6 LIBERALIZACIJA MEUNARODNOG KRETANJA KAPITALA I RADA

6 LIBERALIZACIJA MEUNARODNOG KRETANJA KAPITALA I RADANajvaniji motivi meunarodnog kretanja kapitala i aktivnosti multinacionalnih kompanija:

pristup rastuim tritima

osiguranje pristupa sirovinama

zaobilaenje carina i necarinskih barijera VT

koritenje jeftinog rada

prevencija gubitka trinog udjela

diverzifikacija rizika

vea efikasnost multinacionalnih kompanija od domaih ponuaa

Financijska liberalizacija integracija uljuuje meunarodnu mobilnost izravnih investicija, liberalizaciju trita VP i domaeg financijskog sustava,

60-ih zapoeo proces integracije svjetskih financijskih trita nastankom i razvojem eurodolarskog trita (rastom depozita denominiranih u USD, a poloenih u banake izvan SAD-a. Razvoj se dogaao u uvjetima brettonwoodskog meunarodnog monetarnog sustava putem politike fiksnog teaja koja je zahtijevala nacionalnu kontrolu meunarodnog kretanja kapitala.

70-ih kriza brettonwoodskog sustava, naputanje fisknog i prelazak na sustav fluktuirajueg teaja radi odravanja unutarnje i vanjske ravnotee aktivnom monetarnom i fiskalnom politikom. Zapoinje proces liberalizacije trita kapitala.

80-ih veina najrazvijenijih otvorila i liberalizirala trite kapitala

Efekti kontrole kretanja kapitala i efekti liberalizacije se oituju preko kretanja kamatnih razlika na domaem (onshore) i inozemnim (offshore) financijskim tritima. Vea razlika upuuje na postojanje kontrole kretanja kapitala kojom se sprjeava izjednaavanje kamatnih stopa. Nakon uklanjanja mjera kontrole kamatne razlike su se smanjile.Proces liberalizacije se provodi putem deregulacije, ali je snano potpomognut razvojem novih financijskih instrumenata, napretka informatike i komunikacijske tehnologije.

Financijska integracija se odvija putem:

formalnih napora oko integriranja financijskih trita, posebno s partnericama u integracijama. Integracija ukljuuje uklanjanje ogranienja za meunarodne financijske operacije poduzea iz zemalja koje pripradaju istoj regionalnoj integraciji te harmoniziranje pravila, poreza i regulacije.

Integracija se odvija i bez sporazuma ulaskom stranih banaka na domaa trita, sudjelovanjem stranih poduzea na tritima osiguranja, u mirovinskim fonodovima i sl. ili izravnim zaduivanjem poduzea na stranim tritima.

Obje vrste integracije e dovesti do harmonizacije regulacije.

Prdnost integriranja putem sporazuma: iskoritavanje ekonomije obujma (osobito vano za mala i srednja poduzea kojima to omoguava pristup dubljim financijskim tritima); manje je izlaganje kreditnom riziku to se broj klijenata poveava, harmonizira se regulacija, raunovodstveni i revizorski standardi vano transparentnost i kompatibilnost financijskih sektora. Financijska trita su vie integrirana ako se informacije djele meu zem (kreditne informacije, duiniki registri).

Financijska integracija unutar EU je slijedila fazni pristup implementiran koordiniranim procesom prilagoavanja zakonodavstva zemalja lanica. Koristi: vee izlaganje meunarodnoj konkurenciji, poboljana efikasnost fin.posredovanju, efikasnoj uporabi kapitala, razvoj financijske industrije i vee fiskalne discipline.

Ekonomski utjecaji me.kretanja kapitala

Glavne koristi liberalizacije (prema novijim istraivanjima) ne dolaze samo od pristupa vanjskom kapitalu nego primarno proces otvaranja smanjuje domaih distorzija.Istraivanje o utjecaju liberalizacije na mikroekonomsku efikasnost investicija pridonosi li liberalizacija usmjeravanju fondova u efikasnije uporabe kapitala. Efikasnost alokacije su mjerili pomou 2 sintetika indeksa: EIS koji uzima odnos prodaje prema kaptitalu, te EI, odnos operativnog profita prema kapitalu. Rezultat je da je u veini zemalja fin.liberalizacija dovela do poboljanja alokacije resursa.Liberalizacija kapitala omoguava zem da se koristi stranom tednjom kako bi financirala domae investicije i poveala blagostanje kapital ide iz zemalja bogatih kapitalom u one oskudne kapitalom jer je granini povrat vei u zemljama gdje je kapital oskudan. Meunarodne razlike u sklonosti tednji i investicijskim izgledima odreuju kamatne stope i fond kapitala u svakoj zem. Meunarodna ravnotena kamatna stopaMeunarodno kretanje kapitala dovodi do izjednaavanja kamatnih stopa (kapital se kree iz zem s niom kamatnom stopom u zemlju s viom). rW je me.ravnotena kamatna stopa.

Porast blagostanja kao posljedica liberalizacije kapitalnih tijekova

Inicijalno zemlja A ima 0k1 kapitala, a zemlja B ima 0'k1. Ucrtane su krivulje graninog proizvoda kapitala zem A: MPKA i zemlje B:MPKB. Cijena kapitala bit e rA u zemlji A i rB u zemlji B. Kako se kapital slobodno kree meu zemljama k1k2 e se kretati iz zemlje B u zemlju A jer je rA > rB. Posljedino r e pasti u A i rasti u B, dok se ne izjednai u obje zemlje pri re. Output u zemlji A raste zbog priljeva kapitala, output u zem B se smanjuje zbog gubitka kapitala (ukupni output je jednak podruju ispod krivulje MPKB do iznosa upotrebljenog kapitala).

Output je iznosio 0BAC za zem A i 0'BED za zemlju B. Liberalizacija kretanja kapitala vodi izvozu kapitala iz B u A te dolazi do izjednaavanja graninih povrata na kapital. Domaa proizvodnja raste na 0FGC, a strana proizvodnja opada na 0'FGD. Zbog toga to granini povrati na kapital opadaju, svjetska zaliha kapitala se moe efikasnije rabiti i proizvedena je dodatna koliina outputa AEG. Zemlja izvoznica kapitala dobiva kamate na svoj izvoz kapitala te obje zemlje ostvaruju vei dohodak.Output raste u zem A (u koju se priljeva kapital), ali prinos pada za kapitaliste, jr se smanjuje stopa prinosa te raste prinos za rad, kapitalisti su oteeni a radnici dobivaju. Per capita dohodak raste u zemlji A. Gubitak kapitalista u zemlji A je KALH, a dobitak radnika KAGL pa je neto poveanje dohotka u zem A AHG.

Output pada u zemlji B (zemlja odljeva kapitala), ali rastu prinosi za kapitaliste jer se poveava stopa prinosa, a prinosi za rad se smanjuju. Budui da ukupni dohodak raste, poveava se dohodak per capita. Prinos na kapital prije kretanja kapitala je bio EM0'B, a poslije FGN0' pa je u zem B porastao dohodak od kapitala za GRMN. Prinos na rad prije odlijeva kapitala je bio EMD, a poslije GND, gubitak dohotka rada je EGNM.Zakljuno, kao posljedica kretanja kapitala svjetski output raste. Kapitalisti u zem priljeva i radnici u zemlji odljeva prolaze loije. Kapitalisti u zemlji odiljeva i radnici u zem priljeva prolaze bolje. Liberalizacija ima samo privremeni efekt na rast dohotka per capita, jednom kad se proizvodnja prilagodi novom ravnotenom stanju rast se smanjuje.

