Peto izdanje PSSST!-a predstavlja svojevrsnu mini-revoluciju u odnosu na svoje prethodnike. Kao prvo, od ove godine ova filmska manifestacija potvrđuje status festivala u klasičnom - natjecateljskom - smislu riječi, te u sklopu konkurencije gledateljstvu podastire petnaest suvremenih ‘nijemih’ naslova u kojima autori/-ce propituju i demonstriraju potencijale zadane forme, dokazujući još jednom da čvrsto postavljene granice nerijetko mogu poroditi lucidna i intrigantna umjetnička rješenja. Kao poticaj ovakvom stvaralaštvu od ove godine ustanovljena je i službena nagrada PSSST!-a za najbolji nijemi film - kip Brcka - kao podsjetnik na Brcka u Zagrebu, prvi hrvatski igrani film iz 1917. Nadalje, PSSST! ove godine zaposjeda centralne gradske lokacije, preselivši svoja događanja s Trešnjevke u Kino Europu, čime simbolički de-marginalizira i pojačava stišanu i najčešće nevidljivu formu nijemoga filma. Sličnu nepravdu, nevi-dljivost i nečujnost domaćih klasika, ispravit će filmofilski dragulj Hrvatske kinoteke: program rijetko viđenih ranih, svježe digitalno restauriranih amaterskih radova pionira hrvatskog filma, Oktavijana Miletića.

U vrijeme globalnih kriza kad se iznova rasplamsava zanimanje za proročki potencijal Marxova Kapitala, a Ejzenštejnov, pak, Štrajk gledamo kao zastrašujuće aktualno djelo, remek-djela ruske i sovjetske kinematografije mogu nam poslužiti za promišljanje (sub-verzivne? propagandne?) uloge filmske umjetnosti u revoluciji, ili pak ‘tek’ njezine umjetničke postojanosti. Ova kinematografija u nijemom razdoblju jedna je od najutjecajnijih, no svejedno se prečesto svodi samo na nekoliko filmova i nekoliko autora (Oklopnjača Potemkin, Čovjek s filmskom kamerom), pa je potrebno neprestano iznova gledati i upoznavati tu tradiciju. Zato nas, primjerice, zanima Novi Babilon, jedno od najvažnijih ostvarenja nastalih izvan “sovjetske montažne škole”, no povezano i s avangardnim zbiva-njima i s umjetničkom grupom FEKS. Zato nas zanima i Aelita Jakova Protazanova, važna ne samo kao zanimljiv spektakl znanstveno-fantastičkog i političko-alegorijskog usmjerenja, nego i kao danas najpoznatiji film redatelja koji je djelovao i prije revolucije i u carističkoj emigraciji, vrativši se potom u socijalističku domovinu kao jedan od njezinih najboljih redatelja. Također, u sistematizaciji filmske povijesti, prečesto se doprinos Rusije svodi na sovjetsko razdoblje njezine povijesti, no kinematografija je u predrevolucio-narnom razdoblju bila itekako razvijena i zanimljiva. Otud naš interes da prikažemo filmove Jevgenija Bauera, koji se smatra možda i najvažnijim autorom ranog ruskog nijemog filma.

Konačno, da ne izgubimo iz vida činjenicu da je nijemi film rijetko i bezvučan, podsjećamo da su projekcije PSSST!-a uvijek popraćene živom glazbom, a osobitu nam čast i zadovoljstvo predstavlja činjenica da će ovogodišnje projekcije auditivno animirati Vitomir Ivanjek na klaviru, Joe Kaplowitz te Invisible Muffin People.

5. FESTIVAL NIJEMOG FILMA PSSST! 2011.

Ovogodišnja konkurencija PSSST! Festivala nijemog filma privući će publiku velikom raznolikošću postupaka, poetike i tehnoloških rješenja koja će doći u kreativnu međuigru sa sjajnim glazbenicima. Nijemi igrani, dokumentarni, eksperi-mentalni i animirani filmovi iz deset zemalja ukazuju na velike mogućnosti često zanemarene i prezrene umjetnosti nijemog filma. Nadamo se da će iskustvo ovogodišnjeg PSSST! Festi-vala nijemog filma potaknuti nove naraštaje da se okušaju u ovoj vrsti pokretnih slika.

Nikica Gilić

NISI SAMNISI SAM, Igor Bezinović (2009), Hrvatska, 8’

100 000 ČVORAKA100 000 ČVORAKA / 100 000 Stralings, Mark Rigler (2011), Engleska, 4’

TUŽAN PASTUŽAN PAS / O Lypimenos skylos, Mitsis Panagiotis (2011), Grčka, 3’

AUTOBIOGRAFIJAAUTOBIOGRAFIJA / Avtobiografiya, Natali Ilčuk (2011), Ukrajina, 5’

POSVETA DUŠIPOSVETA DUŠI, Ivana Rupić (2010), Hrvatska, 3’

GDJE JE IZLAZ? SIZIF VJEROJATNO ZNAGDJE JE IZLAZ? SIZIF VJEROJATNO ZNA / Where is the exit? Probably Sisyphus knows, Maja Kirovska (2011), Makedonija, 3’

UCCIJEV SVIJETUCCIJEV SVIJET / I mondi di Uccio, Vincenzo Gioanola (2007), Italija, 15’

PRONAĐENAPRONAĐENA / Gefunden, Jan Bolender (2009), Njemačka, 6’

TVORNICA LUTAKATVORNICA LUTAKA / Fábrica de muñecas, Ainhoa Menéndez (2010), Španjolska, 11’

IZGUBLJENA U ČEKANJUIZGUBLJENA U ČEKANJU, Damir Radić (2011), Hrvatska, 9’

8 NA 168 NA 16 / 8 on 16, John Cronin (1998), Ujedinjeno Kraljevstvo, 4’

HORIZONTALNO KRETANJEHORIZONTALNO KRETANJE, Miroslav-Bata Petrović (2010), Srbija, 12’

UBITI MRTVOG ČOVJEKAUBITI MRTVOG ČOVJEKA / Todsichertot, Steffen Cornelius (2009), Njemačka, 7’

FELIXFELIX, Anselm Belser (2011), Njemačka, 1’

