MOGUDNOSTI I GRANICE ZNANSTVENO-ISTRAIVAKOG PRISTUPA ODGOJU I OBRAZOVANJU Znanost se odreuje pomodu: Znanstvenih temeljnih pojmova Istraivakih metoda Deskriptivnih (opisnih) iskaza o mogudim ili vjerojatnim vezama i metoda djelovanja Znanost obuhvada i opde iskaze zakonitosti, time to ustanovljuje vjerojatne veze jer je i iskaz o stupnju vjerojatnosti opdi iskaz kao to ustanovljuje i opde iskaze zakonitosti u svezi s uinkovitodu metoda intervencije. Znanstveni pristup mogud je svuda tamo gdje se zakljuak ne mora prepustiti subjektivnom miljenju i sl., nego se moe u visokom stupnju nedvojbeno ustanoviti i moe biti predmetom znanstvenog istraivanja. Pod znanstvenom se metodologijom, u najirem smislu rijei, podrazumijeva razmatranje odnosno prouavanje metoda koje se primjenjuju u znanosti, tj. svih postupaka koji se primjenjuju u znanstvenom radu. Znanstvene metode najiri i najsveobuhvatniji postupci u znanstvenom istraivanju deskriptivna i kauzalna metoda. Znanstveni postupci kao pojedinani naini pristupa problematici unutar pojedinih znanstvenih metoda postupci prikupljanja podataka. Tehnike koje se koriste u znanstvenom radu (niz statistikih tehnika koje se upotrebljavaju pri obradi prikupljenih podataka). PARADIGME ISTRAIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA Svako znanstveno istraivanje polazi od nekog opdeg znanstvenog pristupa u kojem je ugraen odreeni opdi filozofski i pojmovni okvir = ZNANSTVENA PARADIGMA. Znanstvena paradigma predstavlja matricu za znanstvenu disciplinu koja obuhvada opdeprihvadene pretpostavke, vrednote, vjerovanja i primjere iz onog to je predmet znanstvene discipline. Dvije znanstvene paradigme: Paradigma razumijevanja Paradigma pojanjavanja Kod paradigme razumijevanja naglasak je usmjeren na produbljeno shvadanje pedagoke pojave, kao i onih pojava koje su s njom povezane. Kod paradigme pojanjavanja naglasak je usmjeren na pojanjavanje, tj. tumaenje pojave, to je najede povezano s nastojanjem da se nau i to tonije ustanove uzrono-posljedine povezanosti u svezi s prouavanom pojavom. Za te paradigme upotrebljavaju se i nazivi kvalitativna paradigma i kvantitativna paradigma. Paradigma razumijevanja Shvadanje istraivanih pojava interpretativna paradigma Kvalitativni pristup Fenomenoloki pristup hermeneutika analiza Idiografska svrha Neoptruzivno, prirodno promatranje Dinamika realnost Holistinost Veda uloga subjektivnosti Paradigma pojanjavanja Ustanovljavanje uzrono-posljedinih veza kauzalna paratigma Kvantitativni pristup Empirijsko-analitiki postupci Nomotetika svrha Optruzivno, egzaktno mjerenje Statika realnost Praktikularistinost Tenja prema maksimalnoj objektivnosti

Triangulacija osnovni smisao triangulacije je da se pojava moe tonije uoiti ako je se promatra s razliitih stajalita. Sinteza paradigmatskih parova: Nazivi paradigmi tenja za sintezom proizlazi iz okolnosti da znanost nuno polazi od injenica i njihovih uzroka, no to nije dovoljno. Analiza podataka prikupljenih tijekom istraivanja statistika je besmislena ako nije tono odreeno na to se brojevi odnose, s tim da se tu treba raditi o odgojno-obrazovnim relevantnim pojavama, tj. o podacima o njima. Odraz paradigmatskih pristupa na opdi metodoloki okvir mogudnost sinteze ovisi o tematici istraivanja; tom sintezom se moe bitno obogatiti spoznaja primjerice pri prouavanju sadraja razgovora meu uenicima. Svrha istraivanja sinteza se javlja jednako pri nastojanju da se primijene rezultati znanstvene generalizacije, tj. nomotetikog nastojanja kao i pri rjeavanju pomodi pojedincu, tj. ostvarivanju idiografske svrhe. Opda znaajka znanstvene spoznaje: