduhovnu afektivnost" (Nepoznata kartuzijanka, Certosine, uDizionario degli Istituti di Perfezione, Rim 1975., sv. 777).

U mistiènom životu, Margareta prepoznaje vrijednostiskustva prirodnih èuvstava, oèišæenih milošæu, kaopovlašteno sredstvo koje èovjeku pomaže dublje shvatiti i sveæom spremnošæu i žarom potpomoæi Božje djelovanje.Razlog tomu se krije u èinjenici da je èovjek stvoren naBožju sliku te je stoga pozvan graditi s njim èudesnupovijest ljubavi, puštajuæi da ga on potpuno ukljuèi u svojuinicijativu.

Trojedini Bog, Bog ljubavi koji se objavljuje u Kristuoduševljava Margaretu i ona živi duboki odnos ljubaviprema Gospodinu i, s druge strane, vidi nezahvalnost ljudisve do podlosti, sve do paradoksa križa. Ona kaže da je

Prilog dokumenti ika

24 10. studenog 2010. broj 45/2010

Kristov križ nalik postelji na kojoj se žena poraða. Isusovabol na križu se usporeðuje s bolima rodilje. Ona piše:"Majka koja me nosila u utrobi, veoma je mnogo pretrpjelakada me donosila na svijet, cijeli dan i cijelu noæ, ali ti,preslatki Gospodine, za mene si muèen ne samo jednu noæ ilijedan dan veæ više od trideset godina (…); koliko si samogorku muku podnosio zbog mene cijeli svoj život! A kada jedošao trenutak poroda, tvoja je muka bila toliko bolna da jesav tvoj sveti znoj postao poput kaplji krvi koje su seslijevale niz èitavo tvoje tijelo i padale na zemlju" (isto,Meditazione I, 33, str. 59).

Margareta, podsjeæajuæi na izvješæa o muci, razmatra tepatnje s dubokim suosjeæanjem: "Ti si bio položen na tvrdupostelju križa, tako da se nisi mogao pomaknuti niti pomicatiili pokrenuti svoje udove, kako to obièno biva sa èovjekomkoji trpi veliku bol, jer si bio potpuno razapet i udovi su tibili prikovani èavlima (…) a (…) svi tvoji mišiæi i krvne žilebili su razderani (…) Ali svi ti bolovi (…) još ti nisu biledovoljni, pa si htio da tvoj bok bude okrutno probodenkopljem tako da èitavo tvoje milo tijelo bude isjeèeno iizmuèeno; a tvoja je dragocjena krv tako jako lila da jeostavljala dugi trag, gotovo nalik velikom potoku". Govoreæio Mariji ona kaže: "Ne treba se èuditi što je maè koji ti sezario u tijelo prodro takoðer u srce tvoje slavne majke kojate toliko voljela podupirati (…) jer je tvoja ljubav bila veæaod svih drugih ljubavi" (isto, Meditazione II, 36-39.42, str.60 sl.).

Dragi prijatelji, Margareta Oingt nas poziva razmišljati oIsusovu životu patnje i ljubavi kao i o životu njegove Majke,Marije. Tu je naša nada, smisao našega života. Izrazmatranja Kristove ljubavi prema nama raðaju se snaga iradost da odgovorimo s istom ljubavlju, stavljajuæi svoj životu službu Boga i bližnjih. S Margaretom kažimo i mi: "SlatkiGospodine, sve ono što si uèinio iz ljubavi prema meni ièitavom ljudskom rodu, potièe me ljubiti te, a spomen tvojepresvete muke daje jedinstvenu snagu mojoj moæi ljubavikako. Zato mi se èini (…) da sam pronašla ono što samtoliko željela: ne ljubiti ništa drugo osim tebe i u tebe ili izljubavi prema tebi" (isto, Meditazione II, 46, str. 62).

Na prvi pogled ta srednjovjekovna kartuzijanka, kao i èitavnjezin život, njezina misao, kao da su nekako daleko od nas,našega života, našeg naèina razmišljanja i djelovanja. Ali,ako pogledamo u bit toga života, vidimo da se itekako dotièei nas i morala bi postati takoðer bitna takoðer u našem životu.