RESTORAN ZA ZOMBIJERESTORAN ZA ZOMBIJE, Kristijan Kaurić (2008), Hrvatska, 3’

NATJECATELJSKI

PROGRAM

POPIS FILMOVA

18:00 Otvorenje izložbe NAŠA POTPUNO NEPOZNATA FILMSKA INDUSTRIJA (izložba posvećena izgubljenim hrvatskim nijemim igranim filmovima)

19:00Kućni teatar Škripzikl + pijanist Oskar: Frki predstavlja • CIGANIN HAJDUK BRNJA AJVANAR, Franjo Ledić (1926), Hrvatska, 9’• ŠALE Oktavijana Miletića - 14 kratkih filmova (1927-1930), Hrvatska, 58’ Razgovor o filmovima Oktavijana Miletića, gosti: Carmen Lhotka i Nikica Gilić

21:00 Filmovi rusko-sovjetskog ciklusa:• STENKA RAZIN, Vladimir Romaškov (1908), Rusija, 10’• AELITA, Jakov Aleksandrovič Protazanov (1924), SSSR, 80’Glazbena pratnja: Vitomir Ivanjek

23:00Tulum, DJ Mario Kovač

17:00Filmovi rusko-sovjetskog ciklusa:ŠTRAJK/STACHKA, Sergej Mihajlovič Ejzenštejn (1924), SSSR, 82’

19:00Kućni teatar Škripzikl: Ljerko i Zvekan: Duo za teraseNatjecateljski program I:• NISI SAM, Igor Bezinović (2009), Hrvatska, 8’• 100 000 ČVORAKA / 100 000 Stralings, Mark Rigler (2011), Engleska, 4’• TUŽAN PAS / O Lypimenos skylos, Mitsis Panagiotis (2011), Grčka, 3’• AUTOBIOGRAFIJA / Avtobiografiya, Natali Ilčuk (2011), Ukrajina, 5’• POSVETA DUŠI, Ivana Rupić (2010), Hrvatska, 3’• GDJE JE IZLAZ? SIZIF VJEROJATNO ZNA / Where is the exit? Probably Sisyphus knows, Maja Kirovska (2011), Makedonija, 3’• UCCIJEV SVIJET / I mondi di Uccio, Vincenzo Gioanola (2007), Italija, 15’• PRONAĐENA / Gefunden, Jan Bolender (2009), Njemačka, 6’Glazbena pratnja: Joe Kaplowitz

PETAK, 11.11.

RASPORED

PROGRAMA

SUBOTA, 12.11.

19:00Kućni teatar Škripzikl + gosti: Čovjek džuboksNatjecateljski program II:• TVORNICA LUTAKA / Fábrica de muñecas, Ainhoa Menéndez (2010), Španjolska, 11’• IZGUBLJENA U ČEKANJU, Damir Radić (2011), Hrvatska, 9’• 8 NA 16 / 8 on 16, John Cronin (1998), Ujedinjeno Kraljevstvo, 4’• HORIZONTALNO KRETANJE, Miroslav- Bata Petrović (2010), Srbija, 12’• UBITI MRTVOG ČOVJEKA / Todsichertot, Steffen Cornelius (2009), Njemačka, 7’• FELIX, Anselm Belser (2011), Njemačka, 1’• RESTORAN ZA ZOMBIJE, Kristijan Kaurić (2008), Hrvatska, 3’

21:00Filmovi rusko-sovjetskog ciklusa:NOVI BABILON/ NOVYY VAVILON/ŠTURM NEBA, Grigorij Kozincev i Leonid Trauberg (1929), SSSR, 93’

23:00 Tulum, DJ Frajman

21:00Proglašenje pobjednikaFilmovi rusko-sovjetskog ciklusa - večer Jevgenija Bauera:• DIJETE VELEGRADA / DITIA BOL’SHOGO GORODA (1914), Rusija, 37’• TISUĆU I DRUGA PREVARA / TYSIACHA VIORAIO KHITROST’ (1915), Rusija, 20’• SNOVI / GREZY (1915), Rusija, 37’ Glazbena pratnja: Invisible Muffin People

23:00Koncert, Invisible Muffin People

NEDJELJA, 13.11.

Sačuvani filmovi i djelići filmova hrvatske kinematografije prije Drugog svjetskog rata uglavnom su dokumentarni snimci te edukativni filmovi, a od igranih filmova većinom amaterski radovi pionira hrvatske kinematografije Oktavijana Miletića. Međutim, u siromašnoj i kinematografski nerazvijenoj Hrvatskoj radili su se i profesionalni igrani filmovi! Napravljeno ih je petnae-stak, od kojih većina u ambicioznoj produkcijskoj kompaniji Croatia film/Ju-goslavija film. No za njih ne znate, jer su, naime, svi odreda izgubljeni. Ostalo je prilično fo-tografija iz filmova i sa snimanja tih filmova, novinskih oglasa o premijerama filmova i razne dokumentacije ove hrvatske kinematografske pustolovine, bazirane više na entuzijazmu, nego na financijskim mogućnostima njenih producenata. Ostalo je čak i nešto malo sačuvane građe, od koje prednjači devetominutni teaser filma Ciganska krv najotkvačenijeg od svih entuzija-sta, Franje Ledića. Sve to moći ćete vidjeti na izložbi posvećenoj izgubljenoj baštini hrvatskog igranog filma.Hrvatska igranofilmska pustolovina, s ciljem da se kako-tako slijede strani filmovi prisutni u domaćim kinima, započela je filmom Brcko u Zagrebu (1917) čiji je glavni idejni i realizacijski motor bio Arnošt Grund - debeljuškasti češki pjevač, glumac i redatelj zagrebačkog kazališta (na slici ekipe iz filma skroz lijevo), koji je, poput mnogih teatarskih i kinematografskih ličnosti tog doba u Hrvatskoj, “uvezen” iz tuđine. To je bila komedija o dogodovštinama pro-vincijalca u Zagrebu. Brcko, prvi poznati junak hrvatskog igranog filma kojeg je najvjerojatnije glumio sam Grund, ima čast dati ime glavnoj nagradi Festi-vala nijemog filma. Croatia film, nakon stvaranja Kraljevine SHS preimeno-vana u Jugoslavija film, stvorila je nakon Brcka još desetak filmova, koji su se žanrovski kretali od komedija inspiriranih varijeteom, preko strastvenih

