document46

Br. 46 Rujan 2009.

1

Inst itut za jav ne f inancije 10000 Zag reb, Smi ik lasova 21, Hr vatska

Porez na nekretnine najei je oblik koji se koristi pri oporezivanju imovine. U Europi se mnogo ee primje-njuje nego u Hrvatskoj, a njegovo potencijalno uvoenje u hrvatski porezni sustav povezano je s nizom pitanja koja zahtijevaju temeljitu analizu. Prije uvoenja pore-za trebalo bi utvrditi sve trokove i koristi njegova uvo-enja, posebice fiskalne, ekonomske, administrativne, tehnike, socijalne i druge aspekte.

1. Uvod

Prilikom svake reforme poreznog sustava obino se ra-spravlja i o oporezivanju imovine. Pojmom imovina po-drazumijeva se vrlo irok spektar potencijalno oporezi-voga, primjerice nekretnine: stanovi, zemljita, vikendi-ce, viak stambenog prostora, ali i pokretnine, gotov no-vac, vrijednosnice, umjetnika djela ili nakit i sl. U Eu-ropi se obino u okviru imovine najee oporezuju ne-kretnine, pa emo se u ovom prikazu detaljnije pozaba-viti upravo porezom na posjedovanje nekretnina u EU i Hrvatskoj.

Valja naglasiti da je ovdje rije samo o porezu na posje-dovanje nekretnina, a ne o porezu na njihov transfer tj. prodaju, nasljeivanje ili darovanje, niti o porezu na do-hodak (tj. najamninu) koji nekretnina donosi svojemu vlasniku.

Institut za javne financije bavi se ekonomskim istraivanjima i analizama vezanim uz razne vidove javnih financija poput prorauna, poreza i carina. Tom djelatnou usmjeren je na ekonomske, pravne i institucionalne teme vane za zdrav dugoroni ekonomski razvoj Hrvatske. Kako bi se javnosti pri-bliile odreene teme, u Newsletteru se povremeno objavljuju strune i nezavisne analize ekonomskih pitanja. Stavovi u lancima objavljenim u Newslette-ru izraavaju miljenja autora koja ne moraju neminovno odraavati i miljenje Instituta kao institucije. Potpuni tekst Newslettera na hrvatskom i na en-gleskom jeziku nalazi se i na Internet adresi: http://www.ijf.hr/newsletter.

Marina Kesner-kreb*

to sve treba znati o oporezivanju nekretnina

* Institut za javne financije, Zagreb

Definicija imovine i porezi koji je prateImovina obuhvaa:

nekretnine (zemljita i graevine)gotov novac, dionice i obveznice, bankarske depozite, osiguravajue fondovepokretnine (automobile, brodove, namjetaj i sl.)tzv. nevidljivu imovinu (umjetnike slike, nakit i sl.).

Imovina se oporezuje stalnim ili povremenim porezima na koritenje, vlasnitvo ili transfer imovine, tj. porezima na:

koritenje ili vlasnitvo nekretnina, tj. zemljita i gra-evinaneto imovinu, tj. pokretnine i nekretnine umanjene za obvezenasljedstva i daroveizdavanje, transfer, kupovinu i prodaju vrijednosnica, ekova i nekretnina*.

* Izvor: OECD (2008)

2. Definicija poreza na nekretnine

U ovom se tekstu koristi definicija OECD-a (2008) pre-ma kojoj je porez na nekretnine (tax on immovable pro-perty) stalni porez koji se ubire na koritenje ili vlasni-tvo nekretnina, tj. zemljita i graevine. Ista definicija


2

usvojena je i u hrvatskom sustavu proraunskog rauno-vodstva prema kojoj se porezi na nekretnine nazivaju stalnim porezima na nepokretnu imovinu (zemlju, zgra-de, kue i sl.).1

Porez na nekretnine tereti koritenje ili vlasnitvo ne-kog oblika nekretnine. Ovaj se porez razlikuje od osta-lih poreza kojim se oporezuju nekretnine, poput poreza na promet nekretnina, ili poreza na dohodak od nekret-nine, tj. poreza na najamninu. Porez na nekretnine ubi-re se na vlasnitvo/koritenje nekretnine na podruju gdje se ona nalazi, bez obzira na mjesto prebivalita nje-zina vlasnika. Nekretnina obuhvaa izgraeno i neizgra-eno zemljite i graevine. Osnovica ovog poreza moe biti trina, procijenjena ili rentna vrijednost nekretni-ne. Porez na nekretnine uglavnom je prihod prorauna jedinica lokalne samouprave.