Visoka mobilnost kapitala i liberalizacja mogu rezultirati pojaanom makroekonomskom nestabilnou, posebno volatilnijim deviznim teajem i domaim kamatnim stopama. Dok se dugoroni kapitalni tijekovi openito smatraju korisnima, za kratkorone kapitalne tijekove uvrijeeno je miljenje da izazivaju nestabilnost i pojaavaju ranjivost na financijske krize.Kaminski i Schmukler istraivanje kratkoronih i dugoronih efekta, promatrali 3 mjere liberalizacije:

liberalizacija kapitalnog rauna (mobilnost kapitala)

liberalizacija domaeg financijskog sustava (regulacija kamatne stope na depozite, kamate na kredite, alokacija kredita, devizni depoziti)

liberalizacija trita VP

Zakljuci:

1. liberalizacija financijskog sustava je bila postupna i razlikovala se po pojedinim regijama. Razvijene zem su najprije liberalizirale trita VP, a zem u razvoju financijski sektor

2. financijska liberalizacija je dovela do volatilnijih trita kapitala (jae izraeno u kratkom nego u dugom roku) te su ti ciklusi jae izraeni u zem u razvoju koje imaju vee nesavrenosti na tritima kapitala (asimetrinost informacija)3. razliitost efekata liberalizacije u kratkom i dugom roku se ovbjanjava kvalitetom institucija i financijskom regulacijom. to su kvalitetnije institucije to su ciklusi manje izraeni. Institucionalne reforme ukljuuju: regulacju bankarskog sektora, superviziju banaka, privatizaciju banaka, poveanje transparentnosti, uspostavljanje trine discipline i zatitu investitora.

Tobinov porez nain za smanjvanje volatilnosti teaja, prikupljanje po(niskoj) stopi koja je nepromijenjiva prema kamatnoj stopi, a pokrivao bi sve devizne transakcije i trgovce.

Izgradnja trinog gospodarstva i faze liberalizacije

Prikladno doziranje i vremensko prilagoavanje reformskih koraka (timing and sequencing) predmet rasprave o transformacijskim procesima u srednjo- i istonoeruopskim zem.Reformski zahvati u tranzcijskim zemljama:

postoji suglasnost o tome da institucionalne reforme imaju prednost u procesu transformacije te da odmah treba zapoeti s izgradnjom institucionalne infrastrukture (pravo vlasnitva, pravni sustav trine privrede, dvostupanjski bankarski sustav s neovisnom SB)

nakon institucionalne transformacije potrebno je provesti makroekonomsku stabilizaciju smanjenje/eliminiranje inflacije, reforma poreznog sustava i smanjenje proraunskog deficita

na mikrorazini teite je na procesu privatizacije poduzea, autonomiju poduzea i uklanjanje dravnog monopola, liberalizaciju cijena na tritu robe i proizvodnih faktora, sloboda ulaska novih poduzea na trite.

Postoje razlike u gleditu treba li provesti mjere vanjskotrgovinske liberalizacije paralelno sa makroekonomskom stabilizacijom ili poslije nje. Zagovornici velikih koraka (big bang prisup) smatraju odgaanje trgovinske liberalizacije nepotrebnim, jer bi u budunosti bila povezana s novim trokovima prilagoavanja; zagovaraju brzo strukturno prilagoavanje.

Zastupnici fazne strategije (gradualistiki pristup) zagovaraju postupne reforme koje omoguuju kontrolu transformacijskog procesa jer se na taj nain smanjuju drutveni trokovi prilagoavanja.

Liberalizacija meunarodnog kretanja kapitala (bilance kapitalnih transakcija) treba doi nakon liberalizacije domaeg financijskog trita i eksterne trgovinske liberalizacije.Prerana liberalizacija kapitalnih transakcija negativni efekti na blagostanje pri postojanju distorzija u zem, opasnost prezaduenosti i nepovoljni efekti na teaj (zbog kratkoronog pekulativnog kapitala).

Pozitivni efekti uklanjanja uvoznih restrikcija (trgovinska liberalizacija) koje prati odgovarajua deprecijacija pokazuju se u srednjem roku kada dolazi do realociranja investicija u produktivnije sektore. U kratkom roku trgovinska liberalizacija koju prati odgovarajua deprecijacija moe voditi rastu nezaposlenosti (zbog pada zaposlenosti u nekonkuretnim sektorima).

Ako se trgovinska liberalizacija provodi u uvjetima postojanja viskoke inflacije, tada nominalni teaj mora deprecirati da kompenzira efekt trgovinske liberalizacije i na zaposlenost i na tekui raun. Zato je potrebno potrebno povezati trgovinsku liberalizaciju sa stabilizacijom.Liberalizacija kapitalnih transakcija bez prethodno uspostavljene fiskalne discipline vodi prezaduenosti i neodrivom proraunskom deficitu. Takoer moraju prethoditi i liberalizacija financijskog sustava, jer bi u protivnom dolo do neefikasne alokacije inozemnog kapitala.

Liberalizacija kapitalnih transakcija dovodi do uvoza kapitala te generira aprecijaciju teaja ime pojaava efekt trgovinske liberalizacije. S obzirom da je trite kapitala u tranzicijiskim zem nesavreno i nerazvijeno, aprecijacija teaja vodi padu proizvodnje vanjskotrgovinske robe, poveanja investicija u lokalni sektor i poveanja deficita tekueg rauna. To ni trgovinsku liberalizaciju nekonzistentnom s bilancom tekuih transakcija stoga se tekue transakcije moraju liberalizirati prethodno kapitalnima.Dakle liberalizaciji kapitalnih transakcija treba prethoditi ekonomska stabilizacija, domaa deregulacija cijena, financijska liberalizacija i trgovinska liberaliazcija. Dodatno treba ostvariti i punu zaposlenost u uvjetima meunarodne mobilnosti kapitala je smanjena mogunost voenja autonomne teajne i monetarne politike. Zatim se moe zapoeti s liberalizacijom priljeva od izravnih ulaganja i meunarodnih kredita, a kasnije liberalizacija portfolio investicija i kratkoronog kapitala.Postoje razliite preferencije pojedinih aktera u procesu liberalizacije kapitalnih transakcija s obzirom na distribucijske efekte teajne politike. Preferiranje stupnja stabilnosti teaja

Fleksibilni teajFiksni teaj

Preferiranja jake ili slabe valuteSlaba valutaUvozno kompetitivni proizvoai vanjskotrgovinske robeIzvozno orijentirani proizvoai vanjskotrgovinske robe

Jaka valutaProizvoai lokalnih proizvoda/uslugaMeunarodni trgovci i investitori

Kratkoroni efekti liberalizacije kapitalnog rauna:

rastu relativne cijene lokalne robe u odnosu na vanjskotrgovinsku robu (uvoznu i izvoznu)

bri rast proizvodnje lokalne robe

pad ili sporiji rast proizvodnje vanjskotrgovinske robe

plaa bre rastu u odnosu prema cijenama uvozne i izvozne robe, a sporije u odnosu na cijene lokalne robe

stopa povrata na kapital pada u uvoznim i izvoznim sektorima, a raste u lokalnom sektoru

Dugoroni efekti liberalizacije kapitalnog rauna:

proizvodnja lokalne robe e porasti, uz kretanje kapitala i rada u lokalni sektor

proizvodnja uvoznih proizvoda e pasti, uz kretanje kapitala i rada iz uvoznog sektora

proizvodnja izvoznih proizvoda e pasti, uz kretanje kapitala i rada iz izvoznog sektora

Temeljna uloga financijskog sustava je da obavlja efikasno posredovanje izmeu suficitnih i deficitnih sektora te alocira tednju u najproduktivnije upotrebe.