bez obzira o kojoj se od tih dviju svrha radi, spoznaja koja se time postie nikad nije konana, ona predstavlja beskonaan proces (asimptotinost). Nain prikupljanja podataka iz odgojno-obrazovne empirije. Odnos izmeu procesa i rezultata aktivnosti, tj. odgoja i obrazovanja odgoj i obrazovanje predstavlja proces, i kao takvog ga treba to bolje upoznati, no njegova je svrha upravo u rezultatu bez kojeg sam proces nebi imao smisla. Gledanje na cjelinu pojave ili gledanje na pojedine njezine aspekte holistino promatranje (promatranje pojave u svojoj cjelosti) ili partikularistino promatranje (prednost daje promatranju pojedinanih aspekata pojave). Subjektivni momenti u paradigmi razumijevanja ili objektivnost u paradigmi pojanjavanja. VRSTE ISTRAIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA Svaki od naina na koji se dijeli sustav pedagogije moe biti i kriterij za razlikovanje vrsta istraivanja odgoja i obrazovanja, a kriterij mogu biti i nastavni predmeti, osobine koje odgajamo u odgajanika. Kriterij istraivanja: usmjerenost Temeljna Primjenjena Razvojna (ukljuuju i akcijska) TEMELJNIM (FUNDAMENTALNIM) istraivanjima postiu se nove spoznaje o osnovama prouavanih podruja. Ne slue izravnoj primjeni u odgojno-obrazovnoj praksi. Najede se povezuju s temeljnim istraivanjima iz drugih znanosti te se tada u njima ostvaruje interdisciplinarni pristup. PRIMIJENJENO (APLIKATIVNO) istraivanje slui postizanju novih spoznaja koje prvenstveno slue ostvarivanju neke praktine svrhe odnosno cilja, polazedi esto od primjene rezultata fundamentalnih istraivanja. Odnose se na unapreivanje djelatnosti na nekom njezinom podruju. Preteno su to empirijska istraivanja, iako se esto javlja neempirijski udjel. RAZVOJNO istraivanje slui stvaranju i provjeravanju novih proizvoda i sustava kao i uvoenju ili poboljavanju novih postupaka i to na temelju znanstvenog istraivanja s jedne i praktinog istraivanja s druge strane. Bitno je da je uvijek prisutna i znanstveno utemeljena terenska provjera. AKCIJSKA istraivanja predstavljaju varijantu razvojnih istraivanja jer se i u njima uvode novosti u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i to na temelju njihove znanstvene provjere Specifine znaajke:

Okolnost da onaj koji sudjeluje u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, nju ujedno i istrauje uitelj, student, polaznik teaja, uenik (u okviru njegovih subjektivnih mogunosti) Visoki stupanj elastinosti nacrt provoenja istraivanja se mijenja u tijeku same akcije kada god to zahtijevaju okolnosti istraivanja Zajedniko akcijsko istraivanje zajedniki rad uz ostalo omoguduje grupno meudjelovanje nastavnika-istraivaa u svezi s optimalizacijom tijeka istraivanja Empirijsko istraivanje odvija se na terenu odgojno obrazovne-djelatnosti

Kriterij: longitudinalna i transverzalna istraivanja LONGITUDINALNIM istraivanjem istrauju se odgojno-obrazovni fenomeni u dinamici njihovog tijeka, razvoja, trajanja u vremenu. Tijek se moe odnositi na duga vremenska razdoblja. Predstavljaju idiografski usmjerene studije sluajeva koje obuhvadaju neko razdoblje ivota pojedin(a)ca. Mogu trajati i relativno kratko, pa i vrlo kratko vrijeme. U TRANSVERZALNOM istraivanju istrauje se presjek pojave u odreenom trenutku. Elementi takvog presjeka mogu biti npr. lokacija, socijalno podrijetlo, spol i sl. Nekim od istraivanja moe se pristupiti u kombinaciji obaju naina . Kriterij: mjesto Empirijska istraivanja Neempirijska istraivanja Kod EMPIRIJSKIH (ISKUSTVENIH) istraivanja podaci se prikupljaju iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada ,a rjee u tzv. eksperimentalno-pedagokim