Èuli smo da je Margareta promatrala Gospodina kao knjigu,upirala je pogled u Gospodina, smatrala ga je zrcalom ukojem se vidi takoðer njezina savjest. I iz toga je zrcala ušlosvjetlo u njezinu dušu: pustila je da u njezino biæe uðeKristova rijeè i njegov život i tako je bila preobražena;savjest je prosvijetljena, pronašla je kriterije, svjetlo i bila jeoèišæena. Upravo to trebamo i mi: pustiti da Kristova rijeè,život, svjetlo uðu u našu savjest kako bi ona bilaprosvijetljena, shvatila ono što je istinito i dobro a što zlo;rijeèju, kako bi naša savjest bila prosvijetljena i oèišæena.Smeæe ne postoji samo na raznim putovima svijeta. Postojitakoðer u našim savjestima i u našim srcima. Jedino nasGospodinovo svjetlo, njegova snaga i njegova ljubav èiste ipokazuju nam pravi put. Zato se ugledajmo u svetuMargaretu u tome pogledu uprtu prema Isusu. Zavirimo uknjigu njegova života, pustimo da nas prosvijetli i oèisti danauèimo pravi život. Hvala!

Velebna Gaudijeva bazilikaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji, Barcelona, 7.studenoga 2010.Draga braæo i sestre u našem Gospodinu Isusu Kristu, juèerje u Porto Alegreu u Brazilu sveèano proglašena blaženomslužbenica Božja Marija Barbara od Presvetog Trojstva,utemeljiteljica Družbe sestara Presvetog Srca Marijina.Duboka vjera i žarka ljubav kojom je nasljedovala Krista,pobudila je u mnogima želju posvetiti potpuno vlastiti životveæoj Božjoj slavi i velikodušnom služenju braæi, prije sveganajsiromašnijima i najpotrebitijima.

Danas sam imao veoma veliku radost posvetiti ovu crkvuonome koji je, kao Sin Svevišnjeg, oplijenio samoga sebepostavši èovjekom te nas, pod zaštitom Josipa i Marije, utišini nazaretskog doma bez rijeèi pouèavao dostojanstvu iizvornoj vrijednosti braka i obitelji, nadi èovjeèanstva, ukojem se život prihvaæa od njegova zaèeæa pa do njegovenaravne smrti. On nas je takoðer pouèio da se èitava Crkva,slušajuæi i provodeæi u djelo njegovu Rijeè, preobražava unjegovu obitelj. I više od toga: predao nam je poslanje dabudemo sjeme bratstva koje, posijano u svim srcima, jaèanadu.

Prožet pobožnošæu prema svetoj nazaretskoj obitelji, koju jesveti Jose Manyanet širio meðu katalonskim pukom, genijAntoni Gaudi, nadahnut žarom svoje kršæanske vjere, uspioje da ova crkva svojim kamenjem odaje hvalu Bogu. Tuhvalu Bogu uzdižu, kao što se do dogodilo i prilikomKristova roðenja, najponizinije i najjednostavnije osobe.Naime, Gaudi je svojim djelom htio donijeti evanðeljeèitavom narodu. Zato je zamislio da s vanjske strane togazdanja stoje tri portika kao kateheza o Isusu Kristu, kaovelika krunica, koja je molitva jednostavnih, gdje se mogurazmatrati radosna, žalosna i slavna otajstva NašegaGospodina.

I ne samo to: u suradnji sa župnikom don Gilom Paresom,isplanirao je i financirao vlastitom ušteðevinom osnivanješkole za djecu zidara i za djecu najsiromašnijih obitelji teèetvrti, koja je u njegova doba bila zabaèeno predgraðeBarcelone.Tako je uvjerenje koje je izražavao ovim rijeèima:"Siromašni moraju uvijek naæi gostoprimstvo u crkvi, koja jekršæanska ljubav", dobilo svoj djelotvorni izraz.

Na katalonskom: Jutros sam takoðer imao zadovoljstvo proglasiti ovu crkvumanjom bazilikom. U njoj se muškarci i žene sa svihkontinenata dive proèelju s prizorom roðenja Kristova. Uovome trenutku razmatramo otajstvo utjelovljenja iuzdižemo svoju molitvu Majci Božjoj s Anðelovim rijeèima,povjeravajuæi joj naš život i život èitave Crkve, dokzazivamo dar mira za sve ljude dobre volje.

.

Prilog dokumentiika

2510. studenog 2010. broj 45/2010

Mito, korupcija i klima u društvuIzjava komisije "Iustitia et pax" Hrvatske biskupskekonferencijeImajuæi u vidu našu društvenu situaciju i hvale vrijednuakciju borbe protiv korupcije, oslanjajuæi se na porukubiskupa sa zasjedanja u Lovranu od 21. listopada 2010.godine, držimo potrebnim upozoriti na èinjenice, društveneprocese, koji nam mogu pomoæi u uspješnijoj borbi protivdruštvenog zla mita i korupcije, ali i na procese koji uopravdanoj borbi protiv korupcije dovode do toga da seizgube iz vida pravedni ciljevi te se pozitivni rezultatipretvore u suprotnost koja prijeti da se prometne u lijek goriod bolesti.