McKinnon i Shaw prouavali financijsku liberalizaciju, istiu da trite treba odrediti realne kamatne stope kako bi se stimulirala tednja, poveale investicije i gospodarski rast te smanjila racionalizacija kredita to nepovoljno utjee na investiranje.

M-S hipoteza: liberalizirani financijski sustav e dovesti do poveanja tednje i investicija i na taj nain promovirati ekonomski rast.Eksterna financijska liberalizacija - podrazumijeva da rezidenti mogu stjecati imovinu i obveze denominirane u stranoj valuti, a nerezidenti djelovati na domaem financijskom tritu.Mogu se razlikovati 3 vrste transakcija:

1. transakcije okrenute unutra: kad se rezidenti mogu slobodno zaduivati na vanjskom tritu, a nerezidenti slobodno investirati na domaem financijskom tritu

2. transakcije okrenute prema van: kad rezidenti transferiraju kapital u inozemstvo, a nerezidenti se zaduuju na domaem tritu3. domae transakcije u stranoj valuti (dolarizacija)Mjere kontrole kapitala (razvijene 60-ih i 70-ih): obvezna rezerva na inozemna dugovanja, blokiranje stranih depozita na odreeno razdoblje, ograniavanje inozemnog zaduivanja nebankarskog sektora, kontrola deviznih kredita domaim uvoznicima i izvoznicima, ogranienja na plaanje kamata, porez za smanjenje arbitrane zarade i kamatnih razlika (engl.interest-equalization tax), porez na meunarodne financijske transakcije i dohodak, ogranienja pristupa nerezidenata tritu kapitala, ograniavanje stjecanja vlasnitva od strane nerezidenata, izbor sustava teajeva...Osnovni razlozi uvoenja i zadravanja kontrole kapitalnog rauna:

zadravanje i uporaba domae tednje

podravanje programa stabilizacije i strukturnih reformi

ograniavanje kretanja kratkoronog kapitala radi sprjeavanja nestabilnosti teajeva i platnobilanne krize

poveanje domae porezne baze poradi oporezivanja aktivnosti, dohotka i imovine

Zaobilaenje kapitalne kontrole: motivirano kamatnim diferencijalom i oekivanim promjenama teaja, nestabilnou financijskih institucija na domaem i vanjskom tritu, rizikom eksproprijacije i oporezivanja.Najei naini: nadfakturiranje i podfakturiranje izvoza i uvoza te politika transfernih cijena multinacionalnih kompanija.

Inozemna izravna ulaganja - FDIDvije vrste inozemnih ulaganja:

1. portfolio ulaganja ulaganja stranih osoba putem bankovnih rauna u inozemne VP, dionice, investicijske certifikate. Ta ulaganja ne podrazumijevaju preuzimanje upravljanja i kontrolu nad inozemnim tvrkama, motivirana su dobiti u obliku dividendi, kamata ili teajnih razlika2. izravna ulaganja ulaganja pri kojima ulaga iz jedne zemlje stjee imovinu u drugoj zemlji s namjerom da njome upravlja (def.WTO) ili ulaganje koje ukljuuje dugoroni odnos i odrava trajni interes i kontrolu rezidenata jedne zemlje nad pduzeem rezidentom dr.zem. Dijele se na:a. greenfield investicije ulaganja u potpuno novu proizvodnu imovinu; osnivanje novih poduzea koja sa sobom donose nova znanja, tehnologije ili neku dr.imovinu

b. brownfield investicije ulaganja u postojeu proizvodnu imovinu radi preuzimanja (spajanja i akvizicije) i poveanja efikasnosti ili nastaju privatizacijom; dakle oznauju preuzimanje postojeeg poduzeaIzbijanjem dunike krize dolo je do relativnog pada izravnih ulaganja u zemlje u razvoju. Rjeenje se potrailo u uporabi mehanizama zamjene duga (debt-swaps) kojima se poveava priljev kapitala i smanjuje inozemno zaduenje zemalja u razvoju. Dva najvanija mehanizma zamijene duga:

debt-equity swaps: konvertira inozemne kredite u dionice zemlje dunika, to vodi priljevu svjeeg kapitala, no te transakcije mogu voditi inflacijskom pritisku i pritisku na domae kamatne stope

debt-buybacks: ponovna kupnja duga na sekundarnom tritu gdje dunik upotrebljava postojeu imovinu ili domaa potraivanja za otkup inozemnog duga

Atraktivnost zemalja u razvoju za priljev kapitala: WB i IMF predlau mjere sveobuhvatnog strukturnog prilagoavanja: privatizacija, stabilizacija, trina orijentacija te interna i eksterna liberalizacija. Zagovaranje market-friendly pristupa razvoju kretanje od uvozno supstitutivne ka izvozno orijentiranoj strategiji koja treba dovesti integraciji s globalnom ekonomijom. Zagorava se manje restriktivna politika prema izravnim ulaganjima.

Izravna ulaganja mogu biti usmjerena:

u ekstraaktivne sektore radi koritenja domaih resursa i okrenuta prema domaem tritu prema izvoznim ektorima u sklopu integralne strategije proizvodnje

smanjenju zaduenosti pretvaranjem klasinog zaduenja u izravna ulaganja

Liberalizacija inozemnih izravnih ulaganja je u najuoj vezi s trgovinskom liberalizacijom:

u brettonwoodskoj eri zemlje su kontrolirale kretanje kapitala, a trgovina je progresivno liberalizirana

rastom i liberalizacijom meunarodnog trita kapitala je dolo do porasta protekcionizma (neoprotekcionizam). Analize pokazuju da je postojala vea tendencija ulaganja kapitala u zatiene sektore sektore u kojima strani kapital postie veu konkurentnost i povrate na ulaganje. Ako sustav uvodi veu neto efektivnu zatitu na uvozno kompetitivne sektore doi e do poveanja profitabilnosti u tim sektorima pa stoga i do priljeva kapitala, dok e se istovremno smanjiti priljev u izvozne sektore.

