6/20187. veljaèe 2018.

„Razmahat æe se bezakonje i ohladnjeti ljubav

mnogih" (Mt 24, 12)

Lažni proroci su oni „šarlatani" koji nude jednostavna

i brza rješenja na patnje, koja se ubrzo pokažu potpuno

nedjelotvornima. Kolikim se mladim ljudima nudi lažni

lijek droge, „jednokratnih" odnosa, lake ali nepoštene

zarade! Koliki su, nadalje, uhvaæeni u zamku potpuno

virtualnog života, u kojem se odnosi èine

jednostavnijima i iskrenijima da bi se kasnije pokazali

besmislenima u svoj svojoj dramatiènosti! Ti

prevaranti, koji nude bezvrijedne stvari, oduzimaju

ljudima ono najvrjednije: dostojanstvo, slobodu i

sposobnost za ljubav, istaknuo papa Franjo u poruci za

korizmu

1046. festa sv. Vlaha

Festa sv. Vlaha dar je koji smo dužni èuvati, s vjerom

obogatiti i obogaæenog s ljubavlju proslijediti buduæim

generacijama, kako bi i naši potomci u sv. Vlahu

prepoznavali svog parca, a u njegovoj Festi nadahnuæe

za biti bolji ljudi i zauzetiji vjernici u zalaganju za opæe

dobro, poruèio biskup Mate Uziniæ otvarajuæi Festu –

Pontifikalno euharistijsko slavlje predvodio rijeèki

nadbiskup Ivan Devèiæ a tradicionalnu misu na Gorici

sv. Vlaha zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ

20. obljetnica smrti misionara fra Vjeke Æuriæa

Spomen-slavlje u rodnoj Osovi predvodio kardinal

Vinko Puljiæ a u Kiwumu biskup Marko Semren

Domovinske vijesti

Caritas Dubrovaèke biskupije èlan Hrvatske mreže protiv siromaštva

Izaslanstvo Peèuške biskupije posjetilo Požešku biskupiju

Zareðen novi ðakon Križevaèke eparhije Livio Marijan

Biskup Škvorèeviæ sa zatoèenicima srpskog logora u Staroj Gradiški

Regionalni susret inicijative 40 dana za život za podruèje Dalmacije

Nadbiskup Barišiæ primio Ninu Kuluz

Sjednica Pastoralnoga vijeæa Splitsko-makarske nadbiskupije

„Molitveni doruèak" u Sisku

Novi ravnatelj i urednik o HKM-u

Crkva u Hrvata

Duhovno–studijsko putovanje ðakona u biskupiju Murska Sobota u

Sloveniji

Uz pomoæ hrvatskog naroda izgraðena crkva Marije Pomoænice u

Ruandi

Susret dijecezanskih sveæenika s biskupom Komaricom

Biskup Živkoviæ predvodio slavlje u Kotoru

Zapoèeli VIII. dani pobijenih hercegovaèkih franjevaca

Sveæenik Krèke biskupije Vedran Kirinèiæ postao upraviteljem

njujorške župe

Inozemne vijesti

Kardinal Parolin o situaciji katolika u Kini

Sveta Stolica na Olimpijskim igrama u Južnoj Koreji

Papa Franjo s èlanovima Nacionalnog vijeæa za borbu protiv

lihvarenja

Papa Franjo primio predsjednika Erdogana

Prilog dokumenti

Misa – liturgija rijeèi

Ulica - mjesto radosnog navještaja evanðelja

Domovinske vijesti

Sjednica Konferencije nacionalnih duhovnih asistenataFranjevaèkoga svjetovnog redaZagreb, 30.1.2018. (IKA) - Prva sjednica Konferencijenacionalnih duhovnih asistenata Franjevaèkoga svjetovnogreda (OFS) u novome dvogodišnjem mandatu održana je 30.sijeènja u samostanu franjevaca konventualaca nazagrebaèkom Svetom Duhu, pod predsjedanjem fraVladimira Vidoviæa, OFMConv, novoga predsjednikaKonferencije. Sudjelovali su i svi ostali èlanovi: novi tajnikKonferencije fra Zvonimir Brusaè, TOR, fra Mate Bašiæ,OFM, te fra Anto Pervan, OFMCap.Na poèetku su se osvrnuli na susrete i aktualna pitanja uHrvatskome nacionalnom bratstvu Franjevaèkogasvjetovnog reda u razdoblju poslije sjednice Konferencije ulistopadu. Zatim se govorilo o sudjelovanju nacionalnihasistenata na sljedeæoj sjednici Nacionalnog vijeæa OFS-a 3.veljaèe. Dogovoreno je i sudjelovanje na IX. nacionalnomseminaru za formaciju koje organizira Povjerenstvo zaformaciju Nacionalnog vijeæa OFS-a, a održat æe se od 16.do 18. veljaèe u Duhovnom centru sestara kæeri Božjeljubavi u Granešini (Zagreb).Središnja toèka dnevnog reda bila je posveæena XII.nacionalnom teèaju za duhovne asistente Franjevaèkogasvjetovnog reda i Franjevaèke mladeži (FRAMA), koji æe seu organizaciji ove Konferencije i Konferencije nacionalnihduhovnih asistenata FRAMA-e održati od 26. do 28. veljaèeu Kuæi susreta Tabor u Samoboru o temi „Pomoæi èlanovimaOFS-a i FRAMA-e u svjedoèenju vjere u društvu".

Film o Dubrovaèkim trombunjerima i fotomonografija„Sveti Vlaho 2016"Dubrovnik, 30.1.2018. (IKA) - Promocija dokumentarnogfilma „Dubrovaèki trombunjeri - vjera, ponos i tradicija" ifotomonografije „Sveti Vlaho 2016" održani su u utorak 30.sijeènja u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku u sklopudogaðanja „Ususret sv. Vlahu". Film i fotomonografijupredstavili su predsjednik udruge Dubrovaèki trombunjeriTomislav Macan, povjesnièarka umjetnosti Maja Nodari irektor zborne crkve Sv. Vlaha mons. Toma Luèiæ.Predstavljanje je moderirao povjesnièar umjetnosti IvanViðen, koordinator kulturnih dogaðanja „Ususret sv. Vlahu".Autor dokumentarnog jednosatnog filma je Toni Miletiæ izLMT Studio Dubrovnik, a nakladnik fotomonografije jetvrtka „Manjgura". Predsjednik Macan na poèetku je pozdravio sve okupljene,ukljuèujuæi i dubrovaèkoga biskupa Matu Uziniæa, teistaknuo kako velik broj okupljenih sugraðana na ovompredstavljanju potvrðuje kako rad trombunjera ima pravuvrijednost. „Posebna je èast biti dio Feste, dati svoj doprinossvakoj Festi i upravo ovim želimo pokazati da Festa živi snama, ali i kako smo mi ti koji èinimo tu Festu uzvišenom isveèanom. Kako nam je ponos svake godine sudjelovati",kazao je Macan. Istaknuo je i kako æe sav novac koji seprikupi od prodaje DVD-a filma i fotomonografije iæi uhumanitarne svrhe. Najavio je i kako se priprema posebnamonografija, ali i film za 2020. godinu. Povjesnièarka umjetnosti Nodari kazala je kako sezapisivanjem i snimanjem dogaðaja èuva nematerijalnakulturna baština od zaborava, te kako se iz filma može jasnovidjeti koliki doprinos svome Parcu daju Dubrovaèkitrombunjeri. Podsjetila je i kako u Festi sudjeluju i nekidrugi èlanovi Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske,

èiji su èlanovi od samog njezinog osnivanja i Dubrovaèkitrombunjeri, a to su Kegleviæeva straža Kostel, Požeškagradska straža, Rapski samostrelièari i drugi. O samom filmukazala je da ovakve dokumentarne materijale treba uvijekiznova raditi kako se ne bi zaboravili ljudi, kao gospar AntunKnego koji je preminuo prošle godine, a koji je bio ne samotrombunjer nego i barjaktar i festanjul. „Od kamena, na kamenu stoji kip. Stoji gleda, sluša i šuti.Baš kako dolikuje jednom sijedom, mudrom starcu, a k tomei svecu. I upravo zato što šuti potrebni su mu jakiglasnogovornici. Gdje ih naæi nego u trombunjernima. Onisu ti koji najavljuju poèetak Feste, koji krèe puteve zaprocesije", rekao je rektor Luèiæ. Njihovu važnost potvrdioje kazavši kako trombunjeri èuvaju tradiciju i identitet ovogkraja, ali i na svoj naèin cijelog hrvatskog naroda kao diopovijesnih postrojbi. Na sveèanosti Dubrovaèki trombunjera svoju pjesmu otrombunjerima proèitao je Marko Gleð, a na kraju jepredsjednik Macan podijelio zahvalnice dugogodišnjim izaslužnim èlanovima trombunjera kao i ustanovama ipojedincima koji podupiru njihovo djelovanje. Dubrovaèki trombunjeri, starim nazivom lumbardijeri sv.Vlaha, poèinju i završavaju Festu sv. Vlaha, te aktivnosudjeluju u cijeloj Festi. Pucanje iz trombuna dogaða seuvijek kontrolirano, prema zapovijedi glavnog zapovjednika,osim na dijelu neasfaltiranog puta na Gorici sv. Vlaha nazavršetku Feste, gdje pri dolasku i povratku mogu slobodnopucati. Zanimljiv je i detalj da za vrijeme prve veèernjemolitve u katedrali uoèi sv. Vlaha dok biskup kadi moæiglave sv. Vlaha, trombunjeri u luci u dostojanstvenom ritmuispaljuju plotune. Nastanak Dubrovaèkih trombunjera veže se uz 1417. godinu,a uniforme u kojima se danas pojavljuju i po kojima suprepoznatljivi na svim važnijim dogaðanjima u Gradu, ali išire, su novijeg datuma.

Caritas Dubrovaèke biskupije èlan Hrvatske mrežeprotiv siromaštvaDubrovnik, 31.1.2018. (IKA) - Caritas Dubrovaèkebiskupije primljen je u èlanstvo Hrvatske mreže protivsiromaštva. Ta odluka donesena je na sjednici Izvršnogodbora. Caritas Dubrovaèke biskupije zahtjev za uèlanjenjeposlao je u prosincu 2017. s ciljem sudjelovanja uprojektima radi iskorjenjivanja siromaštva na podruèju RH iEuropske unije. Kako stoji na službenim stranicama, Hrvatska mreža protivsiromaštva osnovana je kao nacionalna mreža udruga ifizièkih osoba koje se bave pružanjem usluga izagovaranjem siromašnih, ranjivih i socijalno iskljuèenihosoba te javnom politikom u podruèju siromaštva uHrvatskoj. Mreža od 28. lipnja 2014. godine djeluje i kaoèlanica Europske mreže protiv siromaštva (EAPN –European AntiPoverty Network). Cilj Mreže je utjecati na iskorjenjivanje siromaštva putemzagovaraèkih aktivnosti i utjecanjem na javne politike,pokretanjem razlièitih inicijativa, uz kontinuiranu suradnju sEuropskom mrežom protiv siromaštva. Na taj naèin Mrežaobjedinjava interese razlièitih ranjivih skupina, koje takoðerimaju priliku sudjelovati kao samozagovaratelji unutarMreže i putem posrednika-organizacija civilnog društva.

Domovinske vijesti ika

2 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

Primopredaja službe predstojnika Nacionalnog ureda zakatolièke školeZagreb, 31.1.2018. (IKA) - U prostorima Hrvatskebiskupske konferencije u Zagrebu 31. sijeènja obavljena jeprimopredaja službe predstojnika Nacionalnog ureda zakatolièke škole. U nazoènosti predsjednika Vijeæa HBK zakatolièki odgoj i obrazovanje požeškog biskupa AntunaŠkvorèeviæa i generalnog tajnika HBK dr. Petra Paliæa,donedavna voditeljica spomenutog Nacionalnog ureda IvanaPetrak ud. Mokri, predala je Ured s njegovim arhivom idrugim predmetima novoizabranom predstojniku Ureda nanedavnom izvanrednom plenarnom zajedanju HBK IviciŽuljeviæu. Èinu primopredaje nazoèio je i novi tajnik UredaHrvoje Tikviæ. Biskup je podsjetio nove dužnosnike naulogu i zadaæe koje ima Nacionalni ured s obzirom nafunkcioniranje jedinstvenog sustava katolièkih škola uHrvatskoj sukladno Zakoniku kanonskoga prava,provedbenom Ugovoru izmeðu HBK i Vlade RH okatolièkim osnovnim i srednjim školama, propisimaRepublike Hrvatske, te Odredbama HBK o katolièkimosnovnim i srednjim školama. Za izvršavanje tih zadaæaformirano je pri Uredu Povjerenstvo za trajnu formacijudjelatnika katolièkih škola, koje æe se pobrinuti za susret tevrste u travnju. Pored toga, zakljuèeno je da za provedbuUgovora izmeðu Svete Stolice i Republike Hrvatske osuradnji na podruèju odgoja i kulture, koji predviða vlastitikurikulum katolièkih škola, pri Uredu nastavi s radomPovjerenstvo za izradu plana i programa katolièkih škola uèijem je sastavu Odbor za srednje škole te Odbor za osnovneškole s novim voditeljem koji æe uskoro biti postavljen.Konaèno, dogovoreno je da Nacionalni ured razmotridosadašnje funkcioniranju Odredbi HBK o katolièkimosnovnim i srednjim školama, koji je potvrðen adexperimentum na tri godine, te da za proljetno plenarnozasjedanje HBK u travnju pripravi prijedlog njegoviheventualnih promjena.

Rijeka: Blagdan sv. Ivana Bosca u znaku važnihobljetnicaRijeka, 31.1.2018. (IKA) – Salezijanci u Rijeci sveèano su31. sijeènja proslavili blagdan svog utemeljitelja sv. IvanaBosca. Ovogodišnja proslava u župi Marije Pomoænice bilaje u znaku stoljeæa salezijanske prisutnosti u Rijeci te 25.obljetnice djelovanja Salezijanske klasiène gimnazije.Sveèano euharistijsko slavlje u salezijanskoj crkvi predvodioje rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ.Zahvalio je salezijancima na svemu što su uèinili u njihovojstogodišnjoj prisutnosti u Rijeci kao i na svemu što i daljeèine, posebno njegujuæi svoju karizmu okupljanja ipouèavanja mladih ljudi. „Slaviti blagdan don Bosca nemožemo bez da se osvrnemo na pitanje mladih danas. Velikisu izazovi odgoja jer danas su brojni drugi izvoriinformacija, posebno novi internetski mediji, koji roditeljimaotežavaju zadaæu i koji su stubokom promijenili životemladih ljudi", rekao je nadbiskup te objasnio da je osnovnopitanje kako na mlade prenijeti prave vrijednosti. „To jemoguæe samo ako se tome potpuno predamo kao don Boscokoji je bio jedinstven u svojoj ljubavi prema mladima",objasnio je nadbiskup te zaželio svima koji s mladima radeda im don Bosco bude trajno nadahnuæe. Dvoje mladih,supružnici Novakoviæ, na misi su sveèano dali apostolskaobeæanja da æe nasljedovati nauk i primjer don Bosca teživjeti autentiènu karizmu salezijanaca te su tako službenoprimljeni meðu zajednicu salezijanskih suradnika.

Salezijanci na Kmanu proslavili blagdan utemeljitelja sv.Ivana BoscaSlavlje predvodio nadbiskup Barišiæ, èestitavši salezijancimazlatni jubilej života i rada u gradu Splitu, te zahvalioGospodinu na svakom darovanom dobru koje je udijeliosvim ljudima preko salezijanaca u proteklih pedeset godinaSplit, 31.1.2018. (IKA) - Salezijanska župa MarijePomoænice na splitskom Kmanu u srijedu 31. sijeènjaproslavila je blagdan sv. don Ivana Bosca, utemeljiteljaDružbe salezijanaca (SDB). Središnje misno slavljepredvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ ukoncelebraciji s desetak sveæenika.Na poèetku mise sve je pozdravio ravnatelj salezijanskezajednice don Mirko Barbariæ, koji je, izmeðu ostaloga,kazao: „Mi, salezijanci, ovdje na Kmanu, cijela salezijanskadon Boscova duhovna obitelj i vjernici ove župe na osobitnaèin doživljavamo ovu godinu kao poseban znak Božjeljubavi i povjerenja u naše odgojno-pastoralno poslanje kojeje veæ 50 godina ovdje prisutno. Ova godina intonirana jeslavljima 50. obljetnice sa završnicom u svibnju (26./27.svibnja) kad æe nas pohoditi deveti don Boscov nasljednikdon Angel Fernandez Artime – vrhovni poglavar, a sve ucilju obnove odnosno krila za novi let po evanðeoskimfrekvencijama u don Boscovu duhu."Nadbiskup je salezijancima èestitao zlatni jubilej života irada u gradu Splitu, blagdan utemeljitelja sv. Ivana Bosca teje zahvalio Gospodinu na svakom darovanom dobru koje jeudijelio svim ljudima preko salezijanaca u proteklih pedesetgodina. U svjetlu Godine majèinstva i pripreme za Treæinacionalni susret hrvatskih katolièkih obitelji u središtepropovijedi stavio je don Boscovu majku Margaritu i njezinuulogu u njegovu životu. „Don Bosco ne bi bio to što je bioda nije bilo njegove majke Margarite, njegove odgajateljice ipedagoginje, poznate kao 'mame siromašnih djeèaka' okojima je skrbila zajedno sa svojim sinom. Dok su neki donBosca upozoravali da ne ide u redovnike jer kao siromašanneæe moæi pomoæi majci, ona mu je odluèno rekla da ježivjela kao siromašna i da æe umrijeti kao siromašna te dabude li se on obogatio u Božjem pozivu neæe mu više prijeæipraga kuæe", isprièao je nadbiskup Barišiæ dodavši da jeMargarita bila velika i mudra žena, koju je godine 2006.papa proglasio blaženom. „Drage majke, vi dobro razumijete bl. Margaritu i donBosca. Gospodin vam je udijelio veliku zadaæu odgajanjavaše djece. Vi ste ognjište i toplina, svjetlo i središte vašeobitelji, vi povezujete odnose i gradite mostove u obitelji.Gospodin vam je dao da gledate oèima srca. Vaša rijeè imasnagu i težinu u životu vaše djece. Vi znate šutjeti i govoritikada i kako treba. Nema 'idealne' majke jer svi smoogranièeni svojim grijesima, strahovima i ranama, ali zato jesvaka majka svetinja", naglasio je nadbiskup. „Kao i zaBosca tako i za majku nema bezizlazne situacije i nemaizgubljenoga èovjeka. Majka nikada neæe prekrižiti svojedijete. Svatko od nas ima neke talente koje treba razvijati iima svoju zadaæu u ovome svijetu. Budite radosni, a to znaèiizaðite iz svoga egoizma, ljubite druge, sve što radite - radites ljubavlju. Odgoj ali i radost je pitanje srca i ljubavi", kazaoje mons. Barišiæ. U svjetlu don Boscovih pouèljivih rijeèipozvao je roditelje da se radije svladavaju nego ljute nasvoju djecu, da ih radije uvjeravaju nego im prijete, da radijerazgovaraju s njima nego ih kažnjavaju. Da bismo poput donBosca mogli biti pravi odgojitelji, trebamo se moliti Bogu iBlaženoj Djevici Mariji da s vjerom, nadom i ljubavljupristupamo situacijama i ljudima.

Domovinske vijestiika

37. veljaèe 2018. broj 6/2018

Donacija vozila za prijevoz štiæenika Caritasova doma uBrezoviciMeðunarodna humanitarna organizacija Humanity FirstGermany darovala Caritasu Zagrebaèke nadbiskupije kombiza prijevoz djece i mladih s tjelesnim i mentalnim ošteæenjemZagreb, 1.2.2018. (IKA) - Meðunarodna humanitarnaorganizacija Humanity First Germany darovala je CaritasuZagrebaèke nadbiskupije kombi za prijevoz djece i mladih stjelesnim i mentalnim ošteæenjem. Primopredaja vozila marke Opel VIVARO, vrijednostisedamdeset tisuæa kuna, uprilièena je 1. veljaèe u Kuæi zazbrinjavanje djece i mladih s tjelesnim i mentalnimošteæenjem „Bl. Alojzije Stepinac" u Brezovici. U nazoènosti predstavnika organizacije Humanity FirstGermany Zubair Khana te imama i misionara Ahmadijemuslimanskog džamata Hrvatska Rana Munawwara,kljuèeve vozila predao je volonter organizacije HumanityFirst Sead Mulabegoviæ. Donaciju je preuzela ravnateljicaCaritasa Zagrebaèke nadbiskupije s. Jelena Lonèar, unazoènosti tajnika Caritasa Zvonka Ercega i voditelja KuæeZorana Kljajiæa. Predstavnik organizacije Humanity First Germany ZubairKhan izjavio je tom prigodom uime darovatelja:„Muslimanska zajednica Ahmadija i njezina inicijativaHumanity First raduje se što ovakav dogaðaj pokazuje da zadobra djela ne smije biti prepreka ni vjerska, ni nacionalnaniti politièka pripadnost. Mi Ahmadi muslimani smoislamski pokret koji je nastao krajem 19. stoljeæa i suštinskismo okrenuti promociji i oèuvanju mira i miroljubivogdijaloga meðu religijama i nacionalnostima. Naša inicijativaHumanity First (Humanost na prvom mjestu) s geslom:'Ljubav za sve, mržnja za nikoga' djeluje u Hrvatskoj od2014. godine i od tada smo angažirani u više vlastitihprojekata, ali i kao suradnici ostalih karitativnihorganizacija, poput Caritasa danas, da pomognemopotrebitim ljudima. Danas smo se okupili s našim dragimsuradnicima iz Caritasa s ciljem da darujemo kombi s devetsjedala za što lakši prijevoz štiæenika Caritasovog doma uBrezovici". Ravnateljica zagrebaèkog Caritasa s. Jelena Lonèar rekla jeda je donacija došla u pravi èas jer èetvrto kombi-vozilo,koje je neophodno za redoviti prijevoz korisnika, više nijeupotrebljivo. „Za redoviti prijevoz šezdesetak djece, kojapohaðaju razne centre za odgoj i obrazovanje ili škole uZagrebu, svakodnevno su nam potrebna minimalno èetirivozila, jer te ustanove rade u smjenama, a nalaze se u raznimdijelovima grada (u Dupcu Centar za autizam, zatim Centarza odgoj i obrazovanje Dubrava, OŠ Grigor Vitez,Poliklinika Suvag, OŠ Nad lipom, Centar za odgoj iobrazovanje Goljak). Osim toga ta ista vozila služe nam i zaprijevoz djece do ambulanata i/ili bolnica, na razne izlete, uposjete i slièno. Vozila iz Brezovice kreæu veæ oko 7 satiujutro, a vraæaju se oko 19 sati naveèer, a svako od njihdnevno prijeðe 200 do 300 kilometara", pojasnila je. Potomje zahvalila dobroèiniteljima za darovano vozilo, izrazivšinadu u nastavak suradnje dviju humanitarnih organizacija. Darovatelje, meðu kojima je bila nazoèna i Mulabegoviæevasupruga Nasiha te ahmadija i volonter Balde Saiko Yahya,ravnateljica Caritasa i voditelj Kljajiæ proveli su krozstambene jedinice i druge prostorije kompleksa uBrezovièkoj cesti 98. Tijekom obilaska goste su podrobnijeupoznali s radom kuæe koja trenutaèno ima 75 korisnika od3. do 21. godine na dugotrajnom smještaju i 20 korisnika(odraslih osoba s invaliditetom) na boravku.

Dan posveæenog života u BjelovaruBjelovar, 1.2.2018. (IKA) - Redovnice i redovnici kojidjeluju u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji proslavili su Danposveæenog života u predveèerje blagdan Svijeænice, 1.veljaèe, u bjelovarskoj katedrali. U sveèanoj pjevanojVeèernjoj molitvi sudjelovali su, sveæenici, franjevci,bazilijanke iz Križevaca, redovnice kæeri Božje Ljubavi izKriževaca, klanjateljice Krvi Kristove iz Bjelovara,milosrdnice sv. Vinka Paulskoga iz Grubišnog Polja, sestreNaše Gospe iz Bjelovara i službenice Milosrða iz Vrbovca.Pjevanje na misi koju je predvodio bjelovarsko-križevaèkibiskup Vjekoslav Huzjak animirao je Župni zbor podvodstvom orguljašice Valentine Vedriš. U propovijedibiskup je ohrabrio redovnice i redovnike za buduæe dane iradosno svjedoèenje Evanðelja ovom „zbunjenom" svijetu,rekavši: „Svjetlo koje èovjeka vodi je Krist Gospodin kojiobasjava put u srcima apostola i ljudi. Vi redovnice iredovnici svjedoèite svijetu svoju posveæenost i buditesvjetlost na prosvjetljenje naroda, koje je vidio i sveti staracŠimun". Nakon biskupove homilije redovnice i redovniciobnovili su svoja zavjetna obeæanja uz zapaljene svijeæe, ana kraju mise svi zajedno s vjernicima izmolili su Molitvu zanova duhovna zvanja. Jedna od redovnica izrekla je zahvalubiskupu te uime svih redovnica i redovnika uruèila je darbiskupu. Pjesmom „Zdravo Djevo" pozdravili su BezgrešnuDjevicu Mariju i procesijom završili duhovno slavlje Danaposveæenog života.

Dubrovnik: Predstavljena knjiga o Zbornoj crkvi Sv.VlahaDubrovnik, 1.2.2018. (IKA) - Pred brojnim Dubrovèanima injihovim gostima u èetvrtak 1. veljaèe predstavljanjemznanstvene monografije „Zborna crkva Sv. Vlaha uDubrovniku" završen je ovogodišnji niz dogaðanja „Ususretsv. Vlahu", koja se tradicionalno održavaju pred Festu. Uvodnièar veèeri povjesnièar umjetnosti Ivan Viðen napoèetku je istaknuo kako je veza sv. Vlaha i Dubrovnikaposljednjih petnaestak godina oznaèena raznim dogaðajima iobljetnicama. Uz brojne vrijedne umjetnièke i znanstvenedoprinose ne samo dubrovaèkih autora nastale u tomrazdoblju istaknuo je antologiju Sveti Vlaho dubrovaèkiparac u hrvatskoj književnosti, koju je godine 2001. objaviodubrovaèki ogranak Matice hrvatske, potom izložbu Sv.Vlaho u povijesti i sadašnjosti u organizaciji Dubrovaèkihmuzeja 2012., zatim 300. obljetnicu dovršetka izgradnjesadašnje barokne crkve Sv. Vlaha 2015., koja je upravotijekom te svoje jubilarne godine bila zatvorena radinajopsežnijih restauratorskih zahvata u svojoj povijesti tenaravno veliki jubilej 1700. godina muèeništva sv. Vlahakoji se obilježavao kroz 2016. godinu. Podsjetio je kako jevrijednost dubrovaèkoga naèina slavljenja sveca zaštitnikaprepoznao UNESCO, uvrstivši Festu sv. Vlaha upisom napopis nematerijalne kulturne baštine èovjeèanstva 2009.godine. Predstavljaèi knjige „Zborna crkva sv. Vlaha" bili suhrvatski povjesnièari umjetnosti i znanstvenici KatarinaHorvat-Levaj (glavna urednica knjige), Željka Èorak, IgorFiskoviæ, Tonko Maroeviæ i Damir Tuliæ. Monografija „Zborna crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku"objavljena je u sunakladništvu èetiri izdavaèa Dubrovaèkebiskupije, Zborne crkve Sv. Vlaha, Instituta za povijestumjetnosti i nakladnika ArTresor. Rad na ovoj knjizi oZbornoj crkvi Sv. Vlaha u Dubrovniku ustvari je nastavakprojekta kojim se želi osvijetliti i detaljnije približiti važnesakralne spomenike iz grada Dubrovnika, a prva takvaobjavljena knjiga bila je ona o katedrali Gospe Velike iz

Domovinske vijesti ika

4 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

2014. godine. Monografija na pregledni naèin izlažerezultate znanstvenih istraživanja o sadašnjoj baroknoj crkvidubrovaèkoga parca, ali i o ranijoj srednjovjekovnoj crkvi naistome mjestu. Mnogi novi podaci i zakljuèci koji se ovdjeprvi put objavljuju zasigurno su doprinos ne samo našojpovijesti umjetnosti veæ i smještanju crkve Sv. Vlaha ukontekst europske barokne arhitekture, reèeno je napredstavljanju. Èorak je u izlaganju poetski izložila širok vremenski lukštovanja sv. Vlaha od prvih srednjovjekovnih legendi, pa svedo danas, isprepliæuæi to sa sukcesivnim gradnjama ipopravcima prve, a potom i postojeæe crkve podignute Parcuna èast. Poentirala je podukama iz te povijesne sukcesijekoje bi mogle koristiti našemu naraštaju. Akademik IgorFiskoviæ predstavio je prva poglavlja knjige koja govore osrednjovjekovnoj crkvi Sv. Vlaha koja se nalazila na mjestusadašnje barokne crkve. Gradnja te crkve zapoèela jesredinom 14. stoljeæa i ona je preživjela Veliku trešnju iz1667. godine, ali je uništena u požaru 1705. godine. Važnostte crkve za stari Dubrovnik ogleda se u i èinjenici da je staragotièka crkva Sv. Vlaha bila svojevrsni pandan romanièkojkatedrali, jer jedna od odluka Maloga vijeæa o njezinojgradnji odreðuje neka se dovrši „na naèin crkve Sv. MarijeVelike" (katedrale). U knjizi je prvi put objavljena i vizualnarekonstrukcija te kasnosrednjovjekovne crkve izraðena naosnovu rezultata arheoloških istraživanja i arhivskihdokumenata. Akademik Maroeviæ je kao jedan od recenzenata knjigenaveo njezine znanstvene kvalitete i istaknuo je kako je lik jesvetoga biskupa iz Kapadocije doista bio državni i crkveniamblem i do danas je zajedno s crveno-srebrenim grbomostao najvažniji vizualni simbol kolektivnoga identitetaGrada i njegove Republike, ali i njegove (nad)biskupije.Spomenuo je kako su mnoga istraživanja Instituta za povijestumjetnosti još od njegova osnutka bila vezana upravo zaDubrovnik i kako je ova knjiga logièan nastavak tog trajnoginteresa Instituta za dubrovaèke teme. Tuliæ je predstavio poglavlja koja govore o arhitekturi iopremi barokne crkve. Posebno je istaknuo zanimljivostodabira projektanta crkve, koji je ustvari bio primarno kipar,a ne arhitekt i to iz Dubrovniku rivalske Venecije. No,Marino Groppelli je mudrom odlukom dubrovaèkoga Senatau Dubrovniku dobio priliku projektirati i tu je stvorio jednood najvažnijih djela baroka u Hrvatskoj. Smatra kakopojedine dijelove interijera, posebno glavni oltar (o kojemusu u knjizi dani novi podaci) i baroknoga kuæišta orguljakoje je oslikao dubrovaèki slikar Petar Mattei (Matejeviæ),treba posebno visoko vrednovati. Kipovi i slike u crkvitakoðer su zanimljivi, posebno sa stajališta da su neki od njihiz ranijih razdoblja te su majstorski ukomponirani u novibarokni interijer. Osvrnuo se i na brojne nove podatke kojedonosi poglavlje o tekstilu i liturgijskome ruhu iz Parèevecrkve te poglavlje o zlatnim i srebrenim liturgijskimpredmetima i uresima. Istaknuo je i poglavlje u knjizi kojegovori o crkvi Sv. Vlaha nakon pada Republike jer ondjeizneseni podaci dokazuju jaki kontinuitet u održavanju iopremanju crkve sve do suvremenoga vremena, donoseæidjela kipara Marina Radice i slikara Ive Dulèiæa. Urednica knjige Horvat-Levaj posebno je zahvalilaDubrovaèkoj biskupiji i Zbornoj crkvi Sv. Vlaha na trajnojpodrški koju su pružali radu na monografiji. Potom jeukratko izložila tijek nastanka ove knjige i najvažnije noveznanstvene doprinose koje ona donosi. Predstavila je i autorepojedinih poglavlja, a to su Nella Lonza, Danko Zeliæ, AnaMarinkoviæ, Katarina Horvat-Levaj, Radoslav Tomiæ, ŽeljkaÈorak, Daniel Premerl, Silvija Baniæ, Bojan Goja, IvanViðen i Antun Baæe. Dodala je kako su arhitektonski nacrti i

kvalitetne fotografije takoðer važan dio svake ovakve knjige;nacrte su izradili arhitekti Ivan Tenšek, Ivana Valjato-Vrus iDavor Zuljan s Instituta za povijest umjetnosti, a autorbrojnih fotografija u ovoj knjizi je fotograf Paolo Mofardin sistoga Instituta. Zahvalila je i Franji Kišu iz nakladnièkekuæe ArTresor iz Zagreba na trudu uloženome u grafièkooblikovanje knjige. Znanstvena monografija Zborna crkvasv. Vlaha u Dubrovniku ima 460 stranica, a uz predgovorbiskupa Mate Uziniæa te brojne fotografije i nacrte imaukupno 13 poglavlja, opremljena je kronologijom i regestomarhivskih dokumenata o crkvi, katalogom umjetnina,popisom literature i kazalima.