laboratorijima. Istraivanja koja vre sami prosvjetni djelatnici u okviru svog odgojno-obrazovnog rada u pravilu su empirijska; u tu vrst istraivanja najede ulaze i ona u kojima su prosvjetni djelatnici u kolama terenski suradnici irih istraivanja koje vre znanstvene ustanove ili znanstvene jedinice prosvjetnih vlasti. NEEMPIRIJSKA (VANISKUSTVENA) istraivanja vre se izvan same prakse, preteno na pismenim izvorima, tj. analizom dokumentacije. Rezultati tog istraivanja ne mogu izravno posluiti unaprijeivanju prakse. esto se nazivaju i teorijska istraivanja u krajnjoj je mjeri svako istraivanje, pa i empirijsko, u riem smislu teorijsko, jer slui razvoju teorije, ima svoja teorijska polazita, pa i sadri teorijske zakljuke Kriterij: vrijeme Istraivanja povijesti odgoja i obrazovanja Istraivanja sadanjosti odgoja i obrazovanja Istrauvanja bududnosti odgoja i obrazovanja (futuroloko-pedagogijsko istraivanje) Istraivanja POVIJESTI ODGOJA I OBRAZOVANJA de najede prouavati razvoj vlastite ustanove ili odgojno-obrazovnih ustanova, udruga i drugih organizacija iz svojeg mjesta, ivote i djelatnosti najistaknutijih pojedinaca te struke i sl. Prednost treba dati primarnim izvorima, tj. originalnoj dokumentaciji, dok se sekundarni, tj. literatura o onome to donose ti dokumenti, koriste jedino u sluaju njihove nedostupnosti, bududi da se u njima mogla potkrasti neka pogreka, pa ak i nenamjerna neistina. U istraivanja BUDUDNOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA (FUTUROLOKO-PEDAGOGIJSKA ISTRAIVANJA) upotrebljava se znanstveni instrumentarij, primjeren ovoj vrsti istraivanja. Ona su uglavnom predmet bavljenja znanstvenih ustanova odnosno profesionalnih znanstvenika, no i djelatnici odgojno-obrazovne prakse mogu u tome sudjelovati prema svojem afinitetu i postojedoj potrebi. Drugi kriteriji pri odreivanju vrsta istraivanja

EVALUACIJSKA istraivanja istrauju uinkovitost ratliitih nastavnih postupaka, metoda.. Prema svojoj pretenoj usmjerenosti mogu biti: Formativna - evaluacija ima u prvom redu svrhu da ustanovi stanje i porekode, to do tada predstavlja polazite za uspjenije oblikovanje (formiranje) pomodi pojedincima i skupinama subjekata odgojno-obrazovnog procesa pri njihovim potekodama Sumativna - evaluacija ima u prvom redu svrhu da se ustanove cjelokupni (sumarni) rezultati odgojno-obrazovne aktivnosti METAANALITIKA istraivanja odgoja i obrazovanja analiziraju, usporeuju i procjenjuju udio vedeg broja istraivanja posvedenih istom uem podruju. NARATIVNA istraivanja su istraivanja koja polaze od pripovijedanja osoba koja su predmetom istraivanja. esto su usmjerena na pojedince pripadnike odreene skupine osoba koje su objektom istraivanja. Meu podrujima koja su osobito pogodna za pristup putem narativnog istraivanja upravo su ona u svezi sa subjektivnim profesionalnim problemima nasavnika. Pozornost se usmjerava na subjektivno doivljavanje pojedinca, a ne na objektivne injenice. Ako se radi o usmenoj naraciji, podaci se dobivaju nevezanim, otvorenim, ponekad ak i sluajnim intervjuom Kod STUDIJA SLUAJA radi se gotovo o iskljuivoj idiografskoj usmjerenosti, a ostvaruju se osobito u aktivnostima raznih savjetovalita. Ponajvie se upotrebljava vie ili manje voeni, odnosno slobodni intervju, kako bi se na temelju upoznavanja sluaja mogao pronadi put pomodi za njegovo rjeavanje. DESKRIPTIVNA istraivanja usmjerena su na opis pedagoke prakse. KAUZALNA istraivanja usmjerena su na istraivanja uzrono-posljedinih veza i odnosa. PROVOENJE ISTRAIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA Rijei postupak i metoda izvorno su istoznanice; u