U uvjetima jo jae liberalizacije vanjske trgovine i smanjenja efektivne zatite, a bez odgovarajueg prilagoavanja teaja priljev stranog kapitala moe biti motiviran viom profitabilnou lokalnog sektora, na taj nain dolazi do aprecijacije valute te jaanje lokalnog sektora (deindustrijalizacija) te smanjenja izvozne i uvozno konkurentne proizvodnje.Utjecaj priljeva inozemnih izravnih ulaganja na domau ekonomiju

utjecaj ovisi o motivaciji investitora i tipu ulaganja

povoljni utjecaji na rast dolaze od transfera tehnologije i ekonomskih prelijevanja (koja su teko mjerljiva) dovode do rasta produktivnosti; ponuda superiorne tehnologije i know-howa ovisi o apsorpcijskom kapacitetu zemlje u koju se investira (potrebno je poboljati lokalne uvjtee da bi se iskoristile prednosti tih ulaganja)Inozemna ulaganja mogu generirati pozitivne efekte(prelijevanja):

ako je strano poduzee tehnoloki naprednije od domaih, meudjelovanje stranih tehniara, ininjera i menadera s domaim poduzeima moe dovesti do prelijevanja znanja

ako strano poduzee uvjebava radnike koji mogu jednom postati zaposlenici domaih poduzea

ako stana poduzea razvijaju npve inpute koji onda postaju dostupni i domaim poduzeima

Inozemna ulaganja mogu generirati negativne efekte (prelijevanja): mogu narasti trokovi faktora proizvodnje kao rezultat inozemnih ulaganja

stana poduzea mogu uvoziti sve vei dio svojih inputa to moe generirati probleme u platnoj bilanci te pad potranje za intermedijarnim dobrima domaih proizvoaa

FDI mogu donositi vie koristi ako:

ciljaju napredne industrije pa su tehnoloka prelijevanja vea,

uspostavljaju snane veze s domaim poduzeima koja na takav nain mogu apsorbirati prelijevanja se izvozi dio proizvodnje to povoljno utjee na BP domaa poduzea imaju kapacitete za apsorpciju prelijevanja i podizanje konkurentnosti

Motivi davatelja i primatelja FDI

Motivi davatelja FDI mogu biti utemeljeni na razliitim faktorima:

1. Faktori privlanosti odreene lokacije: dostupnost prirodnih resursa

veliina trita

zemljopisni poloaj

stanje ekonomije

kulturno i politiko okruenje

transportni trokovi...

2. Motivi utemeljeni na teoriji optimizacije portfelja multinacionalne kompanije:

elja vlasnika portfelja da maksimizira povrat uz to manji rizik

3. Motivi davatelja utemeljeni na teoriji industrijske organizacije:

Oekivani prinos od podrunice nastale putem FDI vei je od prinosa domaeg poduzea kojem bi se dala licenca zbog blizine trita, niih trokova, mogueg veeg trinog udjela i sl.Multinacionalna poduzea imaju prednosti pred lokalnim konkurentima zbog neopipljive imovine napredna tehnologija, zatitni znak, patenti, ekonomija obujma, upravljaka i marketinka znanja, a neki autori naglaavajui postojanje internih ekonomija kojima se ostvaruju znatne utede (to se ne moe ostvariti prodajom licenci ili izvozom proizvoda)4. Motivi racionalizacije trokova kapitala5. Ostvarenje stratekih ciljeva:

trino orijentirano izravno ulaganje - prodor na inozemna trita; faktorski orijentirana izravna ulaganja - radi pristupa sirovinama, tehnologiji ili jeftinijem radu i dr.pr.fr.

ulaganja radi supstitucije izvoza

Motivi primatelja FDI usporedba drutvenih koristi i trokova FDI (nastojanje da koristi budu vee)

Drutvene koristi (pozitivan utjecaj na rast, zaposlenost,VT, investicije i zatitu okolia):

oporezivanje dobiti strane multinacionalne kompanije ostvaruje priljeve za dravni proraun (no ipak se dosta esto koristi oslobaanje od poreza za privlaenje FDI)

otvaranje novih radnih mjesta i s tim u vezi prijenosa znanja, tehnologije i vjetina izlazak domae robe na svjetsko trite

jaanje konkurencije (pritisak na efikasnije poslovanje ostalih sektora)

izravna ulaganja ne predstavljaju inozemni dug, pa je to motiv da se prikupe FDI u odnosu na ostale stvake na kapitalnom i financijskom raunu BP

Potencijalni drutveni trokovi: smanjenje zaposlenosti zbog racionalizacije radne snage ili zbog istiskivanja domaih tvrtki

distorzije na tritu rada: smanjivanje koliine dobrih poslova i poveavanje koliine loih (razlike u plaama radnika s jednkaim sposobnostima/spremom se mijenjaju zbog FDI i nesavrenosti trita)

pogoranje tekueg rauna BP ako strana poduzea neto uvoze od svojih centrala u inozemstvu

porast utjecaja multinacionalnih kompanija na ekonomsku politiku i stabilnost

Strategije privlaenja FDI: Fiskalni poticaji: glavni cilj je smanjenje poreznog tereta stranim investitorima porezni poticaji bazirani na profitu: smanjenje poreza na dobit poduzea, stvaranje poreznih oaza, doputanje da se nastali gubici otpiu na teret profita zaraenog prije ili poslije

poticaji na temelju kapitalnih investicija: ubrzana amortizacija, doputanje investiranja ili reinvestiranja

na temelju radne snage: smanjivanje obveznih socijalnih doprinosa ili oporezivog dijela plae

na temelju prodaje: smanjuje se porez na dobit u skladu s ukupnom prodajom

na temelju uvoza: oslobaanje plaanja uvoznih davanja na kapitalna dobra, opremu i sirovine

na temelju izvoza: osloboenje izvoznih davanja, preferencijalni porezni tretman prihoda od izvoza

Financijski poticaji: ukljuuju odobravanje sredstava izravno poduzeima, najee putem dravnih dotacija, subvencioniranih kredita i dravnog udjela u financiranju investicija koje ukljuuju visoke komercijalne rizike

Drugi poticaji:

Subvencioniranje dijela potrebne infrastrukture za investiciju zemlje, zgrada, tvornica, telekomunikacija, transporta, struje, vode po cijenama niim od komercijalnih

Subvencioniranje potrebnih usluga implementacija i odravanje projekta, davanje informacija o tritima, dostupnosti sirovina i ponudi infrastrukture, savjeti o proizvodnim procesima i marketinkim tehnikama isl.

Razne trine preferencije preferencijalni dravni sporazumi, zatvaranje trita za daljni ulazak, zatita od uvozne konkurencije

Poticaji se mogu dodjeljivati uvjetno (npr. mogu se povezati s uspjehom poduzea) i bezuvjetno.

Poticaje mogu dodjelivati razne razine vlasti: supranacionalna, nacionalna ili lokalna.

U razvijenim zem je rairenija uporaba financijskih poticaja od fiskalnih. Razlog je u manjoj fleksibilnosti fiskalnih poticaja i ukljuuju sloene procedure uvoenja. S druge strane u manje razvijenim postoji manjak sredstava za financijske poticaje.

Efekti financijskih poticaja: trenutani utjecaj na likvidnost i likvidnost poduzea te (ako su bezuvjetni) ne ovise o buduoj uspjenosti poslovanja poduzea.Efekti fiskalnih poticaja: donose korist samo ako investitor ostvaruje profit

Meu zemljama vlada konkurencija za privlaenje FDI konkuriraju razvijene i nerazvijene regije/zemlje. Uljuene su i nie razine vlasti. Ta kokurencija deteminira obujam i prirodu poticaja ulaganjima te moe imati pozitivne i negativne efekte na domae i meunarodno blagostanje. Negativan ishod se pojavljuje kada vlade nude pakete poticaja koji nose vee trokove nego koristi ili kad koriste neefikasne instrumente poticaja. Poveana transparentnost bi tebala voditi smanjenju negativnih efekta (smanjenje mogunosti korupcije i poboljanje efikasnosti).

