8. matisseove konture zapunjene bojom · kombinirani pastelom otvorili su nove avanture…...

VI

Smisao poesisa materijalnosti

gvaš boja

8. Matisseove konture zapunjene bojom

1

8.

Matisseove konture zapunjene bojom

8.1. Uvod

8.2. Bliţe odreĎenje gvaš tehnika u kontekstu kreativnih raznolikosti

8.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o Matisseovom gvašu

Matisse: Le Luxe 8.1.

Dorival1 je potencirao da već Ingres koristi crtež na nov

...genijalan način:

linija je sama sebi svrhom, arabeskom ...

Kao da naslućuje Gauguina i Matissea ...

Postoji maksimalna ravnoteţa izmeĎu linije, forme i boje.

...Ustvari, izmeĎu kontura je obojenje !

Matisseovom slikarstvu čistih ne izmiješanih i jarkih boja

uokvirenih linijama koje stvaraju specifičan ritam, odgovara

plošni princip, u kojem se vizualna gradnja zadovoljava

samom linearnom formom … ←8/1. Henri Matisse: Le Luxe II

8/2. Ingres: Turska kupelj→

1 Bernard Dorival: Francusko slikarstvo, Zagreb 1959 / str. 207.

VI


gvaš boja


2

←8/ 3. Mozarabski rukopis; detalj: Tumaćenje ka Otkrovenju prema Beatu de Libéani stranica (iluminirana 876. godine; pergament; 40 x 26 cm; tumačenje sadrži u cjelini 284 strane) je

iluminirana užarenim bojama, naglašenog intenziteta i dubine, ali uz oštri linearni crtež…Sve to podsjeća na

zapadno-gotske, kordobsko-maurske i bizantsko-orijentalne, te čak i sirijske i mezopotamske utjecaje.

Kako je naglasio Faure2, Matisse je ...

… promišljeniji, doktrinarniji od svoje generacije

ali sazrijevanjem postaje sve prostodušniji…

Vremenom je ovladao elementima vlastite lične ravnoteţe ...

Svjesno traţen simbol centralne ideje proizvodi koloristički izraz …

( on) ... uvodi u našu sredinu metode azijskih majstora dekoracije – čarobne harmonije.

Dekorativni, plošni princip, u kojem se vizualna gradnja

zadovoljava samom linearnom formom, konturama

zapunjenim bojom, princip - često nazvan notan tehnikom,

Japancima je blizak od davnina. NOTAN TEHNIKA je

suprotna klasičnoj chiaro-scuro modelaciji. I na japanskom

notan znači tamno-svijetlo , ali, misli se na negativni i

pozitivni prostor, odnosno na… značaj „okolnog prostora“…

Suvremeni stvaraoci otkrili su ga ponovo u dvadesetom

stoljeću.

8/4. Japanska notan tehnika: Yin - yang→

2 Elie Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb, 1955 / str.254, 256

VI


gvaš boja


3

Ono što je tipično za ovaj pristup, pogotovo u kontekstu Matisseove opcije, je svakako pojednostavljena forma, gradacija krome i oštra kontura…Kasnije će se javiti i

komplementarna sjena, ali to su već fauves ...

Sam majstor je zapisao… 3… pretpostavimo da se latim slikanja nekog interijera:

preda mnom je ormar;

on sugeriše osećanje jarkocrvenog –

pa ja slikam nekim crvenim tonom…

odmah se uspostavlja veza izmeĎu te crvene boje i beline platna…

Na drugom mjestu još dodaje , da

... izraţajna snaga proizlazi iz bojene površine4.

Ali, izražajna snaga proizlazi kod Matissea i iz linearne arabeske …

←8/ 5. Matisse: PLES

Oko 1906. Crtež ugljenom ekspresivnog karaktera.

Njegov crtež - svojom lakoćom i ljepotom linije možemo staviti uz bok crtežu Ingresa, ali su

njegova kreativna istraživanja, kako na području ekspresivnosti, tako i u drugim pravcima

likovnog stvaranja, dala autentične nove uspone…

Poznato je da se temom plesa Matisse bavio u više faza svog stvaralačkog života, pogotovo

u svojim eksperimentalnim fazama, kada se uvijek vračao crtežu …

3 Janson/primarni izvori br.98/str. 941,942)

4 Albert Schug: NAŠA DOBA, Ljubljana, 1970 /str. 58.

VI


gvaš boja


4

U plesu – igri naglašava kruţni dionizijski ritam…

U tom kruţnom dionizijskom ritmu raĎa se onaj smisao za arabesku, ali i za pokret … Stručnjaci starih kultura potvrdili su da kolo - igra u kojoj se igrači drže za ruke

simbolizirala u početku spajanje zemlje i neba… U kružnom dionizijskom ritmu života, za Matissea, zemlja i nebo nisu u pozadini, nego učestvuju u akciji.

←8/ 6. Matisse: IGRA

U kružnom dionizijskom ritmu života, za Matissea, zemlja i nebo nisu u pozadini, nego

učestvuju u akciji. Dakle, i u kasnijim godinama, 1931. vrača se temi plesa kao

reminiscenciji na kompozicije iz eksperimentalne epohe iz početka stoljeća

Njegove impulzivne akcijske linije sa briljantnom opservacijom , na uljenoj slici IGRA

izvedene su brzim impulzivnim potezima kista.

Dugačke konkavne i konveksne konture, razdvajaju bojene površine i stvaraju ritam.

Pred nama je5...

…genijalna saţetost …

ritmička organizacija linija i boja na ravnoj površini …

Kako je primijetio Faure6, njegov izraz…

…ispunjen je tolikim spontanitetom , na jednoj straniali ( na drugoj strani) i

narativnim ritmom u prostoru,apriorizmom predodreĎenih harmonija…

Predmet postaje samo pretekst za stvaranje novih organizama...

nema u njemu slikovitosti i anegdote, iz njega se u apsolutnoj šutnji uzdiţe muzika.

5 781 Janson 6 Faure /IV str. 256.

VI


gvaš boja


5

8.1.1. VAŢNIJI IZVORI

- Albert Schug: NAŠA DOBA, Ljubljana, 1970

- Argan: Studije o modernoj umjetnosti, Beograd

- Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo,Firenze, 1992

- Beaux Arts (sept. 1994; maj 1993.)

- Bernard Dorival: Francusko slikarstvo, Zagreb 1959

- Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970

- Elie Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb, 1955

- Enciklopedija likovnih umjetnosti , Zagreb, 1955

- Etienne Souriau: Odnos među umjetnostima, Sarajevo, 1958

- Germain Bazin: Povijest umjetnosti, Zagreb 1968

- Henri Matisse: Atelier de G. Moreau, 1894.

- Janson: Istorija umetnosti, Beograd, 2006

- Ješa Denegri: Izložba Miodraga B. Protića, Politika, 12. maj 2012

- Johannes Pawlik: Malen lernen, Köln/ 1974

- Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006

- Kurt Wehlte: Werkschtoffe und Techniken der Malerei , Ravensburg, 1967

- Lazar Trifunović: Slika i smisao, 1960.

- Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali , Sarajevo 1990

- Miodrag B. Protić: Oblik i vreme, Beograd 1960

- M.Sijelmassi et A.Khatibi: L’art calligraphique arabe, Paris, 1976

- MUZEJI SVETA, ERMITAGE, , Petrograd; Beograd, 1979

- Müstenberg: Daljnji vzhod, Ljubljana, 1968

- Rizzoli; Milano 1968/ INGRES

- Ruhberg: Umjetnost 20. stoljeća, Zagreb 2004

- Smith Ray: La manuel de l'artiste, Bordas, Paris 1989

- V. Hudoklin-Šimaga: Praktična slikarska tehnologija, Ljubljana 1973

- Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT , Ljubljana, 1969

8.1.2. IZVORI SLIKA

8/1, 43, 58, 60, 65, 66, 67 Albert Schug: NAŠA DOBA, Ljubljana, 1970 /str. 57.

8/2. Rizzoli; Milano 1968/ INGRES, Tav. LVIII .

8/3. Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970 / str. 248 .

8/4. www. arthive.com.

8/5, 15, 17, 19, 23, 27, 32, 35, 61, 63, M. Kraigher - Hozo: Metode slikanja i materijali , Sarajevo

1990/ str.52.

8/6, 52, MUZEJI SVETA, ERMITAGE, , Petrograd; Beograd, 1979, str.124.

8/7. Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT , Ljubljana, 1969 / str. 203.

8/8. www.artgallery.nsw.gov.au.

8/9. www.tate.org.uk.

8/10, 11, Kurt Wehlte: Werkschtoffe und Techniken der Malerei , Ravensburg, 1967.

8/12. 24, 25, 26, www.artchive. com.

8/13, 54. www.iranreview.org.

8/14, 42, 46, 59, 62, 64, www.henrimatisse.org.

8/16, 56, 57, www.arte.rs.

8/18. Johannes Pawlik: Malen lernen, Köln/ 1974 .

8/20. artDOSSIER/Giunti, Gentile; Firenza, 1998, str. 31.

8/21. Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo,Firenze, 1992 / str.12 .

8/22. www.galleryy.net.

8/28, 29, 30, 31, 40, 54, 55, Beaux Arts (maj 1993. str. 55; sept. 1994)

8/33, 41, Janson: Istorija umetnosti, Beograd, 2006, str. 781, sl.1021 .

8/34. Blago Evrope, Beograd, 1979.

8/35. Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970 / str. 248.

8/37. Müstenberg: Daljnji vzhod, Ljubljana, 1968, str.120.

