UNIVERZITET U SARAJEVUFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK ZA HISTORIJU

AFERA AGROKOMERC U NOVINAMA BORBA I OSLOBOENJEDodiplomski rad

mentor student prof. dr. Husnija Kamberovi Dino Dupanovi

Sarajevo, juli 2013.

UVOD

Ovaj rad bavi se razmatranjem teme Afera Agrokomerc, sa posebnim osvrtom odjeka ove afere u novinama Borba i Osloboenje. Sama afera zapoela je 15. augusta 1987. godine kada je jedan od dopisnika beogradske Borbe, kruevanin Zvonko Azdejkovi plasirao u javnost svoja saznanja o nezakonitim poslovanjima SOUR a Agrokomerc. Vijest koja je uzdrmala ne samo cijelu Cazinsku krajinu nego i itavu Jugoslaviju, kao kuga se poela iriti u svim bitnijim dravnim medijima. Meu tim medijima bilo je sarajevsko Osloboenje koje je iz dana u dan objavljivalo lanke o aferi. Meutim, sama afera koja je trajala sve do 1989. godine poprimila je jedan sasvim drugi slijed i okolnosti koje su dovele do nje i koje su proizale iz ove afere, ukazuju na to da je iza ovog dogaaja stajala jedna mnogo vea i sloenija politiko ekonomska pria. Do danas je napisan veliki broj publikacija koje se upravo bave ovakvom tematikom odnosno rasvjetljavanjem sluaja afere Agrokomerc. Ovaj rad e se upravo baviti tom temom razaznajanja da li je ova afera zaista bila isto ekonomska, ili je ona sa vremenom pretvorena u kriminalno - politiku aferu koja je potresla cijelo podruje Bosne i Hercegovine. Kako je ve ranije navedeno da e sam rad imati poseban osvrt odjeka ove afere u novinama Borba i Osloboenje, potrebno je istai da se u ovim novinama moe kontinuirano pratiti rasplet ovog dogaaja iz dana u dan. Meutim, ono to pri tom upada u oi je u stvari pokuaj ovih medija da od jedne obine afere naprave aferu koja je poprimila mitske razmjere i koja je trajala skoro tri godine. Autori lanaka u ovim novinama su pokuavali da uz pomo tako rei bombastinih naslova privuku javnost koja je po njima trebala da ovu aferu uzdigne na jo jedan vii nivo. Tako beogradski list Borba nakon objavljivanja prvog lanka o aferi, poinje i sa izdavanjem posebnoga novinskog izdanja koje je dolazilo kao popratni sadraj u standardne novine. Ovaj rad e biti sainjen iz nekoliko cjelina. U samome poetku rije e biti o uspostavljanju SOUR Agrokomerca i njegovoj afirmaciji na podruju Cazinske krajine, poslije ega e se razmatrati afera koja je zadesila ovo preduzee. Dio koji govori o aferi konstruisan je prvenstveno na osnovu novinski lanaka listova Borba i Osloboenje. Odnosno, pokuat e se razrijeiti pitanje stvarnih uzroka afere, njenoga toka i posljedica koje su nastale nakon afere, to e ujedno i biti zavrni dio rada. Svaki dio ovoga rada prijeko je potrebno pomno prostudirati radi shvatanja same situacije, naroito vrijeme uspostavljanja Agrokomerca i dolaska na vlast njegovog prvog ovjeka Fikreta Abdia. U drugome dijelu rada koji ujedno predstavlja i samu sr ove teme bit e uporeivani novinski lanci, koji se po svome sadraju uveliko podudaraju. Odnosno, njihova tematika je poprilino slina, a ponekad kao takva i monotona iz razloga to se novinski lanci esto bave jednom temom, a to je tok praenja samoga sudskoga procesa. U poetku afere, dakle od augusta 1987. godine, u lancima su prisutne odreene suprotnosti i razliiti stavovi koji su zauzimani po ovom pitanju. Meutim, kako je vrijeme odmicalo i kako se sudski proces sve vie odugovlaio tako je i u novinama uoljivio opadanje tenzija oko ovog sluaja, pa e kao takav proces postati i predmet ismijavanja preko odreenih karikatura o emu e biti rijei tokom samoga rada. Radi lakeg praenja afere rad e biti tako koncipiran da e hronoloki pratiti slijed dogaaja vezanih za Agrokomerc, a sam slijed e biti koncipran poreenjem lanaka i davanjem naknadnih objanjenja.

Uspostava Agrokomerca i razvoj Cazinske krajine

Kada se govori o Cazinskoj krajini, onda moramo znati da je ovo podruje nakon 1950. godine i Cazinske bune stavljeno na sam rub drutvenih i politikih zbivanja u bivoj Jugoslaviji. Tadanja vlast odluila je da kazni cijelo to podruje koje je imalo najmanji novani dohodak po glavi u cijeloj dravi. Novac koji je ulagan u razvoj poslijeratne Jugoslavije doslovno reeno na kapaljke je stizao na ta podruja, a optina Velika Kladua kao jedan od centara bune iz 1950. bila je na samome dnu ljestvice po razvitku. Ondanje stanovnitvo je ivjelo na rubu siromatva i bavilo se preteno agrarnim djelatnostima koje im nisu dozvoljavale neki znaajniji privredni uspon. Meutim, poetkom ezdesetih godina XX stoljea situacija na podruju ne samo Velike Kladue nego i cijele Cazinske krajine poela se znatno mijenjati. To je vrijeme kada Cazinska krajina doivljava nagli privredni procvat, odnosno vrijeme kada je uspostavljen budui jugoslovenski i evropski gigant Agrokomerc, koji je u poetku svoga rada predstavljao zemljoradniku zadrugu. Firma Agrokomerc je u samome poetku svoga rada poela sa otvaranjem velikog broja farmi na kojima su uzgajani pilii, ali sa vremenom proizvodnja Agrokomerca je rasla iz dana u dan. Repertoar ovog krajikoga giganta proirivao se i na druge agrarne djelatnosti poelo se i sa uzgojem purana, prenjem kafe, pravljenjem razliitih vrsta salata i mnogih drugih prehrambenih proizvoda. Sa vremenom Agrokomerc je zaposlio gotovo 13. 000 radnika to je znailo da je od ovog preduzea bilo hranjeno gotovo izmeu 50. 000 60. 000 Krajinika. Poetko 1970 ih i u prvoj polovini 1980 ih Agrokomerc je poeo naglo da se razvija, a sve zasluge su pripadale jednom ovjeku Fikretu Abdiu.