Glavni naini kojima zemlje mogu privui FDI:

smanjivanje prepreka za inozemna ulaganja uklanjanje ogranienja na osnivanje i djelovanje stranih poduzea tretman stranih investitora nediskriminacijski pristup (jednaki tretman stranih i domaih investitora) zatita stranih investitora razna pravila o kompenzacijama u sluaju izvlatenja/nacionalizacije promocija promoviranje zemlje, rad na imageu zemlje, pruanje informacija o inevsticijskim prilikama i razni poticajiStruktura poticaja FDI teba pratiti strategiju ekonomskog razvoja neke zem.Efekti na domae i meunarodno blagostanje: ako drava poveava kvalitetu i obujam svojih FDI putem efikasnijih poticaja tada su domai efekti pozitivni

neefikasni instrumenti poticaja ili poticaji vei od neto koristi vode negativnim efektima (neefikasna raspodjela resursa, pad blagostanja)

ako se investicije alociraju na najprofitablnijim lokacijama, tada se poveava meunarodno blagostanje, suprotno vodi njegovom padu

Mogua su 4 ishoda upotrebe poticaja FDI:

I. Poticaji djeluju na efikasnost domae ekonomije, ali imaju negativan efekt na globalnu efikasnost. Npr. kada zemlja dobije inesticijski projekt zbog visokih poticaja tako da on ne ide na lokaciju na kojoj bi bio prirodno efikasniji i gdje bi bili vei povrati na ulaganje. Jednako tako kad su poticaji efikasni u privlaenju poduzea to utjee na ponaanje investicijkih poduzea pa se ona esto sele traei vee i bolje poticaje

II. Win-win scenarij: poticaji utjeu pozitivno na domau efikasnost u smislu da poveavaju priljev investicijikih projekata. Konkurencija za ulaganja dovodi do meunarodne efikasnoti projekti se lociraju tamo gdje donose najveu vrijednost. Instrumenti poticanja se paljivo odabiru da bi se minimizirale distorzije te da njihov obujam vodi maksimalnom poveanju blagostanja III. Najtetniji ishod borbe meu zemljama za ulaganja: negativni efekti na domae i meunarodno blagostanje. Domaa neefikasnost se moe biti rezultat neefikasne politike poticaja, problema implementacije ili pogreno procjenjenih koristi.

IV. Meunarodna efikasnost, domaa neefikasnost: ak ako je proces nadmetanja za investiciju efikasan, u smislu da je projekt dobila lokacija na kojoj je vrijednost najvea, zemlja moe izgubiti ako je za investiciju platila previe

Stvarni neto rezultat ovisi o ekonomskom kontekstu, vrsti poticaja i okolnostima upotrebe.Problem trokova izlaska s trita: multinacionalne kompanije moraju uzeti u obzir i potencijalne trokove izlaska s trita kad odlue napustiti neku zemlju: trokovi vezani za zatitu zaposlenika, ogranienja otputanja, otpremnine i sl. Pri odluci o lociranju FDI postoji trade off izmeu poticaja ulaganjima i trokova izlaska. Stoga je bitno da razina trokova bude atraktivna multinac.komp.

Porastom broja i dubine regionalnih integracija dolazi do porasta FDI. Horizontalna ulaganja motiv je izbjegavanje carina, pa e regionalno integriranje smanjenjem trgovinskih barijera voditi smanjenju FDI, jer su trgovina i FDI alternativni naini opsluivanja istog trita.

Vertikalna ulaganja FDI e se poveati jer se smanjuju transakcijski trokovi (smanjenje trokova lociranja razliitih faza proizvodnje kroz zem unutar regije) vezani za vertikalnu integraciju.

- osim porasta obujma FDI, dolazi do promjene s horizontalnih u vertikalni FDIUnutar integracije mogu postojati distribucijski efekti:

npr. ako je multinacionalna kompanija ima horizontalna ulaganja u svakoj zemlji lanici, kad nestanu barijere poduzee moe centralizirati svoje aktivnosti u samo jednoj koja nudi najpovoljniji paket te ostale opskrbljivati putem trgovine veliina trita: ako postoji nesigurnost budunosti integracije, poduzea ne ele ostati u manjim zem

zemlje koje nude najpovoljnije pakete stranim ulagaima e biti dobitnice distribucijske igre (kvaliteta institucija, kvaliteta radne snage, razvoj infrastrukture, porezni tretman i sl.)

Meunarodno bankarstvo i detemninante lokacije banaka u inozemstvu:Investicijske odluke banaka uzimaju u obzir: profitabilnost investicija, razvoj financijskog sustava te sljeenje strategije konkurenata i odravanje vlastitog trinog udjela. Posebno su odreene drugim oblicima integracije integracijom trgovine, FDI-a te slinost pravnih znaajki. Banke takoer nastoje pratiti svoje klijente multinacionalne kompanije diljem svijeta.

Istraivanja pokazuju da su efekti internacionalizacije bankarskog sektora pozitivni jer vode veoj konkurentnosti i efikasnosti (poboljanje alokacije resursa i ubrzanje ekonomskog rasta, smanjenje kamatnih mari i profitabilnosti lokalnih banaka).

Faktori koji povoljno utjeu na trgovanje imovinom: zajedniki jezik, trgovina i geografska blizina.

Izlazak na strano trite nosi trokove samog izlaska i prihvaanja meunarodnih raunovodstvenih standarda.

Analiza efekata meunarodne mobilnosti rada

Najvaniji razlozi migracije radne snage: nedovoljna ponuda odgovarajue radne snage u zemljama odredita (neugodni poslovi, nisko plaena zanimanja), rast plaa (ugroava profit), promjena kvalifikacijske strukture (vie kvalifikacije), depopulacija i starenje stanovnitva u razvijenim zem. Kretanje radne snage je u smjeru razvijenih zem. Razvijene zem imaju alternativu: supstituirati rad kapitalom (umjesto profitabilnijeg investiranja u inozemstvu) ili omoguiti uvoz jeftine radne snage i investirati u domau ekonomiju.

Meunarodna mobilnost radne snage vodi konvergenciji realnih plaa, poveanju svjetskog outputa i utjee na raspodjelu dohotka izmeu rada i kapitala.

Mobilnost rada openito omoguuje efikasniju alokaciju resursa , ali se koristi ne distribuiraju jednako kod domae populacije. domai radnici imaju koristi od imigracije toliko dugo dok se razine produktivnosti imigranata i domaih radnika razlikuju, to su razlike vee to su i koristi. S druge strane, oni koji su na slinim razinama produktivnosti kao imigranti gube.