8/38, 39. www.artinstructionblog.com.

8/47, 48, 55, Ruhrberg: Umjetnost 20.stoljeća, Zagreb 2004, str.27.

8/49, 50, 51, 53 …Fauvisme, SKIRA, Geneve, 1958.

http://www.artchive/

http://www.iranreview.org/

VI


gvaš boja


6

8.2.

Bliţe odreĎenje gvaš tehnika u kontekstu kreativnih raznolikosti 8.2.1. gvaš tehnike

8.2.2. nove izraţajne mogućnosti – minimal art

8.2.1. gvaš tehnike 8.2.1.0. determinacija gvaš tehnika

8.2.1.1. klasična studijska tehnika

8.2.1.2. utjecaj mozarabskih rukopisa i japanske NOTAN tehnike na Matissea

8.2.1.3. Matisse i njegovo vrijeme

8.2.1.0.

determinacija gvaš tehnika

Pokrivna vodena boja koristi se tisućljećima – od slikanja na papirusu u Knjigama mrtvih, slikarija na zidovima faraonskih

grobnica, antičkih i srednjovjekovnih iluminiranih rukopisa, renesansnih grisailles-a, klasičnih studija, hiperrealističkih

slika, ali i minimalističkih avantura majstora igre sa materijom …

←8/ 7. PAPIRUS : Knjiga mrtvih , detalj

Anonimni majstor; vlasnica Knjige mrtvih bila je Naune, muzičarka Amun-Rea; MJESTO: Deir el-Baharij ; danas:

Metropolitan Museum, New York; DATACIJA: treće meĎurazdoblje, 21. dinastije, izmeĎu 1.300 i 1.000 ←/;

U tehnološkom smislu tehnika slikanja pokrivnom vodenom bojom spada u t. z. posnu temperu, dakle, mješavinu

pigmenta i veziva u vodi… ( TEMPERARE = miješati…). Ali, u 18. stoljeću se javlja kao samostalna tehnika nazvana gvaš:

termin GVAŠ ima porijeklo od talijanske riječi GUAZZO = mokra mrlja, vlažnost, lokvica.

Gvaševi, kao samostalna tehnika, javljaju se kod Francuza… Tako je Pierre Antoine, učenik, zet i sljedbenik Bouchera u

ovoj tehnici izradio seriju malih gvaševa sa erotičnim frivolnim scenama za Mme de Pompadour…

Poznati su i gvaševi Florentinca Zuccarellija, a tehnikom se intenzivno bavi i Paul Sandby…Degasovi gvaševi,

kombinirani pastelom otvorili su nove avanture… Francesco Zuccarelli (*1702-1788) kasni barok.

VI


gvaš boja


7

←8/ 8. Francesco Zuccarelli: Pejzaţ Za razliku od transparentnog akvarela, gvaš boja je gusta i neprozirna. Ona pokriva podlogu, a bijeli tonovi slikaju se kao u

temperi ili ulju. Pri tome gornja, novija naslaga gvaša pokriva donju, stariju…

- sadržaj vodenih veziva, najčešće gumiarabike , ali ponekad i tutkala ili kazeina

- kao i sadržaj bijelila, odnosno punila u gvaš boji,

utiču na smanjenje dubinskog refleksa i daju namazu nakon sušenja –

- površinski efekt refleksije, koji optički liči na pastelno slikarstvo.

Dakle, za razliku od akvarela, gvaš po optičkom efektu daje manje luminoznosti od čistih akvarelnih boja ali zato omogućuje

klasičan način rada, od tamnog ka svjetlom, odnosno od srednjeg tona ka svjetlijim i tamnijim kontrastima…

U pitanju je« posna tempera»; mat boja vezana tutkalom, bez masnog dodatka, dakle samostalno vodeno vezivo koje

bojenom namazu daje izrazito «suh» i blijed karakter; kod nekih tehnika ( pastel, tempera, gvaš ...) na osušenu boju djeluje

površinska svjetlost – zrake svjetlosti odbijaju se sa površine boje, dok kod drugih tehnika, gdje je vezivo „čišće”, djeluje

dubinska svjetlost – zrake se djelomično ili nikako ne odbijaju sa površine sloja boje već prolaze kroz proziran sloj lazure,

eventualni sloj linoksina samog bojenog namaza, a ponekad se odbijaju tek od pod-slikanog sloja odnosno osnove nosioca.

u novije vrijeme definiranim i kao gvaševima.

Najčešće se za ovu tehniku koriste gumasta veziva ( kao kod

Leonarda) , ili se vežu škrobom, ili tutkalom ( ponekad i vodeno-

uljene emulzije, ali koje sadrže minimalnu količinu ulja). Slika

raĎena nemasnom temperom obično se kasnije i ne lakira jer se

priželjkuje mat karakter uslijed površinskog prelamanja svjetlosti.

Često je ova tehnika determinirana i kao nelakirana tempera.

←8/ 9. Paul Sandby: A moonlight effect

Pejzaž: efekt mjesečeve svjetlosti; Paul Sandby ( 1725 – 1809)

koristi već tonirani papir…

8/ 10. Kurt Wehlte; Studija →

VI


gvaš boja


8

I kombinacija gvaša sa pastelom, materijalom koji je po karakteru boje najsličniji gvašu,

nameće se kao idealna. Čuvena je Degas-ova zvučnost i svjeţinu izvedbe, postizana

mudrošću majstorskog procédéa. Njegova Balerina kod priprema za nastup7 zorno

ukazuje na ovu specifičnu gradnju:

←8/ 11. DEGAS: ■ Balerina kod priprema za nastup , detalj

i makro detalj →

U njegovim „pastelnim gvaševima” je evidentno prosijavanje tonirane podloge,

zračenje gvaš pod-slikanja, bogatstvo tonova raskvašenog pastela u gvašu i – konačno –

nanos suhog pastela kontrastno u plohama kao i svjeţi linearni crteţ pastelom kao

poanta…

Izvjesno je da u ovoj kombinaciji gvaš smanjuje opasnost sladunjavog prizvuka, čestog

atributa pastela…

←8/ 12. Pablo Picasso: Dvije sestre Pariz, 1904, Privatna zbirka: ;gvaš na papiru; 55 x 38 cm.

I Picassova serija gvaševa je nezaobilazna u razmatranju ovog métiera... …

Ali, nasuprot Picassovom chiaro scuru, Matisse je oduševljen ljepotom dekorativnog

koloriranog izraza kod iluminiranih arabeski Perzije i Arabije. Divi se tom

začudnom plošnom stiliziranom oblikovanju, suprotnom svim klasičnim antičkim

idealima , kao i suvremenim idealima pikturalnosti , luminizma ili same ekspresije ...

7 Kurt Wehlte: Werkschtoffe und Techniken der Malerei , Ravensburg, 1967 / B2 8.206.3

VI


gvaš boja


9

←8/ 13. Mirza Ali: Jamšid piše na stijeni

1588; pokrivna vodena boja, zlato i tuš na papiru ; 42 x 26 cm. (1465 – 1535) prelazi iz

Tebriza u Istambul…( pretpostavlja se da je mnogo svoje radove potpisivao kao

Behzadove…)

Matisse …

…8uvodi u našu sredinu metode azijskih majstora dekoracije – čarobne harmonije.

Predmet postaje samo pretekst za stvaranje novih organizama ...

nema u njemu slikovitosti i anegdote,

iz njega se u apsolutnoj šutnji uzdiţe muzika.

8/ 14. Matisse: Figura i vaza→

Krajem prošlog stoljeća susrećemo se masovnije sa gvaš tehnikom, odnosno posnom

klasičnom temperom , u djelima slikara neorealizma, foto realizma, takozvane nove

figuracije : Nagel radi u ovoj tehnici jednostavno zato jer mu za realizaciju svoje ideje odgovara njen

izuzetno mat pastelni karakter.

8/ 15. Peter Nagel: Ferien→ Sarajevo, Collegium artisticum; 1976.; 70 x 58,5 cm; gvaš na kartonu.

8 Elie Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb, 1955/ str.256

VI


gvaš boja


10

Ali, u novije vrijeme - fascinacijom materijom samom - kao kreativnom igrom - već sama vodena boja , (akvarelna ili gvaš

boja, odnosno posna tempera, bez potrebe za uljem, masnom temperom, akrilom…) pruža dovoljno kreativne provokacije…

Naime, u modernoj umjetnosti – umjetnik je često opčinjen već izražajnim mogućnostima samog postupka gradnje – mogućim

kreativnim djelovanjem same materije – na primjer:

- bjelinom i teksturom papira,

- samim razlijevanjem vode…

Mogu da impresioniraju kako zapisuje Etirnne Souriau …

…i čari što nam ih donosi sama voda kada je ugledamo u posudi iz koje je uzimamo, kada se miješa sa bojom,

kada se obilno ili obazrivo razlijeva po papiru, kada se ispitivačkim pogledom brzo prati i provjerava njezino svjetlucanje…

ako se potez kista već previše osušio ili ako se moţe „ubaciti“ jedna nijansa …

primarni ili sekundarni oblik…

dakle, iznošenje materije na vidjelo, igra slučajnostima…

←8/ 16. Miodrag B. Protić: Mesec ( Yado) Akvarel; 1981. 30 x 40 cm.

8.2.1.1.

klasična studijska tehnika: od Niklausa Manuela do Nagela

Renesansni majstori su svoje studije često gradili sukcesivnim istraživanjem , polazeći od crteža i tonske gradacije u funkciji modeliranja

forme.