[footnoteRef:1] Ovakav nain privreivanja poeo je naglo da mijenja izgled Velike Kladue koja poinje da se razvija u grad dostojan jednoga ovjeka. Tako dolazi do otvaranja brojnih namjenskih labaratorija koje su u isto vrijeme bile u funkciji dva sektora, za potrebe Agrokomerca i brojnih studenata koji su dolazili na uvianje najmodernijih instrumenata. Zahvaljujui Agrokomercu Velika Kladua ostvaruje napredak i u svim drugim oblastima, prvenstveno u zdravstvu. Sam Agrokomerc poeo je i sa stipendiranjem brojnih domaih studenata koji su nakon zavrenog studija dolazili na rad u ovu firmu. Ovakav privredni zamah svakako je uticao na to da je gotovo cijela Cazinska krajina stala iza ove firme i njenog voe Fikreta Abdia, koji e neto kasnije pokazati i svoju pravu snagu. Meutim, otvaranje brojnih Agrokomercovih postrojenja po Bihau, Cazinu i Velikoj Kladui te drugim okolnim selima iziskivalo je i velike financijske trokove. Agrokomerc je bio primoran da nastavi svoju tradiciju uspjenog privreivaa prije svega otvaranjem drugih postrojenja, ali sve to iziskivalo je i velika financijska sredstva.[footnoteRef:2] Obzirom da je veina poljoprivredne proizvodnje na ovom podruju bila u individualnom sektoru velika panja se posvetila kooperaciji sa privatnim gazdinstvima. Za napredak Bihake krajine, jednog od najzostalijih podruja itave Jugoslavije, kooperacija je bila vaan segment. Emancipacija stanovnitva se isto tako koliko i ekonomski prosperitet odvijala ukljuivanjem velikog broja krajikih porodica u drutvene tokove. [footnoteRef:3] Podruje Bihake krajine doivjelo je renesansu u svakome pogledu, a stanovnitvo eljno drutveno ekonomskog napretka prihvatilo je sve obilke privreivanja. U razgovoru sa bivim rukovodiocem poslovne jedinice Privredne banke Sarajevo Osnovne banke u Bihau i Velikoj Kladui, Mujom Vukoviem, takoer sam dobio potvrdu ovakvog oblika privreivanja koji kae: Svi su ti tu radili za Agrokomerc dvadeset i etiri sata dnevno, prvo su ljudi odlazili ujutro na posao u 8 i vraali se kui pa onda nastavljali rad na njivama da bi svoje proizvode mogli prodati Agrokomercu.[footnoteRef:4] Ovakva organiziranost u radu Agrokomerca dovela ga je na elo prehrambene industrije u Jugoslaviji. Ali, sa vremenom ovakav uspon Cazinske krajine poeo je biti trn u oku mnogim tadanjim politiarima prvenstveno onim u Beogradu, koji su samo nemono posmatrali napredak Agrokomerca. Vrijeme komunizma u Jugoslaviji ve poetkom 1980 ih godina polagano je poelo umirati, a do izraaja sve vie dolazi nacionalizam koji e postati glavni protivnik Agrokomerca i Fikreta Abdia. Brojni tadanji politiari iz Bosne i Hercegovine dolazili su na marginu politikih zbivanja, a glavni meu njima je bio Hamdija Pozderac potpredsjednik Predsjednitva drave i predsjedavajui Komisije Predsjednitva SFRJ za reviziju Ustava iz 1974. godine, koji e sa Abdiem postati glavnim predmetom istrage nakon otkrivanja afere. Uprkos svome enormnom razvitku Agrokomerc je jednostavno predstavljao pretnju od strane ne samo Cazinske krajine koja je dugo vremena slovila za zaostao kraj nego i kao prijetnja Bosne i Hercegovine. Problem je bio u tome to je nakon putanja u pogon Agrokomerca, dolo i do otvaranja drugih preduzea u Krajini meu kojima se naroito istiu Fabrika celuloze u Cazinu, Grupeks, Pogon za preradu eljeza i Saniteks, to je znailo da ovaj kraj staje rame uz rame sa drugim dijelovima Jugoslavije koji su ve odavno poodmakli u svome privrednom razvoju. Ova preduzea su sumnjiena za razliita korupcijska djela, samo to je Agrokomerc kao najvei od svih postao glavnim predmetom udara od strane dravnog vrha u Beogradu. [1: U proizvodnji koka nosilica i brojlera za pilee meso zaokruen je biloki ciklus od pileta do jajeta. Za potrebe uzgojnih farmi proizvode se 2,6 miliona jednodnevnih pilia, a u farmama 2,5 miliona pilenki, 1,3 miliona koki nosilica i 300 miliona jaja. Kapacitet tovnih farmi iznosi 18 miliona utovljenih pilia godinje, a klaonica peradi 4, 200 komada na sat ili 20 miliona pilia i kokoiju godinje. Proizvodnja kunia odvija se u 20 objekata kapaciteta od 600 hiljada grla, a nemontirana 32 objekta mogu obezbjediti proizvodnju narednih 960 hiljada grla. Radom ovih kapaciteta uz nesebino zalaganje 12. 000 Agrokomercovih radnika i vie od 5. 000 kooperanata krajem 1986. godine svakog dana tovareno je izmeu 60 i 120 lepera finalnih proizvoda koji su se prodavali u 38 zemalja Evrope, Azije i Amerike. Svi ovi kapaciteti svrstali su Agrokomerc na dvadeset i etvro mjesto po organizacijskoj veliini u Jugoslaviji. , Ramo Hirki, Na tragu zloina u Cazinskoj krajini, NITP Bonjak, Biha, 1997, 14. 17.] [2: Glavnu ulogu imali su u tome obini mali ljudi Krajnici, koji su se godinama odricali zamanih dijelova svojih zarada ( svaki zaposleni ulagao je 30 % svoje mjesene zarade u fond za izgradnju), davali interne zajmove firmi, ostajali bez naknade za vanredni i noni rad i za sve ekspropisano zemljite ( dobrovoljno su ustupali zemljite za izgradnju farmi i puteva), odnosno bili su bez ikakvih naknada za zemlju koja je bila potrebana za izgradnju puteva, ili za izgradnju brojnih farmi. , Muhamed Filipovi, Afera Agrokomerc i smrt Hamdije Pozderca, TDP, Sarajevo, 2008, 39.] [3: Admir Mulaosmanovi, Bihaka Krajina 1971. 1991., Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo, 2010, 76.] [4: Razgovor sa Mujom Vukoviem, Biha, 5. 7. 2013.]