3. Razlozi uvoenja poreza na nekretnine

Uvoenje oporezivanja nekretnina kao najznaajnijeg oblika imovine, uglavnom se opravdava kriterijima ko-risti i mogunosti plaanja. Prema kriteriju koristi sma-tra se da vlasnici nekretnina imaju koristi od drave, pa za te koristi moraju platiti porez. Jedna od temeljnih za-daa drave jest zatita vlasnitva, pa vlasnici moraju platiti dravi trokove zatite i brige za njihove nekret-nine (policija, sudstvo ili dravna administracija i dr.). Osim sigurnosti i zatite imovine drava prua vlasnici-ma javne usluge u zdravstvu, kolstvu, ili komunalnim slubama koje podiu vrijednost nekretnina te koriste njezinim vlasnicima. Tako, primjerice, gradei cestu po-red kue nekog graanina drava podie vrijednost te kue, a vlasnik ima olakan pristup svojemu domu. Zbog takvih koristi vlasnik mora platiti porez na posjedova-nje kue. Takve se usluge pruaju uglavnom na lokalnoj

razini, pa je i porez na nekretnine najee prihod lokal-nih, a ne dravnog prorauna.

S druge strane, prema kriteriju mogunosti plaanja, posjedovanje nekretnine znai da je njezin vlasnik pla-teno sposobniji, pa prema tome mora platiti vei porez. Tako porez na nekretnine slui za uvoenje vee praved-nosti u porezni sustav. Naime, dohodak ne oznaava mo-gunost plaanja u cijelosti, pa niti porezni kapacitet po-jedinca. Posjedovanje nekretnine poveava taj kapacitet iznad razine dohotka: dvije obitelji s jednakim dohoci-ma, ali s razliitim nekretninama u ekonomskom smislu nisu jednake. Bogatije obitelji imaju vee mogunosti, veu sigurnost u razdobljima ekonomske depresije, te vei stupanj likvidnosti. Ovdje valja naglasiti da bi teoretski, prema dosljednoj primjeni kriterija mogunosti plaanja valjalo oporezivati nekretnine prema njihovoj neto vri-jednosti, tj. vrijednost nekretnine umanjiti za obveze po toj nekretnini. Primjerice, ako dvije osobe imaju stan jed-nake vrijednosti od kojih je jedan optereen kreditom, a drugi nije, u smislu poreza na nekretnine ovi se pojedin-ci ne bi smjeli smatrati jednako bogatima.

4. Osobine poreza na nekretnine

Porez na nekretnine ima odreene ekonomske i socijal-ne osobine:

Iako u lokalni proraun uglavnom donosi malo priho-da, porez na nekretnine obino je predmet snanog otpora poreznih obveznika. Naime, ubire se uglav-nom godinje, pa predstavlja veliki jednokratan te-ret za pojedinca. Po ovome se porez na nekretnine ra-zlikuje od poreza na dohodak koji se mjeseno ubire iz plae, ili pak od poreza na dodanu vrijednost koji je uglavnom nevidljiv i plaa se pri kupnji robe i usluga u malim iznosima.