8/ 17. Niclaus Manuel ( 1484 – 1530, Bern) : Studija, detalj→

Poznato je da su već i gotske slike raĎene sukcesivnim nanošenjem slojeva …Istina, tradicija gradnje ikona uključivala je često zlatnu

osnovu…Na zlatnoj osnovi su najsvjetlije partije „uzdizane“ pokrivnom bijelom, na koju su zatim dolazile lazure, koristeći kao tehniku

posnu temperu…

VI


gvaš boja


11

←8/ 18. N. di Pietro Gerini: Madonna na tronu, detalj anĎela

Niccolo di Pietro Gerini ( Firenze, 1368 . 1415); u njegovoj bottegi rade i Agnolo Gaddi, Spinello d’Arezzo i drugi.

U renesansi se oslobaĎaju zlatnog fona ali tradicija ostaje prisutna u vidu imprimiture, neke vrste srednjeg tona. Polazeći od srednjeg tona – tonirane

podloge, tonska gradacija se gradila svjetlijim i tamnijim kontrastima… Prednost ove tehnike sigurno je i mogućnost postepenog rada u slojevima,

gdje, dolazi do izražaja gustoća pokrivne boje, sa kojom možemo vršiti korekcije „uzdizanjem“ svjetlosti gušćim nanosima boja koje sadrže veću

količinu bijelog pigmenta, što slici daje pastelni karakter…

Sačuvane su i mnoge završene studije, često monokromnog karaktera…

←8/ 19. Niklaus Manuel: Smrt kao sluga rata grli djevojku Posna tempera na drvu; 1517; 37 x 28 cm, Basel.

Disegnar d'acquarello , je naziv za renesansni način studijskog chiaro scura , raĎen iscrtavanjem, laviranjem kistom, te uzdizanjem pomoću bijele

pokrivne boje. Tako su se nanosile sjene i osvjetljenja – kao bareljef , a ponekad i u raznim bojama. Sličan način chiaro – scuro slikanja poznat je i

kao:

- tehnika grisaille ( u sivim tonovima) ili

- tehnika camaïeu ( u toplim bojama kameje)…

8/ 20. ■ Gentile da Fabriano: Pala Strozzi, detalj ptica:

CAMAIEU/ GRISAILLE→

Firenza; danas: Uffizi; 1420/23.

disegnar d'acquarello

Tehnika disegnar d'acquarello je studijska gvaš tehnika, koja se u kreativnom

smislu ne razlikuje bitno od chiaro-scuro tempere, te predstavlja često

nezaobilaznu fazu u gradnji klasične uljene slike. Istina, postoji i kao samostalna

tehnika, od Zeuksida, preko Leonarda, Picassa, pa sve do hiperrealističkih tehnika.

U tehnološkom kontekstu gradnje – ove tehnike spadaju, ipak, većinom u tehnike

posne tempere ...

VI


gvaš boja


12

Kada je Vasari u svom trećem dijelu Vite definirao značaj pojedinih umjetnika za razvoj talijanske umjetnosti, napisao je da se ovaj razvoj može

trasirati inicijativama preko Giotta, kojeg nadograĎuje Masaccio, dok je Leonardo da Vinci dao onu treću maniru, koju naziva «moderna», onu

snagu i odvažnost crteža, ali, sa druge strane - suprotstavljajući tome - svu senzibilnost - za sve one sitne detalje prirode, uz stalno

harmoniziranje.

Svojim «božanskim osjećajem za mjeru» uspio je svojim figurama udahnuti životnost, pokret i dah trenutka. Leonardo ( prvi meĎu univerzalnim

genijima) je očito već mlad shvatio da mora crtati kao da slika i slikati kao da crta9 –

del disegno come pittura e della pittura come disegno…

←8/ 21. Leonardo: Studio di panneggio

Louvre, Paris; oko 1478.; studija je raĎena na način koji je često koristio, prije njega, i Piero della Francesca (draperija je u studijske svrhe

namještanjem na glineni model; često je i sama tkanina umočena u glinenu smjesu, kako bi namješteni nabori ostali intaktni; tako učenik može

dugotrajno proučavati igru svjetlosti i sjena na naborima)…

Zato i Leonardovi završeni radovi imaju dozu nedovršenosti. Ipak, bilo bi netočno označiti njegove radove kao non finito jer su iscrtani bez

greške…

Crtež je za njega tehnika ekspresivnosti i predstavlja više od samog

fizičkog i mentalnog definiranja lika. Zato figure zadržavaju onu

živost i vitalnost bez presedana. Spontanitet je ustvari rezultat

brižljivog dugotrajnog istraživanja, izrade bezbroj skica, naučnih

istraživanja pokreta, anatomskih istraživanja i t. d.

U klasičnoj likovnoj gradnji uljanih slika, postojala je faza

iscrtavanja i pod-slikanja lazurnim i prekrivajućim vodenim bojama,

što bi danas svrstali u akvarel i gvaš.

U ovoj fazi gradnje uvijek su bile u pitanju i tonske gradacije sa „uzdizanjem“, ali često i bez emulzijskog veziva… Tehnika je idealna za studijsko slikanje a predstavljala je i nezaobilaznu fazu u gradnji renesansne klasične slike…

Sličnu gradnju zapažamo i kod gvaševa ( i tempera) Picassa ( već u djetinjstvu je potvrdio svoj izuzetan talent; tako je

na očevoj slici naslikao golubove ... ; u Barceloni gdje je pohaĎao školu kao i u Madridu gdje je bio svakodnevni posjetitelj

Prada ispitivao je sve u vezi sa slikarstvom a sanjao je i o Parizu kamo napokon stiže 1900. godine…)

8/ 22. Franz Marc: Leda→ München, Staatsbibliotheke, 1908; tempera i crni tuš, i pokrivna bijela na papiru ; 292 x388 mm; Franz Mark ( München

1880 – 1916, Verdun).

9 Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo,Firenze, 1992 / str.7

VI


gvaš boja


13

8/23. 8/24. 8/25. 8/26.

8/ 23. Pablo Picasso: Artisti ; Stuttgart, Stattgalerie: ; GVAŠ NA KARTONU

8/ 24. Pablo Picasso: Ţena u košulji, detalj London, National Gallery: ; 1905 ( kraj plave faze); 72,5 x 60 cm.

8/ 25. Pablo Picasso: Ţena sa vranom Pariz, 1904; d.Toledo, Ohio Museum of Art ; GVAŠ NA KARTONU ; 65 x 50 cm.

8/ 26. Pablo Picasso: Dvije sestre Pariz, 1904, Privatna zbirka: ;gvaš na papiru; 55 x 38 cm.

Tehnika je idealna za studijsko slikanje… Za razliku od transparentnog akvarela, u kojem sama boja papira ima ulogu bijele boje, gvaš je gust i neproziran, pokriva podlogu i u njemu se bijeli tonovi

slikaju kao u temperi ili u ulju; pri tom gornja, novija naslaga gvaša pokriva donju, stariju…

VI


gvaš boja


14

←8/ 27. Pablo Picasso: Studija Göteborg, Kunstmuseum: 1905.; 104 x 75 cm.

Danas na tržište dolaze kvalitetne umjetničke , kao i design - gvaš boje, kao i dodaci ( goveĎa žuč, gumiarabika,...); najbolje se prilagoĎavaju boje koje sadrže mineralne

pigmente; ove boje mogu se miješati prilikom rada – umjesto sa vodom, sa emulzijom i tako postizati masniji karakter tempere ...Mnogi proizvoĎači posebno

označavaju one boje u kojima su pigmenti specifičnog karaktera kao na primjer:

O – potpuno prekrivajuće,

R - nepotpuno prekrivajuće,

P – djelomično transparentne,

N – nisu sklone mrljama,

M – nisu svjetlo stalne,

S – sklone mrljama,

SS – izuzetno sklone mrljama ...

Picasso koristi ovu tehniku pogotovo u svojoj époque blue pesimističkim slikarskim vizijama u gotovo monokromnom modrom tonalitetu…

Tako radi i kasnije neke svoje reminiscencije kao što je Odalisque d'apres Ingres:

Autoru kopiranje nekog rada predstavlja velike poteškoće jer nije sposoban da i svoj rad robovski prepisuje. Kreacija je vezana za njegov doživljaj. Ne može se vratiti u

onaj trenutak kada je nastalo originalno djelo. Logično da u svom kreativnom elanu nije nikada zadovoljan te zato stalno traži da se izrazi još bolje a izrazi i svoje

trenutačno raspoloženje, da obogaćuje poruku, i t. d. Vrijeme Ingresovog djelovanja dodiruje Davidov klasicizam, romantizam Delacroixa pa sve do impresionizma ili,

drugim riječima – od starog Fragonarda pa sve do mladog Maneta.

8/ 28. Picasso: Odalisque d'apres Ingres→

1907/plavi tuš i gvaš; 48 x 63 cm; Musée Picasso, Paris.

Picasso mnogo češće i radije izvodi varijantu ili repliku.

Na retrospektivnoj izložbi Pabla Piicassa u Parizu

izloženo je i mnogo varijacija iste ideje. Ovakva

kreativna metoda rada nema više ništa zajedničkog sa

kopiranjem.

←8/ 29. Ingres: La Grande Odalisque

1814/ulje na platnu; 91 x 162cm; Louvre.