Poetak afere i otkrivanje mjenica bez pokria 15. augusta 1987. godine kao bomba u javnosti je odjeknula vijest koju je objavio beogradski list Borba, o mjeninoj aferi Agrokomerca, iji je autor Zvonko Azdejkovi navodno sluajno otkrio ovaj skandal. U razgovoru sa Mujom Vukoviem, doao sam do jednog interesantnoga podatka, a koji kae da je Zvonko Azdejkovi od dravnog vrha ( ne precizirajui tano od koga) dobio novoga Golfa II za sve to je uinio. Ali kasnije se i sam zbog prevelikog pritiska javnosti i svih koji su bili umijeani u aferu izvrio samoubistvo.[footnoteRef:5] Vijest o nezakonitom poslovanju Agrokomerca objavljivana je iz dana u dan u svim bitinijim novinama, a na ovu vijest nadovezale su se i sarajevske novine Osloboenje pa i beogradski list NIN koji je u svome broju 1912, 23. 8. 1987. godine objavio lanak o nenaplaenim mjenicama Agrokomerca pod nazivom ok iz Velike Kladue. U naredne dvije godine ova afera izazvat e brojna politika gibanja ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijeloj Jugoslaviji, a kao uzrok ove afere poeo se navoditi veliki broj razloga. Tako su brojni bosnaskohercegovaki politiari prije svih Hamdija Pozderac, Cvijetin Mijatovi pa i Branko Mikuli dovoeni u kontekste sa aferom Agrokomerc. Meu javnosti je dolo do podjele na one koji su podravali ovaj in osude protiv Fikreta Abdia i Agrokomerca, na one koji su stali na njegovu stranu, dok je najvei dio javnosti samo pomno pratio rasplet ovih dogaaja i drao se po sredi. Fikret Abdi je do tada imao poprilino dobre odnose sa Hamdijom Pozdercom koji je bio rado vien gost u Velikoj Kladui sa jo nekim datanjim visokim dravnim funkcionerima meu kojima su izmeu ostalog i Hakija Pozderac, Branko Mikuli, Gojko Ubiparip i dr. Samoga Hamdiju Pozderca dosta je teko dovesti u sluaj sa aferom Agrokomerc ako se izuzme jedino njegova bespotedna podrka za rad Agrokomeca, ali je ovakav odnos Pozderac imao i prema svim drugim krajikim firmama. Ubrzo nakon objavljivanja lanka o aferi Agrokomerc u koju je bila upletena i Osnovna banka Biha koja je upravo izdavala mjenice Agrokomercu bez pokria zapoela su hapenja svih osumnjienih u septembru u hotelu Sedra na Uni. Poslije ega je uslijedio dugotrajni sudski proces koji se odvijao u Bihau. Tako je ova afera postala predmet interesovanja gotovo cijele drave pa i SIV a koje je gotovo redovno vodilo polemike o ovome problemu, kao i republiko vijee Bosne i Hercegovine. lanovi SIV a su nastojali da svako na svoj nain iznese prijedlog za rjeavanje ovoga problema pa tako na jednoj od prvih skuptina nakon otkrivanja same afere, beogradska Borba izvjetava. Tako je prvi uesnik u raspravi Ratko Vukevi rekao da je poslovanjem sa mjenicama bez pokria otvoren veliki ventil inflaciji i dodao da primjer Agrokomerca govori najubjedljivije o nadmoi politike nad privredom, ali i o njihovoj sprezi. S tom razlikom to odgovorni u privredi uvijek povuku vee konsekvence od ljudi iz politike sfere.[footnoteRef:6] Meutim, svi lanovi nisu imali ista miljenja tako da su neki od njih nastojali da smire situaciju koja je izbila aferom Agrokomerc, a koja je uveliko prijetila i drugim poslovnim preduzeima pa tako Lazo Tesla smatra da se o izbijanju ove afere esto pie euforino to uveliko oteava ve ionako teak posao odnosno vraanje Agrokomerca na stari put.[footnoteRef:7] Slina miljenja sa Teslom imali su i neki drugi lanovi prije svih Verica Dudi i Zarija Martinovi, koji pozivaju na smirivanje cjelokupne situacije, ali istiu da je ova afera ukazala na zakazivanje odnosa izmeu tehnobirokratskih struktura i drugih institucija. Kako bilo da bilo i kakvi god bili stavovi dravnih funkcionera izbijanjem afere, Agrokomerc, se naao na velikome udaru jugoslovenske javnosti, a posebno na udaru beogradskoga lista Borba koji je nakon izbijanja afere jo vie dolijevao ulje na vatru. Prvi na udaru svakako je bio prvi ovjek Agrokomerca, Fikret Abdi kojeg se smatra najveim krivcem za vraanje Velike Kladue u kategoriju nerazvijenih opina.[footnoteRef:8] Meutim, kada govorimo o tom pitanju svakako treba rei da je afera koja je izbila u velikoj Kladui svakako uticala na promjenu privrede cjelokupne zemlje, jer je Agrokomerc uzdrmao monetarni sistem Jugoslavije i postao najvei generator inflacije otkako se zna. Rukovodstvo Agrokomerca po izbijanju afere kako navodi beogradska Borba nije ozbiljno shvatalo ozbiljnost situacije, te su nastojali da stvari odre onakvima kakve su one ranije bile, to je izazvalo i velike nedoumice kod radnika Agrokomerca. Vrh Agrokomerca najodgovorniji ljudi smatraju da sanacaiju kao rije treba brisati iz dokumenata o optubi. Smatraju takoer da nemaju gubitaka, pa da za to nema potrebe. Oni su samo jednostavno za financijsku konsolidaciju. I to ponovo uz zaduivanje.[footnoteRef:9] Ovakve pekulacije izazvale su brojne osude ne samo rukovodstva Agrokomerca, nego i obinih ljudi po ulicama pa i radnika koji su i nakon objavljivanja lanka o aferi nastavili sa svojim radom. Meutim, teko je rei da li su radnici zaista bili upueni u sr zbivanja jer kako navodi ekipa izvjetavaa Borbe u to vrijeme nije se moglo doi ni do kakvih izjava od strane radnika. Iako se u prvi plan stavljao kriminal oko mjenica, ipak se ve u samome poetku moglo naslutiti kojim tokom e se odvijati cjelokupni proces, odnosno protiv koga je ova montirana afera zaista bila usmjerena. Samo osam dana nakon objavljivanja prvoga lanka o mjeninoj aferi, beogradska Borba, zapoela je i udar na dvojicu brae Hakiju i Hamdiju Pozderca[footnoteRef:10], koji su iznikli u najvee politiare koje je Cazinska krajina ikada imala. Prvi od ove dvojice brae, Hakija Pozderac, smatran je jednim od glavnih odgovornih za stanje u kojem se naao Agrokomerc, a koji je po rijeima Muhameda Talakia prvog ovjeka Saniteksa bio taj koji je krojio sudbinu svih bitnijih privrednih preduzea u Krajini.