Prihodi od poreza na nekretnine predstavljaju relativ-no stabilan izvor sredstava lokalnih prorauna. Bu-dui da se nekretnine ne mogu sakriti niti odnijeti, po-rez na nekretnine obveznici teko mogu izbjei. Po-rezna osnovica je stabilna, za razliku od poreza na do-hodak i dobit, koji su podloniji utjecajima gospodar-skih ciklusa, pa se iznosi poreza na nekretnine mogu lake prognozirati.

esto se navodi da porez na nekretnine smanjuje tednju, a poveava potronju. Naime, ako se opo-rezuju nekretnine, tada e bogatiji manje tedjeti, a vie e troiti na tekuu potronju. U tom smislu po-rez na nekretnine moe imati negativan utjecaj na tednju i rast gospodarstva. No, takoer se navodi da e porez na nekretnine vlasnike navesti na ulaganje u one oblike imovine koje donose veu dobit, npr.

Porez na neto imovinu primjenjuje se samo u Francuskoj

Porez na neto imovinu vrlo se rijetko primjenjuje. U EU postoji samo u Francuskoj gdje se godinje plaa na neto imovinu koju pojedinac posjeduje na dan 1. sijenja. Uku-pna vrijednost imovine umanjena je za obveze po toj imo-vini, a porez se plaa samo ako vrijednost neto imovine prelazi 790.000 eura. Priznaje se olakica od 30% vrijed-nosti osnovnog stanovanja, a od oporezivanja izuzeta je poslovna imovina, antikviteti, umjetniki predmeti, neke police osiguranja i sl. Stope su rasporeene u est razreda, a 2009. su se kretale od 0,55 do maksimalnih 1,8% za izno-se preko 16,5 milijuna eura.*

* Izvor: IBFD (2009)

1 Raunski plan dostupan na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Racunski%20plan-%20prociscena%20verzija.xls


3

2 Naime za navedene zemlje podatke prikuplja i objavljuje OECD u svojoj publikaciji Revenue Statistics koja je posluila kao izvor podataka o porezu na nekretnine. Ostale nove lanice EU jo nisu obuhvaene u ovoj statistici.

dionice. U tom sluaju porezi na nekretnine mogu imati pozitivan uinak na gospodarski rast.

Za efikasno provoenje poreza na nekretnine drava mora posjedovati kvalitetne popise nekretnina, iz-meu ostalog zemljine knjige u kojima su navedeni veliina, smjetaj i vlasnik nekretnine. Za oekivati je da pojedinci ne prijavljuju tono i u potpunosti svo-ju nekretninu, pa drava mora imati dobro razraenu informacijsku osnovu za efikasno kontroliranje i pra-vilno razrezivanje ovog poreza.

Poseban problem predstavlja vrednovanje nekretni-na. Nekretnine su heterogena kategorija ne postoje dvije posve identine nekretnine. Njihova vrijednost ukljuuje niz imbenika: blizinu prometnica i opskrb-nih centara, postojanje kulturnih i rekreacijskih sadr-aja, starost nekretnine, kvalitetu gradnje i opreme, poloaj stana u zgradi, i sl. Vrijednost zemlje ovisi pak o njezinoj kvaliteti i veliini, kao i o kvaliteti okolia. Procijenjena vrijednost nekretnine koja slui kao osno-vica za oporezivanje morala bi to bolje odraavati njezinu trinu vrijednost. Vrednovanje imovine do-datno komplicira inflacija, pa je potrebno godinje re-valorizirati imovinu kako bi se odravala njezina re-alna vrijednost. Sve poslove pravilnog vrednovanja nekretnina trebala bi na godinjoj osnovi obavljati po-rezna uprava.

Porezi na nekretnine vani su prihodi lokalnih prora-una te utjeu na urbanizaciju i industrijalizaciju, tj. na odluku o mjestu stanovanja ili lokaciji poduze-a. No, na tu odluku utjeu takoer i lokalne javne usluge koje se financiraju iz takvih poreza. Osim vi-sine lokalnih poreza na nekretnine pri odluci o loka-ciji nekretnine porezni obveznici uzimaju u obzir i kvalitetu javnih lokalnih usluga.