1. Korupcija i mentalitet Mito i korupcija nisu nastali u suvremenoj hrvatskoj državikako se to danas (nažalost opet zbog plitkih dnevnopolitièkihrazloga) želi katkad prikazati ili kako to izgleda u medijskiatraktivnim prezentacijama. Mito i korupcija u hrvatskomdruštvu imaju dugu povijest kako to pokazuju mnogianalitièari hrvatskog društva i potvrðuju recentnaistraživanja. Dakle, rijeè je o društvenom fenomenu iproblemu koji se na toj razini treba percipirati i rješavati. Toje stvar naslijeðenoga mentaliteta koji moramo mijenjati. 2. Europsko društvo – mito i korupcija

Kod nas se èesto može èuti kako æe nas "Europa", misleæi naEU, "izlijeèiti" od mnogih naših "bolesti", pa tako i od mita ikorupcije. To je višestruko pogrešna pretpostavka. Mito ikorupcija devijantne su društvene pojave od kojih nisuizuzeta ni suvremena europska društva. Teološki reèeno, tuje rijeè o grešnoj naravi èovjeka, odnosno o strukturamagrijeha, od kojih se èovjek na osobnoj razini i društvo nastrukturalnoj razini može i mora èistiti i oslobaðati. To jetrajni proces i zahtjev od kojega ni jedan èovjek ni društvonisu i nikada neæe biti amnestirani. Ne treba, dakle, oèekivatida æemo ulazeæi u EU uæi u savršeno društvo koje nema tihproblema. Ima ih, ali se s njima suoèava i bori. Katkad sviše, katkad s manje uspjeha. No borba protiv tih zala trajnije zahtjev za društvo koje želi biti ureðeno po naèelimazajednièkog dobra, što znaèi da se svakom pojedincu nanajbolji moguæi naèin omoguæi da razvije svoje kvalitete isudjeluje u društvenom životu. Mi u Hrvatskoj – uzrazvijenu ideologiju mesijanizma koja traži laka rješenjasvih, napose teških društvenih pitanja, i vidi to u nekoj "sili"koja æe doæi i sve popraviti, bili to mladi, obrazovani,dijaspora, EU, NATO... – imamo razvijenu još jednu snažnui moænu mitologiju koja nas prijeèi da se ozbiljno suoèimo sproblemima, da ih možemo ozbiljnije postaviti i zatimprimjereno rješavati. To je mitologija "žrtvenog jarca". Idejakoja leži u pozadini relativno je jednostavna i religijskisnažna. Osjeæamo nepravdu, osjeæamo problem. Pronaðemonekoliko krivaca, "žrtvenih jaraca", žrtvujemo ih i živimokao da smo riješili problem. No problemi time ne prolazenego se samo umnažaju. To se, držimo, upravo danas dogaðas borbom protiv zala mita i korupcije. Umjesto da seorijentiramo na bît problema, orijentiramo se na progon ietiketiranje pojedinaca i skupina. Progon pojedinaca iskupina osumnjièenih za kriminal posao je policije ipravosuða. Na društvenoj razini potrebno je pokrenutimehanizme koji æe dekonstruirati generatore takvihponašanja, a to sigurno ne mogu policija i pravosuðe.Njihove ovlasti imaju, i moraju imati ogranièen doseg, jer uprotivnom ulazimo u veliku opasnost ogranièenja slobode, atime i demokracije kao poželjnog politièkog sustava.

3. Politièka, gospodarska i pravna nesigurnost Ovakav koncept borbe protiv mita i korupcije raðapolitièkom, a onda i pravnom i gospodarskom nesigurnošæu.Ako vlast obeæava uhiæenja i procese, oporba još višeuhiæenja i procesa, ako mediji donose presude i vode"procese" ljudima, što se kod nas veæ duže vrijeme dogaða,tada je rezultat takve djelatnosti opet društvena nesigurnostkoja raða politièku nestabilnost, pravnu nesigurnost igospodarsku stagnaciju. Nesigurnost raða nepovjerenjem. Udruštvu bilježimo stalni pad povjerenja u društveneinstitucije te Hrvata u Hrvate. U takvoj klimi niskogpovjerenja nemoguæe je ostvariti bilo kakav, a pogotovo nebrz, gospodarski razvoj i oporavak. Gospodarstvo ne ovisisamo o ekonomskim èimbenicima. Kljuèni èimbenik zarazvoj oporavka je èovjek, a èovjek je biæe koje živi odpovjerenja. Aktualna gospodarska situacija u društvu sigurnoje, i to znaèajnim dijelom, uvjetovana niskim povjerenjem injegovom kontinuiranom erozijom.