[footnoteRef:11] Meutim, ovakva izvjea ovog lista postae uobiajena tokom cijeloga sudskoga procesa, s tim da e ime Hakije Pozderca biti mnogo manje marginalizirano od njegovog brata Hamdije Pozderca. Tadanja javnost je iznosila brojne razloge zato je uope dolo do afere Agrokomerc, a nekako je u prvi plan uvijek izbijala pria oko Hamdije tada predsjednika komisije zaduene za ustavne promjene koje su trebale uslijediti. Smatra se zapravo da je glavni razlog udara na Pozderca bio taj to su budue ustavne promjene terbale ii na tetu Srbije pa da je upravo to bio razlog zato se on naao na udaru srpskih nacionalista. Udar na Hamdiju Pozderca u isto vrijeme se smatrao i udarom na Muslimane, odnosno Bonjake, koji su predstavljali veinu na prostoru Cazinske krajine i koji su mahom bili zapoljavani u postrojenja Agrokomerca. Ovakvo stanje sve vie je izazivalo revolt domaeg stanovnitva koje ni samo nije moglo procijeniti na iju stranu da stane, odnosno teko su mogli utvrditi ko je glavni odgovorni krivac za ova deavanja.[footnoteRef:12] Meu brojnim pekulacijama oko toga zato je zaista dolo do afere intersantno je miljenje Petra Dodika koji smatra da afera ima i dosta duboku politiku pozadinu pa tako kae : Da je Hamdija Pozderac traio od Munira Mesihovia da se kandiduje za predsjednika CK SK Bosne i Hercegovine za sljedei mandatni period i predlagao da se Munir Mesihovi odmah bira u Predsjednitvo CK SK kako bi se uveo u posao i prije njegovog definitivnog izbora. Zatim je Uzelac rekako kako je Munir Mesihovi dolazio kod njega sa prijedlogom da se za predsjednika Izvrnog vijea Bosne i Hercegovine u narednom mandatu bira Fikret Abdi. Poto je Hamdija Pozderac, kao lan Predsjednitva SFRJ, po redoslijedu predvienom u Ustavu Jugoslavije, uskoro preuzimao dunost predsjednika tog organa, izlazilo je da bi ta nova garintura bila tako komponovana da bi ugrozila poziciju nekih do tada jakih linosti iz bosanskog rukovodstva. Da li se tako najavljivala kadrovska perestrojka u rukovodstvu Bosne i Hercegovine moe dovesti u vezu sa organizovanom akcijom istraivanja nezakonitih postupaka u Agrokomercu i ruenjem brae Pozderac, ili je to samo plod nagaanja i konstrukcija kojih je bio prepun tadanji politiki milje.[footnoteRef:13] Pored ove konstantacije Petra Dodika, potrebno je spomenuti i sluaj vezan za Cvijetina Mijatovia kojem se takoer stavlja na teret da ima jednu od kljunih uloga u aferi Agrokomerc. Sve ovo uticalo je na to da Hamdija Pozderac i njegov brat Hakija pokleknu, Hamdija je tokom sudskog procesa i umro. Meutim, beogradski list Borba i dalje je javnost nastavljao izvjetavati samo o nezakonitim mjenicima Agrokomerca ne upliui se u dublju politiku pozadinu ovoga sluaja. Pa tako Zvonko Azdejkovi u jednome broju daje potpuni osvrt na nezakonito poslovanje Agrokomerca to je po njemu bilo sasvim logino. Kako je mogue godinama do para za obrtna sredstva i investicije dolaziti emitovanjem menica bez pokria u prometu roba i usluga, a ne iskazati gubitak? Dobri poznavaoci bankarskih prilika i financijskih propisa kau da je to nemogue i da je Agrokomerc proteklih godina beleio gubitke, ali ih nije zapisivao u poslovne knjige. Prema priznanju elnih ljudi iz Agrokomerca, prole i ranijih godina emitovano je vie menica nego ove godine. Raunica je prosta. Da bi u prvih est meseci ove godine emitovanjem menica doli do tuih 192 milijarde dinara ljudi iz Agrokomerca su morali za eskontovanje menica da isplate oko 80 milijardi dinara., dok je u isto to vreme ukupni prihod Agrokomerca bio izmeu 50 i 60 milijardi.[footnoteRef:14] Sve akcije koje su sprovoene u cilju istraivanja nezakonitih poslovanja Agrokomerca nalazile su se u rukama Duka Zgonjanina koji je oko sebe okupio veliki broj ljudi koji su radili na utvrivanju i sakupljanju dokaza protiv. Kao poetka istranog procesa smatra se optunica koja je izreena na raun Agrokomerca od strane elnih ljudi SDK a na jednoj od skuptina Predsjednitva, a inilo se da proces nije montiran te da se radilo o obavljanju rutinskoga posla od strane SDK a.[footnoteRef:15] [5: Sve su ti to bili udbai, i znali su za koga i ta rade. Pa tako i onaj iz Ekspresa to je o meni pisao ( misli na ivotu Tokalia, D.D), lino me znao i bili smo dobri, a onda pie o meni svat ( Fikret vrhovni ovek, Politika Ekspres, 19. 3. 1988.g.). A ta su samo puta ti novinari Osloboenja i Borbe izvrtali moje rijei i pisali izmiljene stvari. , razgovor sa Mujom Vukoviem, Biha, 5. 7. 2013.] [6: Ekipa izvjetavaa Borbe, Nikom popust za propust, Borba, br. 236, 24. 8. 1987, 3.] [7: Isto.] [8: Velikokladuki Agrokomerc, njegov osniva i prvi ovjek, Fikret Abdi, koliko jue, bili su zatitni znak cazinske krajine, njeli lovorike i ubirali simpatije javnosti. Danas ve na stubu srama, kao velike i nevjerovatne lae, koje e u Ginisovoj knjizi svako vrsnih rekorda i belosvetskih uda zauzeti dostojno mjesto., Ekipa izvjetavaa Borbe, Hoe li Velika Kladua ponovno meu nerazvijene, Borba, br. 235, 23. 8. 1987, 1.] [9: Isto.] [10: Sve je to bilo usmjereno na jednog ovjeka na Hamdiju, oni su ti traili gdje je on najtanji i nakon izbijanja poara uli su na mala vrata a cilj im je bio da izau na velika vrata iz Agrokomerca. Nas druge su tokom suenja vie puta nazivali islamskim fundamentalistima, a kad pogleda skoro svi osim dvoje optuenih su bili muslimani., razgovor sa Mujom Vukoviem, Biha, 5. 7. 2013.] [11: Sve to se deava u Velikoj Kladui i Agrokomercu ne moe se odvojiti od Hakije Pozderca, lana savjeta federacije. Uvek se mea u rad DPO, samoupravnih organa privrede. Zlorabei autoritet ali - ne svoj. Hoe sve da zna i za sve da bude pitan. Odreivao je ak lokacije i za privatne obekte, ne samo fabrike. Zavaa ljude, ak i borce meusobno., Ekipa izvjetavaa Borbe, Uloga Hakije Pozderca , Borba, br. 235, 23. 8. 1987, 1.] [12: Preko 500 radnika prve smjene OOUR Una tekstilnog kombinata Kombiteks u Bihau danas ujutro ostavilo je rad. Razlog je osmodnevno kanjenje linih dohodaka za juli, koji ne mogu biti isplaeni zbog blokade Osnovne Banke u Bihau izazvane meninom aferom Agrokomerca., M. Z, Ogoreni radnici, Borba, br. 244, 1. 9. 1987, 3.] [13: Petar Dodik, Uspon i pad Agrokomerca, DES, Sarajevo, 2003, 7 8.] [14: Z. Azdejkovi, ivi pesak dugovanja, Borba, br. 244, 1. 9. 1987, 2.] [15: Na sjednici Predsjednitva SR BIH od 19. aprila 1987. godine su razmatrani razliiti materijali koji su pristigli i bili pripremljeni za raspravu. Tu je bio tzv. Zgonjaninov izvjetaj koji je nastao 9. aprila 1987. kao i tri pisma iz Velike Kladue koje su poslali Stevo Repac, Slobodan Miljkovi i Fikret Abdi., Mulaosmanovi, Bihaka Krajina, 99.]