Vodnjan: Predstavljene relikvije još 12 svetacaVodnjan, 1.2.2018. (IKA) - Vodnjanska župa sv. Blažapredstavila je 1. veljaèe na konferenciji za novinare programproslave blagdana patrona župe i grada te najnovijipronalazak iz riznice te župe, relikvije još 12 svetaca. Nakonferenciji su govorili vodnjanski gradonaèelnik ClaudioVitasoviæ i vodnjanski župnik preè. Marijan Jeleniæ. Premarijeèima župnika, pronaðeni su ostatci sv. Klaudija, sv.Barbare vojnika, sv. Ligorija grèkog pustinjaka, sv. KandideRimske djevice i muèenice, sv. Kordule djevice i muèenice,sv. Teofana muèenika, sv. Cecilije djevice i muèenice, sv.Hermoge grèkog muèenika, sv. Valentina sveæenika, sv.Fulgencija biskupa, sv. Aleksandra muèenika i sv. Hubertabiskupa muèenika. Gradonaèelnik Vitasoviæ naglasio jedobru suradnju Grada Vodnjana sa župom sv. Blaža,Poreèkom i Pulskom biskupijom te Ministarstvom kulture uprojektima oèuvanja sakralne baštine. Spomenuo je projektsanacije zvonika, inaèe najvišeg zvonika u Istri, te izraziozadovoljstvo suradnjom navedenih institucija u tom i drugimprojektima obnove i oèuvanja kulturne i sakralne baštine. Župnik Jeleniæ istaknuo je kako se o 200. obljetnici prijenosarelikvija iz Venecije u Vodnjan željelo provesti kanonskurekogniciju i antropološku obradu posljednjeg dijela relikvijakoji su se nalazili u pet preostalih još neotvorenih sarkofaga.Otvaranjem tih sarkofaga dovršena je i inventarizacijabogate riznice relikvija u posjedu vodnjanske župe. Župnikje istaknuo kako je provedbu projekta odobrio mjesniordinarij Dražen Kutleša. Radovi su zapoèeli 15. listopada2017. te su provedeni kroz tjedan dana intenzivnog rada, insitu, u župnoj dvorani u sklopu župne crkve, jer se, naglasioje župnik, relikvije ne smiju prevoziti iz sjedišta bez dozvoleSvete Stolice. Župnik je nadalje izvijestio kako su u timusudjelovali: naèelnik Centra „Ivan Vuèetiæ za forenzièkaistraživanja i vještaèenja MUP-a u Zagrebu, stalni sudskivještak doc. dr. Gordan Mršiæ, dr. Zdravka Hincak sFilozofskog fakulteta u Zagrebu, vlè. mr. Ilija Jakovljeviækao biskupov opunomoæenik, viši kriminalistièki tehnièarZoran Ferenèek, takoðer iz Centra „Ivan Vuèetiæ" te župnikJeleniæ. U sedam radnih dana obraðeno je pet sarkofaga inapravljeno oko 5000 digitalnih fotografija. Tijekomkonferencije održana je i projekcija dokumentarnog filmaautora Danila Dragosavca, u kojem je prikazan tijek radovaantropološke obrade provedene kroz tih sedam dana. Župnikje potom detaljno izložio sadržaj pronaðen u pet sarkofaga.Osim raznih dijelova skeleta spomenutih Božjih ugodnika usarkofagu broj tri, osim posmrtnih ostataka sv. KandideRimske pronaðeno je odijelo pape Inocenta XII., jedan parženskih kožnih cipela te jedna zastava. Te je predmetepreuzeo Hrvatski restauratorski zavod. Župnik je nadaljeistaknuo potrebu veæe i bolje valorizacije relikvija kojeposjeduje vodnjanska župa donijevši neke povijesneprimjere koliko su pozornosti crkveni poglavari u povijestipridavali njihovom èuvanju i èašæenju. Najavio je

Domovinske vijestiika

57. veljaèe 2018. broj 6/2018

održavanje niza dogaðaja u sklopu obilježavanja 200.obljetnice donošenja relikvija iz Venecije, te poželioprisutnost hrvatskog episkopata i svekolike hrvatske javnostina zatvaranju jubilarne godine prigodom proslave sv. Blaža2019. Napomenuo je kako bi dostojna prezentacija ivalorizacija relikvija trebao biti nacionalni projekt za koježupa nema ni financijske moguænosti ni autoritet, noistaknuo je, hrvatska se Crkva previše olako odnosi premavodnjanskim relikvijama. Univerzalna Crkva smatrarelikvije duhovnim blagom èovjeèanstva, rekao je nadalježupnik te je citirao dio dokumenta Kongregacije za kauzesvetih o autentiènosti i èuvanju relikvija u kojem se nalažeda „relikvije imaju biti èuvane i smještene na mjestima kojajamèe sigurnost, poštuju svetost i potièu štovanje", to je onošto vodnjanska župa desetljeæima èini, rekao je župnik teistaknuo u tome i suodgovornost nacionalne Crkve. Župnikje nadalje najavio, u lipnju ove godine, održavanje simpozijao temi „Povijest relikvija u Vodnjanu" te predstavljanjedviju knjige: kolor monografije o svim relikvijarima irelikvijama „Sanctarium Adignani" i knjige „Znanstvenaobrada vodnjanskih relikvija". Istaknuo je potom nedostatakmjesta za dostojno izlaganje relikvija te ponovio veæspominjanu temu izgradnje kripte nadomak župne crkve zašto je projekt veæ prethodno predstavljen. Po završetkukonferencije za medije okupljeni novinari su imali prigodufotografirati novoizložene relikvije.

S. Jelena Lonèar ponovno imenovana ravnateljicomCaritasa Zagrebaèke nadbiskupijeZagreb, 1.2.2018. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ, dekretom od 29. sijeènja na prijedlogpredsjednika Caritasa mons. Jurja Jerneiæa, ponovno je sdanom 1. veljaèe na pet godina imenovao s. Jelenu Lonèarravnateljicom Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije. S. Jelena Lonèar roðena je u Splitu 1976. godine od majkeAne i oca Nediljka. Èlanica je družbe Školskih sestarafranjevki Splitske provincije. Prve redovnièke zavjetepoložila je 1997. godine u Splitu. Na Studijskom centrusocijalnog rada u Zagrebu diplomirala je 2003. godine,stekavši zvanje diplomiranog socijalnog radnika. Godine2004. diplomirala je na Katolièkom bogoslovnom fakultetu uZagrebu pri Institutu za teološku kulturu laika stekavšizvanje diplomiranog teologa. U studenome 2006. godinezagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ imenovao ju jevršiteljicom dužnosti ravnatelja Caritasa Zagrebaèkenadbiskupije, da bi je u sijeènju 2008. godine imenovaoravnateljicom Caritasa. Osim brige oko organiziranogkaritativnog rada kroz raznovrsne oblike karitativnogsluženja u okviru djelatnosti Caritasa Zagrebaèkenadbiskupije, s. Jelena kao èlanica razlièitih povjerenstava ivijeæa izravno sudjeluje u promjeni socijalnih politika imjera s ciljem poboljšanja kvalitete života potrebitih isiromašnih u društvu. Za postignuæa i doprinos razvoju i unapreðenjuhumanitarnog rada u Republici Hrvatskoj s. Jeleni je uprosincu 2017. godine dodijeljena godišnja nagrada zahumanitarni rad koju, kao najveæe priznanje pojedincima iorganizacijama istaknutim na humanitarnom podruèju,dodjeljuje Republika Hrvatska, izvijestili su iz CaritasaZagrebaèke nadbiskupije.

.

Dan posveæenog života u GospiæuGospiæ, 1.2.2018. (IKA) - Uoèi Dana posveæenog života uèetvrtak 1. veljaèe iz pastoralnih razloga gospiæko-senjskibiskup Zdenko Križiæ pozvao je Bogu posveæene osobe kojedjeluju i žive na podruèju njegove biskupije da zajednièkiproslave Dan posveæenog života. U dvorani Biskupskogordinarijata u Gospiæu biskup Križiæ održao je predavanje„Redovnièko posveæenje". Odazvala su se devetoricaredovnika i devet redovnica, skoro svi koliko ih ima u tojbiskupiji. Govoreæi o posveæenom životu, biskup je citirao Apostolskupobudnicu Ivana Pavla II. Vita consecrata o posveæenomživotu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu, Dekret o obnoviredovnièkog života Perfectae Caritatis, Dogmatskukonstituciju o Crkvi „Lumen gentium", Bibliju i drugedokumente i publikacije u kojima je naglasak na posveæenjuosobe Bogu. Èovjek se ne može posvetiti svojim snagama isvojim umijeæem. Redovnièki život je prvenstveno dar odGospodina koji osoba u odreðenom trenutku životaprepoznaje i odluèuje se na redovnièki život. Evanðeoskizavjeti su odgovor na Božji poziv. Redovnici su: „Cijeli svojživot stavili na raspolaganje njegovoj službi. To im dajeneku posebnu posvetu, a ta ima svoje duboko korijenje ukrsnoj posveti koju potpunije izražava" (PC 5). Božja rijeè jeza njih glas koji moraju neprestano slušati. Bog mora biti sveza njih. Svoj život trebaju provoditi tako da se vježbaju usvakoj kreposti (usp. PC 5). Posvetiti se Bogu ne znaèizaboraviti sve ostalo. Njihov je duhovni život takoðerposveæen dobru Crkve. Moraju nastojati ukorijeniti i osnažitikraljevstvo Božje u dušama u svim dijelovima svijeta (usp.LG 44; PC 5). „Stoga, èlanovi bilo koje ustanove, jer prijesvega i samo Boga traže, trebaju spojiti kontemplaciju, pokojoj se umom i srcem s njime sjedinjuju, s apostolskomljubavlju koja ih goni, suradnjom se ukljuèiti u djelootkupljenja i širenja kraljevstva Božjega" (PC 5). U svimsvojim životnim dobima trebaju živjeti s Kristom. "Oniprinose Bogu izvrsnu žrtvu hvale, a narod Božji rasvjetljujubogatim plodovima svetosti, primjerom ga potièu iotajstvenom apostolskom plodnošæu promièu njegov porast"(PC 7). „Èlanovi u prvom redu trebaju odgovoriti svom pozivu – tj.nasljedovati Krista i služiti samom Kristu u njegovimudovima – zbog toga njihova apostolska djelatnost trebaproizlaziti iz intimnog jedinstva s njim. Odatle raste i ljubavprema Bogu i bližnjemu" (PC 8). Drugi vatikanski sabor jasno zakljuèuje o redovnicima:„Neka svi redovnici svojom cjelovitom vjerom, ljubavljuprema Bogu i bližnjemu, ljubavlju prema križu i nadom ubuduæu slavu šire po cijelom svijetu Kristovu dobru vijest,da svi vide njihovo svjedoèanstvo i slave Oca našega koji jena nebesima (usp. Mt 5, 16)" (PC 25). Redovnici su pozvaniživjeti kao apostoli služeæi Kristu. Ako ne suraðujemo sposvetom Bogu onda naš život gubi smisao. Nakon kraæe rasprave svi su pošli u gospiæku katedralu gdjeje misno slavlje predvodio biskup Križiæ, a koncelebrirali suumirovljeni biskup Mile Bogoviæ, gospiæki župnik preè.Mario Vazgeè, generalni vikar mons. Marinko Milièeviæ,ekonom biskupije preè. Nikola Turkalj, biskupov tajnik ikancelar preè. Mišel Grguriæ, fra Ante Kukavica, donStjepan Tribuljak, don Goran Antunoviæ, fra DraženkoTomiæ, fra Ante Bekavac, fra Petar Grubišiæ, fra TinoLabroviæ, fra Božo Mandariæ, a asistirao je ðakon fra ToniŠimunoviæ Erpušina. Pjevao je katedralni zbor uz orguljskupratnju Franje Puškariæa, a meðu vjernicima isticali su sebuduæi krizmanici.Biskup je na poèetku propovijedi pozdravio redovnice iredovnike te spomenuo da je dan osoba Bogu posveæenog

Domovinske vijesti ika

6 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

života ustanovio papa Ivan Pavao II. 1997. godine i odredioda se obilježava 2. veljaèe na Svijeænicu. Naveo je trirazloga za uspostavu ovog dana: Prvi razlog je zahvalitiBogu za veliki dar koji je dao svojoj Crkvi jer je posveæeniživot, tijekom povijesti, obogatio Crkvu mnogostrukimkarizmama, mnogostrukim darovima Duha. Sveti Otac je tunaveo i rijeèi svete Terezije: 'Što bi bilo od svijeta da nemaredovnika?' Doprinos redovništva je na mnogim sektorimanemjerljiv. Drugi razlog slavljenja je da se promièepoznavanje i poštovanje posveæenog života u Božjem narodujer je on, najvjernije nasljedovanje Isusova stila života uCrkvi, a to su èistoæa, poslušnost i siromaštvo. Treæi razlog je da sami èlanovi posveæenog života postanusvjesniji svoga poslanja u današnjem svijetu. Tu je,ponajprije, redovnièko zajedništvo kao svjedoèanstvo svijetuda je moguæe živjeti zajedno unatoè razlièitosti. Nije krvnaveza ona koja spaja i povezuje èlanove posveæenog života,nego ljubav: ljubav koja ima svoj izvor u Bogu. Zatimdijeljenje s drugima svega što se ima. U zarazi egoizma iosobnih interesa koji dovode do sukoba na lokalnoj iglobalnoj razini, posveæeni život nudi pravednu raspodjeludobara. Nakon mise uslijedilo je fotografiranje te druženje.

Izaslanstvo Peèuške biskupije posjetilo Požešku biskupijuU razgovoru posebnu pažnju posvetili su pitanjuprekograniène suradnje na projektima koje financirajufondovi Europske unijePožega, 1.2.2018. (IKA) - Izaslanstvo Peèuške biskupije uMaðarskoj na èelu s biskupom Gyorgy Udvardyjem posjetiloje 1. veljaèe Požešku biskupiju. Uz biskupa je bio kancelarAttila Szep, ekonom Peter Dohoczki, voditeljica europskihprojekata Zsofia Hajdu, voditeljica odjela za pastoral turizmaAnita Bozoky te èlanica hrvatskog odjeljenja Milica KlaiæTaraðija. U Biskupskom domu u Požegi primio ih je požeškibiskup Antun Škvorèeviæ zajedno s prepoštom požeškogaStolnog kaptola Ivicom Žuljeviæem, voditeljem poslova uUredu za gradnju Josipom Lukiæem, direktoricomRegionalne razvojne agencije Požeško-slavonske županije –PANORA d.o.o. Senkom Horvat. Požeški domaæinirazgovarali su s gostima iz Maðarske o razlièitim temamapastoralne suradnje izmeðu dviju biskupija, o uzajamnomposjetu sveæenika, hodoèašæu vjernika u Voæin i Marija Jud,susretu katolièkih škola, razmjeni na kulturnoj razini.Posebnu pažnju posvetili su pitanju prekograniène suradnjena projektima koje financiraju fondovi Europske unije.Prepošt Žuljeviæ predstavio je rad na obnovi zgradeKaptolskoga Starog grada u Kaptolu i dokumentacijupripravljenu za tu svrhu, a Senka Horvat prikazalamoguænosti prekograniène suradnje u ostvarenju projekatanovcem Europske unije prema hrvatskom zakonodavstvu.Zsofia Hajdu izvijestila je o onome što je Peèuška biskupijadosad izgradila putem europskih fondova te naznaèilamoguænosti prekograniène suradnje u skladu s maðarskimzakonima. Zakljuèili su kako trenutaèno u Hrvatskoj, a tako iu Maðarskoj, nema otvorenog natjeèaja na koji bi se mogloprijaviti spomenuti projekt, te da æe se na njemu raditi dok sene pojavi za to prilika. Biskup Škvorèeviæ poveo jemaðarske goste u razgledavanje crkve Sv. Lovre,Biskupijske knjižnice, katedrale, Riznice katedrale iDijecezanskog muzeja te su na kraju zajedno posjetili StariGrad u Kaptolu.

.

Varaždin: Na Svijeænicu proslavljen Dan posveæenogživotaVaraždin, 2.2.2018. (IKA - Blagdan Svijeænice, ujedno Danosoba posveæenoga života, posebno sveèano proslavili suredovnice i redovnici djelatni u Varaždinskoj biskupiji, ali isveæenici i vjernici okupljeni 2. veljaèe na euharistijskomslavlju u varaždinskoj katedrali. Prije mise u prostorijama Biskupskog ordinarijata uVaraždinu predavanje „Redovnici – osobe budna duha"održao je fra Petar Cvekan iz Samostana sv. Franje sazagrebaèkog Kaptola. Uvodno je okupljene redovnice iredovnike pozdravio vlè. Siniša Dudašek, povjerenikbiskupijskog povjerenstva za pastoral duhovnih zvanja iministranata. Kazao je kako je Dan posveæenog života, dankada cijela Crkva zastaje i razmišlja o molitvi i velikombogatstvu koje joj je Bog podario u obliku redovništva. Fra Petar, inaèe rodom iz župe Ferdinandovac uVaraždinskoj biskupiji, govorio je o ljepotama, izazovima izadaæama koje nosi redovnièki život. „Budno srce je i toplosrce. Ta toplina dolazi od Boga, jer onaj tko je otvoren dajetu toplinu. Kada dopustimo Isusu da po slušanju Božje rijeèii slavlju euharistije uðe u naš život, bit æe i nama više toplo.Prva budnost je prihvaæanje dobroga kod ljudi. Nemojte bitihvalisavci, veæ hvalite Boga što živite. Želimo se približitijedni drugima. Èesto nam se èini da su ljudi oko nas obièni,ali zapamtite - nema obiènih ljudi! Tako nema ni obiènihredovnika. Naš je život prepun odluka i moguænosti, apitanje je što odabrati. Bog nas je nadahnuo i izabrali smoposveæeni život. Bolje reæi, on je izabrao nas. To je velik dari odluka koja temeljno mijenja naš identitet, ali to nije kraj -to je tek poèetak. Svakoga dana treba ponovno izabirati -hoæemo li živjeti kako naš posveæeni život zahtijeva ili æemoga prihvaæati samo djelomièno praveæi kompromise? Kadagovorimo o budnosti, redovnièki je život jedan odnajjednostavnijih života - to je ljubav - a bez ljubavi nitinema pravoga kršæanstva. Ali naša najvažnija budnost trebabiti budnost za Božju rijeè. Temeljni zadatak Isusovauèenika je da bude s Isusom", rekao je, izmeðu ostaloga, fraPetar. Nakon predavanja uslijedilo je sveèano euharistijsko slavljesa èasoslovom koje je u varaždinskoj katedrali UznesenjaBDM predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Uhomiliji biskup je rekao kako je prije reforme, odnosno II.vatikanskog sabora, božiæno vrijeme završavalo upravo naSvijeænicu. Promatrajuæi božiæno vrijeme i simboliku svjetla,vidimo veliku povezanost izmeðu Božiæa i Svijeænice.Poèevši veæ od adventa, premda èetiri adventske svijeæe nisustrogo liturgijski osmišljene, veæ su obièaj, to je svjetlo kojese postupno pali i vodi nas prema velikom božiænom svjetlu.Božiæ je svjetlo koje obasjava svijet. Mudrace, kojipredstavljaju cijeli svijet, takoðer svjetlo zvijezde vodiprema betlehemskom svjetlu. Èetrdeset dana nakon Božiæaopet je simbol svjetlo, koje sada postaje naše osobno svjetlo.Svjetlo koje obasjava cijeli svijet su Bog koji ulazi u ljudskupovijest i Rijeè Božja koja se utjelovljuje, ali to svjetlo trebavidjeti i prepoznati. Èovjek pred svjetlom može i zažmiriti izato je potrebno otvoriti oèi vjere. Simbolika je danas u tomešto svatko od nas pali to svjetlo i želimo biti poput starcaŠimuna i proroèice Ane u hramu koji su prepoznali svjetlokoje dolazi na ovaj svijet. To svjetlo pokazuje èovjeku putda ne luta, veæ da zna svoj konaèni cilj, ali isto tako da znahod prema tom cilju. Kako živjeti svoj život iz dana u dan -upravo to nam oznaèava ovo svjetlo na blagdan Svijeænice.Želimo moliti da nam naše oèi vjere, srce, razum i pametbudu uvijek otvoreni prema tom svjetlu da se ono ne ugasi.Èovjek èesto luta jer nema svjetla, pa na pogrešnimmjestima traži smisao života. Dolazi do tame koja ga

Domovinske vijestiika

77. veljaèe 2018. broj 6/2018

obuzima zbog èega se dogaða zlo u svijetu. To je opasnostkoja prijeti kada èovjek ne vidi svjetlost koja mu pokazujekako treba živjeti na ovom svijetu. Mi, koje je to svjetloobasjalo na kršæanskom životnom putu, molimo da to svjetlobude neprestano prisutno kako bismo mogli hodati, ali iradovati se onom vjeènom svjetlu, poruèio je u propovijedivaraždinski biskup. Nakon poprièesne molitve sveæenici redovnici i redovniceobnovili su svoje redovnièke zavjete, nakon èega je uslijediobiskupov blagoslov.

Nagrade za životno djelo akademiku fr. StjepanuKrasiæu i posthumno o. Petru PericiDubrovnik, 2.2.2018. (IKA) - U sklopu programa proslaveFeste sv. Vlaha u Kazalištu Marina Držiæa održana jesveèana sjednica Gradskog vijeæa Grada Dubrovnika naKandeloru, 2. veljaèe, na kojoj su ove godine nagrade zaživotno djelo dodijeljene dvojici istaknutih redovnika.Nagradu kao zahvalu za izniman doprinos u znanosti ikulturi dobio je akademik fr. Stjepan Krasiæ, a posthumnokao zahvalu za dosljedno promicanje slobode i ljudskogdostojanstva o. Petar Perica u èije je ime nagradu primio o.Dalibor Reniæ, provincijal Hrvatske pokrajineDružbe Isusove. Nagrade je uruèio gradonaèelnikGrada Dubrovnika Mato Frankoviæ. Na sveèanoj sjednici dodijeljene su i nagrade za godišnjapostignuæa, a dobitnici su Dubravka Šeparoviæ Mušoviæ,Ljekarna Èebulc i Udruga slijepih i slabovidnih osobaDubrovnik. Uruèio ih je predsjednik Gradskog vijeæa MarkoPotrebica. Uime dobitnika okupljenima se obratio akademik Krasiæ kojije izrazio zahvalnost za iskazanu èast. Kazao je i kako kolikogod da su poèašæeni i sretni da ipak smatraju kako nisu ništaosobito veliko i izvanredno uèinili. „Smatramo da je svakigraðanin, ne samo po Ustavu, nego i po svojoj dužnosti, posvojoj savjesti dužan uèiniti sve što može za svoj grad,zajednicu, domovinu. Grad to smo mi, graðani", istaknuo jegovornik. Dodao je i kako osim što se ponose svojimnagradama da one za njih predstavljaju i dužnost da nastaveraditi. „Istina je da se za ono što smo uèinili trebalo oznojiti ikojeèega u životu odreæi. No mi smo to uèinili radosno isvjesno jer je to bila naša dužnost i obveza", rekao jeakademik Krasiæ. Govoreæi o o. Petru Perici, kazao je kako je ono što mu jetrebala biti najveæa pohvala proglašeno krivnjom zbog èegaje svoj život skonèao s brojnim sugraðanima na otoèiæuDaksi. „On nam poput nas živih danas ne može reæi hvala zanagradu, ali može uèiniti nešto drugo veæe i važnije, molitiza vas", poruèio je. Na kraju je citirao i rijeèi dubrovaèkogpjesnika fra Anselma Katiæa koji je rekao kako najveæeblago ovoga Grada nisu palaèe i zidine veæ ljudi, te uzreèicustarih Helena da je èovjek mjera svih stvari i najveæavrednota. Meðu brojnom publikom u kazalištu bili su predstavniciGrada Dubrovnika, Dubrovaèko-neretvanske županije,Vlade Republike Hrvatske, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ,rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Luèiæ, ovogodišnjifestanjuli Ivo Mazavac i Nedjeljko Zelen te neæakinje o.Petra Perice.

.

Proslava Svijeænice i imendana umirovljenog nadbiskupaMarina SrakiæaÐakovo, 2.2.2018. (IKA/TU) – Sveèanim misnim slavljemu ðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petra 2. veljaèe proslavljen jeblagdan Prikazanja Isusova u Hramu. Uz ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Ðuru Hraniæa, generalnog vikara IvanaÆuriæa te još nekoliko sveæenika, slavlje je predvodioumirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ, koji je toga danaproslavio imendan. Kako je ujedno bio Dan posveæenogživota, slavlju su nazoèile brojne sestre sv. Križa. Misno slavlje zapoèelo je blagoslovom svijeæa. U homilijinadbiskup Srakiæ protumaèio je dogaðaj prikazanja Isusovau hramu, te pojasnio okupljenim vjernicima obièaje i zakonetoga vremena. Meðu ostalim je podsjetio na rijeèi starcaŠimuna upuæene Mariji, kako æe joj maè probosti dušu,istaknuvši da je rijeè o maèu Božje istine. „Razmišljajmo oŠimunovim rijeèima. Nemojmo misliti da æe samo Marijimaè prodrijeti u dušu; i mi moramo prihvatiti maè Božjeistine, inaèe æemo neprestano živjeti u sjeni nekakvoglicemjerja, shvaæanjima o nama samima, svijetu i Bogu kojinema nikakvoga smisla", rekao je nadbiskup Srakiæ.Zakljuèujuæi homiliju, rekao je: „Moramo zapaliti svijeæu usvojoj nutrini, da onaj koji je došao radi prosvjetljenja svihnaroda doista bude prosvjetljenje nas vjernika, pogotovonaših redovnica koje su ovdje okupljene, koje stoje prednama i pokazuju da im je doista stalo živjeti svijeænicunasljedovanja Krista Gospodina". Brojne okupljene sestre sv. Križa obnovile su svoje zavjete,a na kraju misnog slavlja imendansku èestitku nadbiskupuSrakiæu i župnom vikaru župe Svih svetih Marinu Putilinuizrekao je nadbiskup Hraniæ. „Krist Gospodin je Svjetlo zaprosvjetljenje naroda. Vi ste ljudi koji su po uzoru na BDMtrajno kroz svoj život u službi toga svjetla. Trudite se bitipozorni na nj, dopuštate da vas ono vodi i osvjetljava vašživotni put", rekao je nadbiskup Hraniæ. Obraæajuæi senadbiskupu Srakiæu, rekao je kako je on èovjek koji je uvijekznao i zna prepoznati pravi èas, kada i na koji naèin povuæikoji potez, u vrijeme i onoliko koliko je potrebno da Bogmože dalje djelovati, misleæi na poteze koje je èinio kaorektor Bogoslovnog sjemeništa, potom kao biskup,pohaðajuæi dijelove Biskupije za vrijeme rata, na odluku osazivanju Sinode, o mjestu i naèinu slavlja 1700. obljetniceSrijemskih muèenika, na pokretanje procesa za uzdignuæeTeološkog studija na rang fakulteta, na pokretanje procesa zareorganizaciju crkvenih struktura na podruèju Slavonije iSrijema itd. „Doživljavamo Vas kao èovjeka koji snaži našu vjeru temeðu nas nosi mir, nadu i povjerenje. Gledamo kako, istina,Vaši koraci postaju nešto sporiji, ali sa zahvalnošæu Bogu zaVas isto tako prepoznajemo kako je veliki Božji blagoslov iprava blagodat imati u svojoj sredini èovjeka i biskupakakav ste Vi", rekao je nadbiskup svome prethodniku,èestitajuæi mu imendan uime svih vjernika i sveæenika.Èestitku je uputio i vlè. Putilinu, rekavši: „Uime svih nasokupljenih i svih župljana molimo da Vas Blažena DjevicaMarija, Majka i Kraljica sveæenika, prikaže Gospodinu, dauvijek ostanete njemu vjerni kao sveæenik, da Vas trajnoprosvjetljuje svojim svjetlom". Nadbiskup Marin i župni vikar Marin potom su u znakzahvale primili buket cvijeæa.

.

Domovinske vijesti ika

8 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

Blagdan Svijeænice i Dan posveæenoga života u SplituNadbiskup Barišiæ zapalio zavjetnu svijeæu susreta hrvatskihkatolièkih obitelji dopremljenu iz Marije BistriceSplit, 2.2.2018. (IKA) - „Prije èetrdeset dana radosno smoproslavili blagdan Gospodnjega roðenja, Božiæ. A danasslavimo onaj dan kada su Marija i Josip prikazali Isusa,Svjetlo života, u Hramu. Tom se prinosu i mi danaspridružujemo. Radosno prihvaæamo zavjetnu svijeæu susretahrvatskih katolièkih obitelji, znamen svjetla, vjere i nadenaših obitelji i našega naroda. U tom znaku zapoèinjemopripravu na slavlje. Potaknuti Duhom Svetim, zajedno sastarcem Šimunom i proroèicom Anom radosno naviještamoGospodnji dolazak èiji se sjaj nikada ne gasi", kazao jesplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, uvodeæi uproslavu blagdana Svijeænice i Dana posveæenoga života usplitskoj crkvi Sv. Dominika. Ovogodišnja Svijeænica bila je posebnija jer je zavjetnasvijeæa susreta hrvatskih katolièkih obitelji dopremljena izMarije Bistrice u Split. „Ova svijeæa simbolizira zajedništvohrvatskih katolièkih obitelji u Uskrslom Gospodinu,istinskom Svjetlu. Svijeæa i hrastov svijeænjak na kojemustoji, svojim znakovljem izražava našu vjeru u Krista ivjernost Katolièkoj Crkvi povezujuæi prošlost, sadašnjost ibuduænost hrvatskog naroda i hrvatskih obitelji", kazao jepastoralni vikar mons. Nediljko Ante Anèiæ u kratkomgovoru prije poèetka slavlja. Nadbiskup je potom kod oltara zapalio svijeæu susreta, amolitve su molili: supružnici, zaruènici, mladiæ i djevojka,djeèak i djevojèica, baka i djed, bogoslov i redovnik. Nakonblagoslova svijeæa u crkvi Sv. Dominika i slavlje senastavilo sveèanom procesijom sa svijeæama do katedrale ukojoj su sudjelovali brojni sveæenici, redovnici i redovnice,odgojitelji i bogoslovi, novaci i kandidatice te vjernici laici.Pjevanje je predvodio zbor redovnica i bogoslova podravnanjem mo s. Mirte Škopljanac Maèina.Misno slavlje u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma predvodioje nadbiskup Barišiæ. U propovijedi je govorio o prikazanjuGospodinovu u hramu i kako ga je starac Šimun primio naruke te nadahnut Duhom Svetim izgovorio evanðeoskihvalospjev: „Sad otpuštaš slugu svoga, Gospodaru…" U tomje svjetlu potaknuo nazoène da Gospodina prime u svoje srcei da svakodnevno izgovaraju tu molitvu. Buduæi da jeblagdan Svijeænice prisjetio se kako su nekoæ naše obitelji naovaj dan nosili deblje svjetlo koje je uprisutnjivalo SvjetloKristovo i kako su ga palili uvijek kad bi se dogodila nekanepogoda. Naše bake i djedovi s molitvom na usnama „Sadotpuštaš…." odlazili su s nadom s ovoga svijeta u vjeènudomovinu k Gospodinu. Svjetlo Kristovo rasvjetljuje tamenašega života i ne možemo ga zadržati samo za sebe. Svijeæase troši kada svijetli ali jedino tada pobjeðuje tamu, tako i misvijetlimo jedino ako gorimo, kazao je nadbiskup. Na krajupropovijedi obratio se osobama posveæenog života,redovnicima i redovnicama, kazavši da Svjetlo Kristovo unjihovu životu treba gorjeti preko njihovih zavjeta:siromaštva, èistoæe i poslušnosti. Splitsko-makarska nadbiskupija kao domaæin Treæeganacionalnog susreta obitelji pripremila je za svaku župuposebnu veliku svijeæu s logotipom ovogodišnjeg susreta.Župnici æe preuzeti svijeæe i staviti ih u svoje župne crkve teih svake nedjelje za vrijeme mise upaliti da nas potièu namolitvu za naše obitelji i za uspjeh Treæeg nacionalnogsusreta hrv. katolièkih obitelji u Splitu i Solinu.