VI


gvaš boja


15

Interesantna su i studijska promišljanja Chagala, izvedena u tehnici gvaša, koja je jednostavno bila najprikladnija…

Kao što su i kasniji neorealisti i hiperrealisti revalorizirali klasične tehnike, postavljajući tehniku kao zanatski pristup, ni Chagal nije predstavljački, već samo… 10

figurativan

… jer je fantastičan, iracionalan… Kod Chagala su prisutni …11

čari iracionalnog (narodno predanje ) kao

suprotnost racionalnom, projektovanom suprostavljanje nadreĎenog i promjenljivog svijeta slike strukturi i trajnosti forme kao prećutne i vrcave ironije

kojom se na racionalizovanu tehniku industrije (o čemu se toliko govorilo u Bauhausu)

odgovara izmišljajući mnoge druge stroge tehnike kao što su imaginacija, san, memorija…

8/30. 8/31.

8/ 30. Chagal: skica: Svadba

1910/ulje na platnu, ali mat karaktera, kao da je gvaš; 98 x 188cm; Centre Georges Pompidou,Paris. Marc Chagal (*1887, Rusija) ruski Jevrej; završio akademiju u Petrogradu;

8/ 31. Chagal: Skica za procesiju…

1909/tuš i gvaš na papiru; 36 x 29cm; Centre Georges Pompidou, Paris .

10

Argan: Studije o modernoj umjetnosti, Beograd, str. 244. 11

Argan: Studije o modernoj umjetnosti, Beograd, str. 91.

VI


gvaš boja


16

obnova slike

Krajem prošlog stoljeća susrećemo se masovnije sa gvaš tehnikom, odnosno posnom klasičnom temperom , u djelima slikara neorealizma, foto realizma, takozvane nove figuracije …

Neorealisti i hiperrealisti prošlog stoljeća, revalorizirali su klasične tehnike – takozvanu obnovu slike – postavljajući tehniku, kako je primijetio Argan12

, kao zanatski pristup…

…koji suzbija svaki individualni izraţajni impuls…

U odnosu na ostale pravce prošlog stoljeća, gdje je faktor uznemirenja bio aktualniji nego ikada – teorija odraza je konzervativna, anti ontološki raspoložena.

Tako… Magritt – 13

iako figurativan – očito prenosi na platno samo puke projekcije koje nemaju strukturu niti ontološki sadrţaj forme…

Iako je prvo nadahnuće nalazio u djelima De Chirica“ …14

to je poetsko slikarstvo, iluzionističko slikarstvo koje predmet pretvara u sliku sa sasvim drukčijim značenjem…

8/32. 8/33. 8/34.

8/ 32. Peter Nagel: Mrtva priroda na plaţi Sarajevo, Collegium artisticum, 1976.; Sarajevo, Collegium artisticum; 1975.; 135 x 150 cm; tempera na platnu; Nagel radi u ovoj tehnici

jednostavno zato jer mu za realizaciju svoje ideje odgovara njen izuzetno mat pastelni karakter.

8/ 33. Magritt: Euklidova šetnja Mineapolis, Institute of Arts, 1955; ulje na platnu ; 163 x 130 cm. 8/ 34. Magritt: Crveni model ,cjelina i detalj ; Fondacija Edwarda Jamesa , 1936.

12

Argan: Studije o modernoj umjetnosti, Beograd, str. 239. 13

Argan: Studije o modernoj umjetnosti, Beograd, st. 239. 14

Janson, str. 809

VI


gvaš boja


17

Specifična materijalnost postiže se namjernim korištenjem posnog proteinsko, ponekad i emulzijskog veziva, gvaš karaktera, koje omogućuje brižljivu minucioznu

gradnju i daje u ovom slučaju poželjan mat karakter bojenog sloja. Za gradnju slike u tehnici koju koristi Nagel može poslužiti i emulzija sa gumom, tutkalom,

kazeinom – bez masne komponente ili na bazi smole. Takve emulzije manje žute, a ipak su nakon definitivnog sušenja, netopive… Istina, ponekad se gvaš koristi kao ekonomična klasična gradnja, u kojoj se konačnim lakiranjem slici daje konačni dojam dubinske refleksije svjetlosti… Time

slika gubi karakter gvaša i djeluje kao ulje… Na suhi temperni sloj se može nanositi ulje već nakon nekoliko sedmica… Ako je tempera previše suha – slabo upija

uljene lazure.

Ali, Ernst Fuchs, u svom ciklusu slika, za koje sam kaže da su …spoj fantastike, religioznosti i mitologije, kombinira temperu i ulje, te tako postiže neobičan

estetski ugoĎaj suptilnih tonskih gradacija…Ovdje nije u pitanju pod slikanje i uljeno slikanje: u pitanju je kombinacija tempere na pojedinim partijama i ulja na

drugim partijama ( sve u funkciji specifične teksture, kao i dramatskog kontrasta, uključujući i kontrast matiranih i sjajnih površina…).

Nije na odmet ni činjenica da slika ovim kombiniranim metodom rada skraćuje vremenski i sam proces gradnje slike…

←8/ 35. Fuchs Ernst: Moloh Galerije Sydow, Frankfurt, 1961/63; 64 x 48 cm; tempera i ulje na platnu.

8.2.1.2. utjecaj mozarbskih rukopisa i japanske NOTAN tehnike na Matissea

Kako smo već najavili u uvodnom razmatranju - nasuprot Picassovom chiaro scuru, Matisse je oduševljen ljepotom dekorativnog koloriranog izraza

kod iluminiranih arabeski Perzije i Arabije. Divi se tom začudnom plošnom stiliziranom oblikovanju, suprotnom svim klasičnim antičkim

idealima , kao i suvremenim idealima pikturalnosti , luminizma ili same ekspresije...

Kako je naglasio Faure15

, Matisse je … promišljeniji, doktrinarniji od svoje generacije ali sazrijevanjem postaje sve prostodušniji…

Vremenom je ovladao elementima vlastite lične ravnoteţe ... Svjesno traţen simbol centralne ideje proizvodi koloristički izraz …( on)

... uvodi u našu sredinu metode azijskih majstora dekoracije – čarobne harmonije.

8/ 36. Mozarabski rukopis:Tumaćenje ka Otkrovenju prema Beatu de Libéani → Stranica (iluminirana 876. godine; pergament; 40 x 26 cm; tumačenje sadrži u cjelini 284 strane) je iluminirana užarenim bojama, naglašenog

intenziteta i dubine, ali uz oštri linearni crtež…Sve to podsjeća na zapadno-gotske, kordobsko-maurske i bizantsko-orijentalne, te čak i sirijske i

mezopotamske utjecaje.

15 Elie Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb, 1955 / str.254, 256

VI


gvaš boja


18

Slične karakteristike dekorativnosti i plošnosti možemo uočiti u istom vremenu na sasvim drugom dijelu svijeta - na japanskoj slici na svili Budističko boţanstvo Murio Rikiku:

Taj dekorativni, plošni princip, u kojem se vizualna gradnja zadovoljava samom linearnom konturom zapunjenom bojom, često nazvan notan tehnikom, Japancima je blizak od davnina…

Suvremeni stvaraoci otkrili su ga ponovo u dvadesetom stoljeću. NOTAN TEHNIKA je suprotna klasičnoj chiaro-scuro modelaciji. I na japanskom notan znači tamno-svijetlo , ali, misli se na

negativni i pozitivni prostor, odnosno na… značaj „okolnog prostora“…yin – yang; pozitivni i negativni prostor…

8/37. 8/38. 8/39. 8/40.

8/37. Japanska dekoracija: Budističko boţanstvo Murio Rikiku Hačimajkovski samostan,Vakajama, Japan; 9. – 10- stoljeće; vodena tehnika na svili.

8/38. Japanska notan tehnika: Tsunami

8/39. Japanska notan tehnika: Yin - yang

8/40. Matisse: L'Asie, detalj ; ulje na platnu,1946.; Kimbell Art Museum, (arabeska).

VI


gvaš boja


19

8.2.1.3. Matisse i njegovo vrijeme Kako smo već napomenuli u uvodu - Dorival

16 je potencirao da već Ingres koristi crtež na nov genijalan način...

Linija je sama sebi svrhom, arabeskom ...Kao da naslućuje Gauguina i Matissea ...

Postoji maksimalna ravnoteţa izmeĎu linije, forme i boje ... Ustvari, izmeĎu kontura je obojenje !

←8/ 41. Henri Matisse: Radost ţivljenja Pensilvanija, Coll. Barns, Marion; 1905/6; 1,74 x 2,38 m;

ulje na platnu; očito je od Gauguina preuzeo ravne površine boje i čvrste talasaste konture ; prividno nemaran crtež

skriva vrsno poznavanje ljudskog tijela…Za razliku od klasičnih, studijskih gvaš tehnika, Matisseovom

fovističkom slikarstvu čistih ne izmiješanih i jarkih boja uokvirenih linijama koje stvaraju specifičan ritam, kao da

nije ni potreban dodatni intenzitet dubinske svjetlosti uljenog bojenog impasta.

8/ 42. Henri Matisse: Autoportret → Henri MATISSE (Le Chateau-Chambrésis, 1869 – 1954, Nice) bio je slikar, kipar i grafičar; na njegovu kreativnu

autentičnost i slobodu uticalo je i uspješno studiranje prava; tako se tek u “zrelim godinama” 1893. upisuje na

Ecole des Beaux Arts u Parizu. Zatim je svoja saznanja stjecao i u atelieru G.Moreaua. Kasnije putuje (Italija,

Španjolska, Maroko,... čak i Rusija). Kopira u Louvreu. istražuje kolorističke vrijednosti, koristeći primarne boje.