NASA POTPUNO

NEPOZNATA FILMSKA

INDUSTRIJA

Petak | 11/11 | 18.00 h | IZLOŽBA

Izložba posvećena izgubljenim hrvatskim nijemim igranim filmovima

gore: Grička vještica

melodrama poput ambicioznog Brišem i sudim do povijesnih filmova poput Matije Gupca (1917) i Gričke vještice (1920), čije je scenarije napisala Marija Jurić Zagorka i koji su, sudeći prema novinskim napi-sima, produkcijski znatno zaostajali za stranim pandanima. Vlasnici Ju-goslavija filma 1920. godine zaključili su da je stvaranje igranog filma u domaćim “anektodalnim neprilikama” neisplativo i odustali od toga. Indi-vidualci poput Tita Strozzija, Franje Ledića i Đuke Berkeša entuzijastično su pokušali isto i došli do istog zaključka. Među njima najspektakularniji pokušaj napravio je Franjo Ledić. On je u Njemačkoj radio na filmu, a čak je režirao jedan film (na lokacijama u Hrvatskoj) koji je navodno bio hit u njemačkim kinima - Angelo, misterij Zmajgrada, nažalost, također izgubljen. Dakle, redatelj s nekakvim zaleđem, ali ni on u Hrvatskoj nije uspio. Ledić je u Zagrebu izgradio pravi filmski studio, Jadran film, čiji se ostaci, danas utočište skitnicama i skvoterima, nalaze na Horvaćanskom zavoju iza one dugačke zgrade. Kako je Ledićev studio izgledao nekad, a kako danas, vidjet ćete na izložbi - na skicama, fotografijama i u kratkom filmskom zapisu. U njemu je Ledić započeo raditi pustolovni spektakl Ciganska krv (1927), odustao u pola snimanja i od snimljenog materi-jala skrpao osmominutni nepovezani, ali urnebesni filmić Ciganin hajduk Brnja Ajvanar, kojeg ćete vidjeti na otvaranju festivala. Ledićevi snovi o velikim filmskim spektaklima u Zagrebu ostvarili su se koje desetljeće kasnije u jednom drugom Jadran filmu, ali je za to bio potreban krupan strani kapital, koji je bez emocija došao iskoristiti domaće lokacije i radnu snagu.

Juraj Kukoč

Petak | 11/11 | 18.00 h | IZLOŽBA

gore: Brcko u Zagrebu

Suvremena domaća filmska produkcija rijetko će izazvati nepodijeljeno oduševljenje i entuzijazam, ‘ozbiljnije’ međunarodne nagrade još su uvijek iznimke, a nedostatak financijske potpore često se citira kao jedna od ključnih prepreka (kvalitetnom) film-skom stvaralaštvu. No odvrtimo li film gotovo stotinu godina unatrag i supostavimo li ovom tužnom birokratskom prizoru onaj u kojem jedva punoljetan Oktavijan Miletić (1902-1987) pod okriljem noći bježi iz škole i roditeljskog doma prema Beču da bi sud-jelovao u snimanju filma, neke stvari postaju nam jasnije. Prva od njih, pored teme-ljnog talenta, svakako je nasušnost filmske opsesije, koja je Miletića gonila od rane dobi, u vrijeme kad se ovom mediju nisu priznavali umjetnički potencijali i bio je tek vašarski spektakl. Ne mareći za kulturne hijerarhije, Miletić je slijedio instinkt i strast, a kad se napokon domogao prve kamere i uključio se u struju hrvatske filmske po-vijesti, preobrazio ju je u uzbudljiv i plodan brzac koji se uskoro s lakoćom uključivao i u međunarodne tokove (jednu od brojnih nagrada, na pariškom međunarodnom natječaju, uručio mu je i Louis Lumière).

Od samog početka svojeg amaterskog stvaralaštva, 1926. godine, Miletić se ne zadržava na pukom bilježenju ‘stvarnosti’, kao što je to činio film u svojim začecima; niti se trudi isključivo ispričati priču, kao što je činio ‘razvijeniji’, narativan film. On ne podražava poznate obrasce već ide korak dalje, razlaže ih i razrađuje; svoje gledateljsko iskustvo i svoju autorsku viziju upreže u stvaranje razigranih parodija omiljenih predložaka, pri čemu se ne libi uništiti iluziju filmske fikcije neobičnim obra-tima. U ranim filmovima koje je snimao u intimnim okruženjima i za koje je angažirao prijatelje, Miletić istražuje mogućnosti kamere i filmskoga medija, dovijajući se tehničkim rješenjima i trikovima, koje je razvijao kroz čitavu svoju amatersku i kasniju profesionalnu karijeru redatelja i snimatelja, i za koju je nagrađen titulom inovatora.

Petak | 11/11 | 19.00 h | INOVATIVNE ŠALE OKTAVIJANA MILETIĆA

INOVATIVNE

SALE

OKTAVIJANA

MILETICA

Glazbena pratnja: Vitomir Ivanjek

Već se u ranim amaterskim filmovima, dakle, iščitava Miletićeva sklonost prema inovaciji - tehničkoj (kroz igru medijem) i tematskoj (kroz parodiju), a žanrovi koje parodira u svojim ranim kratkišima pretežno su ljubavni, kriminalistički i pustolovni, pri čemu se temelje (što je razumljivo s obzirom na trajanje) na jednoj narativnoj liniji, te obratu/dosjetki. Kroz čestu temu preljuba Miletić parodira muško-ženske odnose (Sljedeći, molim; Kaz mi kiš), a lik i djelo Sherlocka Holmesa parodira u detektivskim zapletima (Hotelski tat(ica), Smrt maharadže od Daj Mi Mira). Parodija kod Miletića funkcionira i na izvedbenoj razini, budući da su glumci njegovi prijatelji koji nerijetko svrću pozornost na vlastitu glumu, pa je u tom smislu i sami parodiraju - možda najbolji primjer tomu je autoironično naslovljeni i odigrani Zagrebački Holly-wood, u kojem se Miletićevi prijatelji druže, recitiraju, spremaju na tenis; u svakom trenutku svjesni kamere pred kojom/za koju igraju. Sve ove filmske šale, posebice njihova zaigrana parodičnost i tehnička inovativnost, podloga su na kojoj je Miletić izgradio svoje buduće glasovite amaterske filmove (Noc-turno, Faust, Šešir itd.), koji su mu, uz pregršt priznanja, donijeli i titulu oca hrvatskog autorskog filma. Njih ćete moći pogledati na nekom od budućih izdanja festivala.