.

Otvorena 1046. festa sv. VlahaDubrovnik, 2.2.2018. (IKA) - Dubrovaèki biskup MateUziniæ otvorio je na Kandeloru, 2. veljaèe, 1046. festu sv.Vlaha u tradicionalnoj ceremoniji ispred zborne crkve Sv.Vlaha. Istaknuo je kako je Festa sv. Vlaha, „nematerijalnabaština našeg Grada, Domovine, ali i cijeloga èovjeèanstva,dar koji su primili, s vjerom gradili više od jednog tisuæljeæai s ljubavlju nama prenijeli naši preci, kojima se sv. Vlahoobjavio kao parac, odnosno zaštitnik, odvjetnik, branitelj izagovornik. Taj smo dar dužni èuvati, s vjerom obogatiti iobogaæenog s ljubavlju proslijediti dalje, buduæimgeneracijama, kako bi i naši potomci, oni koji æe u ovomGradu i biskupiji živjeti poslije nas, u sv. Vlahuprepoznavali svog parca, a u njegovoj Festi nadahnuæe zabiti bolji ljudi i zauzetiji vjernici u zalaganju za opæe dobro.To je zadaæa svakog od nas, na onom mjestu i u onoj ulozikoju nam je Bog povjerio kao naš naèin služenja opæemdobru." Biskup je zatim skrenuo pozornost na situaciju obitelji prekokojih se prenosi i život i vjera i tradicija, te o kojoj ovisibuduænost društva i Crkve, ali i, naglasio je, Feste sv. Vlaha.„Bude li obitelji otvorenih životu, obitelji u kojima seprenose vrijednosti i tradicija, moli Boga i živi vjera, bit æe iFeste sv. Vlaha. Zakaže li bilo što od ovoga, nije ugroženasamo naša Festa. Ugrožena je i naša buduænost. Bojim se datoga nismo dovoljno svjesni, kako to pokazuje i èinjenica danas uglavnom zanima govor o tradiciji, o prošlosti, a da smomalo zainteresirani za teme koje se tièu obitelji, a s obiteljinaše sadašnjosti, koja u mnogim aspektima braènog iobiteljskog života nije dobra, i osobito buduænosti", rekao jebiskup. Potrebno je zato i u društvu i u Crkvi, staviti obitelji usredište nastojanja „pomažuæi obitelji da bude obitelj,ženama i majkama da budu žene i majke, muževima ioèevima da budu muževi i oèevi, djeci da ponovno bududjeca, sinovi i kæeri." Naši preci, nastavio je biskup Uziniæ,imali su snage prenositi vjeru, a s njom i tradiciju i kulturu,onima koji su došli ovdje živjeti kroz stoljeæa. Upitao seimamo li mi danas snage za to. Bez zaštite i brige za obitelj,osnovnu društvenu i crkvenu zajednicu, bez koje se teškomože prenositi sva ljepota življenja iz generacije ugeneraciju, nikako ne možemo prenijeti vjeru, naševrijednosti, kulturu i našu tradiciju s kojom se s pravomponosimo, kazao je biskup. Potom je izrazio nadu da æe ovageneracija, potaknuta primjerom i osnažena zagovorom sv.Vlaha, to moæi promijeniti, dignuti se iznad sebiènihinteresa, okrenutosti sebi, te da æe se svi zajedno poèeti višetruditi oko zajednièkog dobra, poèinjuæi od dobra vlastiteobitelji te je sve stavio pod moænu zaštitu i zagovor sv.Vlaha. Na otvaranju 1046. feste sv. Vlaha uz biskupadomaæina nazoèni su bili gospiæki biskup Zdenko Križiæ,šibenski biskup Tomislav Rogiæ i umirovljeni šibenskibiskup Ante Ivas, izaslanici nekih (nad)biskupa.Dubrovaèkom slavlju pridružio se o Tatoul Anoushian,predstavnik Armenskog patrijarhata Carigrada. Na otvorenju su sudjelovali i don Petar Paliæ, predstojnikStolnog kaptola Svete Marije u Dubrovniku i generalnitajnika HBK, generalni vikar Dubrovaèke biskupije donHrvoje Katušiæ, mons. Juraj Batelja, postulator kauze zaproglašenje svetim bl. kardinala Stepinca, sveæenici,redovnici, redovnice, provincijali i provincijalke, vjernici tepredvoditelj trodnevlja fra Bojan Rizvan. Na ceremonijiotvaranja takoðer su bili nazoèni predstavnici društveno-politièkog i kulturnog života meðu kojima i gradonaèelnikGrada Dubrovnika, koji slavi Dan Grada, Mato Frankoviæ ižupan dubrovaèko-neretvanski Nikola Dobroslaviæ. Uceremoniji otvaranja biskup je proèitao „Laus", blagoslovio

Domovinske vijestiika

97. veljaèe 2018. broj 6/2018

plodove zemlje i mora koje su donijeli djeca i mladi unarodnim nošnjama, te je na slobodu iz košarice pustio bijelegolubice uz oduševljenje i pljesak sudionika otvorenja Feste. Rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Luèiæ proèitao jepozdrave pristigle za Festu, i s kopna i s mora, a festanjulikapetan Nedjeljko Zelen i zanatlija Ivo Mazavac podigli subarjak sv. Vlaha. Dubrovèani i njihovi gosti opet su glasom isrcem zapjevali himnu sv. Vlaha „Èuj sv. Vlaho, molitvenaše glas" koju su predvodili katedralni zborovi. Dubrovaèkitrombunjeri pucnjevima u gradskom portu razglasili su da jeFesta otvorena, a svi koji su željeli pošli su u Parèevu crkvuna grlièanje. Prije ceremonije otvorenja barjak sv. Vlaha je dubrovaèkimulicama prikupio ostale gradske barjake te su u procesiji sGradskom glazbom i bratstvom festanjula došli pred crkvuSv. Vlaha i naklonom pozdravili Parèevu zbornu crkvu.Biskup Uziniæ predvodio je u dubrovaèkoj katedrali prvuveèernju sv. Vlaha. Na poèetku molitve blagoslovio je novekorske klupe u svetištu katedrale èijim postavljanjem iblagoslovom je završila obnova toga dijela stolne crkve.Katedrali župnik don Stanko Lasiæ upoznao je vjernike spoviješæu korskih kupa u katedrali te objasnio postavljanjenovih. Pjevanje psalama predvodili su katedralni zboroviojaèani drugim pjevaèima, a korovima su dirigirali MargitCetiniæ i Jelena Mikulandra. Kratko razmatranje održao jefra Bojan Rizvan koji je vjernicima poželio da im sv. Vlahopomogne iziæi iz svih njihovih zidina koji ih odvajaju odBožje dobrote kako bi iznova u okolnostima svoga životamogli osjetiti kako ih Bog ljubi, pobjeðuje svojom ljubavlju ipoziva na svetost. Za vrijeme dok je dubrovaèki biskup kadio moæi glave sv.Vlaha koje su za vrijeme veèernje bile izložene na oltaru, ugradskom portu Dubrovaèki trombunjeri su ispaljivaliplotune iz svojim trombuna. U katedrali zatim je održan tradicionalni koncert duhovneglazbe na kojem su nastupili Mješoviti katedrali zbor,Katedralni madrigalisti, prigodni komorni orkestar, a gostisu bili Mješoviti katedralni zbor iz Šibenika. Zborovima suravnale Margit Cetiniæ i Jelena Cetiniæ Mikulandra, anazoènima su se s par rijeèi obratili Margit Cetiniæ ikatedralni župnik don Stanko Lasiæ. Na programu koncertabila su djela fra K. Kolba, K. Magdiæa, B. Marcella, A.Vivalcija, A. Chlondowskog a na kraju je izvedena „Himnasv. Vlaha" R. Ivellia – dr. V. Viliæa.

U zagrebaèkoj prvostolnici proslavljen Dan posveæenogživota„Vi ste u Crkvi dar znaka vjeènosti, da bismo u svemu štoèinimo u prolaznosti osjetili dah i privlaènost neprolaznoga.Vi ste najvidljivije mjerilo življenja vjeènosti u Crkvi", rekaoje redovnicama i redovnicima biskup ŠaškoZagreb, 2.2.2018. (IKA) – Na blagdan PrikazanjaGospodinova, u petak 2. veljaèe, sveèanim euharistijskimslavljem koje je predvodio zagrebaèki pomoæni biskup IvanŠaško u zagrebaèkoj prvostolnici proslavljen je Danposveæenoga života. U koncelebraciji bilo je tridesetaksveæenika, meðu kojima i više provincijala, a slavlje jeokupilo i velik broj redovnica i redovnika razlièitih družbipredvoðenih predsjednicom Hrvatske redovnièkekonferencije s. Anom Marijom Antoloviæ, ASC.Uvodeæi u euharistijsko slavlje biskup Šaško pojasnio jeznaèenje toga blagdana koji kršæani na Istoku zovu Susret,blagdan Susreta. „Misli se na susret u jeruzalemskomehramu izmeðu èovjeka i Božje ljubavi koja je sišla s neba,utjelovila se u povijesti i susrela s išèekivanjem izabranoganaroda. Pred nama je slika zaruènièkoga saveza èovjeèanstva

i Spasitelja". Crkva je taj blagdan izabrala kao Danposveæenoga života, „u zahvalnosti moleæi za redovnike iredovnice, èlanove svjetovnih instituta i društavaapostolskoga života. Oni su osobit znak Crkve u svijetu;potreban znak u ozraèju u kojemu materijalno lako prevladanad duhovnim, vremenito obuzme naše živote lakše odpogleda na vjeèno". U zahvalnosti Gospodinu za njegovosvjetlo, na poèetku blagoslivljamo svijeæe, u kojimadoživljavamo: susret, prikazanje i snagu života, a svijeæe èijiplamen podržavamo svojim životima, praæenima Božjimblagoslovom, govore o našoj budnosti i spremnostidonošenja svjetla braæi i sestrama, rekao je biskup, teblagoslovio svijeæe.U homiliji je povezujuæi misna èitanja i Dan posveæenogživota biskup Šaško rekao: „Dragi redovnici i redovnice,veèeras osjeæamo snažnije stvarnost koja je srž života –vjeènost. Gledajuæi vas ovako okupljene, lakše dopiremo donje, tu – meðu nama; postaje bližom, premda je uvijek – unama. U starcu Šimunu i u proroèici Ani nalazimo odlikekoje se tièu vjeènosti: išèekivanje, pouzdanje,prepoznavanje. Šimuna odreðuje naziv prodekomenos kaoosobu koja je sva usredotoèena na èekanje, iduæi ususret dabi primio išèekivanoga. Proroèica Ana, èije ime upuæuje namilost, dopunja taj okvir. Voðena je Duhom proroštva,pouèljiva i proèišæena srca. Osim toga, pripada najmanjemuplemenu – Ašerovu, što je znak da su najmanji i najkrhkijiraspoloženiji za prepoznavanje Spasitelja u Isusu.Doèekanost struji vjeènošæu; godinama išèekivanja ona dajesmisao; njihova starost prekoraèuje prag tjeskobe".Nastavljajuæi u tom duhu, upozorio je: „Toliko smo putaiskusili da se pozivi u Crkvi, sveæeništvo, redovništvo,življenje posebnih darova i služba, nastoje obuhvatitirazlozima koji su objašnjivi prolaznošæu; pokušava ih seprotumaèiti iskljuèujuæi vjeènost". Obraæajuæi seredovnicima i redovnicama biskup je rekao: „Vi ste u Crkvidar znaka vjeènosti, da bismo u svemu što èinimo uprolaznosti osjetili dah i privlaènost neprolaznoga. Vi stenajvidljivije mjerilo življenja vjeènosti u Crkvi".Osvrnuo se i na zajednièku poruku Vijeæa Hrvatskebiskupske konferencije za ustanove posveæenoga života idružbe apostolskoga života i Hrvatske redovnièkekonferencije u kojoj se naglasak stavlja na siromaštvo izajedništvo, te je posvijestio da „bez vjeènosti te dvije zbiljenisu razumljive kao vrijednosti; djeluju kao društvenekategorije s odreðenom patinom optereæenja. I evanðeoskisavjeti: siromaštva, èistoæe i poslušnosti nepoželjni sustavovi, ako ne govore Kristovom ljubavlju, ako nepropuštaju trak vjeènosti. Ali, tamo gdje je ona prisutna,tamo gdje ste vi znak svakomu vjerniku i vjernici u Crkvi,vaša nesebiènost, potpuna posveæenost i darivanje dajusmisao udarcima kušnje i žrtvama iz ljubavi. Zato je važnoda vjeènost ne pokušavamo 'prizemljiti', nego njome prožetizemaljsko, svaki susret, svaku društvenu stvarnost.Iskljuèivanjem vjeènosti nijeèemo ljepotu i snagu otajstva". Na kraju homilije biskup Šaško redovnicima i redovnicamaposvijestio je kako se sav smisao ljudskoga života sastoji utome da život postane darom Bogu. „Zato je dragocjenaprisutnost ljudi koji su posvetili svoj život: da ne previdimoživot za druge, izgradnju nebeskoga kraljevstva, kojega stevi živi trag i puno puta 'maè dvorezac' koji razdire unoseæimjeru vjeènosti u naše sebiènosti. I ako uronimo u naše srce,u naša èekanja, u svjetlo koje je rodilo i naš odgovorprepoznavanja Boga, naæi æemo nju – vjeènost. To vide nesamo vjernici, nego i oni kojima ste naroèito vi vidljiv znak ijasno pitanje: Zašto? Zašto je netko redovnik ili redovnica?Zašto vjeruje u Boga? Osporavan znak postaje znakomspasenja. Odgovor na ta pitanja nalazi se u èežnji za

Domovinske vijesti ika

10 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

vjeènošæu. Ne tražimo ga ni mi niti ga nudimo drugima uèežnji za zemaljskim."Nakon poprièesne molitve, predvoditelju slavlja zahvalio jepotpredsjednik Hrvatske redovnièke konferencije fr. SlavkoSliškoviæ, OP. „Ovakvi nas susreti u hramu Gospodnjemdrže zajedno i snaže. Unatoè društvenim promjenama iteškoæama s kojima se susreæu naše zajednice, upravoprimjer starca Šimuna i proroèice Ane daje nam snagu dasvoj život i nadu oblikujemo u pohvalnu pjesmu, te snovenaših utemeljitelja èinimo svojima i pretvaramo u navještaj,te služeæi Bogu svima koji išèekuju otkupljenjepripovijedamo o Djetetu èije prikazanje u hramu danasslavimo". Fr. Slavko podsjetio je na ciljeve Danaposveæenog života kojega je ustanovio papa Ivan Pavao II., apotom ukazao na poruku Vijeæa Hrvatske biskupskekonferencije za ustanove posveæenoga života i družbeapostolskoga života i Hrvatske redovnièke konferencijenaslovljenu „Siromaštvo i zajedništvo" kojom se potièe napribližavanje svakom siromahu i svakom èovjeku u potrebi. Slavlje je pjevanjem animirao Redovnièki band aid podravnanjem s. Elizabete Peršiæ i orguljsku pratnju prof. MarijaPerestegija.

Dan posveæenog života u SiskuSisak, 3.2.2018. (IKA) - Vanjska proslava Dana posveæenogživota održana je u subotu 3. veljaèe u katedrali Uzvišenjasv. Križa u Sisku. Sveèano misno slavlje predvodio jesisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s generalnimvikarom mons. Markom Cvitkušiæem, povjerenikom zapastoral osoba posveæenog života fra Goranom Rukavinom iviše sveæenika, a u slavlju su sudjelovale redovnice izzajednica koje djeluju na podruèju biskupije. Sve jepozdravio biskup Košiæ, pozvavši ih da posebno danas, nablagdan sv. Blaža, mole za redovnice, redovnike kako bi onibili „svjetlo svijeta koje æe svima pokazati evanðeoski put, teda bismo i mi onda njihovom rijeèju i primjerom slijediliKrista, Gospodina koji je Svjetlo svijeta". U homiliji fra Goran podsjetio je kako je prethodnoga danaproslavljen blagdan Svijeænice. To je dan kada smo seprisjetili što znaèi biti svjetlo svijeta u današnjem svijetu.Mi, redovnici i redovnice, baš to pokušavamo svjedoèiti jerBog uvijek zove i svakog dana nas poziva da budemonjegovi svjedoci. Nas koji smo se odluèili biti posveæenogživota, Bog je pozvao iz konkretnih obitelji s konkretnimmanama i slabostima, ali takvi nastojimo biti svjetlo svijeta uovoj Crkvi. Koliko god puta to ne uspijemo iz naših grijeha islabosti mi ipak pokušavamo biti vama laicima putokaz ipoticaj što to znaèi živjeti bliže s Bogom, kako vjerusvjedoèiti i koliko sama molitva može biti poticaj da vjeraraste u našem srcu. Bogu se iznova preporuèujemo, a On æeuvijek otvarati naša srca i davati nam snage svoga Duha damožemo biti dostojni svjedoci i da kroz život možemo nositisvoj križ. Ono što nam je svima uvijek bitno, svakoga dana,uvijek i iznova, je moliti za dar vjere. Ako imamo dar vjereonda æemo lakše nositi sebe i svoje poteškoæe, lakše æemo senositi s ljudima oko sebe i biti drugima potpora, biti ŠimuniCirenci, znajuæi u konaènici da nam je glavni cilj zavrijeditiKraljevstvo nebesko. Neka nas Gospodin u molitviujedinjuje, a naša vjera neka bude poticaj svima onima kojinas gledaju i slušaju da i oni mogu isto tako nasljedovatiKrista", zakljuèio je fra Goran. Nakon mise održan je i tradicionalni obred grlièenja,blagoslov grla na blagdan sv. Blaža, biskupa i muèenika.

Nadbiskup Devèiæ predvodio pontifikalno misno slavljena svetkovinu dubrovaèkog parca sv. VlahaDubrovnik, 3.2.2018. (IKA) - Pontifikalno misno slavlje nasvetkovinu dubrovaèkog parca sv. Vlaha, u subotu 3.veljaèe, okupilo je ispred dubrovaèke katedraledvanaestoricu biskupa i nadbiskupa, sedamdesetak sveæenikai, unatoè kiši koja je povremeno jako padala, mnoštvodomaæih vjernika i hodoèasnika iz drugih krajeva. Misu jepredvodio rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ koji je upropovijedi govorio o ispravnom naèinu slavljenja svetacazaštitnika kojima je premrežena cijela Hrvatska, ali i odrugim crkvenim slavljima koja se sve više slave „na posvesvjetovan naèin". Istaknuo je primjer starih Dubrovèana kojisu svoju vjeru znali pretvoriti u djela te potaknuo vjernike dasvojim mladima daju primjer žive vjere. A živu vjeru uKrista imao je i sv. Vlaho što je posvjedoèio davanjem svogaživota kao svjedoèanstva svoje vjere u Krista. U uvodu propovijedi kazao je kako su države i gradovioduvijek imali vojsku i policiju, svoje èuvare koji su ih štitiliod vanjskih neprijatelja i brinuli se za unutarnji red, a kodkršæana se, pored toga, od najstarijih vremena ustalio obièajsvoje gradove i zemlje, pa i obitelji i pojedince, stavljati podzaštitu nebeskih èuvara, bilo anðela ili svetaca, a posebnomuèenika. Kazao je kako se oko crkve posveæene gradskomili mjesnom patronu nastajao i širio se grad, tako da je crkvabila njegovo ne samo duhovno nego i prostorno središte.Štovanje svetih zaštitnika bilo je stanovnicima trajnonadahnuæe za vjernièku pobožnost, kao i za razne oblikekulturnog stvaralaštva i društvenog organiziranja. „Sveti suih zaštitnici na taj naèin povezivali s Bogom, ali i jedne sdrugima, ukoliko su im zajedno upuæivali molitve, slavili ihpjesmom i èastili prigodnim pobožnostima i obièajima.Ukratko reèeno, sveti su zaštitnici bili simboli identitetagrada ili mjesta, kao i horizontalnog i vertikalnogzajedništva stanovnika", rekao je rijeèki nadbiskup. Dodao jeda je to uvijek bilo prisutno i kod nas, što se može vidjeti nasvakom koraku. Kao primjer pobrojao je gradove nahrvatskoj obali od sjevera do juga i njihove svece zaštitnike:sv. Tomu, sv. Mavra, sv. Vida, sv. Kvirina, Mariju na nebouznesenu; sv. Stošiju i sv. Kreševana, sv. Mihaela arkanðelai sv. Jakova, sv. Ivana Trogirskog i sv. Lovra, sv. Dujma, sv.Klementa, sv. Stjepana I. i sv. Vlaha. Slièno je i s gradovimau unutrašnjosti, tako da je netko s pravom rekao da je„Hrvatska u rukama svetaca", kazao je nadbiskup Devèiæ. Ustvrdivši da je domovina Hrvatska doista premreženasvecima, postavio je pitanje „jesmo li i mi, njihovi današnjištovatelji, tako s njima poistovjeæeni, da se i za nas možereæi da smo 'narod u rukama svetaca', u smislu da svece nesamo štujemo nego i životom nasljedujemo". Bagdanisvetaca su zato prigoda za sabiranje i preispitivanje što namti sveci zapravo znaèe, koju ulogu imaju u našem životu,koliko nas kao kršæanski narod duhovno povezuju inadahnjuju.Nadbiskup je proslave gradskih zaštitnika usporedio sproslavama adventa, Božiæa pa i Uskrsa, „gdje se izvornokršæanski dani i blagdani…slave na posve svjetovan naèin,tako da od kršæanskoga sadržaja ne ostaje gotovo ništa osimimena". Ako se sadržaj i smisao Božiæa svede na sveèanutrpezu i veselo druženje, može se svetkovati kad god se pružiprilika. „Ali nije glavni problem u tome ako, iz kulturološkihili tome sliènih motiva, izvorno kršæanske blagdane takoslave oni koji ne vjeruju; problem je kada ih na slièan naèinslave i oni koji se deklariraju kao vjernici. A ruku na srce, tou današnje vrijeme nisu rijetki sluèajevi", istaknuo jenadbiskup Devèiæ. Potom je skrenuo pozornost na ispravannaèin slavljenja kršæanskih blagdana: „Ako se za slavljeblagdana ne pripremamo na vjernièki naèin molitvom,

Domovinske vijestiika

117. veljaèe 2018. broj 6/2018

postom, dobrim djelima, slavljenjem sakramenta ispovijedi,ako se ne trudimo oko duhovne obnove i sabranosti, akonam je sve drugo u pripremi za blagdan važnije odduhovnoga, u našem æe vjernièkom slavlju svjetovnimoment nužno prevladati nad vjernièkim."U pripremi za blagdan župnog ili biskupijskoga patronabitno je nastojati obnoviti svoje znanje o njemu, „ne radiznanja samoga nego kako bismo bolje upoznali ono što odnjega možemo nauèiti za svoj život, u èemu ga možemo itrebamo nasljedovati u našem vremenu". Stari Dubrovèanioèito su se trudili u tom smislu upoznati svog nebeskogzaštitnika i od njega uèiti, a kao primjere naveo je kako suznali da je sv. Vlaho bio lijeènik koji se posebno brinuo zadjecu i siromašne, pa su sukladno tome poduzimali nekekonkretne akcije: veæ 1357. u samostanu Male braæe otvorilisu ljekarnu, koja bez prekida djeluje do danas; godine 1290.otvorili su u samostanu sv. Klare i prvo sirotište zanapuštenu djecu, a u 15. st. jedna takva ustanova jeustanovljena. „Èovjekoljublje i bogoljublje njihova svetogazaštitnika motiviralo ih je da u svome gradu zabraneropstvo", kazao je nadbiskup, dodavši kako je to bila prvatakva zabrana u Europi donesena èak 400 godina prijeukidanja ropstva u SAD-u. „Ne pokazuje li sve to koliko jesnažno primjer sv. Vlahe utjecao na stare Dubrovèane i naorganizaciju i život cijeloga grada. Doista, njihovo štovanjesv. Vlaha nije za njih bila nikakva tradicija, nikakav obièaj,nego izraz njihove vjere i životnog nasljedovanja svogazaštitnika", kazao je propovjednik i nastavio: „S tom vjeromste mu se i vi, današnji Dubrovèani, obraæali za pomoæ uteškim trenucima opsade grada za vrijeme Domovinskograta, i nije vas iznevjerio. To neka bude zalog da ga uvijekzazivate u potrebama, osobnim i zajednièkim, ali i daslijedite primjer njegove vjere u svom životu."Nadbiskup Devèiæ potaknuo je vjernike na promišljanje otome kako se i oni mogu malo više potruditi davati svojimmladima primjer žive vjere. Sv. Vlaho oèito je u kljuènomtrenutku svoga života slièno razmišljao te je odluèio radijeprihvatiti muèenièku smrt nego svojom nepostojanošæusablazniti vjernike koji su mu kao biskupu bili povjereni,dodao je nadbiskup i primijetio kako sveci i muèenici bilineki nadljudi nego su bili svjesni svoje slabosti, ali i snagekoja im je dolazila od Boga. Svaki svetac, posebno svakimuèenik, izabirao je s Kristom umrijeti, vjerujuæi da æe snjime uskrsnuti na novi život. Neka nam sv. Vlaho izmolitakvu vjeru i hrabrost", zakljuèio je nadbiskup Devèiæ. Prije poèetka pontifikalnog misnog slavlja generalni vikarDubrovaèke biskupije don Hrvoje Katušiæ pozdravio je uimedubrovaèkog biskupa sve koji sudjeluju na glavnom misnomslavlju Feste sv. Vlaha 2018. godine. Ove godine to su, uzpredvoditelja slavlja i biskupa domaæina, mons. ŽelimirPuljiæ, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup, mons. MarinBarišiæ, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons.Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevaèki biskup, mons.Zdenko Križiæ, gospiæki biskup, mons. Tomislav Rogiæ,šibenski biskup, mons. Ante Ivas, umirovljeni šibenskibiskup, mons. Tomo Vukšiæ, vojni ordinarij u BiH, mons.Ilija Janjiæ, kotorski biskup, mons. Rrok Gjonlleshaj, barskinadbiskup; mons. Gjergj Meta, biskup biskupije Rreshen uAlbaniji te izaslanici kardinala Vinka Puljiæa i mostarskogbiskupa Ratka Periæa. Na slavlju dubrovaèkog zaštitnikasudjelovali su i mons. Petar Paliæ, generalni tajnik HBK,mons. Miroslav Vidoviæ, generalni vikar Splitsko-makarskenadbiskupija, don Edvard Punda, rektor Nadbiskupskogsjemeništa u Splitu, mons. Juraj Batelja, postulator kauze zaproglašenje svetim blaženog kardinala Stepinca, tajnicibiskupa i kancelari biskupija, brojni sveæenici, redovnici iredovnice, redovnièki poglavari i poglavarice, ðakoni,

bogoslovi i sjemeništarci. Te nezaobilazni rektor crkve Sv.Vlaha mons. Toma Luèiæ i ovogodišnji festanjuli kapetanNedjeljko Zelen i zanatlija Ivo Mazavac. Na slavlju sunazoèili i predstavnici drugih vjerskih zajednica uDubrovniku. Ove godine stigao je i predstavnik Armenskogpatrijarhata Carigrada o. Tatoul Anoushian. Od predstavnika društveno-politièkog života na misnomslavlju nazoèni su bili izaslanica Predsjednice RepublikeHrvatske Renata Margaretiæ Urliæ, izaslanica predsjednikaVlade RH Nina Obuljen Koržinek, izaslanik predsjednikaHrvatskog sabora Branko Baèiæ, te drugi državni dužnosnici.Nazoèni su bili i gradonaèelnik Grada Dubrovnika, koji sv.Vlaha slavi i kao Dan Grada, Mato Frankoviæ sasuradnicima, predsjednik Gradskog vijeæa Marko Potrebica,župan dubrovaèko-neretvanski Nikola Dobroslaviæ sasuradnicima, naèelnici nekih drugih gradova i opæina. Naslavlju su bili i predstavnici drugih gradskih, županijskih idržavnih institucija, predstavnici raznih društava i udruga,umjetnici, sportaši, vojska i policija, te veliki broj vjernika ihodoèasnika iz raznih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja. Katedralni zborovi ojaèani pjevaèima iz drugih zborova podravnanjem Jelene Mikulandra predvodili su liturgijskopjevanje, molitvu vjernika predmolili su supružnici s èetverodjece, èitanja su èitali aktivni vjernici laici. Tijekom prinosadarova na oltar su došli dubrovaèki vjernici i hodoèasnici izraznih krajeva u nošnjama prinoseæi razlièite i èestosimboliène darove na prinos, a predstavio ih je katedralnižupnik don Stanko Lasiæ. Na kraju mise formirana je sveèana procesija koja je prošlaod katedrale Gospe Velike, Ulicom od Puèa, poredOnofrijeve fontane, Stradunom, kroz crkvu Sv. Vlaha inatrag do katedrale. Na poèetku je moæi glave sv. Vlahanosio biskup domaæin Mate Uziniæ koji ih je tijekomprocesije predavao ostalim (nad) biskupima. Ostalihdvanaest moæi iz katedralne riznice nosila su dvanaestoricasveæenika, a vjernici pored kojih je procesija prolazila su imdodirom i poljupcem mogli iskazati štovanje. Meditativnaèitanja uz hod procesije kroz Grad èitala je Ivana Lenert.

Biskup Štambuk pohodio Dom za starije i nemoæne osobeu Starom GraduPrvi i jedini Dom na otoku Hvaru u starogradskoj uvali napredjelu Priko prve štiæenike primio je 1. prosinca prošlegodine, a njegove usluge sada koristi tridesetèetvero starijihi nemoænih osoba s otoka HvaraStari Grad, 3.2.2018. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk pohodio je prvi put u subotu 3. veljaèe uprijepodnevnim satima Dom za starije i nemoæne osobe uStarome Gradu na otoku Hvaru, susreo se sa štiæenicima iblagoslovio dom. Biskupov posjet toj ustanovi uprilièen je usklopu tradicionalnoga obilaska i blagoslova obitelji i ostalihustanova o Novoj godini. Taj Dom za starije i nemoæneosobe – dislocirani objekt splitskoga Doma za starije inemoæne osobe, službeno je u nazoènosti tadašnjega županasplitsko-dalmatinskoga Zlatka Ževrnje i izaslanika premijerasaborskoga zastupnika Blaženka Bobana otvoren 13. svibnjaprotekle godine, dok je svoja vrata za štiæenike otvorio 1.prosinca. Za pohoda tome Domu biskup je kratko obišaonjegove prostorije te sa zanimanjem pogledao prostor koji biprenamijenom služio kao kapela za molitvu i slavljenje mise.Biskup je odredio da se ta kapela, kojom æe se služitištiæenici za svoja molitvena okupljanja, zove „Majka lijepeLjubavi". Kapela æe se s vremenom opremiti pristiglimdonacijama, dok bi se godišnje slavlje u njoj održavalo usubotu poslije blagdana Gospe Lurdske. Hvarski biskup slavio je, zatim, misu sa štiæenicima toga

Domovinske vijesti ika

12 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

doma, jedine takve ustanove na otoku Hvaru. Uz biskupaŠtambuka koncelebrirali su dekan Hvarskoga dekanata preè.Emil Pavišiæ, starogradski župnik Marko Planèiæ, župnivikar u Hvaru Ivan Jurin, dominikanac iz tamošnjegasamostana Sv. Petra muèenika o. Mario Marinov i sveæenikIvica Babiæ. Sveæenici su prije misnoga slavlja bili naraspolaganju korisnicima doma za slavlje sakramentapomirenja. Predvodeæi misno slavlje pozvao je korisnikedoma te sve djelatnike na meðusobno uvažavanje izajedništvo. Potaknuo ih je da svoje vrijeme koje provode utome domu ispune i molitvom, za što æe im biti naraspolaganju prigodna kapela. Mjesni župnik Planèiæ uprigodnoj rijeèi zahvalio je mons. Štambuku na pohoduDomu i slavlju euharistije sa štiæenicima doma. Prema rijeèima voditelja Doma Tedija Sanseoviæa, korisnicisu sve žitelji otoka Hvara buduæi je to jedini Dom na otoku.Za sada usluge Doma u starogradskoj uvali na predjelu Prikokoristi 34 štiæenika, dok je 73 maksimalni broj korisnikakoje æe dom moæi prihvatiti i zbrinuti. U Domu je za sadaangažirano 27 djelatnika, a broj æe, gledajuæi potrebe teustanove, sigurno rasti, rekao je za IKA-u ravnatelj togaDoma Sanseoviæ. Dodao je i da je Dom u državnomevlasništvu te država pokriva 47 % troškova te važneustanove za otok Hvar. Dom za starije i nemoæne osobe u Starome Gradu prvi je ijedini dom ove namjene. Objekt je vrijedan više od 21milijun kuna te je graðen i opreman duže od 15 godina.Financiran je novcem Ministarstva regionalnoga razvoja ifondova Europske unije, Splitsko-dalmatinske županije i izproraèuna grada Staroga Grada.