4. Porast razine korupcije

Ako nastavimo s borbom protiv mita i korupcije tako da jereduciramo na opisane procese, onda nam se može dogoditida nam lijek uistinu bude gori od bolesti, odnosno dauzrokujemo opæu društvenu nestabilnost prouzrokujuæiporast, a ne pad, zala mita i korupcije u društvu.Stoga pozivamo sve politièare, intelektualce, a posebnomedije, da ne stvaraju društvenu moralnu paniku, da neosuðuju ljude kojima krivnja nije dokazana. Posebno ovdjevalja pozvati na razboritost i graðansku kulturu da se neprogone i ne prozivaju èlanovi obitelji osumnjièenih, pa iosuðenih, za neke kriminalne radnje. Na tom smo podruèjubili svjedoci uistinu neprimjerenih komentara i vijesti. Zapodsjetiti je da je u dobroj tradiciji oèuvanja ljudskih prava igraðanskih sloboda zapadnih demokracija, osumnjièeniknevin dok se ne dokaže suprotno. Kad je, i ako je, netkopravomoæno osuðen, to ne znaèi da s njime mora bitiosuðena i njegova obitelj ako nije dokazano da jesudjelovala u kriminalnim djelima. To bi nas vratilo umraèna vremena klanovskih, plemenskih osveta koje sutijekom totalitarnih sustava zadobile samo nove forme, gdjesu cijele obitelji stradavale zbog pojedinih èlanova obiteljikoji su prekršili neku društvenu normu ili su se, èešæe,jednostavno našli u krivo vrijeme na krivoj strani. Nije dobroda taj primitivni klanovsko-plemenski model koji semodernizirao u totalitarizmu, ali u biti je ostao isti, doživinovu metamorfozu i razvije se kao „naš demokratski model".Zakon linèa nikad nikome nije ništa dobra donio, neæe nidanas Hrvatskoj, pa je bolje da ga se odreknemo, da neidemo dalje u tom smjeru. U tom kontekstu pozivamomedije da zaštite dostojanstvo obitelji osumnjièenih iliosuðenih za kriminalne radnje, te takoðer pozivamohrvatskog zakonodavca da bolje riješi zaštitu ljudskih prava igraðanskih sloboda graðana koji su podvrgnuti medijskomlinèu, kada im je jedina krivica to što su djeca, supružnici,roðaci osumnjièenih ili osuðenih graðana Hrvatske.

5. Podrška institucijama

Bez namjere da se bilo koga amnestira od odgovornosti, bilopolitièke bilo kaznene, držimo da je svakoj vlasti i oporbi,politièkim elitama u Hrvatskoj, jedan od primarnih zadatakada institucijama u društvu pomognu da rade svoj posao, a neda ih u tome opstruiraju. Nadalje, borbu protiv zala mita ikorupcije treba proširiti na razinu društva, suoèiti se s

Prilog dokumenti ika

26 10. studenog 2010. broj 45/2010

posljedicama mentaliteta koji je nastao u odreðenimdruštveno–povijesnim uvjetovanostima u kojima je živiohrvatski narod u posljednjih ne samo 20, 50, 70 godina, veæu posljednjih 200 godina u kojima se dogaða modernizacijau razvoju europskog, pa i hrvatskog, društva s dobrim ilošim posljedicama. U lošima možemo pratiti nasljeðementaliteta povezanog uz mito i korupciju od ostatakafeudalnog i komunistièkog predmoderniteta pa do novijegasuvremenog hrvatskog društva koje se tih predmodernitetajoš uvijek nije riješilo. Nije se s njima ozbiljno ni suoèilo,što bi bio preduvjet njihova konaènog nadilaženja. Temeljnainstitucija koju u ovom kontekstu moramo poštivati jehrvatska država. Pozivamo one koji obnašaju visoke državneslužbe da s više razboritosti i otmjenosti nastupaju ujavnosti, posebice kada predstavljaju državu u inozemstvu.U svijetu, pa i meðu èlanicama Europske unije, postojikorumpiranijih zemalja od Republike Hrvatske, papredstavnici tih država ne ocrnjuju svoje države jer znaju daim time ne bi pomogli. Borba protiv korupcije vodi se radomna dobrim i pravednim zakonima, poveæanjem kompetencijedržavnih službenika, odgojem graðana, napose onih koji sebave zahtjevnim poslom politièara, da budu spremni preuzetiodgovornosti, pa i za teške i riziène odluke koje je potrebnodonijeti kako bi se razriješili neki problemi, a neposramljivanjem vlastite države. Borba protiv zala mita ikorupcije vodi se jaèanjem institucija, ne samo represivnihinstitucija društva, veæ jaèanjem osnovnih društvenihinstitucija, obitelji, škole i poštivanjem vlastite države, toganajšireg okvira u kojemu smo pozvani razvijati svoje talente,ali i rješavati svoje probleme. U nadi za opæim napretkomnaše zemlje, pozivamo vjernike na molitvu za Domovinu.