Program Miletićevih ranih amaterskih filmova sjajan je uvod u razgovor ne samo o Miletićevom pionirskom geniju, već svakako i o važnosti očuvanja i podučavanja Miletićevog djela suvremenim generacijama - kako gledatelja, tako i filmaša.

ZAGREBAČKI HOLLYWOODZAGREBAČKI HOLLYWOOD (1927)Sudjeluju:Sudjeluju: Oktavijan Miletić, Adam Smith, Fiora Vehrli i dr.Trajanje:Trajanje: 11:20 minNiz prizora snimljenih u vrtu Miletićeve kuće u kojima Miletić i prijatelji plešu, govore, reciti-raju itd. U filmu su i dvije zaokružene sekvence s elementima kratkog igranog filma. U prvoj Oktavijan udvara djevojci, dolazi neznanac koji ga onesvijesti i otme djevojku, a Oktavi-jan je spašava i odvodi na vjenčanje. U drugoj sekvenci ispričana je priča o dvoboju mladića i ljubomorna supruga, koja završava smrću su-pruga i općom žalošću. SAKSOFONISTSAKSOFONIST (1927-1931)Trajanje:Trajanje: 1:13 minJedan kadar Miletića kako svira Vals Vanite, imitirajući saksofonista Rudyja Wiedoefta.

DAVLJENJEDAVLJENJE (1927)Trajanje:Trajanje: 1:07 minDjevojka sjedi na stolici s visokim naslonom. Iza naslona je ubojica maskiran kao ‘pajac’ koji se ritmički diže i spušta, pokazuje nasmijano i našminkano lice, davi djevojku i opet se sakrije. Dolazi druga djevojka, otkriva ubojstvo i očajna

Petak | 11/11 | 19.00 h | INOVATIVNE ŠALE OKTAVIJANA MILETIĆA

sjeda na drugi stolac. Scena umorstva se ponavlja.

SMRT MAHARADŽE OD DAJ MI MIRASMRT MAHARADŽE OD DAJ MI MIRA (1927)Uloge:Uloge: M. Cooperking, A. K. Smyth, Ivan Bošnjak, Ervin Knoll, Smiljko DevčićTrajanje:Trajanje: 4:06 minParodija na kriminalističke filmove smještena u Indiju. Sluge ubiju maharadžu i opljačkaju ga. Istragu vode Sherlock Hol-mes i dr. Watson.

PROVALNIKPROVALNIK (1927-1931)Uloge:Uloge: Oktavijan Miletić, Ervin Knoll, Fiora Vehrli-Miletić, Ivo StrižićTrajanje:Trajanje: 3:42 minMaskirani provalnik ulazi u stan i pokrade nakit, no kad želi pobjeći, dolaze mladić i djevojka, a lopov se sakrije u or-mar. Djevojka otkriva da je pokradena i zove detektiva. Tu je povećalo kojim detektiv pronalazi tragove koji ga odvode do ormara. Na kraju svi mašu provalniku koji ih gleda iza rešetaka.

HOTELSKI TAT(ICA) HOTELSKI TAT(ICA) (1927-1931)Uloge: Uloge: Stjepan Desnica, Ivo Strižić, Smiljko Devčić, Smiljka Belaj, Miška HammelTrajanje: Trajanje: 3:35 minBračni par u hotelu razgovara s hotelskom djevojkom, koja muškarcu ukrade sat. Okradeni prijavljuje krađu hotelskom

službeniku koji naređuje istragu. Dolazi detektiv s lulom i postavlja zamku za lopova.

KRALJ TOHU WABOHU JE GLADANKRALJ TOHU WABOHU JE GLADAN (1930)Uloge:Uloge: Rudolf Balog, Dana Desnica, Philip K. Hills, Stjepan Desnica, Fiora Vehrli-MiletićTrajanje:Trajanje: 5:18 minRustikalna parodija o ljudožderima, smještena na savske sprudove, s podnaslovom ‘Kanibalska drama o gladi i ljubavi’. Skupina mladića i djevojaka odjevenih u kupaće kostime i cvjetne vijence ljudožderi su na čelu s kraljem Tohu Wabo-huom. On je gladan i naređuje sluzi da mu nađe hranu. On nalazi dvoje ljubavnika, onesvijesti mladića i kralju dovede djevojku. Skupina nagrne da je pojede živu, no dolazi mladić i spašava je. Dok plešu nad tijelima ljudoždera, Tohu Wabohu ustaje i svlada mladića, te zaljubljeno odlazi s djevojkom, koja je zadovoljna takvim rješenjem.

DUH MAČEVALACDUH MAČEVALAC (1927-1931)Uloge:Uloge: Dana Gruss, Beata Gruss, Fiora Vehrli-Miletić, Krešo DevčićTrajanje:Trajanje: 3:42 minDruštvo za stolom razgovara o duhovima. Kad mladići odu, jedna od djevojaka sjeda na klupu u parku i odjednom se pred njom stvori kostimirani mačevalac i odvodi je. Ona se otima i sruši napadača niz padinu. Film je nedovršen.

Petak | 11/11 | 19.00 h | INOVATIVNE ŠALE OKTAVIJANA MILETIĆA

MR. CROCKEFELLERMR. CROCKEFELLER (1927-1931)Uloge:Uloge: Krešo Devčić, Stjepan Desnica, Fiora Vehrli-MiletićTrajanje:Trajanje: 5:08 minMr. Crockefeller, ružan bogataš, dolazi lijepoj djevojci i nje-zinu ocu koji je spreman djevojku prodati bogatašu. Crock-efeller udvara djevojci, no ona ga odbija. Bogataš odlazi dok-toru koji ga preobrazi u pristala mladića. On osvaja djevojčino srce, a kad ocu potpiše ček, sve se sretno završava.