Marginaliziranje onih koji su imali odnos sa Agrokomercom Afera koja je izbila oko poslovanja Agrokomerca preko mjenica bez pokria zatekla je sve koji su poslovali sa velikokladukim gigantom. U isto vrijeme Cazinska krajina je nakon obustave proizvodnje u Agrokomercovim pogonima doivjela veliki ekonomski pad ime se vratila na stare staze zaostalosti ovog kraja. Fikret Abdi kao glavni osumnjieni za stanje u kojem se naao cijeli ovaj kraj je opozvan sa mjesta lana Saveznog vijea skuptine SFRJ 15. Oktobra 1987. godine.[footnoteRef:16] Poslije ovakve odluke mo koju je do tada imao Fikret Abdi polgano je poela da propada kao i njegov ugled. Sve to uticalo je na povezivanje svih onih koji su uestvovali u zajednikome radu sa Agrokomercom, odnosno oni koji su na bilo koji nain mogli da se dovedu u vezu sa aferom. Jedna od prvih koja se nala na udaru bila je Ljubljanska banka koja je takoer optuena za izdavanje mjenica bez pokria SOUR Agrokomercu. U nastojanju da se izvue iz svih optubi na njen raun Izvrno vijee Ljubljanske banke je izdalo dosta obiman izvjetaj u kojem se navodi da je Ljubljanska banka istih ruku u svim poslovima oko izdavanja mjenica. Meutim, iako se Izvrno vijee izjasnilo o zakonitome poslovanju, Ljubljanska banka, je morala pristati na niz zahtjeva koji su joj upueni. Jedan od zahtjeva je bio i zabranjivanje banci da prima ekove od graana koji imaju iro raune u poslovnici Biha.[footnoteRef:17] U nizu preduzea koja su poslovala sa Agrokomercom u vrijeme dok su se ovom preduzeu izdavale mjenice bez pokria naao se i RMK Zenica, koja je na indirektan nain dovedena u nezakonita poslovanja. Meutim, rukovodstvo zenikoga RMK a nastojalo je svoju ulogu opravdati na svaki mogui nain. Kako navodi M. ulan dopisnik sarajevskoga Osloboenja sporan je bio dug od 9 milijardi dinara koje je Agrokomerc dugovao ovom zenikome preduzeu. Kako su u Zenici nastojali da spase ono to se spastiti da nakon to se saznalo za mjeninu aferu Agrokomerca prionili su u sanaciju ovoga duga. Dug je trebao da se sanira na vie naina, tako da je rukovodstvo RMK a Zenice u dogovoru sa novim predsjednikom Agrokomerca izvrilo povrat ranije isporuenog elika, tanije 21 tonu, koji je bio povuen sa brodova koji su se nalazili u rijekoj luci, dok su ostatak novca pokuali sanirati na taj nain to im je Agrokomerc isporuio 2. 050 tona sirove kafe, koju je kasnije RMK plasirala na trite.[footnoteRef:18] Na ovaj nain, sva preduzea koja su poslovala direktno ili indirektno sa Agrokomercom izvalaila su se iz svih prljavih poslova u koliko ih je uope i bilo, dok je Agrokomerc polagano sve vie tonuo. Ovakva konstantacija vraa nas na raniju raspravu oko toga da li je zaista cilj ove afere bilo otkrivanje nepokrivanih mjenica Agrokomerca ili je iza svega leala dosta dublja politika pria. U slinom stanju se nala i Travnika banka kao jedna od glavnih odgovornih za izdavanje mjenica bez pokria Agrokomercu, iji je tadanji direktor Ibro Alibegovi umro od posljedica sranog udara. [16: Na optinskim sjednicma u ukupno 109 opina dana 6. 10. 1987. godine raspravljalo se o opozivu Fikreta Abdia iz Saveznog vijea skuptine SFRJ. Ovaj komplikovani postupak je, zapravo, obrnuti slijed svega onoga to je trebalo provesti kad smo ovog delegata, na opte povjerenje, delegirali u skuptinu SFRJ. Nakon dananjeg delegatskog izvjetavanja po komunama, Republika izborna komisija utvrdie konane rezultate glasanja i o tome izvjestiti Komsiju za izbor i opoziv delegata u Saveznom vijeu Skuptine SFRJ, koja e o svemu podnijeti izvjetaj Saveznom vijeu, a ono e tek tada biti u mogunosti da utvrdi prestanak mandata delegata., I. Mandi, Odluivanje o opozivu Fikreta Abdia, Osloboenje, br. 14116, 6. 10. 1987, 3.] [17: Ovakvo upozorenje je prijetilo kolapsu itave bihake regije, ako ne i republike. Objanjenje je da Banka mora poduzeti sve da zatiti svoju imovinu, pa i ovakve zahtjeve, a ukoliko ne doe do usvajanja zahtjeva za privremenom zabranom potrait e se i drugi izlazi. Pomenut je, kao jedan od moguih i stav Privredne komore Slovenije , da Slovenija nee uplaivati u Fond Federacije za razvoj manje razvijenih dijelova zemlje dio koji se odnosi na BiH., Z. Odi, Ljubljanska banka pere ruke , Osloboenje, br. 14111, 1. 10. 1987, 1.] [18: M. ulan, Zeniani istih ruku , Osloboenje, br. 14111, 5. 10. 1987, 3.]