Zareðen novi ðakon Križevaèke eparhije Livio MarijanZagreb, 3.2.2018. (IKA) - Na Mesopusnu subotu i blagdansv. Šimuna Bogoprimca, 3. veljaèe, u konkatedrali Sv. Æirilai Metoda u Zagrebu križevaèki vladika Nikola Kekiærukopoložio je za ðakona podðakona Livija Marijana,kancelara Križevaèke eparhije i biskupskoga tajnika. Nasvetoj liturgiji sudjelovali su sveæenici Križevaèke eparhijeo. Željko Pajiæ, vikar žumberaèki i župnik karlovaèki, koji jereðenika doveo do oltara kao arhiðakon, o. Mihajlo Hardi,dekan i župnik Metlike, o. Danijel Hraniloviæ, župnikzagrebaèki i eparhijski ekonom, o. Mihajlo Simunoviæ,katedralni župnik križevaèki, o. Ivan Radeljak, duhovnik uGrkokatolièkom sjemeništu i ravnatelj eparhijskog Caritasa,o. Milan Stipiæ, župnik Jastrebarskoga i dušobrižnikdalmatinskog vikarijata, o. Nenad Krajaèiæ, župnik Pribiæa iPeænog, o. Marjan Jeftimov, župnik Sošica i Kašta, o.Aleksandar Hmilj, župnik Slavonskog Broda terimokatolièki sveæenici mr. don Zdenko Miliæ, kanonikStolnog kaptola sv. Stošije u Zadru, don Dario Tièiæ, župnikGospe Maslinske u Zadru, don Slavko Ivoš, župnik Velog iMalog Iža, o. Damjan Kružièeviæ, OSB, iz benediktinskogsamostana sv. Kuzme i Damjana na Æokovcu, don KrešoÆirak, župnik Obrovca, ðakoni o. Leopold Jagešiæ OSB idon Tomislav Konèurat, Jan Jakubov, lektor iz Košiækeeparhije (Slovaèka). Meðu brojnim nazoènima, uzreðenikovu obitelj i rodbinu s otoka Iža i Paga te Zadra, bioje i Davor Ivo Stier, zastupnik u Hrvatskom saboru iEuropskom parlamentu. Pjevanje žumberaèkog prostopjenijapredvodili su vjernici župe sv. Æirila i Metoda na èelu sasestrama bazilijankama, a dva glagoljaška napjeva izveli supjevaèi iz skupine Dalmatika iz Vlašiæa-Rtine i reðenikoverodne župe sv. Petra i Pavla u Velom Ižu. U homiliji biskup Kekiæ osvrnuo se na evanðeoski odlomakMesopusne subote i pozvao na bolje i zauzetije meðusobneljudske i kršæanske odnose na svim razinama, od obitelji do

društvenog i javnog života te protumaèio ðakonsku službu isam obred reðenja. Na kraju je svima zahvalio i sam reðenik.Ðakon Livio Marijan od 2013. godine obnaša službukancelara Križevaèke eparhije i biskupova tajnika. Roðen je1964. u Zadru, školovao se u Los Angelesu (SAD) i Zagrebugdje je završio Filozofski fakultet, studij filozofije ietnologije te teološki studij u Zadru. Radio je više godinakao osobni tajnik zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe,nadbiskupijski vicekancelar i voditelj ureda za izdavaštvo ikulturu, objavio više radova iz podruèja hrvatske glagoljaškebaštine, sudjelovao u izradi Božanskog èasoslovaLiturgijskog vijeæa Hrvatske biskupske konferencije ipredavao na Nadbiskupskoj klasiènoj gimnaziji u Zadru.Trenutaèno se bavi izradom hrvatskih prijevoda liturgijskihtekstova bizantsko-slavenskog obreda sastarocrkvenoslavenskog te promocijom kršæanskog Istoka ipoložaja kršæana na Bliskom istoku. Oženjen je i ima dvojedjece.

U Zagrebu proslavljen TripundanZagreb, 3.2.2018. (IKA) - Proslavu blagdana sv. Tripuna,zaštitnika grada Kotora i Boke kotorske, po 94. put uZagrebu organizirala je Hrvatska bratovština Bokeljskamornarica 809 Zagreb, baštinica 12 stoljeæa duge tradicijebokeljskih pomoraca. Sveèano euharistijsko slavlje u subotu3. veljaèe u župnoj crkvi Sv. Marije na Dolcu predvodio ježupnik preè. Zlatko Golubiæ u koncelebraciji s dr. JosipomŠimunoviæem. Na poèetku mise mali admiral BartolKranjèeviæ izrekao je Pohvale Svecu koje potjeèu iz 16.stoljeæa.U propovijedi preè. Golubiæ je ukazujuæi na Isusove rijeèi„Hoæe li tko za mnom, neka danomice uzima križ svoj i nekaide za mnom" (Lk 9,23) naglasio kako taj poziv vrijedi krozcijelu povijest, od prvih dana Crkve i od progona uJeruzalemu. Ovom prilikom posebno se sjeæamo progona zacara Decija kada je stradao i naš Tripun. Ljudi žele bitiveliki, da im drugi laskaju, ali velièina èovjeka je u tomu daga Bog uzvisi, proglasi dobrim i velikim. Takvog muèenikadanas slavimo. On je 250. godine tek poèeo živjeti, ali jeimao èvrsti stav da je Isusov, da želi tako živjeti, da senièega ne boji. Znao je da se treba bojati onih koji moguubiti dušu, ali za tijelo se nije bojao i zato je hrabropropovijedao, hrabro svjedoèio Isusa. Bio je uhiæen i muèen,ali se nije dao pokolebati. Nije se želio odreæi Isusa, nije seželio klanjati drugim bogovima, veæ je bio spreman dativlastiti krv za Ime Isusovo. Rekli bi kolika okrutnost napoèetku èovjeèanstva, no pogledajmo u povijest, što se danasèini u svijetu. Ne možemo s ponosom reæi da smo u 21.stoljeæu, da smo napredniji od onih u prvim stoljeæima, jervidimo da svijet nije postao ni boji, ni mirniji. No, kao što jeTripun svjedoèio onda i danas smo potrebni mnogih Tripunakoji svjedoèe istu vjeru. Spomenimo našeg blaženikamuèenika Stepinca u èijoj devetnici se nalazimo, spremajuæise za njegov blagdan, rekao je preè. Golubiæ.Takoðer je podsjetio kako Kotor s ponosom od 809. godineèuva moæi sv. Tripuna koje su u Kotor stigle iz Carigrada.Spomenuo je i kako je 17. rujna 1594. papa Klement VIII.odredio slavljenje sv. Tripuna za Kotorsku biskupiju na dan3. veljaèe te kako na 13. sijeènja slavi Prijenos svetih moæi(Karike), a 10. studenoga Mali Tripundan.Nadalje je propovjednik spomenuo i na ovogodišnji Proglasvjernicima Kotorske biskupije u Boki i Bokeljima izvanBoke za sveèanosti sv. Tripuna koji je uputio kotorski biskupIlija Janjiæ. U proglasu biskup posebno ukazuje na grbBokeljske mornarice, u èijem se središtu nalazi lik sv.Tripuna koji na svom srcu nosi grad Kotor, a iznad njega

Domovinske vijestiika

137. veljaèe 2018. broj 6/2018

èitamo rijeèi „Fides et honor" („Vjera i èast"). U tom jekontekstu, preè. Golubiæ ohrabrio okupljene Bokelje:„Budite èvrsti i ponosni što ste Hrvati i katolici i što je sv.Tripun u temelju vaše vjere, svjedok vaše vjere, i što vasokuplja". Propovijed je zakljuèio rijeèima „Hvala TiGospodine na tom mladom svecu Tripunu; neka i dalje èuvaBoku, i sve nas diljem svijeta da budemo svjesni èiji smo, naèijim temeljima stojimo, te da poput Tripuna znamo izabratiKrista Gospodina koji nam pokazuje put prema vjeènosti.Isus je uvijek s nama, zato mu se treba okrenuti, izabrati ga iiæi za Njim. Tako æe se u našem svakidašnjem životuoèitovati vjera i èast".Na kraju mise okupljenim Bokeljima obratio sepredsjednik/gastald Hrvatske bratovštine Bokeljskemornarice 809 Zagreb Ivo Škanata. Naglasio je kako jenakon uvrštavanja Tripundanskih sveèanosti i Kola sv.Tripuna na Listu zaštiæenih nematerijalnih kulturnih dobara,koje Republika Hrvatske prepoznaje kao nematerijalnokulturno dobro, pokrenuta inicijativa za upis istih na Listunematerijalnih dobara UNESCO-a. Izrazio je nadu, da æe sepostiæi dogovor te taj prijedlog uputiti zajedno s CrnomGorom. Sve je pozvao na molitvu na tu nakanu, kao i naaktivno ukljuèivanje u aktivnosti Hrvatska bratovštinaBokeljska mornarica 809 Zagreb.Euharistijsko slavlje pjevanjem je uvelièao zbor crkvePohoda BDM Prvo hrvatsko katolièko pjevaèko društvo„Branimir".Unatoè susnježici i snijegu, velik broj Bokelja i prijateljaBoke Kotorske okupio se uoèi mise na prostoru ispred crkvegdje je èeta Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 usveèanim odorama otplesala kolo sv. Tripuna, jedinoautentièno obredno srednjovjekovno kolo s motivima izpomorskog života. To je èetvrti put da se kolo izvodi naTripundan u Zagrebu. Naime, kolo je nakon više desetljeæaplesano 2015. godine, a prije toga je posljednji put plesano1942. godine kad je misu koncelebrirao tadašnji nadbiskupAlojzije Stepinac. Kad je rijeè o kolu, takoðer valjapodsjetiti kako je ono u Zagrebu plesano i u èast sv.Leopolda Bogdana Mandiæa, za vrijeme boravka njegovaneraspadnutog tijela 2016. godine.

Biskup Škvorèeviæ sa zatoèenicima srpskog logora uStaroj GradiškiStara Gradiška, 3.2.2018. (IKA) - Na spomendan sv. Blaža,3. veljaèe. u Staroj Gradiški na inicijativu Hrvatskog društvalogoraša srpskih koncentracijskih logora, podružniceSisaèko-moslavaèke županije pod vodstvom njezinapredsjednika Ivana Lipaka održan je Dan logora StaraGradiška. Tijekom Domovinskog rata kroz starogradiškisrpski logor prošlo je oko 2000 ljudi a trinaestero ih jeubijeno. U župnoj crkvi, spomen-zdanju za sve nedužnežrtve starogradiškog zatvora, napose za više od 250sveæenika u doba komunistièke vladavine, euharistijskoslavlje sa zatoèenicima srpskih logora predvodio je požeškibiskup Antun Škvorèeviæ u zajedništvu s novogradiškimdekanom Željkom Volariæem, kancelarom Ivanom Popiæemi domaæim župnikom Matom Rukavinom. Na poèetku misnog slavlja biskup je pozdravio logoraše isve druge nazoène, meðu njima i general-pukovnika u miruMarijana Marekoviæa, izaslanika Predsjednice RepublikeHrvatske, Marka Šimiæa, izaslanika Predsjednika Sabora tenaèelnika starogradiške opæine Velimira Paušiæa. Pozvao ihje da se u tom slavlju spomenu svih onih koji su u vrijemeDomovinskog rata u starogradiškom logoru bili poniženi, teda budu molitelji da njihove rane, koje još bole, buduizlijeèene Božjim lijekom, njegovom ljubavlju koja je u

Isusu Kristu išla do kraja za nas i pobijedila smrt.U homiliji biskup je izrazio uvjerenje da su srca nazoènihpravo raspoložena kako bi se vjernièki i molitveno moglispomenuti žrtve svih onih koji su u Staroj Gradiškitamnovali za vrijeme Domovinskog rata u srpskom logoru,kao i prije toga u logorima komunistièkog i drugih sustava.Svjestan kako u dušama preživjelih logoraša još uvijekpostoji neka nutarnja težina i ranjenost, biskup je rekao da jesmisao njihova dolaska u Staru Gradišku u tome da unastojanju oko pamæenja onoga što su ovdje doživjeli neostanu ljudi ubijene duše, i oni koji su se odrekli Boga, je onjedini zna i može pomoæi njihovoj duši koja pati. PotaknutBožjom rijeèju u prvom èitanju iz Knjige mudrosti, u kojojstarozavjetni mudrac govori o bezbožnièkim oèima, kojimase èini da pravednici ostaju zarobljeni u poniženju koje im jedodijelila ljudska zloæa, biskup je pozvao nazoène daDomovinski rat sa svim onim što im se u njemu dogodilopromatraju oèima vjere, s polazišta Božjih, kako je to èiniosv. Blaž ili Vlaho, biskup i muèenik, èiji spomendan Crkvatoga dana slavi. Ustvrdio je da kršæansko razmišljanje omuèeništvu ne polazi od poèinjenog zla i zloèinaca, nego odžrtve i njezina dostojanstva. Tako ponajprije mislimo o IsusuKristu, koji je kao žrtva ljudskog zla, mržnje i osude biorazapet i ponižen, ali ju je on prihvatio posvemašnjomljubavlju za nas, i u tom je njegova velièina i dostojanstvo.Stoga, ustvrdio je biskup, mi o sv. Blažu razmišljamo naIsusov naèin, jer je on slijedeæi Isusov primjer, radije želiobiti žrtvom, negoli zlo nanositi drugima. U tom smislupozvao je nazoène da o sebi kao žrtvama razmišljaju nepolazeæi od onih koji su ih ponizili, nego od dostojanstvakoje im je kao žrtvama Bog udijelio. Nama dušmanin nemože oduzeti dostojanstvo, jer nam ga on nije ni udijelio,poruèio je biskup i pozvao nazoène da žive od svijesti da ihse Bog nikad ne odrièe, i ostanu mu trajno vjerni te se i unajtežim životnim situacijama priznaju njegovima. Još im je poruèio da nevolje i patnje kroz koje su prošli nisubile znak da ih se Bog odrekao, veæ su to bile kušnje koje jeBog dopustio, da se vidi i provjeri tko su oni i èiji su onizapravo, u smislu narodne poslovice da se na muci poznajujunaci. Stoga ih je biskup pozvao da zahvale Bogu nakušnjama koje im je udijelio, jer su to bile prigode da mupokažu i dokažu svoju vjernost. Takoðer ih je pozvao da sespomenu onih koji nisu preživjeli zatoèeništvo uspomenutom logoru, u uvjerenju da oni nisu izgubljeni, negosu kao žrtve postali dionicima zajedništva s Isusom Kristom,koji je upravo zato postao èovjekom da bi mogao na ljudskinaèin biti solidaran s ljudima u njihovim trpljenjima.Završavajuæi homiliju zaželio je nazoènima da, uz zagovor ipomoæ Isusove Majke, koja je tijekom trinaest stoljeæahrvatske povijesti bila pod svim hrvatskim križevima imolila na nas, u njihova ranjena srca i duše uðe Božje svjetloi blizina, i da ih izlijeèi snaga njegove ljubavi. Na kraju misnog slavlja biskup je izrazio uvjerenje da je uranjena srca nazoènih logoraša ušla Božja blizina, moæIsusove ljekovite ljubavi koja je pobijedila i samu smrt,njihove duše oèistila od mržnje i zla te odlaze blagoslovljenisvojim kuæama. Svima je zahvalio za sudjelovanje i molitvu,a za organizaciju susreta zahvalio je napose Ivanu Lipaku,mjesnom župniku Mati Rukavini i pjevaèima. Na kraju misevjernici su primili blagoslov grla, kako je to uobièajeno naspomendan sv. Blaža, biskupa i muèenika.

.

Domovinske vijesti ika

14 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

Biskupijski Caritas obilježio Dan života u Gospiæu iOgulinuOgulin, 4.2.2018. (IKA) - Djelatnici Caritasa Gospiæko-senjske biskupije tradicionalno su u nedjelju 4. veljaèeposjetom porodnim odjelima Opæih bolnica na prostoruGospiæko-senjske biskupije Gospiæu i Ogulinu obilježili Danživota. U jutarnjim satima djelatnici Caritasa na èelu stajnicom biskupijskog Caritasa Katom Mataniæ posjetili suporodni odjel Opæe bolnice Gospiæ a u podnevnim satimaisti odjel Opæe bolnice i bolnice branitelja Domovinskog rataOgulin.Tom su prilikom voditeljica Mataniæ zajedno s osobljembolnica obišli nazoène porodilje i trudnice. Osim što im jezahvalila što su izabrale život, voditeljica Caritasa majke jedarivala prigodnim poklonima, voæem i sokovima za majke inovèanim prilogom u iznosu od 500 kuna po djetetu. Poklonpakete, toplu rijeè i razgovor dobile su i trudnice koje ovihdana oèekuju porod. Na darovima je zahvalilo medicinskoosoblje a u Ogulinu i ginekolog dr. Stanislav Rupèiæ. UGospiæu su darivane èetiri porodilje i dvije trudnice a uOgulinu dvije porodilje. Ovim tradicionalnim akcijamadarivanja Gospiæko-senjska biskupija i biskupijski Caritas nadjelu pokazuju da promoviraju život i pomoæ mladima kojise za njega odluèuju.

„Sveti Vlaho i njegovi festanjuli"Knjiga Dubravka Kovaèeviæa predstavljena na danzatvaranja 1046. feste sv. Vlaha u DubrovnikuDubrovnik, 4.2.2018. (IKA) - Knjiga „Sveti Vlaho i njegovifestanjuli" autora Dubravka Kovaèeviæa predstavljena je nadan zatvaranja 1046. feste sv. Vlaha u nedjelju 4. veljaèe uprepunoj dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku.Predstavljaèi su bili predsjednik HKD „Napredak" –Dubrovnik Marin Ivanoviæ, recenzenti knjige dr. Ivo Banac iIvan Viðen, povjesnièarka umjetnosti mr. Maja Nodari tesam autor. Predsjednik Ivanoviæ istaknuo je kako je rijeè o kapitalnomdjelu dubrovaèkog izdavaštva, ujedno istraživaèke povijesti,djelu koje je na najbliži naèin „dio našeg identiteta jer jepovezano sa sv. Vlahom i jer je povezano s dubrovaèkimfestanjulima". Autor knjige je i sam bio festanjul, ali nitkonije vjerovao da se tema o festanjulima može istražiti jer dosada nije bilo znanstvenog interesa za to premda su festanjulivažan dio dubrovaèke stvarnosti. Autoru koji nijepovjesnièar pomogli su savjetima dubrovaèki povjesnièari,ali je ogroman istraživaèki posao prikupljanja životopisa iposebice fotografija on sam obavio. Nisu oduvijek festanjulipomorci i zanatlije, prije ih je bilo razlièitih zanimanja, jednaje od èinjenica koje su potkrepljene ovom knjigom, a koju jespomenuo predsjednik dubrovaèkog „Napretka". Dr. Banac objasnio je kako je ovaj zbornik takoðer važan jerje prilog istraživanju povijesti od vremena Austrije, kojanažalost nije dovoljno sustavno istražena. Istaknuo je dvijeèinjenice koje su bitne za razumijevanje moderne feste sv.Vlaha. Prva je da su festanjule od poèetaka pa sve do 1949.godine birale gradske vlasti i oni su predstavljali odnosesnaga u elitnom politièkom segmentu Grada i opæine, pa imanekih neoèekivanih, ali i posve logiènih odabira iz tograzdoblja. Druga je da su od 1970. godine, nakon sklapanjaprotokola izmeðu Svete Stolice i Vlade SFRJ 1966. godine,festanjulska imenovanja pod pokroviteljstvom Crkve poformuli jedan pomorac i jedan obrtnik. Povjesnièar umjetnosti Viðen rekao je da je sastavljanjebiografija festanjula bio ponekad gotovo detektivski posaojer se teško dolazilo do potrebnih podataka. „Dubrovaèkifestanjuli su veæim dijelom prošli ispod radara 'velike i

službene' povijesti jer su bili 'obièni ljudi', graðani koji su unekome trenutku svog života obavili tu èasnu dužnost uzFestu sv. Vlaha i potom se vratili svojim životima. To jemožda najbolji dokaz koliko su Parèevo štovanje i Festaukorijenjena u narodu i koliko su festanjuli bili gradivo tkivodubrovaèkog graðanstva", istaknuo je Viðen te objasniokako je funkcija festanjula proizvod graðanskog doba jer oninasljeðuju neke funkcije prireðivaèa Feste iz dobaRepublike. Oni se u ovom obliku pojavljuju tek nakonnestanka Republike, a kroz desetljeæa neki od njih su stvorilii usustavili neke danas opæepoznate detalje Feste. Viðen jetakoðer kazao da su festanjuli obièno bili u svojimdvadesetim i tridesetim godinama te više govorio o znaèenjutradicije. Povjesnièarka umjetnosti i vjerojatno najbolja poznavateljicaštovanja sv. Vlaha u dubrovaèkom kraju Nodari podijelila jes okupljenima èinjenicu da se na naslovnici knjige nalaziotisak slike nepoznatog slikara iz 19. stoljeæa koja prikazujesv. Vlaha nad Dubrovnikom, a koja je vjenèani darmladencima – autorovim roditeljima, èime je on knjizi daoosobni dar i peèat. Nodari je kazala kako je funkcija festanjula, svjetovnihorganizatora Feste, povijesno zasvjedoèena nakon padaRepublike u prvoj polovici 19. stoljeæa, kada je crkvenasveèanost odvojena od državne vlasti. Do sada se znalo da sufestanjuli povijesno potvrðeni tek 1874. g. a u ovoj knjizi sedonosi i dokument iz 1873. godine, zahvaljujuæi IvanuViðenu, iz kojeg se vide imena prvih poznatih festanjulaPetra Jakšiæa i Mata Šariæa. Pretpostavlja se da su sefestanjuli pojavili veæ na Festi 1836. godine, kada je Austrijadopustila do tada zabranjenu Festu sv. Vlaha. Meritum oveknjige su upravo biografije svakog festanjula, a tu je igotovo 500 navoda samo za fotografsku graðu knjige. „Taèeljad, njih 242, nisu samo festanjuli nego i èlanovi njihovihobitelji, majke, oèevi, sestre, braæa, sinovi, kæeri, djedovi,pradjedovi, cijela galerija Dubrovèana 19., 20. i 21. stoljeæasa svim svojim manama, vrlinama, taštinama, snovima, štoproviruju poèesto iz prateæih bilježaka", kazala je Nodari.Knjiga bi se mogla uvjetno pripisati razini tradicijskehistoriografije, ali ona je prije svega plod ljubavi,požrtvovnosti i odanosti vjeri i slobodi ovoga Grada i Parcamu sv. Vlaha. Ovo je rukopis srca, istaknula jepredstavljaèica. U glazbenom dijelu veèeri nastupili su Katedralnimadrigalisti i Dubrovaèki gudaèki kvartet, ulomke iz knjigeèitao je Sebastijan Vukosaviæ, a moderatorica je bila NilaMilièiæ Vukosaviæ. U knjizi od 872 stranice nalazi se prvi put cjeloviti popis,biografije i fotografije svih festanjula od 1872. do 2016.godine. Pisci predgovora su, uz autora, dr. Ivo Banac i mr.Teo Trostmann. U knjizi se nalazi i prikaz povijesnihèinjenica u cjelinama Povijest dubrovaèkih festanjula, Festasvetog Vlaha u današnje doba i Festa svetoga Vlaha baštinaèovjeèanstva. Prilog donosi popis festanjula, popisdubrovaèkih biskupa od 1830. do 2016., popis rektora crkveSv. Vlaha od 14. stoljeæa, popis dubrovaèkih gradonaèelnikaod 1873. do 2016., popis propovjednika trodnevnice na Festisv. Vlaha, popis propovjednika Feste sv. Vlaha na Gorici, paèak i popis trubljaèa na Fest, te popis svih fotografija koje jeautor uz veliku upornost i strpljenje uspio prikupiti. Nakladnik knjige je HKD „Napredak" – Dubrovnik, aprojekt je prihvatio prijašnji predsjednik Ivan Prce.

.

Domovinske vijestiika

157. veljaèe 2018. broj 6/2018

Nadbiskup Puljiæ predvodio slavlje na Gorici sv. VlahaDubrovnik, 4.2.2018. (IKA) - Posljednjeg dana Feste sv.Vlaha, 4. veljaèe, na Gorici sv. Vlaha sveèano misno slavljepredvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, predsjednikHrvatske biskupske konferencije. Uz brojne sveæenikekoncelebrirali su i generalni tajnik HBK don Petar Paliæ,generalni tajnik Dubrovaèke biskupije don Hrvoje Katušiæ težupnik župe sv. Mihajla Lapad don Robert Æibariæ.Tradicionalno na posljednji dan Feste vjernici, barjaktari,gradska glazba, trombunjeri i festanjuli krenuli su od crkveSv. Vlaha prema Gorici u procesiji, dok su im se putempridruživali barjaci crkava i svetišta pored kojih su prolazili.Pred samom crkvom Sv. Vlaha na Gorici prije misnogslavlja barjaktari su još jednom izvili svoje barjake kako bipozdravili svetog starca, svemu tome prethodila jegrmljavina iz trombuna Dubrovaèkih trombunjera.Nadbiskup Puljiæ u propovijedi je govorio o sv. Vlahu koji jeprisutan u životu i radu svojih štovatelja i koji tisuæu godinasuvereno vlada tim prostorom juga Hrvatske. U uvodupropovijedi citirao je jednu kroniku u kojoj piše: „Ništa nesmeta, što su na moru gusari, a na suhu lupeži, kad se nanašim brodovima vijori zastava svetoga Vlahova, a našeblago je pod njegovom zaštitom". Dodao je kako je to„povjerenje staro više od tisuæu godina", te podsjetio nanastanak pobožne legende iz desetoga stoljeæa (971.) kojagovori o tome kako je „biskup starac" upozorio „dobroga ipobožnoga sveæenika Stojka" o namjeri Mleèana da pokoreDubrovnik. Namjera Mleèana nije uspjela, a Dubrovèani suu osloboðenju prepoznali „osobitu milost sv. Vlaha i odrediliga za svoga trajnoga Parca". „U tom vidu blagdan svetogaVlaha imao je stoljeæima 'najvažnije mjesto u dubrovaèkomdržavnom kalendaru'. A kipovi, slike, crkve i samostanidizali su se diljem Republike u èast biskupu i Parcu,svetomu Vlahu", kazao je nadbiskup Puljiæ i dodao da jetako nastala i zavjetna crkva na Gorici.Nadbiskup se prisjetio kako je prije sedam godina, 6. veljaèe2011., dok je bio dubrovaèki biskup blagoslovio tuobnovljenu crkvu Parca „koja je od davnina bila 'zavjetnazadužbina pomoraca i putnika'". Takoðer se prisjetio kako jei sam, premda nije bio ni pomorac, ni kapetan, u godinamasvoje službe rado dolazio na Goricu, kao susjed Parèevecrkve, „penjao se i gledao prema puèini kako bih mogao'dokuèiti' ne samo Grad, Lapad, Gruž i Višnjicu, nego iKonavle, Župu, Primorje i Elafite. Sve tamo do Mljeta,Pelješca, Korèule i Lastova." Kazao je i kako je s tog mjestaznao zazvati Božji blagoslov i zaštitu Parca, što èini i danasu ovoj sveèanoj prigodi. Nadalje je nadbiskup Puljiæ kazao kako toga dana Crkva uHrvata slavi Dan života. Prije 22 godine (1996.) hrvatski subiskupi, poput drugih naroda, odluèili jedan dan u godiniposvetiti temi života i odredili su neka to bude prva nedjeljau veljaèi. „Upravo stoga ovim slavljem posebnoga danaCrkva želi podsjetiti da je èovjekov život u krizi i opasnosti.A naše okruženje pomalo se pretvara u 'kulturu smrti', kakoje otvoreno zborio, opominjao i ponavljao sveti Ivan PavaoII.", rekao je nadbiskup te nastavio: „Život je dar Božjeljubavi. Zbog toga štovatelji sv. Vlaha, lijeènika i Parca,promièu 'kulturu života'. Oni se u tom vidu tijekom prošlihstoljeæa nisu umarali graditi brojne hospicije, orfanotrofije,bolnice i nahodišta, te razvijati osjetljivost za èovjeka,prirodu, okoliš i Boga Stvoritelja." Potom je okupljenimvjernicima predoèio kipove sv. Vlaha rasporeðene na raznimmjestima po Gradu, slikovito opisujuæi njegovu duhovnuulogu prema posebnostima mjesta: „Eno, na vratima od Piladoèekuje goste i veli kako vjekovima bdije i èuva èeljad odbolesti grla i svakog drugog zla. S proèelja katedraleelegantni i dalekovidni Parac gleda prema Lokrumu i

morskoj puèini kako bi na vrijeme opazio primièu li se i opetneki 'novi Mleèani, Turci i Franæezi', koji bi ugrozili sloboduGrada koji mu je povjerila 'najviša Instanca' (L. Paljetak).Eno ga i nad vratima negdašnje žitnice gdje pazi na ufiæijale,tržnicu i gradsku sirotinju. A nad vratima Kneževa dvora, uneposrednoj blizini današnje Gradske vijeænice, suzdignutom rukom pozdravlja i opominje neka sesudbonosne politièke odluke za Grad i puèanstvo, kao i svidruštveni poslovi obavljaju mudro, s pažnjom iodgovornošæu na dobrobit svih žitelja nekada slavneRepublike." Zakljuèio je kako upravo zbog toga „ovaj starac,koji bradom miluje fortece, crkve, zvona i oltare ušao podkožu svojih štovatelja." I postao milim savjetnikom i onimakoji se odgojem bave, kao i onima koji zemlju obraðuju, pomoru plove, ili vode narodnu politiku, nastavio je. „Svima jeblizak i drag, jer je njihov Parac. A njegovi kipovi okrenutipuèini morskih valova, i nebeskih gromova i kiša, doimlju sekao kompas, gromobran i zaštita."„Grad kamena i svjetlosti", premda je bio izložen razlièitimutjecajima i vjetrovima, potresima i ratovima, bio je i ostaotrajno „stamen i èvrst" jer na njegovim kamenim kulama,zidinama i zvonicima „nije bdjela samo snaga oružja, veæmisao i duh slobode" koje je po mandatu one više Instance„štitila legija nebeskih anðela" (papa Urban VIII.), primijetioje propovjednik. „Stoga je Festa svetoga Vlaha 'memorijastoljeæa', pa svake godine uz ovu dragu svenarodnu festusjeæanja naviru. Srce se puni zahvalnošæu za darovanuslobodu, a ruke sklapaju na molitvu za sreæu i blagoslovGradu, Domovini i narodu hrvatskom; za buduæa proljeæa istoljeæa koja dolaze."Štovati, slušati i slijediti savjete mudroga starca, svetogaParca, zapravo znaèi lijeèiti one rane u svojoj duši, uobiteljskom okružju i u društvu, te strpljivo promicati radost,mir, ljubav, snošljivost i jednakost u osnovnim pravima idužnostima, kazao je nadbiskup te istaknuo: „A kaoštovatelji dobroga lijeènika i vrsnoga intelektualca valja namse još više truditi kako njegovati i razvijati temeljnopoštovanje pred tajnom života; kako unositi u svijet kulture,rada, škole, zdravstva i obavijesnih sredstava ono svjetlobožanske nade koja nam je po sv. Vlahu zasjala prije tisuæugodina." Za to ne trebaju neki „izvanredni pothvati", nitinekakvi „novi programi", pravila i propisi jer su oni zapisaniu evanðelju, tradiciji i živoj predaji koja ima svoje središte iizvorište u Isusu Kristu. „Njega valja bolje upoznati, žarèeuzljubiti i vjernije nasljedovati. Pa onda s njime i po njemupreobražavati vrijeme, prostor i povijest sve do njezinaispunjenja u nebeskom Jeruzalemu", poruèio je nadbiskupPuljiæ. Misno slavlje pjesmom je uvelièala klapa „Zvono".Nakon mise svi koji do sada nisu imali prilike mogli su segrlièati.Po povratku s Gorice sv. Vlaha formirana je sveèanaprocesija s Gradskom glazbom, Dubrovaèkimtrombunjerima i njihovim gostima iz drugih povijesnihpostrojbi Hrvatske, Bratstvom festanjula sv. Vlaha,barjacima i vjernicima štovateljima sv. Vlaha koja je, ovajput po sunèanom vremenu, došla do Parèeve crkve.Izvijanjem barjaka barjaktari su pozdravili Parèevu crkvu, atoplim pljeskom nagraðivali su ih okupljeni vjernici i ostaliposjetitelji. Molitvu s prigodnim nagovorom imao je mons.Toma Luèiæ, rektor crkve Sv. Vlaha, koji je zahvalio Bogu isvim sudionicima još jedne dubrovaèke feste. FestanjuliNedjeljko Zelen i Ivo Mazavac spustili su barjak sv. Vlaha ipodigli zastavu Republike Hrvatske, a okupljeni su otpjevalihimne sv. Vlaha i hrvatsku državnu himnu. Nakon togaslavljena je misa u zbornoj crkvi.