DJEVOJAČKI PENSIONATDJEVOJAČKI PENSIONAT (1927-1931)Trajanje:Trajanje: 2:44 minDjevojke s odgojiteljicom stižu u vrt. Odgojiteljica zaspe na klupi, a djevojke kroz ogradu dozivaju mladiće. Kad momci stignu nastaje veselje, koje prekida odgojiteljica, koja se probudila.

SLJEDEĆI, MOLIM!SLJEDEĆI, MOLIM! (1927-1931)Uloge:Uloge: Mira Zdravković, Špun Jaroslav, Janko Gušić, Cezar ŠimajTrajanje:Trajanje: 5:07 minDvoje ljubavnika iznenadi muž, koji ubije ljubavnika. Djevojka pada u nesvijest, a suprug gubi svijest kad ustanovi da je ubio suparnika. Djevojka dolazi k svijesti, pa zaključivši kako od dvojice uspavanih ljubavnika nema koristi, odlazi do ormara gdje je čeka treći ljubavnik. Poruka na kraju je da za svaku ljubav postoji nadomjestak.

KAZ MI KIŠKAZ MI KIŠ (1927-1931)Uloge:Uloge: Šime Marov i dr.Trajanje:Trajanje: 3:29 minSuprug odlazi na posao, a žena se dosađuje. Dosadu razbija pismo mladića koji je poziva u park. Žena odlazi i zaboravlja pismo na stolu. Suprug se vraća, pronalazi pismo i zatječe suprugu u parku. Mladić bježi, skriva se u grmlju i promatra kako žena uspijeva smiriti supruga i pomiriti se s njim.

SKEČSKEČ (1927-1931)Uloge: Uloge: Fiora Vehrli, A. Smith i dr.Trajanje:Trajanje: 3:53 minDjevojka zavodi mladiće koji se do smrti bore za njezinu naklonost i međusobno se poubijaju. Kad se djevojka riješi i posljednjeg udvarača, odlazi svećeniku ispovjediti grijehe, no i njega zavede i završi mu u zagrljaju.

JIMMY LYGGET JIMMY LYGGET (1930)Sudjeluju:Sudjeluju: Jimmy Lygget, Smil CamelTrajanje:Trajanje: 3:02 minFilmski zapis o treningu američkog boksača Jimmyja Lyggeta koji je od 1930.-1947. živio i djelovao u Zagrebu kao boksački trener i trener hrvatske reprezentacije. Trening Lyggeta s partnerom Smilom Camelom.

Petak | 11/11 | 19.00 h | INOVATIVNE ŠALE OKTAVIJANA MILETIĆA

Petak | 11/11 | 21.00 h | FILMOVI RUSKO-SOVJETSKOG CIKLUSA

15. listopada 1908. javno je prikazan Stenka Razin, prvi ruski igrani film, pa se ovaj datum obično obilježava kao rođendan ruske kinematografije. Priča je to o popularnom narodnom junaku i hajduku iz naslova, i njegovoj opčinjenosti perzijskom princezom, koja mu misli odvlači od borbe protiv nepravde - pa je poslije i spontano ubije. Radnja je smještena na egzotične lokacije, popularne u romantizmu, a veliku inovaciju u to vrijeme predstavljala je i činjenica da je posebno za film narodne pjesme skladao Mikhail Ipolitov Ivanov, s namjerom da se pjesmi priključi i publika.

STENKA RAZIN

(Rusija, 1908)Režija: Vladimir RomaškovUloge: Jevgenij Petrov-KrajevskiTrajanje: 10 min

Glazbena pratnja: Vitomir Ivanjek

Film o sovjetskom inženjeru Losu koji sanja o izgradnji rakete koja će ga odni-jeti na Mars, gdje će se zaljubiti u marsovsku princezu Aelitu, djelo je koje je po mnogima odigralo ključnu ulogu u razvoju žanra znanstvene fantastike na filmu. Među najambicioznijim projektima mladog sovjetskog filma, bio je to i prvi sovjetski film Jakova Protazanova (1881-1945), jednog od najuvaženijih i najpopularnijih ruskih redatelja prije Oktobarske revolucije, koji se upravo vratio iz emigracije. Nakon građanskog rata zemlji su trebali veliki spektakli pa je popularni roman Alekseja Tolstoja o putovanju na Mars poslužio kao idealan predložak za spektakl nacionalnih razmjera - a Protazanov je dobio priliku da okupi impresivan glumački ansambl, kao i kostimografkinju Ale-ksandru Ekster, po čijim je konstruktivističkim kostimima film upamćen, i Sergeja Kozlovskog, s fantastičnom avangardnom scenografijom. Godina proizvodnje Aelite godina je i Lenjinove smrti, kao i doba nove ekonomske politike, svojevrsne simbioze kapitalizma i komunizma, tranzicijskog razdo-blja između prošlosti i budućnosti, ključnog za razumijevanje ove SF soci-jalne fantazije. Film je u tom smislu podijeljen na moskovski i na marsovski dio - pri čemu Mars predstavlja stari buržoaski, a Moskva moderni, revo-lucionarni svijet. Međutim, Moskva iz vremena NEP-a nimalo ne nalikuje obećanom svijetu budućnosti, ni komunističkoj bajci; prepuna je korupcije, te društvenih i intimnih turbulencija, pa je Aelita bila podvrgnuta oštroj filmskoj i društvenoj kritici, jer navodno nije promicala sovjetske interese, i bila je suviše „zapadnjačka“. Danas ju je zanimljivo promatrati ne samo kao primjer ‘promašene propagande’ već i žanrovski iznimno kompleksno djelo koje kombinira melodramu, komediju, sapunicu i revolucionarni SF - neri-jetko nalikujući na parodiju svega navedenog - što nimalo ne čudi s obzirom na kompleksni i shizofreni povijesni trenutak koji je ovaj film iznjedrio.