1.1 Krah Cazinske krajine

Stanovnicima Cazinske krajine bilo je jasno da e propadanjem Agrokomerca doi i do propadanja cijeloga regiona koji je uveliko uzdigao privredu ovoga kraja, koja ja prije izbijanja afere doivljavala vrhunac svoje egzistencije. Odlaskom Fikreta Abdia sa mjesta direktora Agrokomerca dolo je i do veliki promjena u procesu proizvodnje koja je na jedno vrijeme bila u potpunosti obustavljena. irom gradova Bosanske krajine dolo je do obustave procesa proizvodnje u svim preduzeima koja su ovisila od Agrokomerca to je izazvalo val trajkova. Ovakvo stanje primoralo je lanove skuptina pojedninih preduzea na radikalne promjene. Kritina situacija zadesila je RO Puran koji je bio samo jedan u nizu preduzea koji je poslovao pod okriljem Agrokomerca.[footnoteRef:19] U nizu preduzea koja su bila povezana sa Agrokomercom, OOUR Poljoproizvod, koji posluje u sastavu Agrokomercove RO Poljoprivreda, takoer se nalo u tekom poloaju. Radnici ovog preduzea bili su nezadovoljnim novonastalom situacijom jer nisu imali kome da prodaju svoje proizvode. teta koja je nastala izbijanjem afere mjerila se iz dana u dan, a novani gubitci koje je pretrpio Agrokomerc nadmaivali su sve mjere. Tri mjeseca nakon izbijanja afere SOUR Agrokomerc ostao je bez svih zaliha koje su bile potrebne za odravanje ivine koja se nalazila u njihovim postrojenjima. Tako je dnevno u postrojenjima u Cazinu umiralo gotovo tri tone purana od gladi. Padom u procesu privreivanja Agrokomerca dolo je i do odlaska velikoga broja strunjaka koji su do tada namjenski dolazili u ovaj velikokladuki gigant koji je nudio posao svima onima koji su za to bili adekvatni. Ljudi su izraunali da se ne isplati raditi samo za stan i hranu, pa su se zato i vratili. Ubrzano odlaze i strunjaci raznih profila bez kojih se ne moe zamisliti uspjeno izvravanje sadanjih obaveza prema domaim i stranim kupcima. Velika Kladua i Cazin ve su ostali i bez sezonaca. A sve je manje i graevinara. Sada se dosta proizvoljno trvdi da kolektiv bude prepolovljen.[footnoteRef:20] Do kojih granica je ila kriza u kojoj se nala Cazinska krajina govori i podatak da je ondanje stanovnitvo bilo zabrinuto za vlastitu egzistenciju odnosno bilo je zabrinuto za snadbjevanjem osnovonim ivotnim namirnicama prije svega kruhom.[footnoteRef:21] Doslovno reeno Agrokomerc je zapoeo da ivi iz dana u dan sabirajui novonastale gubitke. Problemi su se nagomilavali tako da je krah ovog preduzea bio samo pitanje vremena. U kojem smjeru je iao Agrokomerc najbolje govori injenica da je sa vremenom dolo i do naruavanja meusobnih odnosa unutar samoga preduzea. Gubitci su se osjeali na sve strane, tako je preduzee bilo primorano da po veoma niskim cijenama prodaje ive purane, jer veina njih nije mogla ni stii na klanje iz razloga to je klaonica mogla dnevno da obradi svega 4. 000 purana, a broj purana bio je 249. 000. Veina mesa nije mogla biti ni preraena jer je dnevno od gladi umiralo nekoliko hiljada purana, za iju je ishranu bilo potrebno oko 1000 tona hrane na dan. [19: Skuptina optine ini sve napore da se bar donekle ublae problemi u RO Puran , gdje je situacija dostigla najkritiniju taku. Spas se trai i u podaji ivih purana i ubrzanom klanju, ali se pokuavaju na sve naine iznai mogunosti da se sauva bar matino jato od 18. 000 purana. M. Sadikovi, Borba za ivot 18. 000 purana, Osloboenje, br. 14121, 11. 10. 1987, 4.] [20: Isto.] [21: Zbog nedostatka vode koju su etiri puta u toku dana dovozili u rezervoar Agrokomercove pekare u Peigradu, dovedeno je u pitanje snadbijevanje kruhom i drugim pekarskim proizvodima stanovnika cazinske i velikokladuke opine. Nove potekoe nastale su zbog toga to radna organizacija Komunalno iz Velike Kladue nema novca da kupi gorivo za svoje cisterne koje su dovozile vodu u peigradsku pekaru., S.S, Nema vode za pekaru, Osloboenje, br. 14123, 13. 10. 1987, 6.]

1.2 Pokuaj sanacije Agrokomerca

Nakon izbijanja afere Agrokomerc, brojne nadlene skuptine dale su svoju ocjenu sanacije dugova Agrokomerca i vraanja proizvodnje kakva je bila prije afere. Meutim, brojni relavantni dunosnici dali su razliite prijedloge kako i na koji nain treba izvriti preobraaj Agrokomerca. Jedan od njih je i Zvonimir Hrabar tadanji predsjednik Vijea Saveza sindikata Jugoslavije koji je posjetio Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1987. godine i iznio svoje stajalite. U Predsjednitvu Saveza sindikata Bosne i Hercegovine Zvonimir Hrabar je razgovarao sa lanovima ovog predsjednitva o aktuelnim zadatcima Saveza sindikata. U razgovoru je posebna panja posveena aferi Agrokomerc i zadatcima sindikata na prevazilaenje tekoa. U razgovoru je Hrabar istakao da je problem Agrokomerca problem cijele drave.[footnoteRef:22] Prilikom daljenjeg izlaganja Hrabar je istakao da je dolo konano vrijeme da se prevazie praksa uporeivanja sindikalnih organizacija u pokrajinama i republikama te da se zajedniki rijee drutveno - ekonomski problemi. Tadanji predsjednik SS BIH Kemal Rami bio je slinog miljenja pa je i sam podrao Hrabara navodei da je potrebna cjelokupna angaacija SS BIH za saniranje Agrokomerca. S tim u vezi podrobno je informisao o aktivnostima koje se poduzimaju na saniranju stanja povodom sluaja Agrokomerc. Prije svega, rekao je on, Vijee SS BIH svoju ukupnu aktivnost usmjerilo je na mobilizaciju najireg kruga radnih ljudi i graana za to bre i efikasnije prevladavanje problema koji su ovim stvoreni. U centru akcije je briga o matrijalnom i socijalnom poloaju velikog broja radnika Agrokomerca, Velike Kladue, Cazina i cijele bihake regije, koji su poteno i vrijedno radili i nemaju nikakve veze sa malverzacijama, a ipak se sada sve prelama preko njihovih lea.