Matisse, dakle, afirmira plošni princip, u kojem se vizualna gradnja zadovoljava samom linearnom formom, konturom zapunjenom bojom.

←8/ 43. Henri Matisse: Le Luxe II, detalj Presudnu ulogu u Matisseovim kreativnim istraživanjima odigralo je okruženje u atelieru Gustava Moreaua Naime, Moreau ( 1826-1898) je školovan

na pariškoj akademiji, gdje je kasnije i nastavnik ( nakon boravka u Holandiji bio je oduševljen Rembrandtom). Bio je i kolekcionar: sve je poklonio

državi i to je danas Musée Gustave Moreau. Pored Matissea kod njega se je školovala plejada učenika različitih predispozicija, meĎu kojima fantast

Odile Redon, te kasniji fauvisti G. Rouault i A. Marque ...

Moreau je značajan, prije svega, kao izuzetan pedagog, pedagog koji je insistirao da svojim studentima otkrije ljepotu boje, ali nije nimalo sputavao

njihove težnje za individualnim izražavanjem.

Svog učitelja G. Moreaua Matisse je spominjao17

i u starosti, napominjući da je.. on izmeĎu mnogih studenata stvorio nekoliko pravih umjetnika ...

Kako je zapisao Dorival18

... inteligentno učenje (Moreaua) stimulira razvoj ličnosti.

I sam Moreau je govorio da «u umjetnosti svake generacije mora sve nanovo započeti».

16

Bernard Dorival: Francusko slikarstvo, Zagreb 1959 / str. 207. 17

Henri Matisse: Atelier de G. Moreau, 1894. 18

Bernard Dorival: Francusko slikarstvo, Zagreb, 1959, str. 285.

VI


gvaš boja


20

Na samog Matissea značajan je i utjecaj Apollinaira, kojeg , kako smatra Dorival ...ne

razumije do kraja. Kako je zapisao Faure

19, Matisse i Bonnard,...oslobodivši poetski osjet i koloristički osjet

pomogli su krčenju putova za najneobičnije inovatore !

Ovdje je bio prisutan dekorativni, plošni princip, u kojem se vizualna gradnja zadovoljava

samom linearnom formom - konturom, zapunjenom bojom, često nazvan notan tehnikom ,

Japancima bliskom od davnina. Podsjeća i na obojene bareljefe Babilona i Egipta… NOTAN

TEHNIKA je suprotna klasičnoj chiaro-scuro modelaciji. I na japanskom notan znači

tamno-svijetlo , ali, misli se na negativni i pozitivni prostor, odnosno na… značaj „okolnog

prostora“…

U pitanju je artificijelno, konstruktivno modeliranje, modeliranje koje ipak apostrofira

plošnost…

Matisse razmišlja slično ali slobodnije…Ovladava elementima vlastite ravnoteže…

U kontekstu ovih istraživanja Matisse u zadnjim godinama svoga života radi i takozvane

GOUACHES DĖCOUPĖS kao tehniku izrezivanja:forme su izrezane a zatim tvore plošni

prikaz sa linijama

←8/ 46. Henri Matisse: GOUACHES DĖCOUPĖS

Ali, i Bonnarda su kritičari zvali Nabis très japonards , cijeneći posebnu kvalitetu njegovog „ČISTOG SLIKARSTVA“

nazvanog PEINTURE podrazumijevajući samu slikarsku vještinu.

To je vrijeme, kada se u Parizu afirmira grupa NABIS.

Tada Denis izdaje Manifest , te pod pseudonimom Pierre Louis u časopisu L'Art et Critique obrazlaže stavove ove grupe.

Sam Pierre Bonnard je zapisao i sljedeće20

:

...slika je gomilanje mrlja boje, koje se meĎusobno povezuju u jedinstvenu plohu i naposljetku tvore predmet, stvar po kojoj

pogled klizi bez spoticanja.

8/ 47. Pierre Bonnard: Odijevanje, detalj → Paris, Musée d'Orsay; oko 1908; 119 x 79 cm; ulje na platnu…

19

Elie Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb 1955, str. 254. 20 Ruhrberg: Umjetnost 20.stoljeća, Zagreb 2004, str.27.

VI


gvaš boja


21

Suprotno impresionistima, koji su stvarali brzo, Bonnard je ponekad godinama radio na jednoj slici ili seriji slika… Nikada nije

bio zadovoljan ( čak je korekture radio i na slikama nakon izlaganja).

Kod Matissea fascinira, kako je zapazio Janson21

... genijalna saţetost ...Sliku drţi na okupu njena čvrsta unutrašnja struktura !

Naime, za njega je sam prazan prostor važan kao i figura…( NOTAN: negativ i pozitiv ...) Matissea je interesirao sam čin

slikanja, i za njega je to bio tako duboko radostan doživljaj …To je vrijeme, kada se u Parizu afirmira grupa NABIS ( hebrejski

= proroci) grupa slikara, koja se oduševljava teorijama o simbolu i sintezi . Cijene slikarski spontanitet.

kada Maurice Denis izdaje Manifest , te pod pseudonimom Pierre Louis u časopisu L'Art et Critique obrazlaže stavove ove

grupe…U grupi NABIS su:

- Pierre Bonnard (*Fontaney-aux-Roses, 1867-1947,Le Cannet, Cannes) , slikar i grafičar, član grupe NABIS ; kasnije ne

slijedi ovu grupu u zaokretu prema dekorativnom, već se usmjeruje prema intimnom senzibilnom lirskom doživljaju. Uticao je i na

generaciju slikara Ecole de Paris. NABIS ( hebrejski = proroci) grupa slikara ( Bonnard, Denis, Roussel, Vuillard, Maillol...) ,

koja se oduševljava teorijama o simbolu i sintezi . Cijene slikarski spontanitet.

- Maurice Denis, ( *Granville, 1870 – 1943, St.Germain-en-Laye), slikar i teoretičar, školovan na Beaux- Arts, i u atelieru

Julian , vodeći član grupe NABIS.

- Théodore Roussel, ( Paris, 1812 – 1867, Barbison) slikar.

- Jean-Edouard Vuillard, ( 1868 – 1940) slikar.

- Aristide Maillol...(1861 -1944) kipar i slikar.

←8/ 48. Maurice Denis: Muze ili U parku ; Paris, Musée d'Orsay;: 1893.; 171,5 x 137,5 cm; ulje na platnu; za

njega 22

…umjetnost više nije isključivo vizualni doţivljaj koji jednostavno upamtimo, a nije ni fotografija, čak ni ona

profinjena ...

Za Denisa 23

…umjetničko djelo mora imati opravdanje samo u sebi, a sadrţaj je sporedan. Denis je zapisao i sljedeće:

treba se sjetiti da je slika, prije nego što postane bojni konj, ţenski akt ili koji drugi motiv, u svojoj biti ravna površina

pokrivena bojama koje su organizirane odreĎenim redom ...

To je čisto slikarstvo! Matisse je, kako navodi Faure, još promišljeniji ...

… doktrinarniji od svoje generacije ali sazrijevanjem postaje sve prostodušniji. Vremenom je ovladao elementima vlastite lične

ravnoteţe24

... Svjesno traţen simbol centralne ideje proizvodi koloristički izraz.

21

Janson: Istorija umetnosti, Beograd, 2006, str. 781, sl.1021 22

Ruhberg: Umjetnost 20. stoljeća, Zagreb 2004, str 22. 23

Germain Bazin: Povijest umjetnosti, Zagreb 1968, str. 497. 24 Elie Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb, 1955 / str.254, 256

VI


gvaš boja


22

Matissovo bogato i raznovrsno stvaralaštvo upotpunjuje i njegovo majstorstvo u izvoĎenju crteža. Njegov crtež - svojom lakoćom i ljepotom linije možemo staviti uz bok crtežu Ingresa, ali su njegova

kreativna istraživanja, kako na području ekspresivnosti, tako i u drugim pravcima likovnog stvaranja, dala autentične nove uspone.

8/49. 8/50. 8/51.

8/ 49. Matisse: ulje i skica za Joie de vivre; Francisco, Coll. W.A. Haas; 41 X 55 cm. :

8/ 50. Matisse: Mrtva priroda sa crvenim tepihom ; Grenoble, Musée de Grenoble; 100 X 140 cm; i kada slika uljem, često mu kist služi isključivo kao crtačka „alatka”.

To je njegova …impulsivna igra uljenom bojom…

8/ 51. Matisse: La fenêtre ' ouverte ; Collioure; 1905.; slikano u ljeto, kada je zajedno sa Derainom boravio u ovom gradu, blizu španjolske granice ...; 055 X 0,46 m; ulje na platnu; svježe

boje; danas: Coll. Mr. and Mrs. John Hay Whitney; kada je stigao u Collioure, radio je kao Seurat ( sitnim točkicama) ali vremenom sve više shvaća ograničenost ovog pristupa ...;

želi ekspresiju same svjetlosti na otvorenom prozoru; pokušava i samim rukopisom razgraničiti interijer (plošnim mekim nanošenjem) i eksterijer ( uz pravi staccato)… Sam je kasnije rekao:

Ako stavim zelenu , to nije trava… Ako stavim plavu , to nije nebo ...

dakle, ne imitacija prirode već lična percepcija i ekspresija ...Moreau , njegov učitelj, rekao mu je ...misli bojom - shvati njenu imaginaciju ! Komplementarnim kontrastom pred nama je vizualna vibracija postizana primarnim bojama, pogotovo u eksterijeru , sa apostrofiranom, smirenijom skalom tonova u interijeru…

VI


gvaš boja


23

Već ovdje se raĎa onaj smisao za arabesku, ali i za pokret … ples.