Domovinske vijesti ika

16 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

Regionalni susret inicijative 40 dana za život za podruèjeDalmacijeZadar, 4.2.2018. (IKA) - Regionalni susret inicijative 40dana za život za podruèje Dalmacije održan je u nedjelju 4.veljaèe u župi Srca Isusova u Zadru. Okupio je tridesetsudionika iz osam dalmatinskih gradova kako bi ohrabrilijedni druge u novoj èetrdesetnici za neroðene. Povod susretaje nova molitvena kampanja u korizmi koja se ispred 27bolnica u Hrvatskoj održava od 14. veljaèe do 25. ožujka.Tema ove kampanje je osvijestiti znaèenje koji je nosivisadržaj te inicijative, a to je bdjenje, pod geslom „Što vamakažem, svima kažem: Bdijte!" Podtema je osvješæivanjeljudi o kontracepciji. Marija Šošiæ, regionalna koordinatoricaza Dalmaciju, sudionicima je predstavila nove programekoje æe inicijativa pokrenuti. Uz seminar „Oprostomosloboðene" koji godinu dana provode za žene koje pate odpostabortivnog sindroma, u planu je i program za muškarce.Sve više parova trpi zbog neplodnosti pa je inicijativapokrenula program za parove željne djece „Vikend SrcaMarijina", kao duhovno ohrabrenje tim supružnicima. Tajseminar vodi o. Marko Glogoviæ, duhovni savjetnikinicijative, u mjestu Svetièko Hrašæe pokraj Svetica. Uzzagrebaèki Centar za život koji je otvoren prije dva mjesecau prosincu, Šošiæ je najavila i otvaranje Centra za život uSplitu. Novost je da æe u ovoj korizmenoj kampanji pred svakomjesto molitve u 27 hrvatskih gradova doæi i relikvija sv.Ivana Pavla II. u zajedništvu s kojom æe moliti za prekidpobaèaja, za majke i oèeve koji razmišljaju o pobaèaju i zasve koji su pobaèajem ranjeni i podržavaju ga. Sv. IvanPavao II. bio je veliki promotor i zagovornik zaštite životaod zaèeæa do prirodne smrti te mu se èlanovi na osobit naèinutjeèu u zagovoru za neroðene i oživotvorenju smjernicakoje je taj papa davao za vrijeme svog pontifikata. U tomsmislu, na susretu je Damir Mandiæ, èlan inicijative izsplitskog tima, vjerouèitelj i otac èetvero djece, predstavioznaèajke enciklike Evangelium vitae – Evanðelje života, ukojoj Ivan Pavao II. tematizira i pobaèaj. Prema naukuCrkve, pobaèaj je teški moralni nered. To je namjernoubojstvo nedužnog biæa te Papa upozorava biblijskom „Jaoonima koji zlo nazivaju dobrim, a dobro zlim", te i koriste zapobaèaj termin prekid trudnoæe. Ivan Pavao II. istièe da jedemokracija etièka ako poštuje temeljne vrednote, a to jeljudski život te da zakoni imaju smisla ako štite život. Da biizgradili civilizaciju ljubavi, potrebna je snaga odozgor,istaknuo je papinu poruku Mandiæ. Dr. Danijela de Micheli Vitturi izrazila je zahvalnost Bogušto se apostolat za život u Hrvatskoj nastavlja po djelovanjuinicijative 40 dana, istaknuvši da njihovo djelovanjepotvrðuje istinu: „Tamo gdje i što ne može uèiniti èovjek,može Bog. Kad iscrpimo sve ljudske snage, kad smonemoæni i ne znamo kako dalje, nastupa Božja milost iuviðaš koliko je nešto Božje djelo". Predstavila je znaèajkeenciklike Humanae vitae koju je 1968. g. objavio papaPavao VI., kao odgovor Crkve na pojavu seksualnerevolucije 1960-ih godina. Enciklika koja izražava stavCrkve u protivljenju kontracepciji i pobaèaju aktualna jeonda i sada, rekla je. Vitturi je navela jednu od poruka teenciklike: „Ljudski život poèinje zaèeæem. Braèni èin se nesmije silom nametnuti braènom drugu. Svrha spolnogbraènog èina je raðanje i sjedinjenje. Kontracepcija dokidaraðanje, a potpomognuta oplodnja sjedinjenje supružnika".Predavaèica je podsjetila da je ta enciklika bila naišla naprotivljenje mnogih, pa i u Crkvi, neki su je nazivali'enciklika pilule'. Vitturi je istaknula i potrebu odgovornogroditeljstva, koje spominje enciklika, što ukljuèujerazboritost, velikodušnost, odgovornost, poštivanje

zdravstvenog stanja para. „Odgovorni roditelji svjesni su dasu oni produžena ruka Stvoritelja i da su sukreatori novogljudskog biæa. Pitanje prihvaæanja dara života je pitanjeispita savjesti pred Gospodinom", istaknula je Vitturi. Uodržavanju naravnog ritma tijela, onoga što je Bogom dano,Vitturi je uputila na metode prirodnog planiranja obiteljikoje nisu pobuna protiv Božjeg reda i ispunjenja braèneljubavi u tjelesnom sjedinjenju, koje u sebi ima smisao ivrednotu, bez obzira na raðanje. Vitturi je istaknula da jeHrvatska bila prva zemlja u Europi, izvan Australije, u kojojje održan prvi simpozij o Billingsovoj metodi. Sudionicima susreta posvjedoèila je i Josipa Razlog. Sasuprugom Franom oèekuje njihovo prvo dijete uèetverogodišnjem braku. Pohaðali su FertilityCare programu Centru za skrb o plodnosti koji pruža individualnu pomoæparovima, istražujuæi stanje svakog supružnika. Neplodnostse javlja zbog fizièkih razloga, a razlog može biti i duhovnenaravi, ili pak neke parove Bog poziva da služe zajednici nadrugi naèin, rekli su supružnici. Josipa i Frane nisu išli naumjetnu oplodnju, molili su za zaèeæe djeteta te se trudnoæadogodila, vjeruju oni, po blagoslovljenom i zavjetnomzagovoru sv. Mihovila arkanðela, kome ih je duhovnikuputio da se mole u prevladavanju njihovih preprekaduhovne i tjelesne naravi. Sudionike je pozdravio i fra BojanRizvan, župnik Srca Isusova. Ohrabrio ih je rekavši da jeveliko to što èine u zaštiti života. Potaknuo ih je da nepodlegnu strahu koji je koènica za život niti napastimakojima ðavao potièe na odustajanje. Susret je poèeo misnim slavljem u crkvi Sv. Šimuna u Zadrukoje je predvodio mons. Josip Lenkiæ, upravitelj svetišta Sv.Šime. Regionalni susret održava se dva puta godišnje, uoèisvake molitvene kampanje, kako bi sudionici kampanjezajedno molili, razmijenili iskustva, ideje i odredilismjernice za nadolazeæe molitveno bdjenje.

Nadbiskup Barišiæ primio Ninu KuluzSplitsko-makarski nadbiskup istaknuo važnost roditelja uodgoju djece i nezamjenjivu ulogu majke koja je po svojojnaravi temelj zdravog i cjelovitog rasta djetetaSplit, 5.2.2018. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ primio je Ninu Kuluz 5. veljaèe u Nadbiskupskomordinarijatu u Splitu. Veæ duže vremena traje proces narazlièitim razinama u kojem se Kuluz bori za svogamaloljetnog sina koji prema sudskim odlukama mora otiæikod svoga oca u Italiju. Kuluz je nadbiskupa upoznala sa situacijom koja teškopogaða nju i njezino dijete, a mnogi su joj se pridružili ulegitimnoj borbi za njezina prava i prava njezinoga sina.Nadbiskup je izrazio svoje suosjeæanje i blizinu s Kuluz.Podsjetio je na važnost roditelja u odgoju djece inezamjenjivu ulogu majke koja je po svojoj naravi temeljzdravog i cjelovitog rasta djeteta. Nadbiskup je potvrdio daova godina, koja je u Splitsko-makarskoj nadbiskupijiproglašena Godinom majke i majèinstva, pokazuje koliko sumajke ranjive u društvu te koliko su zbog njihove ranjenostiranjena i njihova djeca. Premda živimo u društvu koje se želizvati humanim, ipak se primjeæuje još mnogo nepravde ibešæutnosti, a nažalost posljedice najviše trpe djeca. Bašdjeca moraju uživati najveæu moguæu skrb i zaštitu kakovlastitih roditelja tako i države i društva, Crkve i udruga tesvakog pojedinca. Odluke sudova su legitimne, ali nikada sene smije prestati tražiti ono što je najbolje za svakogpojedinca, a u ovom sluèaju maloljetno dijete. NadbiskupBarišiæ podržao je Kuluz i sve koji joj daju podršku dakoriste sva legitimna sredstva, a za dobrobit njezinoga sina,priopæeno je iz Splitsko-makarske nadbiskupije.

Domovinske vijestiika

177. veljaèe 2018. broj 6/2018

Novi sadržaji u sklopu Franjevaèkog samostana uVukovaruVukovar, 5.2.2018. (IKA/TU) - Franjevaèki samostanVukovar predstavio je 5. veljaèe u svojim prostorima projektIntegracija kulturne i povijesne baštine Franjevaèkogsamostana Vukovar u turistièku ponudu grada Vukovarakojim æe se kroz ulaganja u obnovu i revitaliziranje kulturnihdobara u sklopu Franjevaèkog samostana otvoriti novituristièko-edukativni potencijali grada Vukovara tecjelokupne Vukovarsko-srijemske županije. Uz Franjevaèki samostan, koji je ujedno i nositelj projekta,predstavljanju su prisustvovali partneri – vukovarskigradonaèelnik Ivan Penava, župan Vukovarsko-srijemskežupanije Božo Galiæ, ravnateljica Turistièke zajednice gradaVukovara Jasna Babiæ te ravnateljica Gradskog muzejaVukovar Ruža Mariæ kao i svi ostali uzvanici relevantni zauspješnu provedbu istog – ministrica regionalnog razvoja ifondova Europske unije Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnjeagencije za financiranje i ugovaranje programa i projekataEuropske unije Tomislav Petric, predsjednica Fonda zaobnovu i razvoj grada Vukovara Ljiljana Blaževiæ,proèelnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture uVukovaru Zdenka Predrijevac, provincijalni ministarHrvatske franjevaèke provincije fra Ilija Vrdoljak tedirektorica tvrtke Ars Illyrica Sanda Lonèar. Projektom Integracija kulturne i povijesne baštineFranjevaèkog samostana Vukovar u turistièku ponudu gradaVukovara, èiju provedbu (su)financira Europski fond zaregionalni razvoj te Fond za obnovu i razvoj gradaVukovara, obnovit æe se i oèuvati jedno nepokretno(Franjevaèki samostan Vukovar) te èetiri pokretna kulturnadobra (tri zbirke knjiga koje obuhvaæaju knjige iz XVII.,XVIII., XIX. stoljeæa i matiène knjige te jedna zbirkainventara samostana). Pored navedenog, do kraja godine usklopu Franjevaèkog samostana bit æe smješten Franjevaèkimuzej kojim æe se pokazati bogata kulturna i umjetnièkabaština saèuvana u samostanskom arhitektonskom habitusu,dok æe se rekonstrukcijom i ureðenjem potkrovlja stvoritiodgovarajuæi prostor za znanstveno-edukativne aktivnostikao i za adekvatno zbrinjavanje velikog fundusa knjigaknjižnice fra Marko Kurolt. Ne manje važno, neiskorištenipodrum Franjevaèkog samostana zamijenit æe vinoteka isuvenirnica u sklopu kojih æe biti dostupni dizajniranisuveniri i brošure muzeja kao i suveniri te ostali proizvodilokalnih proizvoðaèa (vinara, obrta za izradu suvenira,pèelara i sl.), a što æe kulturnom dobru samostana pružitidodatnu, tržišnu vrijednosti.Gvardijan Franjevaèkog samostana Vukovar fra IvicaJagodiæ istaknuo je: „Od svog osnutka 1723. godineFranjevaèki samostan bio je i ostao rasadište vjere,obrazovanja i kulture te èuvar hrvatskog jezika i identiteta.Unatoè brojnim okupacijama te vremenskim nesigurnostima,franjevci su uspjeli oèuvati kulturno i umjetnièko blago, a pokompleksnosti i cjelovitosti baštine Franjevaèki samostansvrstan je meðu najvrjednije spomenièke sklopovekontinentalne Hrvatske te je registriran kao spomenikkulture visoke A (I) kategorije. Upravo zahvaljujuæi projektuIntegracija kulturne i povijesne baštine Franjevaèkogsamostana Vukovar u turistièku ponudu grada Vukovaraèijoj su provedbi, svatko u svom dijelu, doprinos dali kljuènidionici razvoja zajednice i partneri – grad Vukovar,Vukovarsko-srijemska županija, Turistièka zajednica gradaVukovara, Gradski muzej Vukovar, grad Vukovar pokazatæe svoju najbogatiju riznicu blaga, dok æe Franjevaèkisamostan s veæ posveæenom crkvom Sv. Filipa i Jakovapoprimiti novu dimenziju koja se oèituje u bogatoj kulturnojbaštini."

Sjednica Pastoralnoga vijeæa Splitsko-makarskenadbiskupijeSplit, 5.2.2018. (IKA) - Sjednica Pastoralnoga vijeæaSplitsko-makarske nadbiskupije pod predsjedanjem splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišiæa održana je 5.veljaèe u Vijeænici Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu.Središnja tema bio je Treæi nacionalni susret hrvatskihkatolièkih obitelji koji æe se održati 15. i 16. rujna u Splitu iSolinu. Govorilo se tako o bližoj pripremi za sam Susret, oodabranom geslu i logu; o održanom prijenosu zavjetnevijeæe u splitsku katedralu; o svijeæama s geslom i logomkoje su dobile sve župe u nadbiskupiji kako bi se palilenedjeljom na misnim slavljima; o Godini majèinstva i radusa župnim obiteljskim zajednicama; te o ostalimaktivnostima i zaduženjima u pripremi Susreta obitelji. Nakon molitve i uvodnih rijeèi nadbiskupa Barišiæa, a naposeban naèin u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji,okupljenima se obratio pastoralni vikar Splitsko-makarskenadbiskupije mons. Nediljko Ante Anèiæ. Upoznao jenazoène s veæ održanim sastancima u Nadbiskupiji koji subili posveæeni navedenoj temi, a podsjetio ih je i da su mnogiprijedlozi i dogovori s prošle sjednice u meðuvremenuuvaženi i provedeni, ali i da još uvijek ima prostora zapoboljšanja. Spomenuo je tako Proglas prigodom poèetkaGodine oèinstva i Godine majèinstva, „Križni put oca imajke" koji æe ove godine ponovno biti tiskan i dostupanvjernicima, Zbornik literarnih i likovnih radova „Naramenima moga tate" u prigodi Godine oèinstva, a upripremi je i Zbornik radova „U zagrljaju moje majke", otemi Godine majèinstva. Èlanovi Vijeæa su takoðer upoznatis izraðenom web stranicom za Susretwww.susretobitelji.com koja sadržava sve informacije osamom susretu i pripremi te svim potrebnim materijalima.Osobito je istaknuo promjene u strukturi teèajeva pripravezaruènika za kršæanski brak koje su rezultat mnogih susreta svoditeljima i predavaèima. Broj susreta na predbraènimpoukama je poveæan i ukljuèuje, izmeðu ostaloga, i rad uradionicama. Èlanovi vijeæa razmijenili su svoja iskustva s katehetskimradom u župi u Godini majèinstva te su raspravljali okonkretnim prijedlozima za što bolju organizaciju susreta.Tako su predložili da dvodnevnom Susretu obitelji prethoditjedan intenzivne neposredne priprave koji bi se mogaosastojati od koncerta na rivi u Splitu, prigodnog susreta zadjecu, promocije Zbornika za Godinu milosrða, okruglogstola/struènog skupa o obiteljskoj problematici s istaknutimstruènjacima s obiteljskog podruèja i sl. Neki su èlanoviVijeæa podcrtali i važnost duhovne i molitvene dimenzije upripravi na Susret. Svi su se složili da daljnja i bliža pripravazapoèinje u župama pa je tako na župnicima velikaodgovornost u poticanju vjernika na Susret. Kao dobraduhovna priprava predlaže se da splitske župe organizirajucjelonoæno euharistijsko klanjanje u èetvrtak prije Susreta.Naglašeno je i da je u pripravu i sam Susret potrebno na nekinaèin ukljuèiti i sve dobne skupine ljudi. Generalni vikar mons. Miroslav Vidoviæ govorio je oformiranju pododbora za razlièite dijelove pripreme iprovedbe Susreta te o suradnji s tijelima državne, županijskei gradske vlasti koji su veæ iskazali svoju podršku Susretu. Na kraju je nadbiskup zahvalio svim èlanovima Pastoralnogavijeæa na prijedlozima koje su iznijeli na sjednici, a osobitona njihovu trudu i zalaganju u zadaæama koje vrše ikršæanskom svjedoèenju u sredinama u kojima djeluju. Svimèlanovima Vijeæa podijelio je privjeske i medaljice na kojeje veæ apliciran logo Susreta. Sjednica je završila zahvalnom molitvom.

Domovinske vijesti ika

18 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

Tjedan života i braka u Dubrovaèkoj biskupiji poèeoproslavom u Korèulanskom dekanatuŽrnovo, 5.2.2018. (IKA) - Tjedan života i braka prvi put seorganizira na podruèju Dubrovaèke biskupije, a u svakom odšest dekanata jednoga dana u tjednu organizira se proslavaDan braka i obitelji. Tjedan je zapoèeo u ponedjeljak 5.veljaèe u Žrnovu u Korèulanskom dekanatu. Program je zapoèeo okupljanjem obitelji, sveæenika ibiskupa u OŠ „Ante Curaæ-Pinjaè" u Žrnovu. Nakon dvijedjeèje recitacije i pjesme dekan Korèulanskoga dekanata donŽeljko Kovaèeviæ uputio je okupljenima pozdrav. Uslijedilo je predavanje don Marinka Šljiviæa „Dostojanstvabraka i obitelji". Braèni par Stijepo i Jelena Gleð iznijeli susvjedoèanstvo o njihovu braku, poteškoæama i životu sBogom. Poslije predavanja i svjedoèanstva organizirana jeprocesija. Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ blagoslovio jesvijeæe za obnovu braènih zavjeta nakon èega su se sviuputili prema župnoj crkvi Sv. Nikole u Žrnovu gdje je bilamoguænost za ispovijed. Koncelebrirano misno slavlje predvodio je biskup Uziniæ,koncelebrirali su sveæenici Korèulanskoga dekanata, apjevao je mješoviti zbor župe Žrnovo pod vodstvom s. AniteSuèiæ. U propovijedi je biskup Uziniæ zahvalio svima naorganizaciji susreta te pozvao obitelji na vjeru jednih premadrugima. Nakon propovijedi je obitelj Marka Baèiæa„Posinak" iz Blata upalila svijeæu s logom Susreta hrvatskihkatolièkih obitelji koje æe se ove godine održati u Splitu iSolinu od koje su upaljene ostale svijeæe i ostalih braènihparova. Uslijedila je obnova braènih obeæanja. Pred kraj mise biskup Uziniæ podijelio je uspomeneovogodišnjim jubilarcima, a to su Jure Žakniæ i Marija r.Farac iz Blata koji slave 60 godina braka; Tonèi Franuloviæ iBiserka r. Tuliæ iz Vela Luke koji slave 50. obljetnicubraènog života te Mišo Biliš i Valerija r. Paèariæ iz Korèule iIvan Tomašiæ i Snježana r. Puljiæ iz Smokvice kojiobilježavaju 25 godina braka. Nakon završnog blagoslova dubrovaèki biskup svim ostalimparovima kojih je bilo više od 80 podijelio je slike Sveteobitelji kao uspomenu na obnovu braènih zavjeta i na prvuproslavu Dana braka i obitelji u Korèulanskom dekanatu.Ministranti su svima okupljenima podijelili prigodne slièices molitvama za obitelji koje je tiskao ured Korèulanskogdekanata. Uslijedio je tratamenat u školi koje su pripremiližupljani župe sv. Martina u Žrnovu.

508. obljetnica èašæenja sv. Križiæa u SvirèimaSvirèe, 6.2.2018. (IKA) - U Hvaru je 1510. godine bilavelika podjela izmeðu puèana i vlastele. Plemiæi su vršilinasilje nad puèanima. Stoga su se puèani poèeli tajnosastajati u kuæi admirala hvarske luke Nikole Bevilaque.Njegov sin Toma te kanonik stolne crkve i kapelan crkve Sv.Marije Anuncijate Matija Ivaniæ i drugi voðe puèana odluèilisu ubiti nasilne plemiæe. U Tominoj kuæi zakleli su se nastari križ da æe ostvariti svoju urotu. Ali, ona se nijedogodila, jer se u gradu Hvaru dogodio iznimno èudesandogaðaj; križ, nad kojim su se urotnici zakleli u noæi 6.veljaèe, poèeo je krvariti. Prenesen je u katedralu Sv. Stjepana I., pape i muèenika,gdje se i danas nalazi. Puèani su odustali od svoje zlenamjere te poèeli èiniti pokornièka djela i èastiti sv. Križiæ.Veæ sutradan, 7. veljaèe, uèinili su sveèanu procesiju sa sv.Križiæem. Procesije su poèele u svim župama otoka Hvara.Održavale su se svake godine sve do Drugoga vatikanskogkoncila. Danas se spomen na krvarenje sv. Križiæa u Hvaru1510. godine èuva i u živom štovanju koje se njeguje usvakogodišnjem zavjetnom blagdanu u Hvaru i župi Svirèe.

Ove godine sveèano koncelebrirano euharistijsko slavlje uSvirèima u utorak 6. veljaèe predvodio je mladi župnikBrusja i Velog Grablja te župni vikar u Hvaru don IvanJurin. Koncelebriralo je desetak sveæenika, meðu kojima subili župnik don Mario Zelanoviæ, hvarski dekan don EmilPavišiæ te župnik Puèišæa i Dola na otoku Braèu don JureMartiniæ. U misnom slavlju sudjelovali su brojni župljaniSviraèa i otoka Hvara. Liturgijsko pjevanje predvodio ježupni zbor pod ravnanjem i harmonijskom pratnjom KlareMilatiæ. Jurin je u propovijedi istaknuo kako u svim ljudima postojièežnja za sreæom; èežnja za lijepim i dobrim životom. Èinise kao da je danas svijet postigao tu èežnju. Stoga je logiènoupitati: kako se postiže jedan dobar život? Koji su to kriterijii ideali dobroga života? „Za èovjeka današnjice prvi kriterijdobroga života je da patnja ne smije postojati. Ja ne smijempatiti, osobito zbog nekoga drugoga. Moram se osigurati nasve moguæe naèine i neprestano u sebi hraniti dobroraspoloženje. Na raspolaganju mi mora biti sva industrijazabave, koja æe mi u tom mom nastojanju pomoæi. Djeca seod malih nogu odgajaju da smrt ne spominju i da o njoj nerazmišljaju. Jer za ostvarenje svih ambicija najbolje je sebeuvjeriti da sam besmrtan i da mi nitko drugi nije potrebankako bih postigao dobar život. Užitak, dobitak i napredak pocijenu gubitka dostojanstva je temeljni ideal. Imati i ništanužno biti. Ako se rodiš bez pedigrea i temeljnog kapitala,zaboravi lijepi život. Neki govor o žrtvi, odricanju, idealimai brizi za opæe dobro postoji samo u glavama boema. Jer,život je nešto drugo. Dobar život se krije u krilatici: sve jedobro, ako je meni dobro", upozorio je Jurin te pojasniovjernicima da je samo jedan život lijep i dobar. „To je onaj ukojemu je meni dobro kad je onima oko mene dobro. Životje ostvaren kad imaš za koga živjeti i žrtvovati se. I kad znašda se netko za tebe žrtvovao", istaknuo je. „Vjerujem da æe doæi dan kad æe to biti potpuno jasno, kadæemo otkriti tko su i meðu nama bili oni uistinu sretni ljudi,ljudi dobroga i kvalitetnoga života. Ljudi koji nisu bježali odsvojih problema i svojih križeva. Ne, to su oni koji su sesvako jutro budili i svake noæi zaspali sa svojim križem. Odnjih patnja nije uèinila ogorèene ljude koji proklinju. Ne,upravo patnja je od njih uèinila nenametljive i jednostavneljude koji znaju da živjeti znaèi – živjeti za druge. Jer, takviljudi se, unatoè svemu, smiju – ta znaju da je Bog živio iumro za njih. I zato i oni žive. Zauvijek. Jer, Bog je takoljubio svijet te je dao svog Sina Jedinoroðenca da nijedankoji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vjeèni",zakljuèio je Jurin. Èuvena hvarska procesija „Za križen" u noæi Velikogèetvrtka i Velikog petka izmeðu župa Jelsa - Pitve – Vrisnik– Svirèe – Vrbanj - Vrboska spomen je na dogaðaj krvarenjasv. Križiæa 6. veljaèe 1510. godine. Kao spomen na tajdogaðaj danas su na otoku Hvaru omiljene prijepodnevneprocesije na Veliki petak izmeðu župa Bogomolje i Gdinj,Poljica i Zastražišæa, Dola i Staroga Grada te u župi SvetaNedjelja do mjesta Jagodna. U veèernjim satima Velikog petka po župama otoka Hvara iHvarske biskupije dogaðaju se Teoforiène ili Bogonosneprocesije, procesije u kojima se nosi Presveto.

.

Domovinske vijestiika

197. veljaèe 2018. broj 6/2018

„Molitveni doruèak" u SiskuZastupnik u Hrvatskom saboru Davor Ivo Stier govorio oulozi kršæana u europskoj i hrvatskoj politiciSisak, 6.2.2018. (IKA) - Tradicionalni „Molitveni doruèak"u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve,održan je u utorak 6. veljaèe u dvorani Benedikta XVI.sisaèkog Velikog Kaptola u povodu osme obljetniceproslave ponovne uspostave Sisaèke biskupije. Jubilarni petiputa okupio je osamdesetak osoba iz vjerskoga, kulturnog,gospodarskog i politièkog života, predstavnike županija,gradova opæina i župa s podruèja Biskupije. Ovogodišnjiglavni govornik bio je zastupnik u Hrvatskom saboru DavorIvo Stier, a okupljenima je govorio o ulozi kršæana ueuropskoj i hrvatskoj politici. Nakon proèitane Božje Rijeèi doruèak je molitvom otvoriobiskup Košiæ koji je, pozdravivši sve okupljene zahvaliogostu na dolasku te voditeljici Ureda za promicanjesocijalnog nauka Crkve Korneliji Maroviæ na organizaciji.Biskup je istaknuo kako je Stier sa svojim politièkim putemviše nego kvalificiran govoriti kako se kršæanin treba nositi sizazovima u politici. U izlaganju Stier je istaknuo kako od samih poèetaka, kaošto o tome govori i sv. Pavao, kršæani nastoje mijenjatidruštvo iznutra. „To nije zato da bi promicali materijalizamu svom marksistièkom i kolektivistièkom obliku ili isto to uliberalnoj individualistièkoj varijanti, veæ kršæani to rade dabi proširili radosnu vijest, da bi svjedoèili kulturu života ipoštivanja ljudskog dostojanstva u solidarnom društvu. Takoje naš hrvatski blaženik Ivan Merz znao istaknuti kako su'katolici dužni, upravo jer su katolici, da se kao katolici bavepolitikom i na taj naèin uzmognu uliti u sve žile države blagiduh evanðeoskog nauka'. Taj se blagi duh ne može i ne smijenametnuti, veæ je potrebno poput Pavla potaknuti i moliti daga ljudi slobodno i svojevoljno prihvate'. Zato uloga kršæanau javnom životu, posebice u politici, nije produbiti ipotencirati sukobe u društvu veæ naprotiv slijedeæi uèenje sv.Tome Akvinskog blaženi Ivan Merz tvrdi da 'mjesto dapostane baukom nesloge, politika je znanost kojoj kao bitnicilj pripadaju uvjeti zajednièkog htijenja, ona je sintonizacijahtijenja'. U tom pogledu kršæani æe u politici uvažiti realnost,prepoznati tenzije i sukobe u društvu, ali æe svoje djelovanjeusmjeriti ka Merzovoj sintonizaciji htijenja, boljojdruštvenoj integraciji i zajednièkom dobru. U tom djelovanjukršæaninu, a posebice katoliku, socijalni nauk Crkve jedragocjeni etièki okvir, inspiracija i poticaj za aktivnosudjelovanje u politièkom životu", rekao je Stier. Osvrnuvši se na djelovanje kršæanina u europskoj politici,predavaè je podsjetio na razdoblje nakon Drugoga svjetskograta kada je u svijetu došlo do oštrih idejno-politièkihpolarizacija. „Dva temeljna pristupa borila su se za primat. Sjedne strane liberalistièko-tržišni koji je isticao prava islobode pojedinca, a s druge strane marksistièko-socijalnikoji je prednost davao državi i partiji te je imao snažankolektivistièki pristup i koji je u pokušaju realizacijekomunizma izravno vodio u totalitarizam. Nasuprot tome supolitièari Adenauer i De Gasperi koji su svoja kršæanskauvjerenja željeli inkorporirati u demokratski sustav koji jetrebao postati antipod totalitarizmu. Htjeli su pokazati kakose u sustavu liberalne demokracije mogu promoviratikršæanske vrijednosti. Nije se tu radilo o liberalizmu kaoideologiji veæ o sustavu koji prihvaæa višestranaèje,vladavinu prava, ali i istovremeno odbacuje materijalistièkiindividualizam i ekstremni sekularizam. Samo je kršæanskademokracija mogla iznjedriti model socijalno tržišnoggospodarstva, samo je ona polazila od personalistièkogpojma osobe, pojma èovjeka kao stvorenja i djeteta Božjegna èemu se temelji i neotuðivo dostojanstvo èovjeka", rekao

je Stier te upozorio kako se posljednjih godina europskademokršæanska politika nalazi pred velikim izazovima, prijesvega jer je izgubila svoju prepoznatljivost i nadahnutostkršæanskim vrijednostima u definiranju politike. U raspravi koja je slijedila dotaknuta su i brojna aktualnapitanja, a koja se odnose na demokršæanstvo u Hrvatskoj.Doruèak je zahvalom i molitvom zakljuèio biskup Košiæ.