[footnoteRef:23] Po ovom sluaju moemo jasno uoiti da je jugoslovenska javnost bila itekako podjeljena po pitanju afere Agrokomerc. Odnosno, jasno moemo uoiti podjelu onog dijela politiara i dravnih funkcionera, na one koji su teili ka obnovi Agrokomerca i na one koji su eljeli jo vie da prodube krizu u velikokladukoj zadruzi. Veliku ulogu u izvjetavanju jugoslovenske javnosti o svim nastalim problemima aferom Agrokomerc, odigrao je beogradski list Borba, koji je nekada u isto vrijeme kada i Osloboenje izdavao lanke koji su kotradiktorni lancima koji su izlazili u sarajevskome listu. Kada se uporede lanci Osloboenja i Borbe, moe se uoiti jasna razlika i uloga ovih listova. Stie se utisak da su izvjetavai Osloboenja pokuavali da sagledaju cejlokupan problem onakvim kakav on zaista jeste. Sa druge strane list Borba direktno se izjasnio o svome stajalitu po pitanju afere Agrokomerc, to je bilo izvjesno ve i nakon objavljivanja prvog lanka u augustu 1987. godine. U vrijeme kada je Bosnu i Hercegovinu posjetio Zvonko Hrabar i govorio o sanaciji Agrokomerca, beogradski list Borba, svoju panju posvetio je uglavnom prii o izrastanju Agrokomerca iz obine zadruge do giganta. Ovoj temi posveena je panja u tri broja Borbe koja je pomno odraena, a da tom prilikom nije bilo nikakve rijei o posjetii Zvonka Hrabara. U periodu od 4. do 7. 10. 1987. godine Borba je iznijela niz kritika na raun Agrokomerca i njenog lidera Fikreta Abdia, kao i velikog broja vodeih politiara u Bosni i Hercegovini. Ovakve kritike kulminirale su u listu koji je iziao 7. 10. 1987. godine, a koji je bio jasno usmjeren prema odreenom krugu ljudi. Da li se jo u aprilu ove godine u politikom vrhu Bosne i Hercegovine znalo za izdavanje menica bez pokria, o kojima jugoslovenska javnost sa nesmanjenim intresovanjem govori ve dva meseca? Izmeu ostalih ovo pitanje postavilo je prekjue Presednitvo Republike konferencije SSO BiH, traei da se radi utvrivanja pravog odgovora objasni pismo Fikreta Abdia koje je poetkom aprila on poslao nadlenim organima ove Republike, kao i drugi relevantni dokumenti.[footnoteRef:24] U tekstu se dalje razmatra problem kako je Agrokomerc uspio za kratko vrijeme uz proizvodnju jaja i uzgoj purana da se uzdigne u tako velikog ekonomskog giganta, dok je uz tekst takoer priloen i dokument koji je Fikret Abdi, direktor SOUR Agrokomerca uputio Predsjednitvu Bosne i Hercegovine 18. 4. 1987. godine, a koji daje informacije o razvoju Agrokomerca sa osvrtom na iformaciju RSUP a. U istom broju lista Borba, ali pod drugim naslovom, navodi se stav i Narodne banke Jugoslavije naspram afere Agrokomerc, a koji naravno ne ide u prilog Agrokomercu. Narodna banka Jugoslavije nee uiniti bilo kakave ustupke u sprovoenju monetarno kreditne politike za ovu godinu radi saniranja poremeaja nastalih zbog menica bez pokria koje je u iznosu od 192 milijarde dinara izdao SOUR Agrokomerc iz Velike Kladue. tavie, zahtevae strogo potovanje zakona o obezbeenju plaanja izmeu korisnika drutvenih sredstava, koji jasno predvia da je emitovanje nenaplativih menica krivino delo za koje se moe izrei kazna zatvora i do tri godine, izjavio je viceguverner Narodne banke Jugoslavije.[footnoteRef:25] Kako je ve spomenuto i ovdje se uoavaju jasna razilaenja izmeu predstavnika vlasti, odnosno moe se primjetiti da iz Srbije, tanije Beograda, dolazi do izdavanja vijesti koje su imale jasan cilj a to je ruenje Agrokomerca. Sa druge strane domae vlasti su nastojale iz dana u dan da pronau rjeenje kojim e izvesti Agrokomerc na svjetlo dana, prije svih Predsjednitvo SR BIH koje je takoer istovremeno pokualo da sazna ko je glavni odgovorni krivac za novonastalu situaciju. Glavni razlog za uzbunu bio je taj to je Predsjednitvo SR BIH od nadlenih republikih organa bilo obavjeteno da su neki kadrovi iz Republike intervenisali kod Narodne i poslovnih banaka SR BIH u vezi sa izdavanjem mjenica bez pokria. Tako je jedan od glavnih ciljeva bio otkrivanje glavnih krivaca, ali i istovremeno spaavanje Agrokomerca. Na sjednici koja je odrana u oktobru 1987. godine odluka Predsjednitva SR BIH bila je sasvim jasna.[footnoteRef:26] U isto vrijeme Predsjednitvo SR BIH na svim sjednicama koje su odrane, a iji je predmet rasprave bio Agrokomerc, isticalo je potrebu jaanja kadrova unutar Agrokomerca, ali ne samo vlastitim snagama nego i uz pomo organa i institucija iz Republike. Meutim, stanje i nije bilo tako bajno kako je to zamiljalo Predsjednitvo iz razloga to su sve banke i radne organizacije nastojale da naplate tetu koju je prouzrokovala afera.[footnoteRef:27] Pri tom su svi oni koji su suraivali sa Agrokomercom do izbijanja afere, zaboravili svu korist koju su do tada imali od ovog preduzea u vidu brojnih kamata. Zato su se pojedine banke gotovo bezglavo ulijetale u poslove sa Agrokomercom najbolje pokazuju tri podatka: banke su u toku 1986. godine za eskontovane mjenice, pored trine kamate, naplaivale i svoju kamatu u prosjeku od 11 procenata. Samo na osnovu tog zaradile su 36 milijardi dinara ili, konkretnije, 3625 milijardi starih dinara. Na eskontovanju mjenica narevnosniji su bili u Gospodarskoj banci u Ljubljani, koji su svoj posao naplaivali sa 18 postotnom kamatom i tako ostvarili 6, 912 milijardi dinara prihoda, a iza njih su bili Ljubljanska banka u Novom Sadu, Jugobanka, Osnovna banka Rijeka, Privredna banka Osnovna banka Biha, Prviredna banka Ni, Ljubljanska banka Beograd te Ljubljanska banka Koper.[footnoteRef:28] Potraivanja koja su ranije navedena samo su oteavala cjelokupno situaciju Predsjednitvu SR BIH koje je ovisilo upravo od velikog broja banaka, jer je sanacija Agrokomerca i njegove proizvodnje upravo ovisila od traenja novih kreditnih zajmova koje je usvojilo Izvrno vijee Skuptine SR BIH.