Proizvodna funkcija zem odredita:

Q=f(K,L) (Q-output, K kapital, L-rad)

Radna se snaga sastoji od domaih radnika (N) i imigranata (M), svi radnici su savreni supstituti u proizvodnji. L = N + M. Pretpostavimo da domai radnici posjeduju sve zalihe kapitala i da je ponuda kapitala savreno neelastina. Ponuda domaih radnika i imigranata je takoer savreno neelastina. U ravnotei se cijena svakog faktora izjednauje s njegovom vrijednou graninog proizvoda MP. Cijena kapitala prije imigracije r0 = fK(K,N), a rada w0 = fL(K,N). S obzirom da funkcija agregatne proizvodnje ima konstantne prinose, cijeli se output distribuira vlasnicima kapitala i radnicima. Prije imigracije nacionalni dohodak koji pripada domaim graanima je sljedei: QN = r0K + w0L

A) ND prije imigracije

B) ND nakon imigracijea) S obzirom na to da je ponuda kapitala fiksna, podruje ispod krivulje graninog proizvoda rada (MPL) daje ukupni output gospodarstva. ND domaih graana je dat podrujem ABN0.

b) Ulazak imigranata (M) pomie krivulju ponudu rada udesno i smanjuje trinu nadnicu na w1. Podruje ACLO oznauje ND. Dio porasta ND se izravno distribuira izravno imigrantima (dobijaju w1*M). Trokut BCD je porast ND koji dobijaju domai graani imigracijski viak. Imigracijski viak je proporcionalan elastinosti cijene rada ako je visoka elastinost cijene rada visoka, vei je imigiracijski viak. (visoka elastinost cijene rada je prisutna kad postoji visoka neelastinost potranje za radom plaa pada pri poveanju ponude rada). Imigracija redistribuira dohodak od rada prema kapitalu.Ako pretpostavimo savreno elastinu ponudu kapitala, po svjetskoj cijeni, tada imigracijom inducirani tijekovi kapitala bi ponovno uspostavili odnos K/L prije imigracije. U tom sluaju ne bi dolo do promjene cijene rada, niti povrate na kapital te domai graani niti dobivaju niti gube.

Ako pretpostavimo da rad nije homogen, nego heterogen: da postoje obrazovani i neobrazovani radnici te savreno elastinu ponudu kapitala, proizvodna funkcija glasi:

Q = f(K, LS, LO)= f [K, bN + M, (1-b)N+(1-)M] b - udio obrazovanih radnika meu domaim radnicima udio obrazovanih radnika meu imigrantima

Ako bi bilo jednako obrazovanih i neobrazovanih imigranata, imigracija ne bi imala utjecaja na strukturu plaa u zemlji. Ako su imigranti relativno neobrazovani pada plaa domaim neobrazovanim radnicima, a obrazovanima raste. I obratno. Dakle utjecaj imigracije na strukturu plaa ovisi o relativnom obrazovanju imigranata. Neto imigracijski viak se treba maksimirati. Dobitak imigracije vei za domae radnike, to se imigranti vie razlikuju od odmae radne snage. Elastinost cijene rada neobrazovanih radnika je vea od od one obrazovanih. Imigracijski viak je stoga vei ako se sastoji od visokokvalificiranih imigranata.

Imigracija djeluje na preraspodjelu blagostanja na nain:

smanjuju se plae domaih radnika

dohodak vlasnika kapitala raste

raste dohodak imigracijskih servisa

Eksterni efekti putem imigracije mogu utjecati na dohdak i imigracijski viak jer gospodarskim rastom kao posljedicom imigracije dolazi do porasta graninog proizvoda rada i pomaka krivulje MPL na MPL' to dovodi do promjene ukupnog dohotka (BCD i ABEEF).

Utjecaj na zemlju emigracije: migracije smanjuju nezaposlenost, dolazi do rasta plaa, poveanja deviznih rezervi, transfera thenologije (kada se radnici vraaju s boljim radnim iskustvom).

Ekonomski efekti migracije rada

Pretpostavimo da u zem A ima 0L1 radnika te su im plae wA. U zemlji B ima 0'L1 radnika te su im plae wB. Ako radnici mogu slobodno migrirati, kretat e se iz zemlje A u zem B gdje su vie plae. Sada e 0L2 radnika raditi u zemlji A, te 0'L2 u zemB. Plae e padati u zem B, a rasti u zem A te se izjednaiti s we. BDP u zem A pada zbog emigracije, ali plae rastu za preostale radnike. Moe se pokazati da je smanjenje radne snage u A vee nego smanjenje BDP-a te stoga per capita dohodak raste. Kapitalisti su oteeni, radnici imaju koristi (poveava se tokasta povrina koja pokazuje dohodak radnika, a smanjuje prugasta koja pokazuje dohodak od kapitala).BDP u zem B raste zbog imigracije, ali plae padaju. Poveanje radne snage u B je vee od poveanja BDP-a, tako da per capita dohodak pada. Radnicima se pogorava dohodak, a kapitalistima poboljava (smanjuje se tokasta povrina, a poveava prugasta).Gubitak BDP-a zem A manji je nego dobitak B, tako da svjetski BDP raste. Ukupni porast je prikazan zatamnjenim trokutom.

Priljev stranih radnika moe voditi veem ekonomskom rastu:

ubrzavanjem konvergencije prema dugoronom ravnotenom stanju putem poticanja otvorenosti zemlje domaina i porastom potranje za novim investicijama

promocijom inovacija i znatnom dugoronom primjenom ukupne faktorske produktivnosti (useljenici donose nove ideje, rade u novim industrijama, privlae FDI iz svoje domovine) poboljanjem alokacijske efikasnosti u dugom i kratkom roku to moe takoer poveati ukupnu faktorsku produktivnost (s obzirom da su imigranti obino mlae dobne skupine prilagodljiviji su ekonomskim promjena)esto stvaraju klastere u veim gradovima to moe poveati stopu rasta preko aglomeracijskih efekata.Migracija ima pozitivan efekt na trgovinu izmeu zemlje emigracije i imigracije. Useljenici preferiraju proizvode iz domovine. Mogu smanjiti transakcijske trokove trgovine zbog poslovnih kontakata, poznavanja jezika...Fiskalni efekt imigranti plaaju vie poreza nego to kotaju dravu, s obzirom da se radi o mlaim ljudima potrebno je i manje zdravstvene skrbi. Poveavaju se izdaci za obrazovanje, ali neto efekt je smanjenje ukupnih izadataka.

Prednosti slabije mobilnosti rada: Jacoby i Franklin zajednice u kojima je mobilnost rada mala istiu se stabilnou brakova, angamanom putem glasovanja, volonterskim aktivnostima, pripadnou razliitim klubovima, vjerskim organizacijama i sl. Sve te aktivnosti ine socijalni kapital mjesta/regije koji je nuan temelj za razvoj. Iz stabilnosti i povjerenja se mogu razviti ekonomske prednosti drugaije od onih povezanih s mobilnou radne snage nii transakcijski trokovi, dui vremenski horizont kapitalnih investicija, volja graana da investiranju u specifinu infrastrukturu poput kola i prometnica. Dakle postoji svojevrsni trade off izmeu mobilnosti radne snage i akumulacije socijalnog kapitala.Radnici se odluuju migrirati u situaciji kada je razlika u nadnicama vea od moguih trokova migracije. HOS model gleda na migraciju kao privremni fenomen migracija, trgovina i tijekovi kapitala su svojevrsni supstituti. Radnici migriraju iz podruja s vie rada i relativno niim nadnicama u podruja s manje rada i viim nadnicama i tako dolazi do ravnotee. Trgovinski i kapitalni tijekovi prije ili kasnije supstituiraju potrebu veih migracija neobrazovanih radnika jeftinije je micati standardizirane proizvode i strojeve nego ljude. No obrazovani radnici e vjerojatno ii u centre koji su im atraktivniji.