U Zagrebu, 8. studenoga 2010.

mons. dr. Vlado Košiæ, predsjednik Komisije "Iustitia et pax" HBK

Prilog dokumentiika

2710. studenog 2010. broj 45/2010

Prilog prikazi

Zapisi jednog redovnikaKnjiga "Zapisi jednog redovnika - Kristoljubno domoljubnemisli" fra Ivana Jukiæa, èlana Franjevaèke provincijePresvetoga Otkupitelja i dugogodišnjeg urednika lista"Vrgorac" i suurednika lista "Most", objavljena u nakladiMatice hrvatske Podstrana i Naših ognjišta, predstavljena je3. studenoga u Gradskom kulturnom središtu u Vrgorcu.Knjigu su uz autora predstavili dr. fra Bruno Pezo, BorisMatkoviæ, gradonaèelnik Vrgorca, Dragica Zeljko, ŽeljkoPrimorac, ravnatelj Gradskog kulturnog središta Vrgorac,Jasna Sušac i Željka Opaèak. Knjigu su likovno opremilislikarica Ružica Njegovan i fotograf Jure Diviæ. Iz te knjige govori sveæenik, redovnik i uèitelj, koji namotvara vrata u saznanje i drugih religija, koji nadahnutoispovijeda i propovijeda vjeru i Kristovo poslanje, koji nijesamo vjerovjesnik, veæ i trudbenik koji je obnovio crkvenegraðevine vezano za župnikovanje u sve svoje èetiri župe, ijoš, i obnovom Tinove kule u Vrgorcu spasio kulturnispomenik neprocjenjive vrijednosti. Knjiga sadrži èlankeobjavljene u listovima Vrgorac i Most, kratki osvrt na velikesvjetske religije, s naglaskom da vjernici-katolici trebajuproèitati prikaz kršæanstva i upoznati ostale velike religije.Uvršteno je i nekoliko poticajnih prigodnih blagdanskihpropovijedi. Ostali èlanci obraðuju uglavnom opæenite temekoje zasijecaju u život suvremenoga svijeta i društva, isuvremenih opasnosti za èovjeèanstvo od globalnogpoimanja New agea, kao glasnika nove svjetske lažnereligije. (ika-dz/sp)

Apostolski oci I."Apostolski oci I." naslov je prvoga sveska novopokrenuteVerbumove biblioteke Crkveni oci, a predstavljena je nakonferenciji za novinare 4. studenoga u prostorijamaVerbuma u Splitu. O knjizi su govorili: mr. Petar Balta,glavni urednik Verbuma, i dr. Ivan Bodrožiæ, urednikbiblioteke Crkveni oci. Kršæanska literatura prošlih vremena,napose ona iz prvoga razdoblja kršæanstva, neiscrpna jeriznica duhovnoga bogatstva i poticaja. Ovaj niz otaèkihspisa nudi suvremenim duhovnim tražiteljima moguænost daotkriju to autentièno duhovno blago neprolazne vrijednosti.U vremenu nesigurnosti i poljuljanih vrijednosti spisi iz ovebiblioteke predstavljaju èvrst temelj i siguran izvor. Prvisvezak donosi Pisma sv. Ignacija Antiohijskoga, PoslanicuFilipljanima sv. Polikarpa te Polikarpovo muèeništvo.Tekstovi pripadaju zbirci apostolskih otaca, najstarijihkršæanskih pisaca i djela nakon Novoga zavjeta, a njihoviautori ovjerovili su ih i vlastitim muèeništvom. Iz njihovihspisa isijava konkretan i životan nauk usmjeren nasvakodnevnicu koji je svojim realizmom jednako aktualandanas kao i prvih stoljeæa. Novopokrenuta bibliotekaCrkveni oci predstavlja jedan od najznaèajnijih izdavaèkihpothvata nakladne kuæe Verbum. U njoj æe se objavljivatibiseri kršæanske literature, tekstovi bez kojih je nezamislivazapadna kultura. Ureðivanje biblioteke povjereno jepatrologu dr. Ivanu Bodrožiæu, specijalistu za podruèjepovijesti kršæanske literature i profesoru na Katolièkomebogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu te Katolièkomebogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Svi tekstoviprevode se s grèkog ili latinskog izvornika. Svaki svezak,kao i svaka cjelina unutar pojedine knjige, bit æe popraæeniuvodnim esejom, bilješkama s tumaèenjem pojedinih mjestai kazalima. (ika-sb/kj)