Smatra se da su porezi na nekretnine efikasniji od ostalih poreza jer je njihov utjecaj na alokaciju resur-sa u gospodarstvu relativno mali. Ovi porezi ne utje-u na odluke ekonomskih subjekata o ponudi rada, in-vesticijama u ljudski kapital, proizvodnji, investicija-ma i inovacijama, kao ostali porezi. Takoer se sma-tra da su ovi porezi pozitivno povezani s gospodar-skim rastom.

5. Porez na nekretnine u zemljama Europske unije

U nastavku emo dati pregled poreza na nekretnine u Europskoj uniji kako bi se bolje sagledali institucional-ni oblici, ali i relativna veliina ovog poreza u europskim poreznim sustavima. U tablici 1. prikazane su instituci-

onalne odrednice poreza na nekretnine u zemljama EU-27 u kolovozu 2009. godine. Na temelju prikaza u tablici 1. mogue je zakljuiti:

Porez na nekretnine iroko je rasprostranjen te se u nekom obliku primjenjuje u svim lanicama EU-a osim u Belgiji i Malti. Porez na nekretnine uglavnom odreuju lokalne vla-sti, koje i prikupljaju prihode. U nekim dravama (Grka, vedska) uz lokalne postoje i dravni porezi na nekretnine. Obveznici su pravne i fizike osobe koje su vlasnici /korisnici stambenog / poslovnog prostora ili zemljita. U svim prikazanim zemljama oporezuju se nekretnine koje obuhvaaju graevine i zemljite, osim u Estoniji gdje se porez na nekretnine ubire samo na zemljite. Osnovica poreza je uglavnom vrijednost nekretnine koju procjenjuje lokalna porezna uprava. U nekim ze-mljama (Francuska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo) osnovica se utvruje temeljem rentne vrijednosti ne-kretnine, tj. procijenjene ili trine vrijednosti naja-mnine. Zanimljivo je da je i u 2009. osnovica na Ci-pru bila procijenjena vrijednost nekretnine na dan 1. sijenja 1980. godine. Stope se kreu uglavnom od 0,1 do maksimalnih 3%, a odreuju ih lokalne vlasti. Stambeni prostor u kojem stanuju vlasnici esto ima poseban tretman, pa su oni u nekim zemljama posve osloboeni (Grka, Irska, Italija, Litva, Portugal) ili plaaju nii porez (Bugarska, Slovenija).

U grafikonu 1. su prikazani udjeli poreza na nekretnine u ukupnim porezima u zemljama EU-a i u Hrvatskoj 2006. Podaci se odnose na Europu petnaestorice (EU- -15), te na eku, Maarsku, Poljsku i Slovaku, tj. za-jedno EU-19.2 Kao to se vidi veina zemalja relativno malo poreza ubi-re od nekretnina. Porezi na nekretnine u EU-19 2006. prosjeno ine 2% ukupnih prihoda od poreza i dopri-nosa. Kada se iskljue Poljska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo koje uvelike odskau od ostalih zemalja tada udio poreza na nekretnine ini samo 1,3% ukupnih po-reza preostalih zemalja. Natprosjeno se nekretnine opo-rezuju u Poljskoj (3,6%), Francuskoj (4,9%) i Ujedinje-nom kraljevstvu (ak 8,9% ukupnih poreza). U okviru starih lanica EU-a najmanje prihoda od poreza na ne-kretnine ubire se u Luksemburgu (svega 0,2% ukupnih poreza), a relativno malo ubiru tri nove lanice tj. e-ka (0,4%), Maarska (0,7%), i Slovaka (1,5%). U usporedbi s EU-19 Hrvatska ubire malo poreza od ne-kretnina: 2006. samo 0,13% ukupnih poreza, to je stav-lja na posljednje mjesto u skupini promatranih zemalja.


4

Tablica 1. Pregled poreza na nekretnine u zemljama EU-27 (za fizike osobe, stanje kolovoz 2009)

Osnovica Stopa Napomena

Austrija Procijenjena vrijednost 0,2 1%

Bugarska Procijenjena vrijednost 0,05 0,2% Za nekretninu u kojoj porezni obveznik stanuje odobrava se olakica od 50%.