Njegove impulzivne akcijske linije sa briljantnom opservacijom , na uljenoj slici IGRA izvedene su brzim

impulzivnim potezima kista.

Pred nama je, kako je naglasio Janson25

...

genijalna saţetost kod Matissea …

Ritmička organizacija linija i boja na ravnoj površini :

←8/ 52. Matisse: Igra

danas se slika nalazi u Ermitageu u Petrogradu; 1910. ( u to vrijeme je boravio u Rusiji) 260 x 391 cm; ulje na platnu;

naglašava kruţni dionizijski ritam…

Na osnovu mnogih analiza, izvršenih na slikama tog vremena, znamo da je korišteno gusto platno sa bijelom

preparacijom, vjerojatno nabavljano iz manufakturne proizvodnje; u preparaciji se nalazi i tutkalo i ulje, kao i kreda i

bijeli pigment ( polu uljena preparacija); ponegdje je preparacija vidljiva i na završenoj slici);

I u kasnijim godinama, 1931. vrača se temi plesa kao reminiscenciji na kompozicije iz eksperimentalne epohe iz početka stoljeća…Stručnjaci starih kultura potvrdili su da je kolo, igra u kojoj se igrači

drže za ruke simbolizirala u početku spajanje zemlje i neba; u kružnom dionizijskom ritmu života za Matissea, zemlja i nebo nisu u pozadini, nego učestvuju u akciji; već smo napomenuli da se temom

plesa Matisse bavio u više faza svog stvaralačkog života, pogotovo u svojim eksperimentalnim fazama, kada se uvijek vračao crtežu …U razgovoru 12.4.1909 u Les Nouvelles sam autor obrazlaže da je

ovu kompoziciju predvidio kao dekoraciju za Ščukinovu palaču u Moskvi ( dekoracija zidova stepeništa na tri kata) .

U zbirci Ščukina nalazi se i skica iste kompozicije i teme u tehnici akvarela.

Matisse dakle, ovladava elementima vlastite ravnoteže. Stvari su svedene na bitna svojstva kolorističke strukture…

sam majstor je zapisao26

… pretpostavimo da se latim slikanja nekog interijera:

preda mnom je ormar; on sugeriše osećanje jarkocrvenog –pa ja slikam nekim crvenim tonom…

odmah se uspostavlja veza izmeĎu te crvene boje i beline platna.

Odnos meĎu tonovima mora biti uspostavljen tako da se oni meĎusobno podrţavaju…

…Kad otkrijem odnos meĎu svim bojama, rezultat mora biti ţiv sklad tonova, sklad koji nije daleko od onoga koji se postiţe muzičkom kompozicijom…

25

781 janson 26

Janson/primarni izvori br.98/str. 941,942)

VI


gvaš boja


24

Ali, tu je i arabeska ! Kako smo već napomenuli u uvodu, citirajući Faurea, Matisse ...27

uvodi u našu sredinu metode azijskih majstora dekoracije

– čarobne harmonije… Znamo da je Matisse nakon studija putovao i u Maroko. Dali je to sjaj Orijenta?

8/ 53. Matisse: L'Asie→

Ulje na platnu,1946.; Kimbell Art Museum, (arabeska).

Stéphane Mallarmé je jednom zapisao28

...

L'éclair de l'Orient expiré, cherchez !

sur des bouquins hors de mode aux feuillets desquels ne demeurent de toute

synthèse

qu'effacement et anachronisme, flotte la nuée des parfums qui n'a pas tonné.

( Sjaj Orijenta udahnite duboko, potražite!; u zaboravljenim knjigama; u rasutom

listanju ; u nijekanju i preživjelosti; provejavanju probuđenih blagih mirisa … )

Dakle, očito je ovdje prisutna ona svjetlost sa juga, utjecaj orijentalnih minijatura,

odnosno, kako je to poetski opisao Mallarmé …provijavanja probuĎenih blagih

mirisa…

Svakako je u pitanju umjetnost dekorativne prirode, jer ovdje kompozicija

podrazumijeva dekorativno rasporeĎivanje različitih elemenata, koji su slikaru na

raspolaganju, kako bi njima izrazio svoje osjećaje.

←8/ 54. Mozarabic Miniatur: Beato de El Escorial ; Minijatura na

pergamentu.; Biblioteca del Monasterio.

U svojim arabeskama već se poigrava i sa apstraktnim oblicima ...

Dakle, kako smo već razmotrili, Matisse – oduševljen nad ljepotom dekorativnog

koloriranog izraza kod Mozarabskih rukopisa, kao i kod iluminacija Perzije i

Arabije, divi se tom začudnom plošnom stiliziranom oblikovanju, suprotnom svim

klasičnim antičkim idealima chiaro - scura, kao i suvremenim idealima pikturalnosti ,

luminizma ili same ekspresije ... 29

Uvodi u našu sredinu metode azijskih majstora dekoracije – čarobne harmonije.

Predmet postaje samo pretekst za stvaranje novih organizama ...

nema u njemu slikovitosti i anegdote, iz njega se u apsolutnoj šutnji uzdiţe muzika.

27

Elie Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb, 1955/ str.256 28

. M.Sijelmassi et A.Khatibi: L’art calligraphique arabe, Paris, 1976/ str. 6. 29

Elie Faure: Povijest umjetnosti IV, Zagreb, 1955/ str.256

VI


gvaš boja


25

8.2.2. nove izraţajne mogućnosti – minimal art

Minimalizmom kao umjetničkim likovnim pravcem, pozabaviti ćemo se u posebnom poglavlju, u kontekstu … igre sa

materijom… Ipak, ne možemo mimoići činjenicu, da se ovaj vid izražavanja često služi i reduciranom instrumentacijom:

inspiracija samom strukturom nosioca, minimalna prisutnost veziva, pigmenta…

Zato se u ovom načinu kreativnog procédéa često javlja kao tehnika akvarel, odnosno gvaš…

Profesor Lazar Trifunović, jedan vodećih historičara umjetnosti kraja 20. vijeka na našim prostorima, već 1961. godine je

naglasio i sljedeće: zbog toga što su danas tokovi naše apstraktne umetnosti u velikom delu idejno prazni, filozofi skućeni i

estetički nezreli, dobije novu dimenziju ona umetnost iza koje stoji iskreni napor da se stvori – ne samo SVOJA

TEHNOLOGIJA , već i SVOJA KONCEPCIJA . 30

Ukoliko je stvarnost protegnutija prema beskonačnosti, utoliko je

njen izraz saţetiji, redukovan na senzibilnu formulu, na strukturu materijalnih fenomena - na liniju, boju, materiju,

simbol, znak – u formalnom, i na zračenje energije u materijalnom smislu. Miodrag B. Protić sam ističe da je

31...čin stvaranja u plodnom susretu sa materijom – materijalizovanju duhovnog i

oduhovljavanju materijalnog. On traje koliko i objektivno raĎanje umjetničkog dela. Pre njega je kontemplacija

stvaraočeva, posle njega – kontemplacija posmatrača, čiji su oko i duh upravljeni delu.

Tako način gradnje slike kod Götza, kojeg mnogi ubrajaju i u prve minimaliste, podrazumIjeva gotovo kaligrafske

improvizacije, nalik na crtež:

←8/ 55. Karl Otto Götz: Slika nastala 8.2.1953. Saarbrücken Saarlandmuseum; 1953; 175 x 145 cm; kombinirana tehnika na platnu; kaligrafske improvizacije;slika

nastaje za samo nekoliko sekundi...( ali nakon dugog i intenzivnog promišljanja) najprije nastaje nekoliko udaraca kistom,

tamnom bojom na svijetloj pozadini a zatim se brisanjem još mokre boje stvara nova struktura; konačno kistom koji nije

namočen u boju, slikar nanosi linije na vlažnu površinu ... Karl Otto Götz (*Aachen, 1914.. ) školovan u školi za umjetnički

obrt u Aachenu , u mladosti je pod utjecajem Baumeistera i Arpa.

U pitaju je igra fenomenom koji pruža sama materija, te igra u kontekstu bezbroj kombinacija u okviru metoda samog

nanošenja ... ( utrljavanje, rastiranje, šrafiranje, gestualno kaligrafsko slikanje ... ) Dok su kod Hartunga uključeni svi

segmenti - od toniranog papira, smeĎih i crnih kreda, sjajnog lak tuša, kod Götza je sam proces zasnovan na slikanju,

odnosno laviranju mokro u mokro…

Evidentna je radost nad samim činom stvaranja !

30

Lazar Trifunović: Slika i smisao, 1960. 31

Miodrag B. Protić: Oblik i vreme, Beograd 1960, str. 193.