Novi ravnatelj i urednik o HKM-uZagreb, 7.2.2018. (IKA) - Mons. Fabijan Svalina, ravnatelj,i Siniša Kovaèiæ, glavni urednik Hrvatske katolièke mreže,susreli su se 7. veljaèe s djelatnicima Hrvatskoga katolièkogradija u sjedištu radija, Voæarska 106, na zagrebaèkoj Šalati.Nakon što su 22. sijeènja na izvanrednom zasjedanju HBKimenovani na spomenute dužnosti, najavili su novesmjernice za medijske institucije HBK.Ravnatelj Svalina objasnio je odakle potreba za pokretanjemHrvatske katolièke mreže: „Živimo u novim prilikamadruštva. I Crkva je dio toga društva. Biskupi su stogapromišljali da bi bilo potrebno umrežiti naše medije kojeimamo u sastavu HBK – Hrvatski katolièki radio,Informativna katolièka agencija i novi mediji - sperspektivom da bi se, u bliskoj buduænosti, odreðeni medijijoš mogli proširiti, primjerice u internetskoj televiziji ilidrugim oblicima." Mons. Svalina napomenuo je kako jenakana kroz Hrvatsku katolièku mrežu pokušati dati odgovorpotrebama hrvatskog društva i vjernika, jer oèekuju veæuprisutnost u svim važnim trenucima, kako za Crkvu tako i zahrvatsko društvo. „Potencijala ima, potrebno je samoumrežavanje kako bismo postali prisutniji meðu vjernicimakojima se prvenstveno obraæamo, ali i meðu onima koji želeèuti glas Crkve", zakljuèio je ravnatelj HKM-a, objavljeno jena mrežnim stranicama HKR-a.Siniša Kovaèiæ, glavni urednik Hrvatske katolièke mreže,istaknuo je kako su pred medijima izazovna vremena:„Sukladno tim vremenima mislim da je HBK u pravomtrenutku donijela najbolju moguæu odluku da podigneHrvatsku katolièku mrežu i da umreži tri katolièka vrlovažna medija pod jednu domenu, da postanemo vidljiviji. Ueri lažnih i negativnih vijesti ima jako mnogo dobrih vijesti isjajnih sugovornika, argumenata koji nemaju prostora i jasnotrasirani put do slušatelja. HKM bi to trebala promijeniti,otvoriti put da te vijesti, argumenti i stavovi, koji su na tragukatolièkog nauka i Crkve doðu do katolièkih vjernika, ali išire javnosti koja nas poštuje i sluša." Da bi u tome uspjela,Hrvatska katolièka mreža naglasak stavlja na timski rad,istaknuo je glavni urednik Kovaèiæ i zakljuèio: „Pouèendosadašnjim iskustvom, siguran sam da timskim radommožemo postati vidljiviji, utjecajniji i jasniji, i ono što jenajvažnije – mjerljiviji. A s druge strane, da nam našislušatelji i èitatelji kažu jesmo li napravili dobar posao iline."

Domovinske vijesti ika

20 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

Crkva u Hrvata

Duhovno–studijsko putovanje ðakona u biskupijuMurska Sobota u SlovenijiZagreb, 28.1.2018. (IKA) - Program Ðakonske pastoralnegodine koju prireðuje Nadbiskupijski pastoralni institut uZagrebu sastoji se od šest studijskih tjedana koji seodržavaju u prostorima NPI-a te pastoralnog praktikuma kojise provodi unutar dodijeljenih župnih zajednica. Spomenutagodina završne priprave za sveæeništvo, izmeðu ostalogukljuèuje i dva duhovno–studijska putovanja. S obzirom daje obièaj svake godine posjetiti biskupiju nekog od ðakonakoji su polaznici Ðakonske pastoralne godine, ove godine,27. i 28. sijeènja, trideset i dvojica ðakona (iz Zagrebaèke iZadarske nadbiskupije, Varaždinske, Bjelovarsko-križevaèke, Sisaèke te Murskosoboške biskupije i Vojnogordinarijata kao i franjevci Hrvatske franjevaèke provincijesv. Æirila i Metoda, Hercegovaèke franjevaèke provincijeUznesenja BDM, Franjevaèke provincije PresvetogOtkupitelja, Provincije franjevaca treæoredaca glagoljaša sv.Jeronima, Benediktinskog samostana sv. Kuzme i Damjana,Hrvatske pokrajine Družbe Isusove te ðakon iz Hrvatskesalezijanske provincije sv. Ivana Bosca) pod vodstvomravnatelja Nadbiskupskoga pastoralnog instituta i voditeljaÐakonske pastoralne godine prof. dr. Josipa Šimunoviæa tetajnika Darija Prskala, posjetili su biskupiju Aljaža Baše,ðakona biskupije Murska Sobota u Sloveniji. Prva lokacija putovanja bila je župa Uzvišenja svetoga Križa- Èrensovci, župa u kojoj ðakon Baša polazi ðakonskipastoralni praktikum. Ðakone je srdaèno doèekao ipozdravio murskosoboški biskup Peter Štumpf te domaæižupnik preè. Ivan Krajnc. Nakon što su se smjestili uprostorima pastoralnog centra, ðakoni su nazoèili predavanjukoje je održao biskup Štumpf. Nakon što je posvjedoèio osvom odazivu na Božji poziv, biskup Štumpf ukratko jepredstavio stanje Crkve u Sloveniji. Po završetkupredavanja, svi zajedno uputili su se u Veliku Polanu, u župuu kojoj se župljani osobito spominju Daniela Halasa,sveæenika i muèenika poginulog u II. svjetskom ratu. Užupnoj crkvi Presvetog Srca Isusova o župnoj zajednici ispomenutom sluzi Božjem, uz biskupa Štumpfa, govorio je ipolanski župnik Boris Tibaut. Nakon pjesme i molitve užupnoj crkvi, ðakoni su se uputili na grob Daniela Halasa tesu posjetili tzv. spominsku sobu, prostoriju u kojoj suizložene neke njegove osobne stvari kao i fotografije kojeprikazuju njegov tragièno završeni život. Osim groba ispominske sobe spomenutog sluge Božjeg, prošli su ikrižnim putem koji vodi do mjesta Hotiza u kojem je ondoživio muèenièku smrt. Po završetku pohoda Velike Polanei Hotize, ðakoni su se uputili prema Èrensovcima gdje suobjedovali. Nakon kratke stanke uputili su se u poznato slovenskomarijansko svetište Turnišèe gdje ih je doèekao i pozdraviote predstavio svetište o. Toni Brinjovc, OFM Conv, župniksvetišta te o. Andrej Mohorèiè, OFM Conv, župni vikar. Uistom mjestu posjetili su i samostan klarisa Marije MajkeCrkve u kojem su se redovnicama pridružili u klanjanju predPresvetim Oltarskim Sakramentom. U tijeku klanjanja,ðakoni su imali prilike poslušati pjevanje Litanija MajciBožjoj, u izvedbi redovnica. Nakon Turnišèa, uputili su seprema središtu biskupije, u katedralu Sv. Nikole biskupa uMurskoj Soboti. Tamo su uz molitvu veèernje sudjelovali nasveèanom misnom slavlju koje je, spominjuæi se svetogIvana Bosca, uz nazoènost biskupa Štumpfa te suslavljenježupnika Gorana Kuhara, župnog vikara Gorana Merica te

preè. Josipa Šimunoviæa, predvodio salezijanac JanezSuhoveršnik. Po završetku misnog slavlja, ðakoni su imaliprilike posjetiti prostore murskosoboškog Ordinarijata krozkojeg ih je, predstavivši djelatnosti koje se u njima odvijaju,proveo biskup Štumpf. Po obilasku Ordinarijata, ðakoni suse uputili prema Èrensovcima gdje su blagovali veèeru kojaje svoj produžetak dobila u druženju sa zajednicom mladih. Drugi dan duhovno–studijskog putovanja, nedjelja 28.sijeènja, zapoèela je Službom èitanja te molitvom Jutarnje, uprostoru pastoralnog centra u Èrensovcima. Nakon doruèka,ðakoni su nazoèili predavanju u kojem je biskup Štumpfpredstavio biskupiju kojoj je na èelu. Po završetkupredavanja, procesijom od pastoralnog centra prema crkviUzvišenja svetoga Križa, zapoèelo je sveèano nedjeljnomisno slavlje koje je uz suslavljenje župnika preè. IvanaKrajnca te ravnatelja NPI-a i voditelja ÐPG-e preè. JosipaŠimunoviæa, predvodio biskup Štumpf. Osim što je osobitoznaèenje za župnu zajednicu imala nazoènost tridesetdvojiceðakona tijekom mise, posebno znaèenje bila je i nazoènostmisionarki ljubavi koje su župnoj zajednici dostavilerelikvije njihove utemeljiteljice sv. Majke Terezije. Nakonruèka te izreèenih rijeèi zahvale na gostoprimstvu koje suiskazali župnik i njegovi suradnici, te razmjene prigodnihdarova, ðakoni su, po povratku posjetili još nekolikolokacija. Prva od njih bila je župa Presvetog TrojstvaOdranci u kojoj ih je pozdravio preè. Lojze Kozar, župnik igeneralni vikar. Osim predstavljanja župe, preè. Kozargovorio je o sluzi Božjem Alojziju Kozaru. Sljedeæa stanicabila je rodna župa biskupa Štumpfa, ali i ðakona Baše, župasv. Ladislava Beltinci. U Beltincima, o župnoj crkvi koja jeu tijeku obnove, osim biskupa Štumpfa, govorio je i župnikAlojz Benkoviè. Osim kratkog predstavljanja župe, sviokupljeni izmolili su Srednji èas, a potom su se uputiliprema rodnoj kuæi ðakona Baše, gdje ih je pripremljenomokrepom srdaèno doèekala njegova obitelj. Nakon vremenaprovedenog u obitelji Baša, posljednja stanica, prije dolaskau Zagreb, bila je župa Uzašašæa Gospodinova Bogojina okojoj je govorio župnik preè. dr. Stanislav Zver, a u èijoj sužupnoj crkvi izmolili Veèernju molitvu. Uslijedilo jedruženje u prostorima župe Bogojina. Ðakoni su se u nedjeljnim veèernjim satima vratili u Zagrebgdje su sljedeæeg dana u prostorima Nadbiskupskogpastoralnog instituta zapoèeli èetvrti studijski tjedan kojemje središnja tema „Služba župnika i župnog vikara".

Uz pomoæ hrvatskog naroda izgraðena crkva MarijePomoænice u RuandiKigali, 31.1.2018. (IKA) - Prigodom blagoslova crkveMarije Pomoænice don Pejo Orkiæ, provincijal Hrvatskesalezijanske provincije, i don Tihomir Šutalo, ekonomprovincije, od 29. sijeènja do 9. veljaèe borave u Ruandi.Salezijanac misionar don Danko Litriæ koji u Ruandi boraviod 1984. godine silno se zauzeo za izgradnju crkveposveæene Mariji Pomoænici. Crkva je dobrim djelomizgraðena donacijama hrvatskog naroda u Hrvatskoj, Bosni iHercegovini i hrvatskih katolièkih misija u Austriji iNjemaèkoj. Blagoslov crkve Marije Pomoænice je 31.sijeènja, na svetkovinu svetog Ivana Bosca. Crkva se nalaziu naselju Kimihurura u glavnom gradu Kigaliju.

Crkva u Hrvataika

217. veljaèe 2018. broj 6/2018

Susret dijecezanskih sveæenika s biskupom KomaricomBanja Luka, 31.1.2018. (IKA/KTA) - Na blagdan sv. IvanaBosca, u srijedu 31. sijeènja, u prostorijama Biskupskogordinarijata u Banjoj Luci okupili su se dijecezanskisveæenici oko svoga biskupa Franje Komarice. Najprije suzajedno slavili misu u kapeli Ordinarijata. Biskup Komaricana primjeru života i djelovanja sv. Ivana Bosca potaknuo jesveæenike da se poput njega svim silama uma i srca stavljajuna raspolaganje Kristu, Dobrome Pastiru u njegovoj brizi zasvakoga èovjeka i njegovu besmrtnu dušu. Uslijedio je radnisastanak u dvorani Ordinarijata. Biskup Komarica održao jeuvodno predavanje o prezbiteriju jedne mjesne Crkve,njegovom mjestu, ulozi, poslanju i naèinu djelovanja, kakoje to sadržano u koncilskim i pokoncilskim dokumentima tetumaèenjima papa. Predavanje je završio nizom konkretnihzakljuèaka s obzirom na vjerodostojni sveæenièki život ipastoralno djelovanje, na meðusobnu bratsku povezanost iuzajamno duhovno, pastoralno i materijalno pomaganje izajedništvo, na razne mnogostruke izazove, obaveze iinicijative te na aktualiziranju crkvenog nauka i prakse uspecifiènom okruženju dijaspore i misijskog djelovanja ukojemu se nalaze sveæenici Banjoluèke biskupije. Uslijedilaje duga, otvorena i plodna diskusija u kojoj su rijeè uzeli svinazoèni sveæenici. Izneseni su podaci o broju i starosnoj dobiaktivnih sveæenika na podruèju biskupije te i onih koji subilo na studiju ili dušobrižništvu u inozemstvu ili su bolesni iodnosno umirovljeni uslijed kanonske dobi. Prezentirani su ibroj(evi) župljana po dramatièno fizièki uništenim župamana podruèju entiteta RS. Razmatrane su razne potrebe imoguænosti novih prilagodbi i osuvremenjivanju naèinapastorala i djelovanja te o rasporeðivanju sveæenika na noveaktualne službe u biskupiji. Raspravljano je i sve odramatiènijem stanju glede novih duhovnih zvanja uslijedpomanjkanja djece i mladih po mnogim župama te o potrebiodgajanja vjernika za veæu suodgovornost za svoju župnuzajednicu. Biskup Komarica izvijestio je o najnovijimnaporima glede zdravstvenog, mirovinskog osiguranjasveæenika te izrazio je zahvalnost sveæenicima za njihovudosadašnju vjernost Kristu i Crkvi, te za dragocjenu pomoænjemu u voðenju ratnom tragedijom najviše nastradalekatolièke biskupije ne samo u BiH, nego u cijeloj Europi.

U Sarajevu proslavljen Dan posveæenog životaSarajevo, 2.2.2018. (IKA/KTA) - Na blagdan Svijeænice -Prikazanja Gospodinova u hramu, 2. veljaèe, u katedrali SrcaIsusova u Sarajevu sveèanim misnim slavljem proslavljen jeDan posveæenog života na razini Vrhbosanske nadbiskupije.Sveèanu euharistiju predvodio je vrhbosanski nadbiskupmetropolit kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s apostolskimnuncijem u BiH mons. Luigijem Pezzutom i pomoænimbiskupom Perom Sudarom te uz 22 dijecezanska iredovnièka sveæenika, meðu kojima je bio i provincijalFranjevaèke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinèiæ.Sudjelovale su brojne redovnice razlièitih družbi, tebogoslovi Vrhbosanskoga bogoslovnog sjemeništa,Franjevaèke teologije i Nadbiskupijskoga misijskogmeðunarodnog sjemeništa „Redemptoris Mater". Liturgijskopjevanje animirao je franjevaèki bogoslovski zbor „FraNenad Dujiæ" zajedno s veæim brojem redovnica podravnanjem fra Emanuela Josiæa.Nakon što je blagoslovio svijeæe kardinal Puljiæ posvijestioje da svijeæe, koje æe nositi u procesiji, predstavljaju simbolsvjetla vjere koje je upaljeno u sakramentu krštenja, a samaprocesija životni hod ususret Gospodinu. Uslijedila jesveèana procesija oko katedrale. Pozdravljajuæi na poèetkupropovijedi sveæenike, redovnice i redovnice na èelu s

njihovim poglavarima i poglavaricama, zatim bogoslove ikandidatice, kardinal Puljiæ èestitao im je Dan posveæenogživota uz želju da zajednièkom molitvom isprose duhovnusnagu potrebnu toj mjesnoj Crkvi. „Zvanje. Što je drugonego susret s Gospodinom. On je ušao na poseban naèin,pozvao da ga slijedimo izbliza", kazao je kardinal Puljiæ tepodsjetio da je papa Ivan Pavao II. ustanovio Danposveæenog života kako bi mjesna Crkva postala svjesnaBožjeg dara koji ima po redovnicima i redovnicama.Podsjeæajuæi na poticajne rijeèi sluge Božjega JosipaStadlera upuæene redovnicama Družbe služavki Malog Isusada se drže svojih pravila „kako ne bi zalutale", kardinalPuljiæ istaknuo je da svaka zajednica ima okvirna pravila pokojima treba živjeti, ali u koja unosi „život predanja iposveæenja". „Time zapravo èinimo svetijim ovu mjesnuCrkvu, da zasja katolièkije u javnosti. Hrabrim vas u tomposveæenju, ali i Bogu zahvaljujem da vas imam. Ali vas ipotièem: Ne klonite duhom!". Podsjetio je i na rijeèi papeFranje izgovorene prigodom raznih susreta s redovnicima iredovnicama.Obraæajuæi se sveæenicima, redovnicima i redovnicama,kardinal Puljiæ kazao je da je „svatko od nas pozvan radosnodonijeti poruku svjedoèanstva našeg osobnog susreta sIsusom Kristom", ali da je za to potrebna „proroèka Crkva,oprana od grijeha". „Mi se trajno moramo èistiti, ali u tometreba znati služiti ranjenom èovjeèanstvu", kazao je kardinalPuljiæ. Upozorio je da ogovaranje, zavist, karijerizam...nagrizaju zajedništvo u Crkvi koje je „svjedoèenjepripadnosti Kristu". Upozorivši da sva kriza zvanja potjeèeiz krize vjere, potaknuo ih je da, kao što su u procesiji èuvalisvijeæe da ih vjetar ne ugasi, tako svoju vjeru èuvaju kako je„ova svjetovna klima, ovaj sekularizam" ne bi ugasili i kakobi još i danas mogli svijetliti, zraèiti i svjedoèiti.„Obnavljajuæi ovaj Dan posveæenog života, obnavljajuæisrce, dozvolimo da bude potpuno Kristovo. Tada æemo bitihrabri u nošenju križa, lijeèenju rana, vraæajuæi nadu našemnarodu u ovom kriznom ozraèju, nadu da æe Kristovapreživjeti, nadživjeti svako politikantstvo i sebièno igranje sèovjekom i èovjeèanstvom", zakljuèio je kardinal Puljiæ.Na kraju mise svi redovnici i redovnice izmolili su molitvuobnove svojih redovnièkih obeæanja, a druženje jenastavljeno domjenkom u Vrhbosanskom bogoslovnomsjemeništu.

20. obljetnica smrti misionara fra Vjeke ÆuriæaMisu u župnoj crkvi u Kiwumu predvodio pomoænibanjoluèki biskup Marko SemrenKigali, 3.2.2018. (IKA) - Fra Vjeko Æuriæ roðen je 26.travnja 1957. godine u Lupoglavu kod Žepèa. Bio je èlanFranjevaèke provincije Bosna Srebrena, a kao misionarotišao je u Ruandu 1983. godine. U Ruandi se 1994. godinevodio rat do istrebljenja izmeðu plemena Hutu i Tutsi.Veæina sveæenika misionara napustila je zemlju, ali fraVjeko je ostao, pomagao jednom i drugom plemenu, izlažuæitako i vlastiti život. Više puta bio je u smrtnoj opasnosti zavrijeme i nakon rata. Tako je u travnju 1996. godine izbjegaogotovo sigurnu smrt. Ubijen je 31. sijeènja 1998. godine uglavnom gradu Kigaliju, a pokopan je u Kiwumu, u župnojcrkvi koju je s vjernicima sagradio.U subotu 3. veljaèe mnoštvo vjernika iz mjesta Kiwumu uRuandi pridružilo se sveèanoj procesiji koja je krenula odškole prema crkvi kako bi sveèanom misom obilježilidvadesetu obljetnicu fra Vjekine smrti. Misu je predvodio pomoæni banjoluèki biskup MarkoSemren, a koncelebrirali su mons. Eugena Dushimimana,predstavnik mjesne biskupije Kabgayi, fra Ivica Periæ,

Crkva u Hrvata ika

22 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

gvardijan samostana u Kiwumu, desetak domaæihdijecezanskih i franjevaèkih sveæenika, fra Zoran Tadiæ,župnik iz Bugojna, fra Želimir Gogiæ, župni vikar izKreševa, fra Anto Barišiæ, župnik iz Petrinje, vlè. MarinkoFilipoviæ, župnik u Novom Sarajevu, fra Damir Paviæ, tajnikProvincije Bosne Srebrene, don Danko Litriæ, dugogodišnjimisionar salezijanac u Ruandi, don Pejo Orkiæ, dosadašnjiprovincijal Hrvatske salezijanske provincije i don TihomirŠutalo, novoizabrani provincijal Hrvatske salezijanskeprovincije.U propovijedi biskup Semren govorio je o fra Vjeki, a zatimje njegova propovijed proèitana i na domaæem kynyarwandajeziku. Uèenici koji pohaðaju Centar fra Vjeko Æuriæ èitalisu molitvu vjernika, a posljednju zahvalnu molitvu uputila jeRobertina Æuriæ, neæakinja pokojnoga fra Vjeke, koja jedoputovala iz Šibenika. Nakon mise koncelebranti su se zajedno uputili do groba fraVjeke, koji se nalazi s desne strane oltara te izmolili molitvuza fra Vjeku. Aimable Gatete obratio okupljenima i govorioo fra Vjekinu životu. Njega je fra Vjeko za vrijeme rata,nakon što je kroz tri tjedna boravio u sakristiji, spasio izajedno s ostalima prebacio na sigurno u susjedni Burundi.Govorio je o fra Vjekinu neustrašivom duhu i ljubavi premasvima kojima je trebala pomoæ, zbog èega je imao brojneneprijatelje i u više je navrata na njega izvršen atentat.Jednom je i ranjen, a ubijen je zbog toga što je previše znaoo ratnim dogaðanjima. Aimable je spomenuo kako bi fraVjeku, uz ostale velikane ove zemlje, trebalo proglasitiratnim herojem Ruande zbog iznimnog èovjekoljublja iljubavi prema Ruandi.Obilježavanje spomena na fra Vjeku nastavilo se u Centrufra Vjeko Æuriæ, gdje su uèenici pripremili bogat program –igre, pjesme i tradicionalne plesove. U svakoj od toèakaspominjao se „padri" Vjeko, kojeg i danas posebno cijenezbog svega što je uèinio za Ruandu i njezine stanovnike.

Sjeæanje na fra Vjeku Æuriæa u njegovoj rodnoj župiMisno slavlje predvodio je kardinal Puljiæ uz provincijalafra Jozu Marinèiæa, 23 sveæenika te sudjelovanje mnoštvavjernikaOsova, 4.2.2018. (IKA/KTA) - U povodu 20. obljetnicesmrti misionara fra Vjeke Æuriæa vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ uz fra Jozu Marinèiæa, provincijalaFranjevaèke provincije Bosne Srebrene, 23 sveæenika tesudjelovanje mnoštva vjernika, predslavio je 4. veljaèe misuu crkvi Uznesenja BDM u Osovi, odakle je fra Vjeko rodom.Sve je pozdravio domaæi župnik fra Antun Perkoviæ teizrazio radost i zahvalnost što je kardinal Puljiæ došao uOsovu, i na žrtvi i daru fra Vjeke koji je svoj život položioza Krista. Župnik fra Antun potom je na poseban naèinpozdravio provincijala fra Jozu, podsjetivši ujedno i na fraVjekinu majku Anu koja je na postelji. U propovijedikardinal Puljiæ naglasio je da je fra Vjeko imao ljubaviprema tamošnjem narodu te da ih nije mogao ostaviti. „Iakorazum u opasnosti nalaže da se povuèemo, nije ih mogaoostaviti jer je ljubav bila jaèa od smrti. Njegova djelatnost uRuandi je bila konkretno evanðelje za èovjeka. Nije gledaotko je koje strane, nego je pokušao spasiti, nahraniti èovjekai dati mu nadu za život. Nama svima bih rekao: Ako nešto neznamo voljeti onda se za to ne znamo žrtvovati. Fra Vjeko jevolio te ljude i zemlju i za njih se žrtvovao, to je ono štodanas želimo cijeniti ali i nauèiti od toga... U današnjevrijeme trebamo fra Vjekina žara, nade i ljubavi", poruèio je,izmeðu ostaloga, kardinal Puljiæ. Nakon poprièesne molitveokupljenima se obratio i provincijal fra Jozo.

Biskup Živkoviæ predvodio slavlje u KotoruKotor, 4.2.2018. (IKA) - Kotorska biskupija u nedjelju 4.veljaèe u Kotoru sveèano je po 1209. put proslavila svoganebeskog zaštitnika sv. Tripuna. Vanjska proslava zapoèelaje sveèanim postrojavanjem Bokeljske mornarice ispredkotorske katedrale te plesom tradicionalnog Kola sv. Tripunauz zvuke Kotorske i Tivatske gradske glazbe. Središnjeeuharistijsko slavlje prigodom vanjske proslave predvodio ježeljezanski biskup Egidije Živkoviæ. Uz brojne domaæevjernike, euharistijskom slavlju pridružilo se oko pet stotinahodoèasnika iz Šibenika, te brojni hodoèasnici izDubrovnika, Splita, Sarajeva, Bara, Gradišæa.Mons. Živkoviæ je, pozivajuæi se na predaju o oluji prilikomdolaska moæi sv. Tripuna u Kotor, vjernicima uputio snažnuporuku ohrabrenja i nade za življenje vjere u katolièkimanjinskoj sredini: „Mi moramo biti kršæani u svakomevremenu i prostoru, i onda kada je lijepo i onda kada jeružno vrijeme, ondje gdje smo u veæini i ondje gdje smo umanjini." Citirajuæi odgovor biskupa Innsbrucka na pitanje ukojem smjeru iæi prema Kristu u ovim teškim hladnim ibezbožnim vremenima, biskup Živkoviæ kazao je: Kada idešna posao ili na šetnju u planine, što tada poneseš sa sobom:Topao pulover-džemper-prsluk na se, dobre cipele podase ikišobran uza se. Ovako opremljeni uvijek kreæite na vaš put,te pojasnio: Draga braæo! Prvo, ako na sebe obuèemopulover-prsluk ljubavi prema Bogu, a posebno premaèovjeku to æe grijati tvoje tijelo i ni jedna hladnoæa neæedoprijeti do tvoga srca i tijela. Ako se obuèeš dobrim djelimaprema siromasima, bolesnima i napuštenima ti si svoje tijeloogradio i obukao djelima ljubavi i ni jedan vjetar zla neæeprodrijeti u tvoju dušu i u tvoje srce. To je ona prava iživljena Vjera na djelu. Drugo. Kada kreæeš na put tada nosikvalitetne, dobre i èvrste cipele. S dobrim cipelama moæi æešgaziti i blato i snijeg, i kamen i prašinu. Èvrsto æeš stajati nasvojim nogama i u svojim cipelama. Ako stojiš èvrsto usvojim cipelama to je znak da si dobro ugazio i to duboko usvoju vjeru i Crkvu koja ti je zacrtala siguran put, koji jeistina nekada krivudav i trnovit ali je uvijek u konaèniciuspješan. Draga braæo, moramo imati stabilnu cipelu, svojustabilnu i èvrstu vjeru i s njom hrabro gaziti kroz život i tosvatko sa svojim cipelama i talentima koje nam je Bog dao.Tko stoji èvrsto u svojoj cipeli, što znaèi i duboko u svojojVjeri taj može široko pustiti svoje grane i taj je uvijekotvoren za druge i drukèije. Èuvajte ovu vašu razlièitost uslozi i jedinstvu! Razlièitost je vaše pravo kotorskobogatstvo, koje može biti dobar model življenja, našoj aubrzo i vašoj Europi. A treæi dio opreme za put je kišobran.Evo ja sam u ruci iz Austrije ponio velik kišobran. Spremiosam se za izvanredne okolnosti. Mi se kao vjernici moramopokriti kišobranom molitve, strpljivosti, pobožnosti,ustrajnosti i otvorenosti kako nam nevrijeme ne bi naškodilo.Govoreæi o položaju katolika u Crnoj Gori i Boki kotorskoj,biskup Živkoviæ istaknuo je njihovu partikularnost, kazavšida su oni nešto posebno u svojoj Domovini, most dijaloga isuradnje te zlatna nit ljubavi meðu velikim narodima ovezemlje u kojoj žive, te je sve pozvao na jedinstvo radi opæegdobra, upozorivši na opasnost podijeljenosti: „Kad vuk hoæeuništiti stado on ga prvo uznemiri, podijeli i onda sustavnobez muke kolje, jednu po jednu ovcu. Zbijte redove okosvoje stoljetne kulture i Tripunove biskupije koja vas jeoèuvala na ovim prostorima. U kolu sv. Tripuna, najstarijemornarske bratovštine, ima mjesta za svakoga plesaèa.Držite se èvrsto za ruke, plešite, pjevajte i radujte sesvakome plesaèu. To kolo ljubavi i jedinstva koje smovidjeli prije mise ispred katedrale, živite praktièno usvagdanjem životu. Ne dajte se ni utopiti ni potopiti u moruživota, jer ste vrijedni dragulj lijepoga Jadrana".

Crkva u Hrvataika

237. veljaèe 2018. broj 6/2018

U koncelebraciji su uz biskupa Živkoviæa bili brojnisveæenici iz Kotorske, Dubrovaèke, Splitsko-makarske,Šibenske i drugih nad/biskupija, apostolski nuncij za CrnuGoru mons. Luigi Pezzuto, te splitsko-makarski nadbiskupMarin Barisiæ, biskupi šibenski Tomislav Rogiæ, umirovljenišibenski Ante Ivas, dubrovaèki Mate Uziniæ, bjelovarsko-križevaèki Vjekoslav Huzjak, biskup i vojni ordinarij u BiHTomo Vukšiæ. Misno slavlje animirao je djevojaèki zborAndrijane iz Splita, koje su uoèi vanjske proslave održale iprigodni koncert duhovne glazbe u katedrali. Misi sunazoèili brojni predstavnici kulturnog i društvenog života uCrnoj Gori, admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega,mali admiral Luka Kovaèeviæ te pripadnici Bokeljskemornarice; ministri u Vladi Crne Gore: AleksandarBogdanoviæ, ministar kulture, Marija Vuèinoviæ, ministricabez portfelja, predsjednik opæine Kotor Vladimir Jokiæ,Dragica Peroviæ, predsjednica skupštine opæine Kotor,veleposlanik Republike Hrvatske Veselko Grubišiæ te drugidiplomatski predstavnici. Visoki gosti iz RH bili su RenataMargaretiæ Urliæ, izaslanica predsjednice, i Nina ObuljenKoržinek, ministrica kulture RH. Nakon mise, u pratnjizvona i gradskih glazbi uslijedila je procesija s relikvijamasv. Tripuna i drugih svetaca ulicama grada Kotora, asveèanost je završila ljubljenjem relikvije „Slavne glave" sv.Tripuna. U subotu 3. veljaèe sveèanu misu predslavio je barskinadbiskup Rrok Djonlleshaj. Zbor Andrijane sa splitskogSuæidra pod vodstvom Bože Juriæa Pešiæa animirale su misute nakon nje održale koncert.