Cipar Procijenjena vrijednost 0 0,4% Porez se plaa na procijenjenu trinu vrijednost od 1. sijenja 1980.

ekaZa zemlju kupovna cijena 0,25 0,75%

Za graevine povrina tlocrta 1 10 CZK po m2

Danska Porezna vrijednost 1,6 3,4%

Estonija Trina vrijednost zemljita 0,1 2,5% Porez se ubire samo na zemljite.

Finska Porezna vrijednost 0,5 1%

Francuska Rentna vrijednost koju odreuju lokalne vlastiKoeficijenti koje odreuju lokalne vlasti

Taxe fonciere (property tax) plaa vlasnik, Taxe dhabitation (residence tax) plaa stanar. Ako stanar stanuje u vlastitom stanu plaa obadva poreza.

Njemaka Fiskalna vrijednost Utvruje ih lokalna vlast, u prosjeku 1,9%

Grka Procijenjena vrijednost Dravni porez 0,1%Lokalni porez 0,025 0,035%Osnovno stanovanje osloboeno je plaanja dravnog poreza.

Maarska Trina vrijednost Maksimum 3%

Irska Rentna vrijednost Stope godinje utvruju lokalne vlasti Porez se ne plaa za stambeni prostor.

Italija Imputirani dohodak od nekretnine 0,4 0,7%Osnovno stanovanje osloboeno je plaanja poreza.

Latvija Katastarska vrijednost 1%

Litva Prosjena trina vrijednost 1% Obveznici su samo pravne osobe.

Luksemburg Procijenjena vrijednost 0,7 1%

Nizozemska Procijenjena vrijednost Stope odreuju lokalne jedinice

Poljska Povrina tlocrta, zemlje 0,37 19,81PLN po m2

Portugal Procijenjena vrijednost 0,2 1% Izuzeto osnovno stanovanje.

Rumunjska Raunovodstvena vrijednost 0,25 1,5%

Slovaka Procijenjena vrijednost Zemlja 0,25%; Graevine 1SKK po m2

Slovenija Zakonom utvrena vrijednost 0,1 1,5% Prvih 160 m2 stana osloboeno je poreza ako

vlasnik u njemu stanuje.

panjolska Katastarska vrijednost 0,3 0,4%

vedskaProcijenjena vrijednost 0,5 1% Dravni porez na graevine koje se koriste u komercijalne i trgovake svrhe.

Procijenjena vrijednost 0,4 0,75% Lokalni porez za graevine u kojima se stanuje.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Procijenjena vrijednost za council tax; rentna vrijednost za national non-domestic rate

Stope svake godine odreuju lokalne vlasti

Za privatno stanovanje plaa se council tax. Poduzea plaaju national non-domestic rate.

Napomena: Belgija i Malta nemaju porez na nekretnine. U Belgiji postoji samo jedan oblik poreza na rentnu vrijednost nekretnina za pravne osobe.

Izvor: IBFD (2009)


5

6. Porez na nekretnine u Hrvatskoj

U hrvatskom sustavu proraunskog raunovodstva po-reze na nekretnine ine stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kue i ostalo), tj. ukljueni su porezi na:

neobraeno obradivo poljoprivredno zemljiteneizgraeno graevno zemljiteneiskoritene poduzetnike nekretninekue za odmorkoritenje javnih povrina.

Prva tri poreza ukinuta su Odlukom Ustavnog suda iz 2007., pa se u Hrvatskoj oporezuju samo kue za odmor i koritenje javnih povrina. Ovo su lokalni porezi, te su prihodi gradova i opina.Porez na kue za odmor plaaju vlasnici od 5 do 15 kuna po etvornom metru povrine. Opine ili gradovi iji se prorauni pune ovim porezima, a na ijem se po-druju nalaze kue za odmor propisuju svojom odlukom visinu ovog poreza. Porez na koritenje javnih povrina plaaju fizike i pravne osobe koje koriste javne povrine. Opina ili grad odluuju o visini ovog poreza, te odreuju to se smatra