VI


gvaš boja


26

Nakon boravka u Americi 1981. godine Miodrag B. Protić se oduševio bogatim izborom papira. To je autora uputilo ka eksperimentiranjima na

planu strukturalnih analiza oblika i ploha, bilo da se radi o strukturiranom papiru, platnu ili drugim nosiocima…Kako navodi Ješa Denegri32

…Protić

koristi termin „semantički znak“, čime želi da kaže da njegove slike…

…imaju neki znak koji nas upućuje na predmet odakle je krenula njegova interpretacija tog motiva…

Ovaj akvarel, na kojem nisu isključene i neke pastelne gvaš nijanse, slikan je na platnu. Evidentan je njegov interes za samu strukturu materije:

- veće razlike u obradi površina,

- insistiranje na fakturi, podsjećajući da je ona i u prvoj fazi bila važan činilac na njegovim slikama;

- akvarel mu omogućuje da bjelinu i teksturu nosioca koristi kao aktivnu pikturalnu materiju…

←8/ 56. Miodrag B. Protić: Vodeni cvijet

U samoj igri sa materijom - mogu da impresioniraju kako

zapisuje Etienne Souriau33

…

…i čari što nam ih donosi sama voda

kada je ugledamo u posudi iz koje je uzimamo,

kada se miješa sa bojom,

kada se obilno ili obazrivo razlijeva po papiru,

kada se ispitivačkim pogledom brzo prati

i provjerava njezino svjetlucanje…

ako se potez kista već previše osušio ili

ako se moţe „ubaciti“ jedna nijansa …

primarni ili sekundarni oblik…

dakle, iznošenje materije na vidjelo,igra slučajnostima…

8/ 57. Miodrag B. Protić: Mesec ( Yado)→ akvarel; 1981. 30 x 40 cm;

32

Ješa Denegri: Izložba Miodraga B. Protića, Politika, 12. maj 2012. 33

Etienne Souriau: Odnos među umjetnostima, Sarajevo, 1958, str. 79.

VI


gvaš boja


27

8.3.

Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o Matisseovom gvašu

Henri Matisse: Le Luxe 8.3.1. uvodne napomene

8.3.2. princip gradnje

8.3.3. instrumentacija

8.3.1. uvodne napomene

←8/ 58. █ Henri Matisse: Le Luxe II ( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni pomak označeni

su posebnom oznakom █ ) ; Statens Museum for Kunst (Zbirka Rump),Köbenhavn;

1907/8 ; iste godine nastaje i varijanta u ulju ; 209,5 x 138 cm; gvaš na platnu; u

pitanju je posna kazeinska boja (dakle, mat karakter gvaša) dugačke konkavne i

konveksne konture, razdvajaju bojene površine i stvaraju ritam… ; kako je zapazio Z.

Šenoa34

, evidentan je ...plošni tretman, zatvorene tonske površine

bez tonskih prijelaza, koje se gotovo sudaraju u svojim dinamičnim kolorističkim

intenzitetima, te izrazit smisao za pokret i krivulju

koja se postepeno transformira u arabesku.

njegovom dekorativnom, gotovo fouvističkom slikarstvu čistih ne izmiješanih i jarkih boja uokvirenih linijama koje stvaraju

specifičan ritam, kao da nije potreban i dodatni intenzitet dubinske svjetlosti bojenog nanosa uljenog slikarstva; često i na

njegovim uljenim slikama nije potencirana dubinska svjetlost, zahvaljujući rjeĎoj boji i većoj upojnosti nosioca ; to dokazuje

prva uljena verzija ove slike Le Luxe I, završena 1907. godine na jugu Francuske…uljene boje su utrljane u platno, tako da

je zadržana površinska refleksija svjetlosti – mat karakter uljene boje… ( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije

izabranom ključnom primjeru, označeni su posebnom oznakom ■ ) .

8/ 59. Henri Matisse: ■ Le Luxe I→

ulje na platnu,210 x 138 cm; C.G.Pompidou, Paris.

34

Enciklopedija likovnih umjetnosti , Zagreb, 1955.

VI


gvaš boja


28

8.3.2. princip gradnje

glavna karakteristika gvaš tehnike je prije svega, brzo sušenje koje pojednostavljuje tehnološki proces, kao i solidan

jednakomjerni plošni namaz, koji sušenjem bitno posvijetli.

Boja se nanosi u polu prekrivajućim, prekrivajućim ili čak i lazurnim nanosima, odnosno konkretnije:

- nanošenje boje karaktera „mokre mrlje“; vlažnije od akvarelnog nanosa;

- nanošenje bojene „paste“ ( ako se pretjera boja će ispucati),

- nanošenje boje polusuhog karaktera,

- nanošenje boje skoro suhim kistom,

- nanošenje boje u slojevima – preslikavanjem , pod-slikanjem, korekcijama …

- nanošenje teksture pomoću pritiskivanja raznih predmeta u svježu pastu …

- plošno nanošenje ispiranjem ( čak naknadnim kvašenjem i skidanjem sa upijačem ...),

- struganje već osušene boje ...

←8/ 60. Henri Matisse: Le Luxe II, detalj

princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:

8.3.2.1. pripremni radovi

8.3.2.2. nosilac

8.3.2.3. iscrtavanje

8.3.2.4. slikanje

8.3.2.5. linearno akcentiranje

VI


gvaš boja


29

8.3.2.1. pripremni radovi

skice, crteži, krokiji; ■ njegov crtež ugljenom, uz suho laviranje - Ples - svojom lakoćom i ljepotom linije možemo staviti uz bok crtežu Ingresa, ali su njegova

kreativna istraživanja, kako na području ekspresivnosti, tako i u drugim pravcima likovnog stvaranja, dala autentične nove uspone;

ugljen kao crtaće sredstvo dolazi do punog izražaja apostrofirajući prije svega svježinu, spontanitet, živost i ekspresivnost ...

čar ove tehnike je u efektnim bijelo-crnim kontrastima, te u postizanju sjena, suhim brisanjem, kojim se postižu fine baršunaste nijanse…

8/61. 8/62.

8/ 61. HENRI MATISSE: ■ Crteţ ugljenom: Ples

8/ 62. HENRI MATISSE: ■ Akt; arabeska

VI


gvaš boja


30

8.3.2.2. nosilac:

█ nosilac ima važnu ulogu u gradnji gvaša: kod našeg primjera je u pitanju

platno, u ovom slučaju adaptirano sa osnovom otpornom na vodu;

■ inače se za gvaš najčešće koriste različite vrste papira ili kartona…

iako je gvaš pokrivna vodena tehnika, papir , u ovom slučaju najčešće toniran –

predstavlja, takoĎer, kao kod akvarelnog papira – komponentu slike:

sada je to tako zvani „srednji valeur“…; GVAŠ PAPIR se proizvodi od

bezdrvnih, po mogućnosti lanenih ili vlakana konoplje uz vezivanje tutkalom ili

škrobom; punilo ne predstavlja poteškoće kao kod akvarelnih papira jer su

nanesene boje u ovom slučaju pastelnog karaktera te se njihovo eventualno

miješanje sa punilom iz samog papira ( najčešće jače gramature, dakle, kartona) ne

odražava kao nedostatak;

za studije je tehnika idealna jer omogućava korekture pastoznijim nanosima, koji

sadrže i veću količinu bijelog pigmenta što slici daje pastelni mat karakter…

←8/ 63. Pablo Picasso: ■ Studija, detalj ■ na Picassovoj Studiji možemo primijetiti topli sivi ton kartona…

ostavljanjem nepokrivenih partija na slici ili pokrivanjem polu pokrivnim bojama

kroz koje prosijava i ton podloge u jačim ili finijim nijansama , daje slici

harmoničnu obojenost; postoje čak mišljenja da je slika kod koje je čitava

površina hermetično i besprijekorno prekrivena slojevima boje slikana već u

tehnici tempere… boja je po pravilu prisutna u svim pravim gvaš-papirima; koristi se čitav niz

hladnih i toplih nijansi; najpoznatiji su CANSON gvaš papiri…; tonirani papir je

VI


gvaš boja


31

za svoje studijske gvaševe koristio već Paul Sandby, polazeći u gradnji slike od tonske vrijednosti papira kao srednjeg tona, te nanošenjem pastoznijih osvjetljenja i

lazurnih sjena ...

8.3.2.3. iscrtavanje

ova druga verzija, nakon Le Luxe I , raĎene u ulju, istog formata, uraĎena je pomoću prethodne pripreme pomoćnog crteža na mreži, a zatim je mreža iscrtana na

originalnom platnu te iscrtani detalji usporeĎivanjem pripremnog crteža… ; prva verzija je uraĎena na jugu 1907. godine. Danas se nalazi u Centre Pompidou u Parizu,

zajedno sa pomoćnim kartonom za drugu verziju; crtež pomoću mreže je uraĎen nakon konstrukcije mreže pomoću konca na originalnoj uljenoj slici ( na pod okviru

ove slike i danas su vidljive jednakomjerne rupice, u razmaku od 20 cm, za koje su zakačili konac i tako konstruirali mrežu)…

sličan postupak je poznat već u renesansi kod prenošenja crteža u zidnom slikarstvu … ; pomoćni crtež sa mrežom ( nešto duži od originalnog platna) je uraĎen na

osnovu prve, uljene slike…; na originalnom gvašu su stručnjaci Odsjeka za konzervaciju u Nacionalnoj galeriji u Kopenhagenu ( znanstveni kustos Dorthe Aagesen i

konzervator Kathrine Segel ) , pronašli tragove linija od crvene krede… mreže, pomoću koje je ugljenom iscrtana preliminarna kompozicija za Luxe II…

8/ 64. Matisse: █ originalni gvaš, studijski crtež i pomoćni crtež sa mrežom

VI


gvaš boja


32

8.3.2.4. slikanje

za razliku od transparentnog akvarela, gvaš je gust, često i neproziran, pokriva podlogu i u njemu se bijeli tonovi slikaju kao u temperi i ulju; pri tome gornja, novija

naslaga gvaša pokriva donju, stariju;

█ sadržaj isključivo kazeinskih vodenih veziva i sadržaj bijelila odnosno punila u gvaš boji utiču na smanjenje dubinskog refleksa i daju namazu nakon sušenja

površinski efekt refleksije, koji optički liči na pastelno slikarstvo…

ali, Matisse ima jake tonove i maksimum krome; njegovom dekorativnom slikarstvu čistih, ne izmiješanih i jarkih boja uokvirenih linijama koje stvaraju specifičan

ritam, kao da i nije potreban i dodatni intenzitet dubinske svijetlosti, karakteristične za uljani bojeni impasto ( i verzija u ulju ima mat karakter, kao posljedica upijajuće

podloge i tečne boje)...