Zapoèeli VIII. dani pobijenih hercegovaèkih franjevacaŠiroki Brijeg, 4.2.2018. (IKA) - U samostanskoj crkvi naŠirokom Brijegu u nedjelju 4. veljaèe zapoèeli su „VIII. danipobijenih hercegovaèkih franjevaca". Molitveni programsastojao se od molitve krunice te mise zadušnice za 66hercegovaèkih franjevaca i mnoštvo vjernih èlanova pukaBožjega koje su pobili jugokomunisti u II. svjetskom ratu iporaæu. Misu je predvodio i na njoj propovijedao fra AntonioŠakota, podruèni duhovni asistent FRAMA-e iFranjevaèkoga svjetovnog reda u Hercegovini.Koncelebrirali su vicepostulator fra Miljenko Stojiæ i fratri izširokobriješkog samostana fra Augustin Èordaš, fra DarioGaliæ, fra Dane Karaèiæ, fra Vitomir Musa i fra VendelinKaraèiæ. Fra Antonio u propovijedi je slikovito protumaèio nedjeljnoèitanje te ga povezao sa sjeæanjem na ubijene fratre i pukBožji. Istaknuo je kako se ne treba bojati ni prošlosti nisjeæanja, „oni neka postanu stvarnost koja æe nas voditi krozživot". Misna èitanja i molitvu vjernika èitali su èlanoviFRAMA-e Široki Brijeg. Oni su predvodili i pjevanje namisi zadušnici. Na kraju mise dodijeljene su nagrade naovogodišnjem nagradnom natjeèaju o temi pobijenihhercegovaèkih franjevaca, za uzrast mladež. Prva nagradapripala je Stjepanu Jozinoviæu iz Žepèa za literarni uradakKristov stjegonoša, drugu nagradu osvojila je Dora Pinjuh izMeðugorja za rad pod nazivom A Neretva i dalje teèe, atreæu nagradu za literarni rad Muèenici naše vjere dobila jeVedrana Raguž iz Stoca. Na Široki Brijeg su od spomenika svojim ubijenima, želeæiih tako simbolièki povezati s pobijenim franjevcima, pješicepristigle tri skupine vjernika: iz Crnih Lokava, Mokroga i izgrada Širokog Brijega. Po dolasku su se pomolili kraj ratnogskloništa u kojem je ubijeno i zapaljeno 12 hercegovaèkihfranjevaca, a zatim i na grobu u samostanskoj crkvi gdje supokopana 24 ubijena fratra. Nakon toga su nazoèili misizadušnici.

Sveæenik Krèke biskupije Vedran Kirinèiæ postaoupraviteljem njujorške župeNew York, 4.2.2018. (IKA) - U župi Predragocjene Krvi ubiskupiji Brooklyn prvi puta u povijesti te amerièke župe uAstoriji, New Yorku, sveæenik Krèke biskupije VedranKirinèiæ preuzeo je 4. veljaèe službu župnog upravitelja.Naime, u toj župi od godine 1971. postoji i Hrvatskakatolièka misija bl. Ivana Merza gdje se svake nedjelje ukripti istoimene crkve okuplja hrvatska katolièka zajednica islavi euharistiju na hrvatskom jeziku. Astoria kao dio NewYorka poznata je kao multietnièka sredina što je posebnodošlo do izražaja i na sveèanoj misi uvoðenja u službunovoga župnog upravitelja. U dupkom punoj crkvi liturgijusu obogatili župni zborovi amerièke, hrvatske ilatinoamerièke zajednice.Sveèanu misu s posebnim blagoslovom novoimenovanogupravitelja predvodio je biskupski vikar Queensa vlè. TomPettei. Uz druge sveæenike kao delegat krèkog biskupa misuje suslavio i mons. Franjo Velèiæ, generalni vikar Krèkebiskupije, koji se na kraju mise uime biskupa Ivice Petanjkaprigodnom rijeèi obratio vlè. Kirinèiæu i brojnim okupljenimhrvatskim vjernicima koji su tim povodom došli i iz drugihžupa amerièkoga velegrada. Uime vjernikanovoimenovanom upravitelju i voditelju hrvatske katolièkemisije obratila se Bosiljka Buccaran.Nakon mise u obližnjoj sportskoj dvorani svoje suzadovoljstvo što u svojoj sredini imaju hrvatskog sveæenikaposebno izrazili hrvatski vjernici New Yorka zajednièkimdruženjem uz kavu, kolaèe i hrvatsku pjesmu. Vlè. Kirinèiædjetinjstvo je proveo u Americi, srednju školu pohaðao uPazinskom kolegiju a teološki studij završio u Rimu.Zareðen je za sveæenika Krèke biskupije godine 2008. ukrèkoj katedrali. Od 2012. na službi je voditelja Hrvatskemisije u Astoriji, New York.

Crkva u Hrvata ika

24 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

Inozemne vijesti

Papa s ukrajinskom grkokatolièkom zajednicom u RimuRim, 28.1.2018. (IKA) – Papa Franjo susreo se 28. sijeènjaposlijepodne u bazilici Svete Sofije s ukrajinskomgrkokatolièkom zajednicom u Rimu. Obraæajuæi im se,zahvalio je na njihovoj stalnoj vjernosti nasljedniku svetogPetra i izrazio im svoju blizinu. Nakon što je veliki kijevskinadbiskup Svjatoslav Ševèuk u pozdravnom govoruspomenuo mnoge ukrajinske žene koje rade u Rimu, Papa imje posebno zahvalio što pomažu starima prateæi ih sve dosmrti i naglasio da one svojim nenametljivim radom utalijanskim obiteljima obavljaju poslanje navještanja Boga teda je njihov rad veliko služenje koje je Bogu drago. U svezis oružanim sukobima u Ukrajini, istaknuo je da neprestanomoli kako bi oružje umuknulo. Sveti Otac takoðer jepodsjetio na svoju osobnu vezu s ukrajinskim narodom i nakraju rado primio tradicionalne darove koje su mu uruèili.U razgovoru za Radio Vatikan uoèi posjeta, nadbiskupŠevèuk napomenuo je da su mnogi pripadnici njihovezajednice radnici na privremenom radu u Rimu te su, znajuæida su Papi na srcu selioci, izbjeglice i ljudi koji su napustilisvoje domove, pozvali Svetoga Oca da ih posjeti.Na upit o osobnoj vezi Pape i Ukrajine te GrkokatolièkeCrkve, kijevski nadbiskup rekao je da se u kripti bazilikenalazi grob biskupa Stepana Czmila, salezijanca, koji jesredinom 20. stoljeæa apostolski i misionarski djelovao uBuenos Airesu i bio prvi uèitelj Jorgea Maria Bergoglia.

Kardinal Sandri: Vjersku slobodu valja štititi na Istokukao i na ZapaduRim, 30.1.2018. (IKA) - Bitka za potvrðivanje vjerskeslobode daleko je od pobjede. A muèenici vjerske slobodenas pozivaju da te izazove ne živimo kao da smo dio nekogpropagandnog poduzeæa, nego kao vjernici, istaknuo jekardinal Leonardo Sandri, proèelnik Kongregacije za IstoèneCrkve, sudjelujuæi 30. sijeènja na Papinskom sveuèilištuGregoriana na susretu u organizaciji britanskogaveleposlanstva pri Svetoj Stolici.Kardinal je u izlaganju krenuo od vlastitoga iskustva,posebice kao proèelnika Kongregacije za Istoène Crkve, teistaknuo iskustvo mladiæa Youssefa, kojega je susreo ulatinskoj katedrali u Bagdadu 2005. godine. Otac je bionapustio njegovu majku koja je potom bila primorana udatise za muslimana, a mladiæ, kršten i odrastao kao kršæanin,buduæi da još nije imao 18 godina, u matiènom je uredu bioupisan kao muslimanski vjernik, premda to nije bio. Ali uIraku za nekog mladiæa ili odraslu osobu nije predviðenapromjena religije, objasnio je kardinal. U našem bizapadnjaèkom kontekstu mladiæu mnogi vjerojatno rekli daje važno osobno živjeti vlastitu vjeru, i da nije važno ono štopiše u dokumentima. Netko bi mu možda rekao da tko nijekršæanin ima manje problema u karijeri, kao i što se tièezaposlenja u javnim uredima. Meðutim, za Youssefa to nijebilo pitanje 'etikete', nego osjeæaja pripadnosti. Kršæaninsam, govorio je mladiæ, i borim se da mi se taj identitetprizna, i tražim za to pomoæ! Upravo je to snažnosvjedoèanstvo potaknulo kardinala Sandrija da istakne kakonam onaj tko vidi da je stavljeno u pitanje to temeljno pravoosobe, svjedoèi èvrsto prianjanje uz Gospodina, i iz dubinesrca širi sposobnost da Bogu govori 'Ti'. A to je vrlo korisnoza našu vjeru na Zapadu, koja je previše uspavana,istaknuoje kardinal, prenosi Radio Vatikan. I za Katolièku Crkvupotvrðivanje vjerske slobode zahtijevalo je put postupne

svjesnosti, primijetio je kardinal. Na tom je putu važansaborski dokument 'Dignitatis Humanae'. Rijeè je o putuosvješæivanja koji se nastavio kroz desetljeæa i došao do nas,napomenuo je Sandri te spomenuo brojne intervencijeDržavnoga tajništva, kao i promatraèa Svete Stolice priraznim meðunarodnim ustanovama.Rijeè je o izlaganjima kojima nije svrha samo zaštita kršæanakoji se progone, nego ona takoðer promièu potvrðivanje togaprava za sve ljude. Bitka je to 'èovjeènosti' i 'za èovjeka',koja ima svoje korijene u evanðelju. A pogled se upravlja ina Zapad; dostatno je sjetiti se poštovanja priziva na savjestu nekim biomedicinskim sluèajevima koji idu protivnajdubljih uvjerenja, rekao je kardinal Sandri.Potom je posebno podsjetio na rijeèi pape Franje koje jeizrekao u Philadelphiji, i njegova poziva sljedbenicimarazlièitih religija da ujedine svoje glasove kako bi zazvalimir i poštovanje dostojanstva i prava drugih. Na Istoku, kao ina Zapadu, još uvijek su nam potrebni vjerodostojni svjedocitog puta, istaknuo je kardinal Sandri te se spomenuo donAndree Santora, sveæenika Rimske biskupije, ubijenoga prije12 godina u Turskoj, koji je bio uvjereni pobornik dijaloga, ikoji je tražio putove za uzajamno razumijevanje, a nezatvaranje u vlastiti svijet.U Europi bi ljudi trebali biti spremni razumjeti taj svijettoliko drukèiji od našega, te velike i razlièite narode kojièine Bliski istok; tu muslimansku, židovsku i kršæanskustvarnost koje žive jedna uz drugu, ali koje se sve višepronalaze i u našim europskim zemljama, napisao je donAndrea, pozivajuæi sve da uðu u trpeæe Božje srce koje trpizbog svoje podijeljene djece, a kršæane da nasljeduju Isusa.Sve prolazi, samo svetost prolazi kroz stoljeæa i osvjetljujesvijet. Samo ljubav ostaje. Rijeè je o tomu da se u konaènicipoène ponovno biti jednostavno kršæani, rijeèi su donAndree Santora.

Papa Franjo pozvao na odluènu borbu protivantisemitizmaVatikan, 30.1.2018. (IKA) – Papa Franjo primio je 29.sijeènja sudionike Meðunarodne konferencije oodgovornosti država, ustanova i pojedinaca u borbi protivantisemitizma na podruèju Organizacije za europskusigurnost i suradnju (OESS), koja se ovih dana održava uRimu. Papa ih je pritom potaknuo da ne popuste u borbiprotiv antisemitizma. Upozorio je da nije samo odgovornostdržava, nego i pojedinaca da ne doðe do zloèina povezanih santisemitskom mržnjom, napominjuæi da nam se nije boritisamo protiv otvorene mržnje, nego i protiv ravnodušnosti,prenosi Radio Vatikan.A da bismo nadvladali „virus ravnodušnosti" Papa jepreporuèio „cjepivo sjeæanja". Odluèujuæe je pritomprisjeæati se ne samo slavnog i ugodnog, nego svega, pa ibolnog i neugodnog. Kako bismo ponovno zadobili svojuèovjeènost, ljudsko razumijevanje stvarnosti i da bismonadvladali brojne oblike apatije prema drugima, potrebno jeto sjeæanje, sposobnost da se zajedno prisjeæamo, kazao jeSveti Otac te zakljuèio da je sjeæanje kljuè za buduænost, ana nama je da ga na dostojan naèin predamo nadolazeæimgeneracijama.

.

Inozemne vijestiika

257. veljaèe 2018. broj 6/2018

Kardinal Parolin o situaciji katolika u KiniVatikan, 31.1.2018. (IKA) - Trpljenje kršæana u Kini neæese jednostavno izbrisati, veæ upravo suprotno, istaknuo jePapin državni tajnik kardinal Pietro Parolin u razgovoru zatalijanske dnevne novine „La Stampa", prenosi RadioVatikan. Time je odgovorio na zabrinutost nekadašnjegabiskupa Hong Konga kardinala Josepha Zena, koji jeotvoreno upozorio da Vatikan ne smije sklopiti sporazum skineskim vlastima na štetu katolika koji su vjerni Rimu.Kardinal Zen uputio je na izvješæa prema kojima je Vatikanviše biskupa podzemne Crkve prisilio na povlaèenje.Smatram da ne postoji osobno gledište s kojega bi netkomogao iskljuèivo prosuðivati što je dobro za katolike u Kini.Potrebno nam je više poniznosti kao i duha vjere, a takoðerviše opreza i umjerenosti kako ne bismo upali u polemikukoja ranjava zajednicu i sprjeèava nadu u bolju buduænost.Što se kineskog režima tièe, Papin državni tajnik rekao je daposlanje Crkve nije mijenjati državne strukture ili upravu.Vatikanu je prije svega stalo do rješavanja problemaimenovanja biskupa. Crkva ne traži ništa više negomoguænost da ispovijeda svoju vjeru.Sveta Stolica održava kontakt s Narodnom RepublikomKinom od 80-ih godina prošloga stoljeæa, napomenuo jekardinal. Pritom je pristup uvijek bio pastoralan, a Rim jeuvijek bio i jest spreman za konstruktivni dijalog s vlastimau Pekingu u duhu meðusobnog poštovanja. I papa emeritusBenedikt XVI. je u pismu kineskim katolicima iz 2007.godine istaknuo da Crkva nije zainteresirana za trajni sukobsa zakonitim vlastima.Katolici u Kini su vjerojatno više i snažnije nego bilo gdjedrugdje znali kako saèuvati autentièni poklad vjere usprkosteškoæama i trpljenjima, tako što su èvrsto pristajali uzzajedništvo sa Svetim Ocem. Temeljni cilj dijaloga jesaèuvati zajedništvo u Crkvi, u svjetlu autentiène tradicije istalne crkvene discipline, kazao je kardinal Parolin,istaknuvši da je namjera Svete Stolice pridonijeti životuKatolièke Crkve u Kini, dobru kineskog naroda i miru usvijetu.

Nova kampanja solidarnosti za ljude u bijegu predskupinom Boko HaramNew York, 2.2.2018. (IKA) - Agencija Ujedinjenih narodaza izbjeglice (UNHCR), zajedno s ostalim humanitarnimorganizacijama, traži 157 milijuna dolara pomoæi za više od250 tisuæa ljudi u krajevima oko jezera Èad koji su pogoðeninasiljem Boko Harama. Trenutaèno se u tim krajevimanalazi 208 tisuæa nigerijskih izbjeglica, a 75 tisuæa ih jesmješteno u Nigeru, Kamerunu i Èadu. „Svijet ne smijezaboraviti žrtve ovog smrtonosnog sukoba", istaknuo je 31.sijeènja prilikom organiziranja kampanje u glavnom graduNigera Niameyju Kelly T. Clements, zamjenik visokogpovjerenika UNHCR-a, prenosi Radio Vatikan.Od poèetka 2013. godine sukob Boko Harama uzrokovao je2 milijuna i 400 tisuæa raseljenih osoba na sjeveroistokuNigerije, u Kamerunu, Èadu i Nigeru, kao i poveæanje teškepothranjenosti s kojom se narod suoèava. Oko 7 milijuna i200 tisuæa ljudi oko jezera Èad živi u uvjetima prehrambenenesigurnosti. Najviše djeca trpe posljedice velikog nasiljaskupine Boko Harama koja je i 30. sijeènja napravila novinapad u Maiduguri na sjeveroistoku Nigerije, pri èemu su uizbjeglièkom kampu smrtno stradale èetiri osobe.Prehrambena nesigurnost ne šteti samo fizièkom ikognitivnom razvoju djece, veæ ima i razoran utjecaj napristup obrazovanju i postotku pohaðanja škole. Zapravo,stotine su škola u tim krajevima bile prisiljene prestati sradom.

Bogohuljenje je zazivati Boga da bismo opravdali vlastitegrijehe i zloèinePapa Franjo sa sudionicima meðunarodne konferencije onasilju poèinjenom uime religijeVatikan, 2.2.2018. (IKA) - 'Ne' nasilju u ime religije –poruèio je papa Franjo primajuæi 2. veljaèe sudionikemeðunarodne konferencije o nasilju poèinjenom uimereligije koja se ovih dana održava u Rimu, prenosi RadioVatikan. Konferencija se održava o temi „Borba protivnasilja poèinjenog u Božje ime", a okupila je oko pedesetpolitièkih i vjerskih voða, meðu kojima je i kaldejskipatrijarh Louis Rafael Sako, da bi razgovarali o tome kakose boriti s rastuæim problemom vjerski motiviranogterorizma.Bog, ljubitelj života, nikad ne prestaje ljubiti èovjeka, i takonas potièe da odbacimo put nasilja, istaknuo je Sveti Otac,ponavljajuæi tako ono što je 27. travnja prošle godine rekao utijeku Meðunarodne konferencije o miru na kairskomSveuèilištu al-Azhar. Iznad svega i posebno u naše vrijeme,nastavio je Papa, religije su pozvane poštovati tu zapovijedjer, dok smo u hitnoj potrebi Apsoluta, kljuèno je odbaciti„apsolutiziranje" koje bi opravdalo nasilje. Nasilje jenijekanje svakog autentiènog vjerskog izraza. Naša jeobveza osuditi kršenje ljudskog dostojanstva i ljudskihprava, razotkriti pokušaje opravdavanja svakog oblikamržnje uime religije i osuditi te pokušaje kaoidolopoklonièke karikature Boga.Nasilje koje se promièe i èini uime religije može samodiskreditirati samu religiju. Posljedièno, takvo nasilje morajuosuditi svi, a posebno istinski religiozne osobe koje znaju daje Bog uvijek dobrota, ljubav i suosjeæanje, te da u njemunema mjesta za mržnju, ogorèenost ili osvetu, kazao je papaFranjo. Religiozna osoba zna da je meðu najveæimbogohulama zazivati Boga kao opravdanje za vlastite grijehei zloèine, zazivati ga da bismo opravdali ubijanje, masovnaubojstva, porobljavanje, iskorištavanje u svim njegovimoblicima, ugnjetavanje i progon pojedinaca i èitavepopulacije.Religiozna osoba zna da je Bog Sveti i da nitko ne možetvrditi da koristi njegovo ime da bi èinio zlo. Svi vjerskivoðe pozvani su razotkriti svaki pokušaj manipulacijeBogom u svrhu koja nema nikakve veze s njim ili snjegovom slavom. Neumorno se trudeæi trebamo pokazati daje svaki ljudski život svet, da zaslužuje poštovanje,uvažavanje, suosjeæanje i solidarnost, bez obzira nanarodnost, vjeroispovijest, kulturu ili ideološka i politièkauvjerenja, rekao je Sveti Otac. Pripadanje odreðenojvjeroispovijesti ne daje nikakvo dodatno dostojanstvo iprava pojedincima, a niti ih nepripadnost nijeèe ili umanjuje.Prema tome, politièki i vjerski voðe, kao i uèitelji te oni kojisu angažirani na podruèju obrazovanja, formacije ikomunikacije trebaju raditi zajedno kako bi upozorili sveone koji su u iskušenju izopaèenih oblika pogrešnereligioznosti da ti oblici nemaju nikakve veze sasvjedoèenjem religije koje je dostojno njezina imena.To æe pomoæi svim onim ljudima dobre volje koji traže Bogasusresti ga u istini, susresti Onoga koji nas oslobaða odstraha, mržnje i nasilja, te koji želi koristiti kreativnost ienergiju svake osobe kako bi širio svoj plan ljubavi i mira,koji nudi svima, rekao je Papa te zakljuèio izražavajuæiprisutnima svoju zahvalnost za njihovu spremnost da seangažiraju u promišljanju i dijalogu o toj vrlo važnoj temi,kao i za njihov struèni prinos rastu kulture mira koja jeutemeljena na istini i ljubavi.

Inozemne vijesti ika

26 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

Dan posveæenog života u VatikanuImati Gospodina u našim rukama protuotrov je za izoliranimisticizam i neobuzdani aktivizam jer istinski susret sIsusom ispravlja kako sladunjavu pobožnost tako i nemirnihiperaktivizam, poruèio papa FranjoVatikan, 2.2.2018. (IKA) - Posveæeni se život raða iponovno raða iz susreta s Isusom kakav on jest: siromašan,èist i poslušan, kazao je papa Franjo redovnicima iredovnicama koji su se 2. veljaèe okupili u bazilici SvetogaPetra u Vatikanu na misnom slavlju povodom PrikazanjaGospodinova ili Svijeænice, kao i 22. svjetskog danaposveæenog života. U propovijedi Sveti Otac razmišljao oIsusovu prikazanju u hramu kao i o susretu mlade Marije iJosipa te starca Šimuna i Ane. Stari primaju od mladih, dokmladi crpe od starijih. U hramu Marija i Josip pronalazekorijene svoga naroda i korijene svoje vjere koja je umijeæeživljenja s Bogom, koje se uèi iz iskustva onih koji su išlipred nama.U tom susretu mladi uoèavaju svoje poslanje, starijiostvaruju svoje snove, a ta je plodonosna razmjena izmeðumladih i starih moguæa jer je Isus u središtu. To takoðervrijedi za živote Bogu posveæenih muškaraca i žena, rekao jeSveti Otac, prenosi Radio Vatikan. Podsjetio je pritom da nikad ne možemo obnoviti susret sGospodinom bez drugih. Ne postoji rast bez korijena i nemacvjetanja bez novih pupova. Nema proroštva bez pamæenja,a pamæenja bez proroštva.Papa je potom napomenuo da nas današnja mahnita brzinadovodi do toga da zatvaramo mnoga vrata susretu, èesto izstraha od drugih, dok su naši trgovaèki centri i internetskeveze uvijek otvoreni. No, toga ne bi smjelo biti uposveæenom životu. Neka nikad ne gledamo èešæe u ekranmobitela nego u oèi naše braæe i sestara; neka se nikad neusredotoèimo više na software nego na Gospodina, upozorioje papa Franjo, dodajuæi da kad se projektima, metodama iorganizacijama dade najviši prioritet, posveæeni životprestaje biti privlaèan ljudima jer zaboravlja svoje korijene.Život ovoga svijeta traga za sebiènim užicima i željama, dokposveæeni život oslobaða od navezanosti na bilo kakvoposjedovanje kako bismo mogli potpuno ljubiti Boga i drugeljude. Život svijeta cilja na to da èinimo što god hoæemo,dok posveæeni život odabire poniznu poslušnost kao veæuslobodu, rekao je Sveti Otac dodajuæi da nam kao i starcuŠimunu pomaže držati Gospodina u svojim rukama i imatiga na umu u svemu što èinimo.Imati Gospodina u našim rukama protuotrov je za izoliranimisticizam i neobuzdani aktivizam jer istinski susret sIsusom ispravlja kako sladunjavu pobožnost tako i nemirnihiperaktivizam. Tajna za poticanje plamena duhovnog životaje spremnost dopuštati samima sebi susresti Isusa i da nas onsusretne.Ako susreæemo Isusa te našu braæu i sestre u svakodnevnimdogaðajima našeg života, naša srca više neæe bitiusredotoèena na prošlost ili buduænost, nego æe iskusiti„Božje danas" u miru sa svima, rekao je Sveti Otac tezakljuèio: Vi ste, dragi redovnici i redovnice, vjeèna zoraCrkve. Molim vas da danas obnovite svoj susret s Isusom, dahodate zajedno prema njemu i to æe dati svjetlo vašim oèimai snagu vašim koracima.

.

Sveta Stolica na Olimpijskim igrama u Južnoj KorejiVatikan, 2.2.2018. (IKA) - Meðunarodni olimpijski odbor jeformalno pozvao izaslanstvo Svete Stolice, kojemu je naèelu dotajnik Papinskoga vijeæa za kulturu mons. MelchorSanchez de Toca y Alameda, da sudjeluje na inauguracijiZimskih olimpijskih igara u Pyeongchangu u Južnoj Koreji,objavio je vatikanski poluslužbeni dnevnik L'OsservatoreRomano, prenosi Radio Vatikan. Otvaranje Zimskih igara uPyeongchangu nedaleko od granice koja razdvaja dvijeKoreje, najjaèe militarizirane granice na svijetu, dobivajedinstvenu simbolièku vrijednost u nazoènosti sportaša izSjeverne Koreje koji na igrama sudjeluju u okvirujedinstvenoga odbora zajedno sa svojim kolegama iz JužneKoreje. Na taj naèin slabašno olimpijsko primirje dajepriliku da se i dalje nadamo svijetu bez ratova, unatoèbrojnim sukobima koji su u tijeku, primijetio je dotajnik.Kao znak prijateljstva on æe predsjedniku Meðunarodnogaolimpijskog odbora Nijemcu Thomasu Bachu i korejskimsportašima, predati majice ekipe Athletica Vaticana, atletskemomèadi koju èine zaposlenici Svete Stolice, a koju jeDržavno tajništvo povjerilo pokroviteljstvu Papinskogavijeæa za kulturu. Rijeè je o ekipi èija su temeljna sportskaobilježja solidarnost i prijateljstvo. Osim toga, „Papinimaratonci", kako ih nazivaju, koji su u rujnu, na Putu mira,trèali zajedno s povijesnom izraelskom ekipom Maccabi i strkaèima rimske muslimanske zajednice, u ožujku æe sepobratimiti s njemaèkom protestantskom ekipom izLutherova grada Wittenberga.Bit æe to, dakle, prvi put da simbolièko vatikanskoizaslanstvo sudjeluje, ne samo na sveèanosti otvaranja, što seveæ zbilo u Riju de Janeiru 2016. godine, nego i naolimpijskim natjecanjima na programu od 5. do 7. veljaèe, ito u ulozi promatraèa. U meðuvremenu, premda u nemoguænosti za izravnosudjelovanje 'vatikanskih sportaša' na olimpijskim igrama,prijateljski se odnosi i suradnja izmeðu Meðunarodnogaolimpijskog odbora i Svete Stolice nastavljaju u razlièitimprojektima, kao što su, primjerice, Olimpijske igre za mlade,na programu u listopadu u Buenos Airesu.

Papa Franjo s èlanovima Nacionalnog vijeæa za borbuprotiv lihvarenjaPredstavnike žrtava kamatarenja i hazardnih igara pozvaoje da zajedno upute apel za stvaranje novog gospodarskoghumanizma koji æe zaustaviti gospodarstvo iskljuèivosti inepoštenja, gospodarstvo koje ubija, gospodarske sustave ukojima ljudi nisu osobe, nego su svedeni na sredstva logikeodbacivanja koja raða duboku neravnotežuVatikan, 3.2.2018. (IKA) - Papa Fanjo primio je 3. veljaèe uVatikanu èlanove Nacionalnog vijeæa protiv lihvarenja kojeje još uvijek jako rašireno i izmièe kontroli. Papa se posebnoobratio ocu Massimu Rastrelliju, koji nije mogao bitiprisutan zbog bolesti, a koji je 1991. godine utemeljio prvuZakladu za borbu protiv lihvarenja. Takve su zaklade danasrasporeðene po èitavoj Italiji. One su zaštita, školehumanosti i odgoja za zakonitost, plod osjetljivosti koja uBožjoj rijeèi nalazi svoje nadahnuæe i koja djeluje usavjestima ljudi, rekao je Sveti Otac, prenosi Radio Vatikan.U 26 godina djelovanja spasili su više od 25 tisuæa obitelji izlihvarskih dugova i od riziènih kamata, spašavajuæi njihovekuæe, a ponekad i mala poduzeæa, pomogli su im vratitinjihovo dostojanstvo. Lihvarenje ponižava i ubija, lihvarenjeje staro zlo i nažalost još uvijek izmièe kontroli, jer poputzmije guši žrtve. Mora ga se sprijeèiti izvlaèeæi ljude izbolesti duga u koji su pali radi preživljavanja ili spašavanja

Inozemne vijestiika

277. veljaèe 2018. broj 6/2018

poduzeæa. Može ga se sprijeèiti odgojem koji zna razlikovationo što je suvišno od onoga što je potrebno i koji ljude èiniodgovornima da ne idu u dug kako bi stekli stvari kojih semogu odreæi, rekao je Papa.Potrebno je stvoriti mentalitet utemeljen na zakonitosti ipoštenju pojedinaca i institucija, poveæati prisutnostdobrovoljaca koji su motivirani i otvoreni za potrebite, kakobi osjetili da ih se sluša, savjetuje, vodi, te da bi se oslobodilisvojeg ponižavajuæeg stanja. U osnovi ekonomske ifinancijske krize uvijek je poimanje života koje na prvomjesto stavlja zaradu, a ne osobu. Ljudsko dostojanstvo,etika, solidarnost i zajednièko dobro uvijek bi trebali biti usredištu ekonomske politike koju provode javne institucije.Od njih se oèekuje da odgovarajuæim mjerama oslobodeljude od sredstava koja su izravno ili neizravno uzroklihvarenja, kao što su hazardne igre. Lihvarenje je težakgrijeh; ubija život, guši dostojanstvo ljudi, sredstvo jekorupcije i sprjeèava opæe dobro. Takoðer slabi društvene igospodarske temelje zemlje. Zapravo, s tolikim siromašnimljudima, mnogim zaduženim obiteljima, tolikim žrtvamateških zloèina i toliko korumpiranih ljudi, ni jedna zemlja nemože planirati ozbiljan gospodarski oporavak, niti se osjeæatisigurno, istaknuo je Sveti Otac.Treba suraðivati kako bi društveno-gospodarski sustav bioèovjeèan i kako bi evanðeoska poruka mogla prosvijetlitisrce i dušu odgovornih osoba. Neka Gospodin nadahne ipodupre društvene vlasti da bi ljudi mogli uživati uprednostima zakona kao i u svim drugim gospodarskimstvarnostima; neka nadahne i podupre odgovorne zabankarski sustav, kako bi bdjeli nad etièkom kvalitetomdjelovanja kreditnih institucija. Mnoge su banke nastale iraširile se po svijetu upravo da bi oslobodile siromašne odlihvarenja zajmovima bez zaloga i bez kamata.Vaša služba traži od vas da budete ljudi susreta, slušanja iblizine, i zato vas potièem da gledate u Isusa i da sezaustavite na evanðelju, gdje On susreæe siromašne iprosjake, gubave i uzete, i diže ih na noge, vraæajuæi imdostojanstvo i buduænost. Suoèavajuæi se s lihvarenjem ikorupcijom i vi možete žrtvama prenositi nadu i snagu, kakobi mogle ponovo zadobiti povjerenje i osloboditi se svojihpotreba. Vi ste za institucije poticaj da daju konkretneodgovore onima koji su dezorijentirani, ponekad oèajni i neznaju što èiniti za buduænost obitelji. Samim kamatarimamožete biti ponovni poziv na smisao humanosti i pravde, dapostanu svjesni da se uime novca ne može ubiti braæu!Sveti Otac ih je potaknuo i na dijalog s odgovornima zagospodarstvo i financije, kako bi promicali inicijative kojepridonose spreèavanju kamatarenja, istaknuvši da je uvijekpotrebno osobe i obitelji stavljati u središte, i to ne rijeèima,veæ djelima. Neka ljudi koje ste izbavili od lihvarenjasvjedoèe da je tama u tunelu koji su prošli gusta izagušujuæa, ali postoji i jaèe svjetlo koje može prosvijetliti idati utjehu. Možete biti oslonac nade za siromašne, zaduženei poduzeæa u teškoæama.Okupljene predstavnike žrtava kamatarenja i hazardnih igarapapa Franjo na kraju je potaknuo da svjedoèe da je moguæeosloboditi se lihvarenja i hazardnih igara, te je sve pozvao dazajedno upute apel za stvaranje novog gospodarskoghumanizma koji æe zaustaviti gospodarstvo iskljuèivosti inepoštenja, gospodarstvo koje ubija, gospodarske sustave ukojima ljudi nisu osobe, nego su svedeni na sredstva logikeodbacivanja koja raða duboku neravnotežu.

.