javnom povrinom. Iako se ovaj porez u hrvatskoj pro-raunskoj statistici prikazuje u okviru poreza na nekret-nine, teoretski ga se ne moe smatrati porezom na po-sjedovanje nekretnina. Oporezivanje posjedovanja ne-kretnina u Hrvatskoj provodi se samo porezom na kue za odmor koji je prihod grada ili opine gdje se kua za odmor nalazi. Porezima na nekretnine u razdoblju od 2003. do 2007. u gradske i opinske proraune prosjeno se godinje ubi-re vie od 100 milijuna kuna, to predstavlja stabilnih 0,12% ukupnih poreznih prihoda (v. tablicu 2). Na taj na-in, Hrvatska spada u kategoriju niskog oporezivanja ne-kretnina koje u EU-19 iznosi oko 2% ukupnih poreza.

7. to je s porezom na nekretnine u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj postoje ovi porezi na nekretnine: porez na kue za odmor i porez na koritenje javnih povri-na. Porezima na vlasnitvo nekretnina mogu se sma-trati samo porezi na kue za odmor koji su prihod gradskih i opinskih prorauna. Porez na koritenje javnih povrina ne moe se smatrati klasinim pore-zom na posjedovanje nekretnina.

Grafikon 1. Udio poreza na nekretnine u ukupnim prihodima od poreza i doprinosa u EU-19 2006. (%)

Izvor: OECD (2008), Ministarstvo financija (2008)

109876543210

UK

Franc

uska

Poljsk

a

Dans

kaIrs

kaIta

lija

pan

jolsk

a

ved

ska

Portu

gal

Nizoz

emsk

a

Slova

ka

Njema

ka

Finsk

aBe

lgija

Maa

rska

Grk

a

Austr

ijae

ka

Luks

embu

rg

Hrva

tska

Prosje

k EU-

19

Tablica 2. Porezi na nekretnine u Hrvatskoj

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Prosjek 2003-2007.

Ukupni porezi* (mil. kuna) 81.259 85.900 91.819 100.644 110.591 94.043

Porezi na nekretnine (mil. kuna) 102 109 115 126 121 115

Udio poreza na nekretnine u ukupnim porezima (%) 0,13 0,13 0,13 0,13 0,11 0,12

* Ukupni porezi i doprinosi.

Izvor: Ministarstvo financija (2008)


6

Porezi na nekretnine u Hrvatskoj se relativno malo primjenjuju te su mnogo nii od prosjeka EU-19 (0,13 naspram 2% ukupnih poreza 2006.).

Uvoenje poreza na nekretnine u Hrvatskoj zahtije-valo bi mnogo administrativnih napora s neizvje-snim prihodnim rezultatom. Potrebne su kvalitetne i aurne baze podataka o nekretninama te jasno odre-ivanje metode vrednovanja nekretnina. Osim toga, valja imati na umu da su mnoge nekretnine hrvatskih graana optereene kreditima, pa bi osnovicu ovog poreza trebala initi neto vrijednost nekretnine, to donosi nove administrativne probleme. Stambeni kre-diti stanovnitva porasli su s 8,7 na 14,4% BDP-a u razdoblju 2004-2007, a u svibnju 2009. iznosili su 52 mlrd. kuna (HNB, 2009).

Valjalo bi uzeti u obzir i trokove ubiranja poreza kako u lokalnim poreznim upravama gdje bi se javili dodatni poslovi i potreba za novim slubenicima, tako i kod poreznih obveznika.