8/ 65. HENRI MATISSE: Le Luxe II , detalj

u fazi slikanja majstor jednostavno popunjava konture sa kazeinskom bojom…

VI


gvaš boja


33

u potezima kista, djelomično vidljivim, evidentna je izvjesna „materijalizacija“ pojedinih

partija… pomalo kružni potezi kod površine mora, vodoravni potezi kod zemlje… lepršavi ,

ponegdje i lazurniji potezi na nebu…

8.3.2.5. linearno akcentiranje

█ očito su majstoru bitne one dugačke konkavne i konveksne konture, koje razdvajaju

bojene površine i stvaraju ritam…

već smo napomenuli da je, evidentan … 35

...plošni tretman, zatvorene tonske površine bez tonskih prijelaza,

koje se gotovo sudaraju u svojim dinamičnim kolorističkim intenzitetima,

te izrazit smisao za pokret i krivulju koja se postepeno transformira u arabesku…

←8/ 66. HENRI MATISSE: Le Luxe II , detalj

35

Enciklopedija likovnih umjetnosti , Zagreb, 1955.

VI


gvaš boja


34

8.3.3. instrumentacija

svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima - odreĎena likovna instrumentacija …

zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje odreĎenu originalnu zvučnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao

poesisa materijalnosti… u razmatranju instrumentacije već kod klasičnih majstora minijature, naveli smo mnoge relevantne materijale, kao i crtaći i slikarski pribor; zato ćemo navesti samo neke specifičnosti:

8.3.3. 1. boje

8.3.3. 2. veziva

8.3.3.3. alatke i pribor

8.3.3. 1. boje razlika izmeĎu pigmenata pogodnih za akvarel i onih za gvaš jeste danas, prije svega, u prisutnosti bijelih pigmenata ili raznih punila koja samom pigmentu daju karakterističan mliječni i mat karakter;

Matisse , kao i svi majstori prije njega, nije imao ni cinkovu bijelu ni litopon, koji se masovno koriste tek nakon prvog svjetskog rata ...

čestice pigmenta ne moraju biti ni tako fino mljevene i trvene, a i paleta je bitno manja od one u akvarelu ...

Matisseovu paletu možemo usporediti sa onom kod Deraina ( koju na navodi Hiler) i drugih umjetnika iz njihovog kruga…

naime, u to vrijeme javlja se dodatni otpor pravilima, kako u kreativnom, tako i u tehnološkom kontekstu gradnje slike…

tako je André Derain smatrao da 36

… boja iz tube treba da djeluje “poput metka”; ... slika bojama direktno cijeĎenim iz tube na platno ...

izreka «boja iz tube37

» podrazumijeva korištenje takozvanih «sirovih boja» direktno iz tube, bez modulacije kolorističkih harmonija; njegov krug francuskih slikara, koristeći čiste, «vrišteće» boje,

započinje pravu revoluciju…

sada je sama boja neovisna od lokalnog tona objekta, što možemo razmotriti na njegovoj slici Plesačica snaga «sirove boje», istisnute direktno iz tube, i diktira komplementarnu gradnju, kod koje

konture predstavljaju orkestriranu linearnu arabesku; U tehnološkom smislu , prema Xavier de Langlaisu se fauvisti svrstavaju u osmu maniru, u la periode contemporaine.

Za njih je tipičan niz negativnih pristupa gradnji…

– za razliku od tradicionalnog slikanja van Eycka, gdje je bjelina postizana uglavnom prosijavanjem bijele osnove , uz manju prisutnost olovno bijele ( zato i manje žućenja i tamnjenja), te

korištenje uljenih pasti pripremljenih od ribanja pigmenata u smolastim firnisima,

36 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, 37

Bernard Dorival: Francusko slikarstvo, Zagreb 1959/ str.285

VI


gvaš boja


35

– kod «modernog» uljenog slikanja, za trvenje je korišteno sirovo ulje, bez smole, a rezultat je mat pasta, amorfna uslijed velike količine bijele u

svim partijama ( zato su slike i više požutile i potamnile).

u pitanju je kompozicija različitih, agresivnih likovnih elemenata koji reflektiraju slikarovo raspoloženje.

←8/ 67. André Derain: Plesačica

Köbenhavn, Statens Museum; 1906.; 100 x 81 cm; ulje na platnu; Hiler38

navodi paletu Andréa Deraina:

- strontian yellow

- cadmium yellow

- yellov ochre

- natural siena

- burnt siena

- venetian red

- rose madder

- cadmium red

- chrome yellow(light) ; kao jeftinija žuta boja

- rouge de cinabre (scarlet vermillion)

- saturn red

- lead white

- ultramarine

- cobalt

- emerald green

- prussian blue

- carmine

- mars yellow

- ivory black

- vermillion

- indian red

- rubia ( ruby madder)

- cobalt violet

- cobalt green

8.3.3. 2. veziva

vezivo gvaša je slično akvarelnom; pored klasičnog veziva za gvaš, na bazi gume, tutkala, škroba, kazeina, ponekad su koristili i takozvanu ŠKROBNU EMULZIJA kojom se može postići nešto veći

impasto ali podsjeća na klasični gvaš. Za pripremu škrobne emulzije najčešće se koristi prokuhano raženo brašno ili brašno od krumpira, koje se zatim emulgira sa lanenim firnisom, venecijanski

terpentinom, a ponekad i smolnim sapunom; sličnog karaktera je i CELULOZNA EMULZIJA gdje se kao emulgator koristi sintetičko celulozno lijepilo koje nabubreno u vodi i homogeno izmiješano bez

poteškoća emulgira bilo koje lipofilno vezivo ...; ali, za gvaš se često kao vezivo koristi i tutkalo39

kao i kazein...( dok se kod akvarela, koristi kao vezivo isključivo arapska guma, koja je naj

prozirnija); tutkalo ■ vezivo za «posna temperu sa tutkalom» :

38

Hiler: ….str. 138) 39

V. Hudiklin-Šimaga: Praktična slikarska tehnologija, Ljubljana 1973.

VI


gvaš boja


36

1. skuhaj 50 ccm 10% kožnog tutkala;

2. otopini dodaj jednaku količinu špirita; vezivo ostavi u vodenoj kupelji i miješaj sa pigmentima direktno na paleti; alkohol ubrzava sušenje tutkala ( često se u ove svrhe koriste i deželirana

tutkala…)

kazein

█ već u vrijeme Matissea mogle su se nabaviti manufakturno proizvedene klasične kazeinske boje gvaš karaktera…

■ inače, kazein ubrajamo u niz takozvanih nepovratnih (ireverzibilnih) koloida; ovo vezivo, naime, nakon sušenja tvori film koji ostaje praktično netopiv u vodi

drugim riječima – kazein je hidrofilno vezivo koje i bez dodatka lipofilnog emulzoida ima karakter prave tempere – veziva koje se prilikom rada miješa sa vodom, ali nakon sušenja postaje ne vodo

topivo ... ; masnoća kazeina je razlog da se, prilikom pripreme kazeinske otopine mora najprije razmastiti nekom lužinom ( amonijakom, krečem, boraksom…). Kazein sa boraksom rado emulgira sa

lanenim firnisom, balzamima, smolnim otopinama…: kazeinska emulzija može se pripremiti i sa jajetom; ako se priprema sa uljem – u bojenom nanosu jako potamni…Kazeinska emulzija gradi vrlo

čvrst premaz te je zato pogodna za slikanje na čvrstim nosiocima ...

ove boje bile su meĎu prvima, koje su se mogle nabaviti u prodavaonicama slikarskog materijala, i to zbog slikara, već, prije svega zbog dizajnera kojima je bio potreban kod izrade unikatnih plakata …

naime, sve do pojave akrilnih smola KAZEIN je bio jedino vodeno vezivo koje je nakon sušenja bilo sasvim ne vodo topivo; to je omogućavalo dizajnerima da svoje plakate mogu ispostaviti i vlazi…

laka dostupnost ovih kazeinskih boja otvorila je mnogim slikarima mogućnost rada…

■ ipak, najčešće su i gvaš boje, kao i akvarelne, bile vezane arapskom gumom ( iako se spominju i one vezane dekstrinom)

arapska guma ■ u vrijeme Matissea gvaš boja, vezana gumom, je pripremana na sljedeći način:

40

...pripremi

- 30% otopinu gumiarabike ( uz variranje koncentracije zavisno od vrste pigmenta)...izmiješaj sa pigmentom i eventualnim dodatkom krede, prema potrebi i

- destiliranom vodom, a zatim gotovoj smjesi dodaj

- 5 % glicerina,

- malo teleće ţući i

- konzervansa.

8.3.3.3. alatke i pribor

standardni, mekši kistovi različitih oblika ...

40

Smith Ray: La manuel de l'artiste, Bordas, Paris 1989, str.166.

8. matisseove konture zapunjene bojom · kombinirani pastelom otvorili su nove avanture…...

Documents