Igrokaz o Arškom župnikuU župi sv. Pavla u zagrebaèkom naselju Retkovec u nedjelju7. studenoga prvi je puta izveden igrokaz o svetom Arškomžupniku pod naslovom "Put za nebo", a izvela ga je dramskaskupina župe sastavljena od 17-ero djece i mladih. Autorigrokaza je Mario Habajec, župljanin retkovaèke župe i otacpetero djece, koji je igrokaz napisao tijekom Sveæenièkegodine koja se u povodu 150 godina od smrti sv. IvanaMarije Vianneya slavila u Crkvi protekle pastoralne godine.U tri èina glumci su vjernike upoznali sa životnim putemsveæenika Vianneya od trenutka njegovog dolaska u Ars doobraæenja njegove župe. U prvom èinu prikazan je dolazakArškog župnika u Ars, moralna i vjerska zapuštenostFrancuske nakon graðanske revolucije kroz susret Arškogžupnika s bakom Margaretom i djeèakom Antunom, tepijanim mladiæima i razuzdanim djevojkama njegove župe.U središtu drugog èina je molitva Arškog župnika, kojikleèeæi pred Raspetim Kristom Božjem milosrðu povjeravavjernike povjerene njegovoj pastirskoj brizi. A onda, utrenucima molitve dolaze mu raskajane duše njegovihvjernika i traže kod njega utjehu i oproštenje. U treæem èinumaleni djeèak Antun moli župnika Ivana da mu pokaže put uraj, a župnik nakon toga vjernicima drži propovijed o dvaglavna grijeha koja dovode do moralne pustoši u ljudskimsrcima: rad nedjeljom i psovka, uz zakljuènu porukuvjernicima da èuvaju sveæenika kojeg im Bog šalje u župu. Na završetku igrokaza domaæi župnik Dragutin Ceroveèkiuputio je rijeèi zahvale glumcima, zboru mladih "Damask"koji je pjesmom i glazbom pratio pojedine dijelove igrokaza,autoru igrokaza, kostimografkinji župljanki Ivanki Novak tevjerouèiteljici Mariji Žganjer, koja je uvježbala glumce.Igrokaz je završio molitvom svih glumaca za sveæenike. (ika-vk/kj)

Zvuèno izdanje "Blaženi Gracije iz Mula"U prigodi blagdana bl. Gracije iz Mula Zaklada "Èujem,vjerujem, vidim" objavila je zvuèno izdanje knjige "BlaženiGracije iz Mula" autora don Pavla Medaèa. U nizu zvuènihizdanja životopisa, Zaklada tim u mp3 formatu predstavljatoga blaženika euharistije. Izdanje donosi životopis blaženog Gracije iz Mula, koji se unajveæem dijelu sastoji od preraðenog, prema opæemmišljenju najboljeg oèuvanog životopisa blaženog Gracije,oca Viktora Kapanage, augustinca, koji je objavio životopis1933. godine. Tu je i zemljopisni pregled bokokotorskogzaljeva, kojega je 1962. godine napisao apostolskiadministrator za Kotorsku biskupiju Gracije Ivanoviæ, tekratki pregled životopisa ostalih Božjih ugodnikabokokotorskog zaljeva, sv. Leopolda Bogdana Mandiæa, bl.Ozane Kotorske i dr. Predgovor izdanju napisao je kotorskibiskup Ilija Janjiæ. Na kraju izdanja nalazi se himan u èastblaženog Gracije te teološki osvrt mr. Tanje Popec. (ika-mb/kj)

Prilog prikazi ika

28 10. studenog 2010. broj 45/2010