Potencijalno uvoenje poreza na nekretnine trebalo bi povezati s ukidanjem nekih komunalnih naknada koje sada slue za financiranje lokalne infrastruktu-re, a uvoenjem poreza na nekretnine postaju suvi-ne. To je naravno povezano i s restrukturiranjem fi-nancija lokalnih komunalnih poduzea.

esto se uvoenje poreza na nekretnine opravdava njegovom ulogom u stambenoj politici. Prema toj tezi ovaj bi porez doveo do vee mobilnosti stambenog fonda jer bi samci u velikim stanovima bili motivira-ni za njihovu prodaju i prelazak u manji stan. U Hr-vatskoj se ivi u malim stanovima; 2006. prosjena veliina stana bila je 70 m2; u njemu su stanovala pro-sjeno tri lana domainstva (DZS, 2008). No postav-lja se pitanje koliko zaista u Hrvatskoj ima samaca koji ive u velikim stanovima, a koje bi porez na ne-kretnine prisilio da iz njih isele. Samo ozbiljna anali-za ove pojave mogla bi odgovoriti u kojoj mjeri porez na nekretnine moe zaista dovesti do mobilnosti stam-benog fonda.

Uvoenje poreza na nekretnine moe se promatrati samo u kontekstu ukupnog poreznog sustava, a ne izdvojeno. To to razvijene zemlje vie svojih poreza ubiru od imovine nego to to ini Hrvatska rezultat je posve drugaijih poreznih sustava. Naime, u tim se zemljama porezni sustavi tradicionalno zasnivaju na oporezivanju dohotka, dobiti i imovine koji, primjeri-ce, u zemljama OECD-a 2006. godine ine 42% uku-pnih poreza, a u Hrvatskoj samo 18%. S druge strane hrvatski se porezni sustav oslanja na poreze na po-tronju (PDV i troarine) koje ine 48% poreznih pri-

hoda, a u zemljama OECD-a samo 30%. Ekonomska teorija naime smatra da oporezivanje potronje manje iskrivljuje alokaciju resursa i tako vie pogoduje ra-stu gospodarstva.

I konano, reforma porezne, tj. prihodne strane pro-rauna nema mnogo smisla bez sutinskog smanji-vanja proraunskih rashoda. Samo manji rashodi i posljedino manji porezi mogu dovesti do ope do-brobiti i gospodarskog rasta.

Literatura

Arnold, J., 2008. Do Tax Structures Affect Aggregate Economc Growth? Empirical Evidence from a Panel of OECD Counties. Economic Department Working Papers, No. 643. Paris: OECD.

DZS, 2008. Statistiki ljetopis 2008 [online]. Dostupno na: [http://www.dzs.hr/].

HNB, 2009. Bilten 150 [online]. Dostupno na: [http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-150/hbilt150.pdf].

IBFD, 2005. International Tax Glossary. Amsterdam: IBFD.

IBFD, 2009. European Tax Surveys. Amsterdam: IBFD. Dostupno na: [http://online2.ibfd.org/eth/].

Messere, K., 2000. 20th Century Taxes and Their Fu-ture. IBFD Bulletin, 54 (1), January 2000.

Ministarstvo financija, 2008. Godinje izvjee Mini-starstva financija za 2007. godinu i lokalni prorauni [online]. Dostupno na: [http://www.mfin.hr/hr/lokal-ni-proracun-2002].

Musgrave, R. A. i Musgrave, P. B., 1989. Public Finan-ce in Theory and Practice. New York: McGraw-Hill.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-1559/2001. i U-I-2355/2002. od 21. veljae 2007, NN 26/07. Zagreb: Narodne novine.

OECD, 2008. Revenue Statistics 1965-2007. Paris: OECD.

Rosen, H. S., 1999. Public Finance. Boston: Irwin Mc-Graw-Hill.

Stotsky, J. and Ycelik, M. Z., 1995. Taxation of Land and Property u: P. Shome, ed. Tax Policy Handbook. Washington: International Monetary Fund.

Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (re-gionalne) samouprave, NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06 i 73/08 i Odluka USRH NN 26/07. Zagreb: Narodne novine.

Institut za javne financije

Smiiklasova 21

Zagreb, Hrvatska

p.p. 320

Institute of Public Finance

Smiiklasova 21

Zagreb, Croatia

PO Box 320

Potarina plaena u potanskom uredu

10000 ZAGREB

TISKANICA

document46

Documents