AELITA

Petak | 11/11 | 21.00 h | FILMOVI RUSKO-SOVJETSKOG CIKLUSA

(SSSR, 1924.)Režija: Jakov Aleksandrovič Protazanov Uloge: Julija Solnceva, Igor Ilinski, Nikolaj M. Cereteli, Nikolaj Batalov, Vera Orlova, Aleksej Fajko, F. Jurij ŽeliabovskiTrajanje: 80 min.

Glazbena pratnja: Vitomir Ivanjek

Subota | 12/11 | 17.00 h | FILMOVI RUSKO-SOVJETSKOG CIKLUSA

Dok stotine prosvjeda širom svijeta svjedoče krizi neoliberalnih kapitalizama i so-cijalnih strahota koje su proizveli, idealno je vrijeme vratiti se pitanju potencijala filmske umjetnosti kao katalizatora revolucije - a boljeg primjera od opusa Sergeja Mihajloviča Ejzenštejna (1898-1948) u stoljetnoj filmskoj tradiciji teško ćemo naći. Prvi dugometražni igrani film ovog sovjetskog redateljskog genija, i jednog od na-jutjecajnijih teoretičara filma, oslikava društveno-političke turbulencije u osvit revo-lucije 1905., kroz genezu štrajka radnika neke tvornice u Ruskome Carstvu. Inicijalno zamišljen kao prvi dio ambicioznog (neostvarenog) sedmodijelnog projekta ‘Prema diktaturi (proletarijata)’, Štrajk je filmska kompozicija u šest stavaka; od prikaza stanja industrijskog radništva, do neposrednog povoda za štrajk, zatvaranja tvornice, uvida u posljedice štrajka na radnike i njihove obitelji, provokacije špijunskih agenata te do konačne, i krvave, represije radničke pobune. Teška industrija bila je omiljena tema futurista, konstruktivista i vizualnih umjetnika avangardnog kazališta Proletkult kojem je pripadao i Ejzenštejn, što se odražava i na strukturi i kompoziciji/montaži djela. Prizivajući, primjerice, na samom početku Lenjinovu misao o organizaciji koja znači jedinstvo djelovanja, Ejzenštejn vizualno jukstaponira rijeku radnika u ne-prekinutom i savršeno koordiniranom pokretu, te kvazidokumentarnim sekvencama rekonstruira ‘tipično’ ponašanje u ‘tipičnim’ okolnostima: nadzor uprave, maltretiranje sindikalista, birokraciju i mrežu moći autoriteta (simboliziranu brzom montažnom iz-mjenom telefonskih razgovora, u kojima nikad ne dolazi do kontakta između vlasnika tvornice i radnika) i tomu slično. U skladu s revolucionarno-propagandnim nakanama („pogurnuti publiku u željenom smjeru pomno proračunatim pritiscima na njezinu psihu“), Ejzenštejn se svoje likove/tipove, dakle, ne trudi individualizirati, već poseže za karikaturom, integralnim obilježjem revolucionarnog izričaja od 1905. Na formalnoj razini, Ejzenštejnova „montaža atrakcija“ (kojoj je svrha maksimalni emocionalni ili psihološki učinak na gledateljstvo) vrhunac doživljava u završnici Štrajka, jednom od slavnijih i šokantnijih montažnih sekvenci pokolja; brutalnim podsjetnikom na cijenu revolucije - ali i zalogom za svjetliju, i crveniju, (filmsku) budućnost.

STRAJK

(Stachka, SSSR, 1924.)Režija: Sergej Mihajlovič EjzenštejnUloge: Grigorij Vasiljevič Aleksandrov, Maksim Maksimovič Štrauh, Mihail Gomorov, I. Ivanov, Aleksandar Antonov, Judit Glizer Trajanje: 82 min.

Glazbena pratnja: Joe Kaplowitz

Redateljski tandem Kozincev (1905-1973) i Trauberg (1902-1990), legendar-ni osnivači avangardne kazališne trupe FEKS (Tvornica ekscentričnog glum-ca), snimili su između 1924. i 1927. šest visoko eksperimentalnih filmova, od kojih je Novi Babilon bio prvi koga je poduprla sovjetska vlast. Radnja filma odvija se tijekom francusko-pruskog rata i uspostave te gušenja Pariške komune 1871., kroz koju se provlači ljubavna priča vojnika i zaposlenice u luksuznoj robnoj kući iz naslova, simboličkom središtu filmske radnje. Us-prkos kratkome vijeku, vladavina pariškog radništva privukla je veliku pozor-nost socijalista i marksista, pa ne čudi da je zainteresirala i sovjetske filmaše. Ipak, nekonvencionalni Kozincev i Trauberg ovom povijesnom fenomenu pristupaju s velikom dozom cinizma u obradi teme, kao i ekspresionističkim stilsko-retoričkim postupcima, kojima su zbunili, pa i odbili ondašnje gle-dateljstvo. Kloneći se realističkog prikaza, redatelji dijalogiziraju s fran-cuskim kulturalnim simbolima (Daumier, Renoir, Manet, Zola), i provlače ih kroz Marxovu vizuru klasnih borbi u Francuskoj. Na vizualnom planu agresivno pretapaju idilične prizore s brutalnim prizorima bitke, stvarajući grotesknu parodiju stvarnosti. Krupne planove odurnih aristokratskih lica koji blaguju u Versaillesu dok se u podnožju vodi krvava bitka supostavljaju činovima radničkog patriotizma, a isti efekt postižu i dramatičnim montažnim izmjenama podbuhlih obraza koje puni šampanjac i praznine na licima mrtvih boraca na barikadama. Ovom brzom kolažnom izmjenom prizora i motiva re-datelji stvaraju emocionalni odmak od radnje, pozivajući na osvještavanje aktivne gledateljske pozicije, na razmatranje vizualnih komponenata filma i njihovu interakciju u stvaranju značenja. Premda su avangardni aspekti Novog Babilona bili uzrokom nepopularnosti filma za Staljinove vlasti, upravo ovi elementi film čine iznimno zanimljivim današnjem gledateljstvu, a svojom inovativnošću koja još uvijek odzvanja uz soundtrack Dmitrija Šostakoviča, Novi Babilon potvrđuje svoje mjesto u vrhuncima sovjetskog nijemog filma.