Tradicionalno je miljenje da su trgovina i migracije supstituti . rad je ukljuen u proizvide kojima se trguje pa je mobilnost nevana. No s obzirom da migracije rastu kako raste obujam trgovine to je dokaz da su komplementi.Virtualna mobilnost radne snage (e-trita rada)Poduzea mogu traiti radnike putem interneta kada je to tehniki mogue i trokovno efikasno.Inovacije u komunikacijskoj tehnologiji (Internet) daju mogunost fizikim i pravnim osobama slanje velikih koliina podataka bilo gdje na svijetu po graninom troku blizu nuli. Vanost je mogunost ukidanja barijera dostavljanja odreenih tipova usluga koje se mogu elektroniki dostaviti.Odljev mozgova (brain drain) deava se zbog porasta potranje za obrazovanom radnom snagom

Direktan utjecaj gubitka visoko obrazovanih ljudi znai smanjenje u akumulaciji ljudskog kapitala i znanja. Taj gubitak je vei od gubitka uloenih investicija u obrazovanje tih emigranata i rezultira smanjenjem ekonomskog rasta zem u razvoju. Smanjenje rasta ovisi o stupnju do kojeg se negativni efekti odljeva nadoknauju povoljnijim ekonomskim i migracijskim povratnim efektima.

Politike za utjecanje na stvaranje pozitivnih povratnih efekta:

povratak emigranata u zemlju podrijetla jedan od sigurnih naina da se njeguje ljudski kapital, posebice kad postoji dodana vrijednost rada u inozemstvu. Fokus politike je trajan povratak

ogranienje meunarodne mobilnosti radnika restriktivne emigracijske politike koje oteavaju njihovim graanima da pronau posao u inozemstvu. Ograniavanje imigracije kako bi se zatitili domai radnici od strane konkurencije. Pronalaenje strane radne snage ako je u zemlji nedovoljno obrazovanih radnika trae se u inozemstvu, revolucija informacijske tehnologije je potakla konkurenciju meu radnicima diljem svijeta Nakanda tete za izgubljeni ljudski kapital ideja da razvijene zem kompenziraju zemljama podrijetla tu tetu ili da emigranti izravno plaaju poreze kako bi se rjeavale eksternalije poradi gubitka ljudskog kapitala Emigranti kao izvor prihoda obrazovani emigranti mogu biti vaan resurs, osobito ako se njeguje kontakt izmeu akademskih institucija i privatnog sektora Zadravanje obrazovanih radnika politikama obrazovnog sektora

Zadravanje obrazovanih radnika putem ekonomskog razvoja najefikasnija politika smanjenja emigracijeMeunarodna mobilnost i flaeksibilnost trita rada

Kretanje rada je jedan od kljunih mehanizama prilagodbe okovima koji pogaaju regionalne integracije. Od radnika se oekuje odgovor na meuregionalne razlike u nadnicama i zaposlenosti odgovor je migracija. No postojanje trokova migracije moe obeshrabriti radnika da odalze u regije s boljim perspektivama trita rada i tako pridnose zadravanju meuregionalnih disprooprcija.

Migracije su posebno vane za unije, jer s obzirom da ne postoji neovisna monetarna politika, rad je taj koji uravnoteuje asimetrine okove. Kada je mobilnost rada niska, te cijene i nadnice rigidnem asimetrini se okovi zadravaju. Fiskalni transferi su jedan od mehanizama apsorbiranja takvih okova.

Trite rada treba biti fleksibilno:

kako bi se efikasno moglo prolagoditi promjenama u potranji kako bi se mogla prilagoditi i prihvatiti nove tehnologije

kako bi se osigurala makroekonomska prilagodba (posebno u MU gdje ne postoji neovisna monetarna politika)

Aspekti fleksibilnosti trita rada:

nain rada: privremena zaposlenja, zaposlenja na pola radnog vremena, itd

flesksibilnost nadnica

mogunost otputanja

funkcionalana fleksibilnost: prilagodljivost radne snage potranji

fleksibilnost obrazovanja, usavravanja i presumjeravanja radnika

geografska mobilnost radnika (najvjerojatnije sredstvo prilagodbe dviju regija)

Tipovi meunarodne mobilnosti rada:

tradicionalna migracija: trajno preseljenje, promjena radnog mjesta i prebivalita

kratkorona ili privremena migracija: odlazak na drugo radno mjesto na odreeno fiksno razdoblje. Moe biti unutar istog poduzea, sezonski ugovor ili zbog obrazovanja

periodine migracije (promjena radnog mjesta, ali ne i prebivalita) i dnevne migracije

Ogranienja geografske mobilnosti: legalna (razne imigracijske kontrole), kulturoloke/jezine barijere, socijalna sigurnost, obitelj itd.

Mobilnost ovisi o potranje za radom u zem.podrijetla i odredita, razlikama u nadnicama, izgledi za napredak, troku migracije (financijski trokovi seljenja i socijalni trokovi)Model s 2 zemlje s razliitim poetnim razinama potranje, a time i nadnica, prikazuje kako idu prema ravnotei preko migracije radnika.

Pretpostavimo 2 zem, 1 i 2, s nadnicama w1 i w2. nadnice u 1 su vee nego u 2 i to je jedan od razloga za migraciju iz 2 u 1. Imigracijom u 1 dolazi do rasta ponude radne snage S1 + M, nadnice opadaju s w1 na w1', a u zem 2 se smanjuje ponuda radne snage na S2 M te nadnice rastu s w2 na w2'. Do potpunog prilagoavanja ne dolazi zbog troka migracije cM.

Multinacionalne kompanije i meunarodno poslovanje

MNK poduzea koja obavljaju razliite poslovne operacije u 2 ili vie zemalja te su nositeljice globalizacije i internacionalizacije proizvodnje i trgovine. U njima je koncentriran velik kapital i broj radnika. Preteito su decentralizirane s podjeljenom upravom (nije sve koncentrirano u matinoj dravi).Vrste MNK:

etnocentrine imaju sjedite u jednoj zemlji, a podrunice nemaju nikakvu samostalnost

policentrine imaju sjedite u jednoj zemlji, razne aktivnosti u vie zemalja s tim da podrunice u inozemstvu imaju odreenu samostalnost

geocentrine imaju diljem svijeta vie kompanija koje su meusobno povezane

Uvjeti uspjenog djelovanja: jedinstvo upravljanja i slina organizacija u razlitim zemljama, koordinacija meunarodnih financijskih trita te stabilnost meunarodnih politikih odnosa

MNK imaju vei prihod od BDP-a nekih zemalja te ine koncentraciju moi drave imaju slab utjecaj na te kompanije. MNK ire svoje poslovanje u razvijenim i zemljama u razvoju. Iako pridonose razvoju transferom tehnike i tehnologije, esto ugroavaju suverenitet zemalja u razvoju.

Nemogunost reguliranja/kontrooliranja aktivnosti MNK tekoe oporezivanja profita jer one manipuliraju cijenama u poslovanju s podrunicama kako bi zaobile plaanje poreza (transferne cijene).