strunom nazivlju, osobito u metodologiji, naziv metoda obino ima konotaciju neeg ireg, pojmovno nadreenog, a postupak neeg ueg, pojmovno podreenog. TIJEK ISTRAIVANJA Pregled etapa: Izbor teme Izrada projekta Provoenje istraivanja Primjena metoda istraivanja Prikupljanje podataka postupci i instrumenti Analiza prikupljenih podataka i ustanovljavanje rezultata Interpretacija rezultata Objavljivanje izvjetaja Primjena rezultata IZBOR TEME zavisi od brojnih imbenika koji se mogu saeti u nekoliko skupina: Potrebe koje proizlaze iz same prakse odgoja i obrazovanja Potrebe koje proizlaze iz interesa razvoja znanosti Osobni afiniteti istraivaa Takoer zavisi i od konkretnih mogudnosti istraivanja (metodoloke mogudnosti, raspoloivi suradnici s podruja znanosti i nastave, materijalne mogudnosti), interesi koji se nalaze izvan podruja odgoja i obrazovanja (interesi pojedinih drutvenih, gospodarskih i drugih skupina ili osobni interesi utjecajnih pojedinaca). Naslov predvienog istraivanja treba sadravati konkretni problem istraivanja, a na njega se odnosi i izrada projekta istraivanja.

IZRADA PROJEKTA prema izvornom znaenju projekt predstavlja pisani dokument u kojem se opisuje to, kako, kada, s kim, s kojim sredstvima i sl. se namjerava ostvariti neka aktivnost; ponekad se pod projektom podrazumijeva ne samo spomenuti dokument, nego i cjelokupna aktivnost pri ostvarivanju onoga to taj dokument predvia. Projekt je temeljni dokument svakog istraivanja na podruju odgoja i obrazovanja. Namjena projekta je viestruka; on slui za dobivanje slubenih, administrativnih odobrenja, za prikupljanje potrebnih financijskih sredstava, pomae pri kvalitetnom i kritikom izboru suradnika i sl. Jednom utvren projekt nije nepromjenjiv. Projekt se dijeli na: Opdi dio u kojem se opisuje i obrazlae tematika (idejni projekt) Posebni dio (tehniki projekt) gdje su obuhvadene pojedinosti samog predvienog istraivanja Struktura projekta treba u pravilu sadravati: Naziv predloenog projekta Ime i funkciju istraivaa Znanstveni problem koji de biti predmetom istraivanja Obrazloenje doprinosa koje bi to istraivanje moglo pruiti Unapreivanje znanstvene spoznaje Unapreivanje prakse Opdi metodoloki pristup projektu (paradigmatski aspekti pristupa, vrste istraivanja, metode koje se namjerava primijeniti i hipoteze) Detaljni opis postupaka i instrumenata prikupljanja podataka, i eventualnih potrebnih tehnikih aparatura U svezi s analizom prikupljenih podataka opisat de se postupci kvalitativne i/ili kvantitativne analize Momenti u svezi s izradom izvjetaja o izvrenom istraivanju te nain objavljivanja rezultata Kalendar radova na ostvarivanju projekta u kojem treba dodi do izraaja realistinost predlagatelja projekta Predraun predvidivih trokova kao i predvidivi izvori za pokrivanje tih trokova VARIJABLE bitna znaajka svih pojava, i prirodnih i drutvenih, jest njihova veda ili manja promjenjivost, tj. varijabilnost. Varijable koje su pri istraivanju uzrono-posljedinih povezanosti uzroci nazivaju se nezavisnim varijablama, a one, koje su posljedice nazivaju se zavisnim varijablama. DESKRIPTIVNA METODA u istraivanju odgoja i obrazovanja predstavlja skup znanstveno-istraivakih postupaka s kojima se opisuju pojave u odgoju i obrazovanju. Projekt takvog istraivanja treba obuhvatiti: Predmet istraivanja (+ varijable) Nain (pristupi, postupci) istraivanja Mjesto istraivanja Vrijeme istraivanja (kritini as i vrijeme prikupljanja podataka) KAUZALNA METODA u istraivanju odgoja i obrazovanja predstavlja skup znanstveno-istraivakih postupaka pomodu kojih se ustanovljuju uzrono-posljedine povezanosti izmeu pojava.