Subota | 12/11 | 21.00 h | FILMOVI RUSKO-SOVJETSKOG CIKLUSA

Glazba: Dmitrij Šostakovič

NOVI BABILON

(Novyy Vavilon/Šturm neba, SSSR, 1929.)Režija: Grigorij Kozincev i Leonid TraubergUloge: Jelena Kuzmina, Pjotr Sobolevski, David Gut-man, Sofija Magarill, Sergej Gerasimov, S. Gusev, Andrej Kostričkin, Vsevolod PudovkinTrajanje: 93 min.

DIJETE

VELEGRADA

VECER JEVGENIJA BAUERA

TISUCU I DRUGA

PREVARA

SNOVI

(Ditia bol’shogo goroda, Rusija, 1914.)Uloge: Jelena Smirnova, Nina Kozlijaninova, Mikhail Salarov, Arsenij Bibikov, Lidija Tridenskaja, Emma BauerTrajanje: 37 min

(Tysiacha vioraio khitrost’, Rusija, 1915.)Uloge: Lina Bauer, S. Rasatov, Sergej Kvasnicki Trajanje: 20 min

(Grezy, Rusija, 1915.)Uloge: Aleksandar Virubov, N. Černobajeva, Viktor Arens Trajanje: 37 min

Nedjelja | 13/11 | 21.00 h | FILMOVI RUSKO-SOVJETSKOG CIKLUSA

Glazbena pratnja: Invisible Muffin People

Filmski autori ranog ruskog filma u razdoblju prije Revolucije uglavnom su ostajali u sjeni (filmove su prodavale zvijezde), no među rijetkim redateljima koji su se nametnuli kao jamci kvalitete najkreativniji i najoriginalniji svakako je bio Jev-genij Bauer (1865-1917), danas slavljen kao ključna figura rane ruske kinematografije. U filmske vode uronio je rela-tivno kasno, no u svega četiri godine autorskog rada uspio je snimiti preko 80 filmova, od kojih je trećina sačuvana. Premda poznat kao majstor melodrame, Bauer je bio prven-stveno veliki stilist i tehničar, vrhunski govornik filmskog jezika i strastveni istražitelj mogućnosti i potencijala novog medija. Pokretljivošću kamere, zumiranjem, retorički na-bijenim rakursima i montažom te precizno organiziranom i naglašenom mizanscenom Bauer je društveno-kritičke poruke svojih filmskih priča komunicirao na formalno uzbud-ljive i provokativne načine. Na tematskom planu Bauer je ostao upamćen po moćnim ženskim likovima, i ‘slabim’ muškarcima, pri čemu je u okviru melodrame remetio tradicionalnu rodnu hijerarhiju, propitujući tako društvene identitete. Motiv snažne žene i slabog muškarca razrađuje i u Djetetu velegrada te Snovima. U prvom se izravno i kritički bavi ur-banim životom i opasnostima koje u njemu vrebaju. Bezazlena i sirota djevojka nakon majčine smrti mora se uzdržavati kao krojačica, a uskoro postaje ljubavnica mladog bogataša, uz kojeg se preobražava u hladnu, elegantnu i rastrošnu ženu. Kad potroši njegov novac ostavlja ga, a on se ubija. Premda kritiziran zbog sporog ritma i naglašenog esteticizma, Bauer

Nedjelja | 13/11 | 21.00 h | FILMOVI RUSKO-SOVJETSKOG CIKLUSA

formom i vizualnošću savršeno odražava sadržaj i ključnu temu svog opusa, iskvarene društvene temelje, oslikavajući površinski zavodljiv, no emocionalno isprazan glamur bogataškog života. Bauera su tematski privlačili i ono-stranost, prošlost i snovi, kao i smrt, koja mu je bila redovit motiv. U mračnim Snovima shrvani se protagonist povlači iz svijeta nakon suprugine smrti, pa postaje opsjednut glumi-com koja joj je nalik; ova ruska proto-Vrtoglavica smatra se jednim od neupitnih remek-djela Bauerova opusa. U Tisuću i drugoj prevari Bauer se bavi ženskom seksualnošću, no opet na provokativan i rodno subverzivan način, te u žanru komedije. Bauerova supruga Lina glumi razuzdanu suprugu koja nadmudruje muža skrivajući ljubavnika u ormar, eks-presivnom i vragolastom mimikom izvlačeći najbolje iz ove bračne farse.

Profesionalno se počinje baviti glazbom sa 15 godina u Washingtonu, SAD. Završava studij klavira, tube i kompozicije na Youngstown State Universityu 1995. godine. Od tada svira s prepoznatljivim imenima američke blues i jazz scene: Eddie Daniels, James Moody, Ernie Krivda, Greg Bandy, Randy Jon-ston, Wycliff Gordan, Ralph Bowen i Sean Jones.Joe je takoder nastupao sa David “Fathead” Newmanom i blues legendom Koko Taylor i Lucky Petersonom. Nakon 1999., Joe predvodi bendove koji nastupaju u Bijeloj Kući, te Blues Alley, The Knitting Factory i The House of Blues.Od 2002 do 2004 Joe živi u New Yorku, gdje osniva Joe Kap Organ Trio (CDuradak: Joe Kap Organ Trio - Street Noise - Severn Records - 2004) i na-stupa u mnogim poznatim mjestima te održava dugotrajnu suradnju s trubačem Mark Rappom. Takoder nastupa s imenima poput Liberty Ellman, Avi Rothbard, Abraham Burton i Wess Andreson, Mark Ferber, Kyle Struve i Kim Thompson.2006. seli se u Hrvatsku gdje nastupa s poznatim glazbenicima poput: Tama-re Obrovac (Transhistria Electric - Necu više jazz kantat - Aquarius Records - 2009), Josipa Lisac (gost izvođač na Živim po svome - Croatia Records -2009), Elvis Stanić (Power trio band), Kruno Levačić, Igor Lumpert, KlemensMarktl, David Savčić (La Passion Escondida flamenco jazz group), TončiGrabušić (LeKAP QUARTET), Rivers (Veselje ti navješćujem - Aquariusrecords - 2008).