Alternativne strategije rasta poduzea i analiza faktora irenja kompanije

Kompanija se moe iriti interno ili eksterno, te se u oba sluaja moe koristiti horizontalnom, vertikalnom integracijom te ulaskom u konglomerate:Rast poduzea

Interna ekspanzijaEksterna ekspanzija

(1) horizontalna ekspanzija

proizvodnja istog proizvoda rast trinog udjela(1) horizontalna integracija

spajanje poduzea proizvode isti proizvod

(2) vertikalna integracija

razliiti proizvodi pripadaju raznim fazama istog proizvoda(2) vertikalna integracija

spajanje poduzea proizvode na raznim stupnjevima istog procesa

(3) konglomerati

diverzifikacija uvoenje potpuno razliitih proizvoda(3) konglomerati

diverzifikacija spajanje poduzea nevezanih proizvoda

Faktori irenja kompanije:

1. ekonomski uvjeti: BNP, BNP/kapital, stopa inflacije, razina plaa, ostali trokovi, privatna potronja, kretanje teaja, javne financije, kamatne stope, nezaposlenost2. politiki uvjeti: globalna, regionalna i nacionalna politika situacija, porezna politika, politika trita rada, trgovinska i poljoprivredna politika3. socio-kulturni uvjeti: demografski uvjeti, sustav vrijednosti, ivotni stil, radne navike, obrazovanje, radno okruenje, zdravstveni uvjeti, raspodjela dohotka4. tehnoloki uvjeti: brzina uvoenja nove tehnologije, javna potpora istraivanju, razvoj istraivanja, novi patenti i proizvodi5. ekoloki uvjeti

6. pravni uvjeti: regulacija cijene i konkurencije, propisi o tritu rada i sigurnost proizvoda, razna odobrenjaOutsourcing eksternalizacija aktivnosti (manje dodane vrijednosti kako bi se mogle koncentrirati na aktivnosti visoke dodane vrijednosti) odnosno realokacija jednog ili vie stupnjeva proizvodnje prema treim osobama u zem ili inozemstvu.

Offshoring premijetanje jednog ili vie stupnjeva proizvodnje iz zemlje u inozemstvo.

Vlasnitvo proizvodnje

Internalizacija aktivnosti (inscourcing)Eksternalizacija aktivnosti (outsourcing)

Lociranje proizvodnje Proizvodnja u zemlji1

Proizvodnja u matinoj kompaniji u zemlji

2

Proizvodnja eksternalizirana treim osobama u zemlji (domai outsourcing)

Proizvodnja u inozemstvu(offshoring)3

Proizvodnja u filijalama u inozemstvu

(intrakompanijski offshoring)4

Proizvodnja eksternalizirana treim osobama u inozemstvu (outsourced offshored activity)

Nain izlaska MNK na strana trita

Razlozi investiranja u inozemstvu: mogunost irenja trita, ostvarivanje ekonomije obujma, udovoljavanje potranji zemlje domaina, kompetitivni motivi, osiguranje inputa, kontrola vlasnitva, izbjegavanje trgovinskih ogranienja, dugoroni poslovni izgledi.Strategije ulaska na strano trite:

izvoz poduzee proizvodi u matinoj zemlji i izvozi u inozemstvo. Prednsoti koritenja ove strategije: brza i jeftina opcija.

licenca/franizing kod licence: domae poduzee ustupa inozemnom, zakljuenjem ugovora i uz odgovarajuu naknadu, pravo da inozemno moe proizvoditi odreeni proizvod i prodavati ga na inozemnom tritu. Prednost je to nema informacijskih trokova za poduzee. Ovo je taker brza i jeftina opcija, ali gubi se kontrola.

izravna ulaganja: spajanje i pripajanje poduzea, greenfield investicije, zajednika ulaganja nastaju kad poduzee investira izravno u stranu zemlju radi proizvodnje ili trgovine (ne u financijske institucije). Razlikujemo tok i stanje FDI. Tok znai iznos FDI tijekom nekog razdoblja (jedna godina), odnosno priljev i odljev FDI, a stanje oznauje ukupno akumuliranu vrijednost kapitala u stranom vlasnitu u odreenoj toki vremena.

Razlikuju se dva osnovna oblika FDI:

horizontalna ulaganja u isti sektor u kojem kompanija posluje i na domaem tritu, povoljnija su kada poduzea ele izbjei visoke trokove prijevoza, ogranienja slobodnom kretanju robe izmeu zemalja, strateki radi konkurencije, radi profitabilnosti i radi postojanja resursa(proizvodnih inputa). Horizontalna struktura je uglavnom prisutna kada su veliki trokovi trgovanja i strano trite veliko.

vertikalna ulaganja koja osiguravaju input za domau proizvodnju tzv.ekstraktivne industrije (nii stupnjevi) i ulaganja u industriju kja upotrebljava output kompanije (vii stupnjevi). Vertikalna struktura je prisutn aobino kada su trokovi trgovanja mali i postoje razliite cijene proizvodnih faktora kroz zem.Potpuno vlasnitvo nad podrunicom ima prednost kontrole, trokova proizvodnje i profita, ali neodostatke rizika (ekonomskog i politikog) te trokova uspostavljanja.

Zajednika ulaganja (partnerstvno sa stranim poduzeem) prednsoti: lokalno znanje uz pomo lokalnog partnera, smanjenje ulaznih barijera, manja potreba za investicijama, manji rizik. No nia profitabilnost.

Izbor strategije ulaska na strano trite ovisi o visni profita: ako su transportni i carinski trokovi (trgovinske barijere) visoki inozemna ulaganja su profitabilnija od izvoza. Inozemna ulaganja imaju prednost nad licencama i franizama ako postoji potreba uspostave strateke kontrole ili zatite tehnolokog znanja.

MNK i migracijeIako je privremeno kretanje radnika doputeno unutar MNK nije primjetno. Postoji tendencija da zadre vane urede (s menaderskim funkcijama) u svojim zemljama podrijetla tako da uspostavljanje strane podrunice ne zahtijeva veliku potranju za obrazovanim kadrom u zemlji odredita.

Ako su FDI povezana s kupnjom ve postojee imovine, onda zemlja odredita nee imati priljev ni fizikog ni ljudskog kapitala lokalni menaderi imaju prednost jer razumiju lokalno trite te imaju bolje poslovne i politike veze. Takoer bi se u doseljenike moralo dodatno ulagati i dodatno platiti odlazak u inozemstvo.

Ako su FDI poduzeta putem osnivanja novih poduzea onda je pristuno superiorno tehnoloko, marketinko i menadersko znanje koje se moe prenijeti na domaa poduzea. Ta preljevanja su mogua putem povezivanja inozemnih i domaih poduzea, efektima demonstriranja, imitiranjem te putem mobilnosti rada (domaa poduzea ponekad nude veu plau za prelazak kako bi dobila pristup znanju tog poduzea).PAGE 22

_1331048727.vsd0

0'

MPKB

re

rA

k2

re

rB

H

E

R

B

G

A

k1

K

MPKA

L

C

D

N

M

F

_1331136759.vsd0

0'

MPLB

we

wA

L2

we

wB

L1

MPLA

D

_1331184859.vsdD1

D2

S1

w1

w'1

S1 +M

L'1

L1

L1+M

cM

w2

w'2

L2-M

L2

L'2

Zem 1

Zem 2

S2-M

S2

_1331190077.vsdJesu li transportni trokovi visoki?

Da li je know-how lako licencirati?

Da li je jaka kontrola nad inozemnim operacijama?

Da li je mogue know-how vrednovati i zatititi?

da

da

ne

ne

ne

da

da

Postoje li barijere?

ne

Izvoz

da

Izravna ulaganja

Izravna ulaganja

Izravna ulaganja

ne

Licence

_1331121970.vsdMPL

w0

0

N

A

B

Rad, L

MPL

w0

0

N

A

B

Rad, L

L=N+M

w1

C

D

_1331039169.vsdKamatna stopa

Kamatna stopa

SA

DA

rA

rW

rW

rB

DB

SB

Koliina fondova

uvoz kapitala

Koliina fondova

izvoz kapitala