Papinska bolnica Bambino Gesu ostvarila veliki uspjeh uborbi protiv leukemijeRim, 3.2.2018. (IKA) - Papinska djeèja bolnica BambinoGesu u Rimu slavi uspjeh: njezini su lijeènici i istraživaèiostvarili važan korak u borbi protiv leukemije. Naime,uspjeli su genetski reprogramirati stanice u imunološkomsustavu èetverogodišnjeg djeteta, kojem više nisu pomagalekonvencionalne metode lijeèenja, i te su se reprogramiranestanice okrenule protiv tumora. Rijeè je o prvom talijanskompacijentu koji je u sklopu znanstvenog istraživanja izlijeèenpomoæu te nove metode. Istraživanje je, meðu ostalim,financiralo Talijansko ministarstvo zdravstva. Mali jepacijent nakon mjesec dana reprogramiranja stanica ubolnici Bambino Gesu bio uspješno izlijeèen, prenosi RadioVatikan.

Njemaèka: Prošle godine gotovo 100 ciljanih napada nakršæaneBerlin, 4.2.2018. (IKA) - Prošle je godine u Njemaèkojpoèinjeno gotovo 100 ciljanih napada na kršæane, meðukojima su jedno ubojstvo, devet sluèajeva ozljeðivanja ijedan palež, pišu njemaèke novine „Funke Mediengruppe"pozivajuæi se na brojke koje je objavio Saveznikriminalistièki policijski ured, prenosi Radio Vatikan. Uèetvrtini sluèajeva rijeè je o napadima na crkve ili kršæanskesimbole. U najmanje 14 sluèajeva „protukršæanska" su djelapoèinili tražitelji azila i izbjeglice. Spomenuto se ubojstvodogodilo u travnju 2017. godine u bavarskom gradu Prienam Chiemsee kad je afganistanski tražitelj azila ubio svojusunarodnjakinju koja je prije nekoliko godina prešla nakršæanstvo. Ubio ju je pred oèima njene djece, a razbjesnilisu ga, po rijeèima dužnosnika, pozivi da se i on preobrati.Nakon poveæanog broja napada na kršæane, njemaèkiministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (CDU) je uljeto 2016. godine naložio da se od 2017. sustavno bilježeprotukršæanski zloèini, a ove su godine objavljeni prvirezultati. Prema podacima organizacije „Open Doors", u2016. godini zabilježena su 734 sluèaja vjerski motiviranognasilja nad kršæanskim izbjeglicama u njemaèkimprihvatilištima za tražitelje azila.

Papa Franjo primio predsjednika ErdoganaVatikan, 5.2.2018. (IKA) - Papa Franjo primio je 5. veljaèeu Apostolskoj palaèi u Vatikanu predsjednika RepublikeTurske Recepa Tayyipa Erdogana, koji se kasnije susreo i sPapinim državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom,u pratnji tajnika za odnose s državama Paula RichardaGallaghera, priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice, prenosiRadio Vatikan.Tijekom srdaènih razgovora spomenuti su bilateralni odnosiizmeðu Svete Stolice i Turske i razgovaralo se o stanju tezemlje, katolièke zajednice u njoj, zauzetosti za prihvaæanjebrojnih izbjeglica i izazovima koji su povezani s tim. Zatimsu se osvrnuli na situaciju na Bliskom istoku, s posebnimosvrtom na status Jeruzalema, naglašavajuæi potrebupromicanja mira i stabilnosti u tim krajevima putem dijalogai pregovora, te poštujuæi ljudska prava i meðunarodnezakone.

Inozemne vijesti ika

28 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

Prilog dokumenti

Poruka pape Franje za korizmu 2018.„Razmahat æe se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih" (Mt24, 12)Draga braæo i sestre, Pasha Gospodinova ponovno nam jepred vratima! U našoj pripravi za Uskrs Božja namProvidnost svake godine daje korizmu, „sakramentski znaknašega obraæenja" (1), koja poziva i omoguæuje povratakGospodinu svim srcem i èitavim životom.I ove godine ovom porukom želim pomoæi èitavoj Crkvi dadoživi u radosti i istini ovo milosno vrijeme. Kao nadahnuæeza to poslužile su mi Isusove rijeèi iz Matejeva Evanðelja:„Razmahat æe se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih" (24,12).Ova se reèenica nalazi u Isusovu govoru o posljednjimvremenima i izgovorena je u Jeruzalemu, na Maslinskoj gori,na istom onom mjestu na kojem æe zapoèeti Gospodinovamuka. Odgovarajuæi na pitanje uèenika, Isus najavljujevelike nevolje i opisuje situaciju u kojoj bi se mogla naæisama zajednica vjernika: usred velikih nevolja, neki æe lažniproroci mnoge zavesti na krivi put a ljubav, koja je središteèitavog Evanðelja, ohladnjet æe u srcima mnogih.

Lažni proroci

Poslušajmo ovaj ulomak i zapitajmo se u kojim se oblicimamogu pojaviti ti lažni proroci? Oni su nalik „šaptaèima zmija", odnosno služe se ljudskimemocijama da porobe ljude i vode ih kamo im se prohtije.Kolika su Božja djeca podlegla zavodljivosti kratkotrajnihužitaka, koje su zamijenili s istinskom sreæom! Kolikimuškarci i žene žive kao opèinjeni opsjenom novca, koji ihzapravo èini robovima profita i sitnih interesa. Koliki samoprolaze kroz život misleæi da su sami sebi dostatni i na krajupostaju plijenom samoæe!Drugi lažni proroci su oni „šarlatani" koji nude jednostavna ibrza rješenja na patnje, koja se ubrzo pokažu potpunonedjelotvornima. Kolikim se mladim ljudima nudi lažni lijekdroge, „jednokratnih" odnosa, lake ali nepoštene zarade!Koliki su, nadalje, uhvaæeni u zamku potpuno virtualnogživota, u kojem se odnosi èine jednostavnijima i iskrenijimada bi se kasnije pokazali besmislenima u svoj svojojdramatiènosti! Ti prevaranti, koji nude bezvrijedne stvari,oduzimaju ljudima ono najvrjednije: dostojanstvo, slobodu isposobnost za ljubav. U svojoj obmani igraju na kartu našeispraznosti i taštine zbog èega se volimo razmetati i šepiritipoput paunova a zapravo ispadamo beskrajno smiješni preddrugima. To nas ne smije nimalo èuditi. Zloduh, koji „jelažac i otac laži" (Iv 8, 44), oduvijek prikazuje zlo kao dobroi lažno kao istinito, da bi zbunio èovjekovo srce. Svaki je odnas, stoga, pozvan razabrati u vlastitome srcu i preispitati seje li podlegao lažima i obmanama tih lažnih proroka.Moramo nauèiti ne zaustavljati se na neposrednoj, površnojrazini, veæ prepoznati ono što ostavlja u nama dobar i trajnitrag, jer je od Boga i doista je za naše dobro.

Hladno srce

U svome opisu pakla Dante Alighieri zamišlja ðavla kakosjedi na ledenom prijestolju (2); on stanuje u ledu ugušeneljubavi. Zapitajmo se dakle: kako se u nama hladi ljubav?Koji su znaci koji nam pokazuju da se u nama ljubav poèinjegasiti?Ljubav, više od svega drugog, gasi pohlepa za novcem, taj

„korijen svih zala" (1 Tim 6, 10); ubrzo nakon toga slijediodbacivanje Boga i traženja utjehe i mira u njemu; dražanam je naša samoæa no utjeha koju se nalazi u njegovojRijeèi i sakramentima (3). Sve to prerasta u nasilje koje seokreæe protiv onih koje se smatra prijetnjom našim„sigurnostima": neroðeno dijete, bolesna starija osoba,privremeni gost, stranac, ali takoðer bližnji koji ne odgovaranašim oèekivanjima.I stvoreni je svijet tihi svjedok tog hlaðenja ljubavi. Zemljaje otrovana otpadom baèenim zbog nemara ili stjecanjakoristi; mora, koja su takoðer oneèišæena, postala su grobljabezbrojnih brodolomaca žrtava prisilnih migracija; nebom,koje u Božjem naumu kazuje njegovu slavu, jure strojevikoji dažde oruðima smrti.Ljubav se hladi i u našim zajednicama: u apostolskojpobudnici Evangelii gaudium pokušao sam opisati najoèitijeznakove toga pomanjkanja ljubavi. To su: sebiènost iduhovna lijenost, besplodni pesimizam, napast izoliranja istalnih ratova meðu nama, svjetovni duh koji dovodi dobavljenja samo onim izvanjskim uslijed èega opada našmisionarski žar (4).

Što nam je èiniti?

Ako vidimo duboko u sebi i oko nas upravo opisaneznakove, Crkva, naša majka i uèiteljica, zajedno s èestogorkim lijekom istine nudi nam u ovom korizmenomvremenu slatki lijek molitve, milostinje i posta.Posveæujuæi više vremena molitvi, omoguæujemo svomesrcu da otkrije tajne laži kojima obmanjujemo sami sebe (5)kako bismo konaèno pronašli utjehu u Bogu. On je naš Otaci želi da živimo.Milostinja nas oslobaða od pohlepe i pomaže nam otkriti unašim bližnjima braæu i sestre. To što posjedujem nije samomoje. Kako bih želio da se milostinja za svakog od naspretvori u pravi naèin života! Kako bih želio da, kao kršæani,slijedimo primjer apostola i vidimo u moguænosti dijeljenja sdrugima svojih dobara opipljivo svjedoèanstvo zajedništvakoje živimo u Crkvi. Zato ponavljam poticaj svetoga Pavlakoji upuæuje poziv Korinæanima za prikupljanje milostinjeza jeruzalemsku zajednicu kao nešto što je njima na korist(usp. 2 Kor 8, 10). To osobito prilièi èiniti u korizmi,tijekom koje mnoga tijela organiziraju prikupljanje prilogaza pomoæ Crkvama i narodima u potrebi. Kako bih htio da iu našim svakodnevnim susretima s braæom koja od nas tražepomoæ vidimo zov same Božje providnosti: svaka jemilostinja prilika za sudjelovanje u Božjoj providnostiprema njegovoj djeci. I ako se On služi sa mnom dapomogne nekom bratu, kako se neæe sutra pobrinuti za mojepotrebe? Jer on se ne da nadmašiti u darežljivosti (6).Post, na kraju, slabi u nama sklonost nasilju, razoružava nasi predstavlja važnu prigodu za rast. S jedne strane namomoguæuje iskusiti ono što proživljavaju oni kojimanedostaje i ono najnužnije i svakodnevno gladuju; s drugepak to je izraz stanja našeg duha koji je gladan dobrote ižedan Božjeg života. Post nas budi, èini nas pozornijimaprema Bogu i bližnjemu i ponovno oživljava u nama želju daslušamo Boga koji je jedini kadar utažiti našu glad.Želio bih takoðer da moj glas odjekne izvan granicaKatolièke Crkve i dopre do svih vas, muškaraca i žena dobrevolje, koji ste otvoreni Božjem glasu. Ako ste poput nasožalošæeni zbog širenja bezakonja u svijetu, ako vas brineled koji paralizira srca i djela, ako vidite da u nama slabi

Prilog dokumentiika

297. veljaèe 2018. broj 6/2018

osjeæaj pripadnosti jednoj ljudskoj obitelji, pridružite nam seda zajedno uzdignemo molitvu Bogu, da zajedno postimo ida zajedno s nama darujete koliko možete braæi i sestrama upotrebi!

Uskrsni oganj

Pozivam prije svega èlanove Crkve da gorljivo prionukorizmenom hodu, poduprti milostinjom, postom imolitvom. Ako se katkad èini da se ljubav gasi u mnogimsrcima, znajmo da se to nikada ne dogaða u Božjem srcu. Onnam neprestano daje prigode da poènemo iznova ljubiti.Jedna takva zgodna prigoda bit æe i ove godine inicijativa„24 sata za Gospodina", koja poziva èitavu crkvenuzajednicu slaviti sakrament pomirenja u sklopueuharistijskog klanjanja. Ove, 2018. godine, održat æe se upetak 9. i subotu 10. ožujka, nadahnjujuæi se na rijeèimaPsalma 130, 4: „U tebe je praštanje". U svakoj biskupiji barjedna crkva æe ostati otvorena dvadeset i èetiri sata bezprestanka, pružajuæi vjernicima priliku i za euharistijskoklanjanje i za sakramentalnu ispovijed.U vazmenoj noæi još æemo jednom proslaviti dirljivi obredpaljenja uskrsne svijeæe. Preuzeto s „novoga ognja" to æesvjetlo malo po malo rastjerivati tamu i prosvjetljivativjernièku zajednicu okupljenu na bogoslužju: „Svjetloslavno uskrsnulog Krista raspršilo tmine pameti i srca"(7)kako bismo svi uzmogli ponovno doživjeti iskustvo uèenikaiz Emausa. Slušajuæi Gospodinovu rijeè i blagujuæieuharistijski Kruh naše æe srce sve više gorjeti u vjeri, nadi iljubavi.

Od srca vas blagoslivljam i molim za vas. Ne zaboravitemoliti za mene.Iz Vatikana, 1. studenoga 2017.Svetkovina Svih svetih

_______________________________(1) Rimski misal, Prva korizmena nedjelja, Zborna.(2) Pakao XXXIV, 28-29.(3) „Zanimljivo je da se mnogo puta bojimo utjeha i da nasse tješi. Štoviše, osjeæamo se sigurnijima u žalosti i oèaju.Znate li zašto? Zato što se u žalosti osjeæamo malneprotagonistima. Nasuprot tome, u utjesi je Duh Svetiprotagonist!" (Angelus, 7. prosinca 2014.).(4) Brr. 76-109.(5) Usp. BENEDIKT XVI., Enc. Spe salvi, 33.(6) Usp. PIO XII., Enc. Fidei donum, III.(7) Rimski misal, Vazmeno bdjenje, Služba svjetla.

.

Misa – liturgija rijeèiPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 31. sijeènja2018.Draga braæo i sestre, dobar dan!Danas nastavljamo kateheze o misnome slavlju. Nakon štosmo govorili o uvodnim obredima, sada æemo razmišljati oliturgiji rijeèi koja je sastavni dio mise jer se okupljamo kakobismo slušali ono što je Bog uèinio i namjerava tek uèiniti zanas. To je iskustvo koje se dogaða „izravno", a ne prekodrugih, jer „kad se u Crkvi èita Sveto pismo, tada sam Boggovori svomu narodu, a Krist, prisutan u svojoj rijeèi,navješæuje evanðelje" (Opæa uredba Rimskog misala, 28;usp. konst. Sacrosanctum concilium, 7; 33). I koliko se samoputa, dok se èita Božja rijeè, komentira: „Vidi ovog..., vidionu..., pogledaj šešir koji ona tamo nosi: baš je smiješan…".I poènu se iznositi komentari. Nije li tako? Smije li sekomentirati dok se èita Božju rijeè? [odgovaraju: „Ne!"]. Ne,jer ako brbljaš s ljudima ne slušaš Božju rijeè. Kada se èitaBožja rijeè u Bibliji – prvo èitanje, drugo, otpjevni psalam ievanðelje – moramo slušati, otvoriti srce, jer sam Bog namgovori a ne razmišljati o drugim stvarima ili razgovarati odrugim stvarima. Jasno?... Objasnit æu vam što se dogaða uovoj liturgiji rijeèi.Stranice Biblije prestaju biti pisana rijeè da bi postale živarijeè koju je izrekao Bog. Bog je taj koji posredstvom osobekoja èita govori nama i traži odgovor od nas koji slušamo svjerom. Duh „koji je govorio po prorocima" (Vjerovanje) inadahnjivao svete pisce, daje da „Božja rijeè doistaodjelotvori ono što u ušima odzvanja" (Lekcionar, Prethodnenapomene, 9). Ali za slušanje Božje rijeèi mora se takoðerimati srce otvoreno za primanje rijeèi u srce. Bog govori i miga slušamo, a zatim provodimo u djelo ono što smo èuli.Vrlo je važno slušati. Katkad možda neæemo dobrorazumjeti jer su neka èitanja pomalo teška. Ali Bog namsvejedno govori na neki drugi naèin. [Moramo biti] u tišini islušati Božju rijeè. Ne zaboravite to. Na misi, kada èitanjapoènu, slušamo Božju rijeè.Imamo potrebu slušati! To je zapravo pitanje života, kakonas dobro podsjeæa snažni izraz: „Ne živi èovjek samo okruhu, nego o svakoj rijeèi što izlazi iz Božjih usta" (Mt 4,4). To je život koji nam daje Božja rijeè. U tome smislugovorimo o liturgiji rijeèi kao „stolu" koji Gospodin prostireda hrani naš duhovni život. Taj stol liturgije je izuzetnobogat i u velikoj mjeri crpi iz blaga Biblije (usp. SC, 51),kako Starog tako i Novog zavjeta, jer u njima Crkvanaviješta jedno te isto Kristovo otajstvo (usp. Lekcionar,Prethodne napomene, 5). Pomislimo na bogatstvo biblijskihèitanja koja nude tri nedjeljna ciklusa koji nas, u svjetlusinoptièkih evanðelja, prate tijekom liturgijske godine:veliko je to bogatstvo. Ovdje želim podsjetiti i na važnostotpjevnog psalma èija je zadaæa potaknuti meditaciju oonome što se slušalo u èitanju koje mu prethodi. Dobro je dase psalam otpjeva, barem pripjevni dio (usp. OURM, 61;Lekcionar, Prethodne napomene, 19-22).Liturgijski proglas istih èitanja, s pjesmama preuzetim izSvetoga pisma, izražava i potièe crkveno zajedništvo, prateæiput sviju i svakoga od nas pojedinaèno. Stoga je razumljivozašto su zabranjeni neki subjektivni izbori, poput ispuštanjaèitanja ili njihova zamjenjivanja s nebiblijskim tekstovima.Èuo sam da netko, ako ima neka vijest, èita novine, jer je tovijest dana. Ne! Rijeè Božja je rijeè Božja! Novine možemoèitati kasnije. Ali tamo èitamo Božju rijeè. Gospodin je tajkoji nam govori. Zamijeniti tu rijeè s drugim stvarimaosiromašuje i kompromitira dijalog izmeðu Boga i njegovanaroda u molitvi. Naprotiv, [traži se] dostojanstvo ambona ikorištenje lekcionara[1], raspoloživost dobrih èitaèa ipsalmista. Ali moramo naæi dobre èitaèe!, one koji znaju

Prilog dokumenti ika

30 7. veljaèe 2018. broj 6/2018

èitati, a ne one koji èitaju [gutajuæi rijeèi] i ništa ih se nerazumije. To je tako. Potrebni su dobri èitaèi. Moraju sepripremiti i proèitati probno tekst prije mise da ga se proèitadobro na misi. I to stvara ozraèje tišine koja pogodujeprimanju rijeèi[2].Znamo da je rijeè Gospodnja nezaobilazna pomoæ da se neizgubimo, kao što to dobro zna psalmista koji se, obraæajuæise Gospodinu, priznaje: „Tvoja rijeè nozi je mojoj svjetiljka isvjetlo mojoj stazi" (Ps 119, 105).Kako da se nosimo s našim zemaljskim hodoèašæem,njegovim naporima i njegovim kušnjama, ako se redovito nehranimo i prosvjetljujemo Božjom rijeèju koja odjekuje uliturgiji?Svakako nije dovoljno slušati ušima, a ne primiti sjemeBožje rijeèi u srce, dopuštajuæi mu da donese plod. Sjetimose prispodobe o sijaèu i razlièitim ishodima veæ premarazlièitim vrstama tla (usp. Mk 4, 14-20). Djelovanje Duha,koji èini odgovor plodonosnim, treba srca koja se dopuštajuobraðivati i njegovati, tako da ono što se sluša na misiprijeðe u svakodnevni život, prema opomeni apostolaJakova: „Budite vršitelji rijeèi, a ne samo slušatelji,zavaravajuæi sami sebe" (Jak 1, 22). Božja si rijeè probijaput u nama. Slušamo je svojim ušima i prelazi u srce; neostaje u ušima, ona mora iæi u srce; i sa srca prolazi u ruke,na dobra djela. Ovo je put koji èini Božja rijeè: od ušiju dosrca i ruku. Nauèimo te stvari. Hvala vam!____________________________[1] Kriteriji i raspored èitanja mise Rimskog obreda suopisani u Prethodnim napomenama u Lekcionaru. [2] „Liturgiju rijeèi treba slaviti tako da pogodujerazmatranju i zato valja izbjegavati svaki oblik žurbe kojisprjeèava sabranost. U njoj su prikladni kratki trenuci šutnje,prilagoðeni okupljenoj zajednici, s pomoæu kojih æe se,djelovanjem Duha Svetoga, srcem shvatiti Božja rijeè i krozmolitvu pripremiti odgovor" (OURM, 56).

Ulica - mjesto radosnog navještaja evanðeljaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 4.veljaèe 2018. - Apel za mir u AfriciDraga braæo i sestre, dobar dan!Evanðelje ove nedjelje nastavlja opisivati jedan Isusov dan uKafarnaumu, jednu subotu, koja je bila za Židove tjedniblagdan (usp. Mk 1,21-39). Ovaj put evanðelist Markonaglašava odnos izmeðu Isusova èudotvornoga djelovanja ibuðenja vjere u osobama koje on susreæe. Doista, znakovimaozdravljenja koje èini za bolesne svake vrste, Gospodin želipotaknuti odgovor vjere.Isusov dan u Kafarnaumu zapoèinje ozdravljenjem Petrovepunice, a završava prizorom ljudi iz cijeloga gradiæa, koji seokupljaju pred kuæom u kojoj je Isus boravio, kako bi mudonijeli sve bolesne. Mnoštvo, obilježeno fizièkim patnjamai duhovnim bijedama, predstavlja, tako reæi, „životnookruženje" u kojem se ostvaruje Isusovo poslanje sastavljenood rijeèi i gesta koje lijeèe i tješe. Isus nije došao kako bidonio spasenje u nekom laboratoriju; on ne propovijeda kaou laboratoriju, odijeljen od naroda: on je usred mnoštva!Usred naroda! Zamislite samo kako je najveæi dio Isusovajavnog života protekao na ulici, meðu narodom, upropovijedanju evanðelja i lijeèenju tjelesnih i duhovnihrana. Ovo mnoštvo o kojem èesto govori evanðelje jestèovjeèanstvo izbrazdano trpljenjima. To je èovjeèanstvokoje je izbrazdano trpljenjima, teškoæama i problemima:tome bijednome èovjeèanstvu namijenjeno je snažno,oslobaðajuæe i obnoviteljsko Isusovo djelovanje. Tako usredmnoštva sve do kasno naveèer završava ova subota. A štoIsus èini nakon toga?

Prije zore sljedeæega dana, on potajno izlazi kroz gradskavrata i povlaèi se na osamljeno mjesto kako bi molio. Isusmoli. Na taj naèin odbija od sebe i od svoga poslanja svakitrijumfalizam koji iskrivljava znaèenje i njegovih èuda injegove karizmatske moæi. Èuda su „znakovi" koji pozivajuna odgovor vjere; znakovi koje uvijek prate rijeèi koje ihrasvjetljuju; zajedno, znakovi i rijeèi, potièu vjeru iobraæenje snagom Kristove božanske milosti.Zakljuèak današnjega odlomka (rr. 35-39) naznaèuje daIsusov navještaj kraljevstva Božjega nalazi svoje pravomjesto na ulici. Uèenicima koji ga traže kako bi ga odveli ugrad – uèenici su naime pošli naæi Isusa na mjestu njegovemolitve i potom ga odvesti natrag u grad – što im Isusodgovara? „Hajdemo drugamo, u obližnja mjesta, da i ondjepropovijedam!" (r. 38). To je bio hod Sina Božjega i to jehod njegovih uèenika. To æe morati biti hod svakogakršæanina. Ulica, kao mjesto radosnog navještaja evanðelja,stavlja poslanje Crkve pod znak „hodanja", pod znak puta,pod znak „pokreta", a nikad pod znak statiènosti.Neka nam Djevica Marija pomogne da budemo otvoreniglasu Duha Svetoga koji potièe Crkvu da sve više svoj šatorpostavlja usred naroda kako bi svima donijela iscjeljujuæurijeèi Isusa, lijeènika duša i tjelesa.Papin apel za mir u AfriciPred tragiènim nastavkom stanja sukoba u razlièitimdijelovima svijeta, pozivam sve vjernike na poseban Danmolitve i posta za mir 23. veljaèe, na petak prvogakorizmenog tjedna. Taj æemo dan prinijeti osobito zastanovništvo Demokratske Republike Kongo i JužnogSudana. Kao i u prethodnim sliènim prilikama, pozivam ibraæu i sestre koji nisu katolici i koji nisu kršæani da nam sepridruže u ovoj inicijativi na naèine koje drže prikladnima,ali da u tome sudjelujemo zajedno.Naš nebeski Otac uvijek sluša svoju djecu koja vape premanjemu u boli i u tjeskobi, „on lijeèi one koji su srca skršena ipovija rane njihove" (Ps 147,3). Upuæujem goruæi poziv da imi èujemo taj vapaj i da se svatko u vlastitoj savjesti, predBogom, upita: „Što mogu uèiniti za mir?" Zasigurnomožemo moliti; ali ne samo to: svatko može konkretno reæi„ne" nasilju kad god to ovisi o njemu ili o njoj. Jer pobjedeizvojevane nasiljem lažne su pobjede; dok rad za mir èinidobro svima!

Prilog dokumentiika

317. veljaèe 2018. broj 6/2018

Prilog prikazi

Objavljen Hrvatski iseljenièki zbornik 2018.Graða je rasporeðena na 448 stranica i ilustrirana sa 110fotografija. Hrvatski iseljenièki zbornik meðu 8 poglavljaima tematsku cjelinu „Duhovnost" koja sustavno pratistvaralaštvo hrvatskih graðana u dijaspori kršæanskoganadahnuæaIz tiska je izišao Hrvatski iseljenièki zbornik 2018., koji sesastoji od 31 samostalnog autorskog priloga sa sažetcima naengleskom i španjolskom jeziku. Graða je rasporeðena na448 stranica i ilustrirana sa 110 fotografija, zrcaleæiraznorodno iseljenièko stvaralaštvo u osam tematskih cjelina– znakovito naslovljenih Znaci vremena, Kroatistièki obzori,Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Noveknjige. Središnja su tema veæine autora ovogodišnjega sveskaMatièina ljetopisa interaktivni uèinci digitalnih medija usuvremenoj mobilnosti, ali i izazovi egzodusa mladih izSlavonske i Bosanske Posavine. Opisana su u javnostizapaženija postignuæa naših umjetnika i znanstvenika udijaspori iz dvadesetak zemalja s udaljenih meridijana.Autori tako propituju utjecaj tradicionalnih i modernih,starih i novih medija na iseljenièke zajednice, ukljuèujuæioblikovanje osobne kulture s posebnim naglaskom na tzv.digitalnoj kulturi. Doista, poèevši od poèetka devedesetihgodina – kada je 27. ožujka 1993. upuæena prvameðunarodna elektronièka poruka iz Hrvatske – pa do danassvjedoci smo prave eksplozije primjena koje su više ilimanje tiho prožele naše okruženje u domovini i inozemstvunezamjetljivo mijenjajuæi naše osobne i društvene navike.Tako virtualnu infrastrukturu u informatièkom dobupropituje koordinatorica digitalne transformacijehumanistièkih disciplina i umjetnosti Republike Hrvatskedoktorica Koraljka Kuzman Šlogar. Nacionalni portal znanjaLeksikografskoga zavoda Miroslav Krleža èitateljima izdomovine i dijaspore opisuju Irina Starèeviæ Stanèiæ iCvijeta Kraus. Višejeziènu medijsku scenu dijasporenedvojbeno razvija i Glas Hrvatske i cjelodnevnimeðunarodni peti program HRT-a koji se diljem svijeta sadamože slušati preko Interneta. Konvergencija u podruèjumedijskih subjekata naše argentinske zajednice u fokusu jeanalize Paule Gadže, dok nam hispanistica Olja Ljubišiædonosi hrvatski dragulj iz blogosfere Perua. Matièina serijska publikacija ima elektronièku inaèicu namreži, a u svom 63. godištu dosegla je u digitalnomrepozitoriju 28.000 stranica, njegujuæi potpunu tematsku idisciplinarnu otvorenost internetskog doba kada je svaki 35.stanovnik Zemlje meðunarodni migrant. Autori Matièinagodišnjaka iz domovine i inozemstva, èija mreža okupljatristotinjak suradnika sa svih kontinenata, opisujufascinantan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21.stoljeæa, èiji naraštaji stvaraju svoja djela izvan matiènezemlje u višejeziènim i višekulturnim sredinama razvijenogasvijeta.

Matièin godišnjak, koji ureðuje Vesna Kukavica,podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabralikao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnimtržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji suse afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, jugaAfrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svojnovi dom našli diljem Starog kontinenta. Nedvojbeno, u

mrežnom okruženju svjedoèimo i promjenama i u bržojkulturnoj integraciji domovine i dijaspore ponajprije novimnaèinima sudjelovanja što ih donose socijalne internetskemreže s dinamiènim virtualnim strukturama u vidu bujanjaportala hrvatskih kulturnih iseljenièkih zajednica i društava.Poticajan je prilog o iseljenièkoj filantropiji i ZakladiHrvatske akademije znanosti i umjetnosti, èija zagrebaèkapalaèa krasi naslovnicu ovoga zbornika. Autori priloga u Hrvatskom iseljenièkom zborniku 2018. surenomirani publicisti s niza prestižnih sveuèilišta i kulturnihsredišta iz zemlje i inozemstva: Walter F. Lalich, TiborKomar, Paula Gadže, Krunoslav Malenica, Olja Ljubišiæ,Mirjan Damaška, Dubravko Baraè, Božo Skoko, IrinaStarèeviæ Stanèiæ, Cvijeta Kraus, Koraljka Kuzman Šlogar,Lada Kanajet Šimiæ, Pavao Jerolimov, Vladan Èutura,Lucija Šarèeviæ, Milan Bošnjak, Stjepan Blažetin, DejanaDejanoviæ, Marijeta Rajkoviæ Iveta, Tihomir Nuiæ, NaidaŠehoviæ, Stan Granic, Rajka Buæin, Ivan Èizmiæ, BorisVuliæ, Vinko Grubišiæ, Marijan Lipovac, Tanja Rudež,Vesna Kukavica, Helena Sabliæ Tomiæ i Boris Beck.Nakladnik Hrvatskog iseljenièkog zbornika je Hrvatskamatica iseljenika.

Hrvatski iseljenièki zbornik, otkada ga ureðuje VesnaKukavica, ima tematsku cjelinu Duhovnost koja sustavnoprati stvaralaštvo hrvatskih graðana u dijaspori kršæanskoganadahnuæa. Meðu njima je i prilog docenta s Katolièkogbogoslovnog fakulteta u Ðakovu Borisa Vuliæa posveæen„Integracijskom potencijalu misija Y naraštaja" u kojem seusredotoèuje na nagraðenu monografiju dr. AdolfaPolegubiæa pod naslovom „Dušobrižništvo za Hrvate uNjemaèkoj". Rijeè je o poticajnom cjelovitom pregledumisija Y naraštaja, objavljenom 2017. u sklopu renomiraneedicije „Diaspora croatica", èiji je nakladnik Hrvatskidušobrižnièki ured sa sjedištem u Frankfurtu na Majni. Katolièke misijske zajednice u Njemaèkoj duboko su prožetepotragom za novim putovima, ponajprije svoga temeljnogadušobrižnièkog djelovanja pa analitièar ukazuje na višepovijesno-društvena èimbenika koji su utkani u metodološkukonstrukciju Polegubiæeve knjige - pisane veoma jasnomznanstvenom akribijom. Hrvatska inozemna pastva danasdjeluje u 187 župa, misija i zajednica diljem svijeta s ukupno198 sveæenika, 6 trajnih ðakona, 50 redovnica, 44 pastoralnasuradnika laika i 48 tajnica. Najbrojnija je Njemaèka, potomdolaze Kanada, SAD, Australija, Švicarska, Austrija,Švedska, Slovenija, Francuska, Argentina, Belgija,Južnoafrièka Republika, Luksemburg, Nizozemska,Norveška, Peru, Èile i Velika Britanija i Irska. (ika-mb/kj)

Prilog prikazi ika

32 7. veljaèe 2018. broj 6/2018