www.myspace.com/joekaplowitz

JOE KAPLOWITZ

GLAZBENICI - Biografije

Vitomir Ivanjek rođen je 22. srpnja 1969. godine u Zagrebu. Već sa svojih pet godina počinje učiti glasovir kod našeg istaknutog glazbenog pedagoga, prof. Blaženke Zorić, u čijoj klasi i maturira 1987. Također maturira i u MIOC-u 1988. godine, zbog velike ljubavi prema kompjuterima, na kojima piše i neke glazbene programe. Dobitnik je „Pogorelićeve stipendije“, nagrade Udruženja jugoslavenskih kompozitora te nagrade „Mira Sakač“.Školovanje nastavlja u Beču na Hochschule für Musik und darstellende Kunst, gdje upisuje studij u klasi prof. Alexandera Jenner te uspješno diplo-mira 1994. godine. Usavršava glasovir u klasi prof. Klare Harrer-Baranyi i popularnu glazbu u klasi prof. Mag. Reinharda Theisera, također u Beču. Član je HDGU-a i HZSU-a te radi i djeluje kao samostalni glazbeni umjetnik. Uz klasičnu glazbu od malena svira i zabavnu glazbu te spaja popularnu glazbu i klasične harmonizacije u koncertne aranžmane. Nastupa na do-brotvornim koncertima i festivalima te koncertira u Italiji, na Cipru i u Americi. Nastupao je sa Zagrebačkim solistima, orkestrom „Gaudeamus“, orkestrima MOC-a i HGZ-a, i snimao za radio i TV. Godine 1999. izdaje i svoj prvi CD i kazetu „Pušlec”, koji je bio i nominiran za nagradu Porin. Od 2003. izdao je niz CD-a s vlastitim skladbama, među kojima je i CD „Imaginarne vedute“ iz 2005., također nominiran za Porina.

www.vito.hr

VITOMIR IVANJEK

GLAZBENICI - Biografije

Jazz sastav Invisible Muffin People, osnovan 2011., čine četiri jazz muzičara iz Zagreba čiji su fokus slobodna improvizacija i spontana skladba. Ova dinamična i uzbudljiva grupa nastupa na različitim događanjima, filmskim i pjesničkim festivalima te koncertima na otvorenom u Zagrebu i okolici. Članovi banda Invisible Muffin People su Joe Kaplowitz (klavijature i tuba), vokalistica Lela Ka-plowitz, Davor Križić (truba) i Kolja Gjoni (perkusija).

Kućni teatar Škripzikl je diverzantska glazbeno-pantomimska-klaunska organizacija koja izvodi predstave za djecu, odrasle i jako stare ljude. Specijalizirali su se za posebnu vrstu nastupa po kućama, ali ih se kroz zadnjih šest godina moglo vidjeti po kazalištima, galerijama, klubovima, pu-bovima, trgovima, ulicama, vrtovima i tavanima. Kroz to su vrijeme prošli kroz nekoliko različitih faza i raznih promjena u izrazu, a u vlastitoj su produkciji snimili nekoliko spotova/kratkih fimova (koje nazivaju “dječjim filmovima za odrasle”), izveli popriličan broj “grotesknih performansa”, pantomimskih nastupa i skečeva iznenađenja, koncerata, klaunovskih predstava, a pojavili su se i u mnogo radijskih i tv-emisija, te u raznim kombinacijama nastupali u Sloveniji, Portugalu, Španjolskoj i Engleskoj. Istražuju i njeguju estetiku nijemog filma i vaudvillea s početka 20.stoljeća. Stalna postava ovog kućnog teatra broji pet članova, no u raznim projektima sudjeluje oko petnaes-tak suradnika iz raznih područja stvaralaštva (redatelji, snimatelji, montažeri, fotografi, dizajneri). Glazbeni video “Nemoj tamo, nemoj - tu si!” i kratki film „Nestajanje“ ušli su u konkurenciju međunarodnog festivala crno-bijelog filma u Portu. Na istom festivalu izvode pantomimsku pred-stavu 2010. godine.2011. godina obilježava nastup po kućama u Londonu, te organizacija turneje po drugim gradovima Engleske i Nizozemske.www.myspace.com/etuietuisoniczoil

INVISIBLE MUFFIN PEOPLE

KUCNI TEATAR SKRIPZIKL

GLAZBENICI - Biografije

Dj Frajman poznati je dugogodišnji radijski glazbeni ured-nik i jedan od pokretača zagrebačke i hrvatske klupske ele-ktronske DJ scene s početka devedesetih godina prošloga stoljeća. Ne smatra da je jedino najnovija glazba relevantna, stoga se na njegovim rezidentnim večerima “Plesnjak do 2” pleše uz Arethu, The Kinks, Talking Heads, Haustor, Euryth-mics kojima društvo prave Adele, The White Stripes, TBF, Vampire Weekend, Roisin Murphy i mnogi drugi..

Vidimo se u subotu!

Mario Kovač rođen je 25.10.1975. a umrijet će, kao i svi ostali na svijetu, 11.11.2011.

DJ Mario Kovač puštat će veselu i plesnu glazbu po svojim željama, uglavnom bendove koji se abecedom i stilom nalaze između ABBE i ZZ TOPa. Glazbene želje neće ispunjavati jer nije Juke Box!

DJ FRAJMAN DJ MARIO KOVAC

DJs - Biografije

IZDAVAČ:Centar za kulturu Trešnjevka

ZA IZDAVAČA: Ljiljana Perišić

SELEKTORI FILMOVA: Mima Simić, Nikica Gilić, Juraj Kukoč, Vedran Šuvar

SELEKTOR GLAZBE: Goran Jerković

UREDNICI: Maja Mihovilović i Veselko Leutar

AUTOR IZLOŽBE: Juraj Kukoč

POSTAV IZLOŽBE: Saša Martinović Kunović

OBLIKOVANJE: Stanislav Habjan, Joško Jureškin / Petikat

TISAK:Birotisak

NAKLADA: 1000

ORGANIZATOR: Centar za kulturu Trešnjevka

www.cekate.hr

Partneri festivala

Medijski pokrovitelji