[footnoteRef:29] Kako je ve ranije spominjano razilaenje u stavovima dvaju listova Borbe i Osloboenja, upravo ovakva definicija moe se uoiti prilikom izvjetavanja javnosti o sanaciji Agrokomerca. Dok je list Osloboenje iznosilo injenino stanje i davalo onakve zakljuke kakvo je donijelo dravno rukovodstvo, u listu Borba moemo esto naii na davanje vlastitog kritikog miljenja od autora lanaka. Tako M. Mari jedan od dopisnika Borbe po pitanju sanacije dugova i uspostave proizvodnje u Agrokomercu zakljuuje : Visoka cijena eventualne sanacije Agrokomerca, bila bi drutveno neopravdana. Oni koji su ulagali sredstva u ovaj poslovni sistem i odluivali o njima treba da snose i poslovni rizik.[footnoteRef:30] Ovo je nain na koji je autor lanka ARO ide na dobo M. Mari zapoeo priu u kojoj je dalje izvjetavao o stavovima pojedinih politiara sa jedne od sjednica Predsjednitva SR BIH. Meutim, bez obzira na kakav je ko nain izvjetavao o sluaju sanacije Agrokomerca, ovo se preduzee nalo u tekome stanju i sve slutnje su ukazivale na to da Agrokomerc ide pod steaj ime se slagao i veliki broj ekonomskih strunjaka. Agrokomerc mora ii pod steaj, sanacioni program preteak je zalogaj za mogunosti banaka i privrede, jer je rije o sredstvima od oko 600 milijardi dinara. To su danas ( 20. novembar 1987. godine) u Sarajevu na konferenciji za tampu izjavili predsjednik Poslovodnog odbora udruene banke Sarajevo Boo Martinovi i lan Izvrnog vijea Skuptine SR BIH dr. Mitar Baovi. Prema njihovim ocjenama, sadanji Poslovodni odbor Agrokomerca do 24. novembra, do susreta sa povjeriocima, treba da napravi vie varijanti o daljenjem poslovanju ovog kolektiva, s tim da najvei dio proizvodnih pohoda ide pod steaj.[footnoteRef:31] Vijest o odlasku Agrokomerca pod steaj bila je sve izvjesnija pa je tako i PO Agrokomerca do sastanka sa povjeriocima koji je kako je ranije reeno trebao biti odran 24. novembra, bilo uvjereno da je spaavanje Agrokomerca bilo nemogue. Rukovodstvo Agrokomerca bilo je pripremljeno na sve scenarije dok je javnost bila obavjetavana kao da se steaj ve desio. Pa tako list Osloboenje pie: Sada je Agrokomerc, nakon javnog saoptavanja prijedloga njegovog PO da se ide u steaj, u rukama povjerilaca. Od njihovog stava praktino ovisi hoe li se pokuati sanacija giganta u kolapsu. Koji e stav zauzeti povjerioci danas na sastanku ostaje da se vidi. No, prijedlog sanacionog programa kako je to novinarima objasnio Hajrudin Hadimuratovi, zamjenik republikog drutvenog pravobranioca samoupravljanja sadri i ovu mogunost. Naime, taj dokument predvia nastavak reducirane primarne peradarske proizvodnje i prerade, za ostale preraivake kapacitete predlae se steaj, a objekti kao to su robne kue u Sarajevu, Karlovcu, Herceg novom, hotelsko turistikom kompleksu Stari Grad i slini objekti nude se povjeriocima.[footnoteRef:32] Jo jedan od razloga zato je bilo neisplativo da se izvri sanacija Agrokomerca bila je i ta to sam SOUR Agroomerc vrijedi 300 milijardi, a za sanaciju je bilo potrebno izdvojiti 600 milijardi dinara. I kada je gotovo cjelokupna javnost bila uvjerena da je pitanje odlaska Agrokomerca u steaj bila gotova stvar PO iziao je sa novim planom koji je predviao smanjenje trokova sanacije. Agrokomerc ne ide u steaj, ve e se sve uiniti da se provede sanacija. To je zapravo najnovija sudbina velikokladukog kolektiva iako je dr. Mitar Beevi, predsjednik republikog komiteta za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu ranije obavjestio medije o steaju, da bi nakon toga okrivio novinare da su ga pogreno citirali. Na taj nain je otklonjena nedoumica izazvana vijeu ( objavljenoj u gotovo svoj jugoslovenskoj tampi) da je Agrokomerc zreo za steaj.[footnoteRef:33] Na ovaj nain PO Agrokomerca je uspio da pridobije povjerioce na svoju stranu te da se pristupi procesu sanacije Agrokomerca uz neto smanjenje trokove, a koji su sada iznosili 502 milijarde dinara. Meutim, ni ovaj program nije znaio kraj prie o obnovi proizvodnje iz razloga to je druga strana imala par primjedbi na pojedine take u programu, a koje je trebalo izmjeniti. [22: Z. Jahovi, Zajedniki lijeiti posljedice Agrokomerca, Osloboenje, br. 14114, 4. 10. 1987, 3.] [23: Isto.] [24: Z. Azdejkovi, Od zadruge do Giganta, Borba, br. 280, 7. 10. 1987, 2.] [25: Isto.] [26: Predsjednitvo SR BIH, na sjednici kojom je predsjedavao Mato Andri, razmotrilo je neka aktuelna pitanja u vezi sa stanjem i daljnjim mjerama u SOUR Akrokomerc iz Velike Kladue. Razmatrajui informaciju o stanju u Agrokomercu, izazvanim nezakonitim i kriminalnim radnjama u poslovanju, koje je pripremilo Izvrno vijee Skuptine BiH, Predsjednitvo je konstantovalo da u sadanjem trenutku teite treba usmjeriti na mjere i aktivnosti za rjeavanje najaktuelnijih problema odravanja proizvodnje, koja je rentabilna, kao i iznalaenje mogunosti kojima e se u skladu sa zakonom prevazilaziti sadanje teko stanje u ovom kombinatu i regiji. , I. Mandi, Odrati rentabilnu proizvodnju , Osloboenje, br. 14120, 10. 10. 1987, 1.] [27: Od ukupno 63 banke i dvadeset radnih organizacija koje su uloile novac u Agrokomerc ostali su uporni u traenju da iza svakog mogueg dogovora mora stajati granat sa imenom i prezimenom mislei pri tom na republiku Bosnu i Hercegovinu ili njenu odgovarajuu instituciju ( Agrokomerc i neke banke) su traili vie razumjevanja, odnosno konkretnu financijsku pomo u vidu novih kredita., M. Sadikovi, Spas u tri varijante, Osloboenje, br. 14124, 14. 10. 1987, 1.] [28: M. Jankovi, I banke uzimale kajmak, Osloboenje, br. 14124. 14. 10. 1987. 1.] [29: Vijee je ocijenilo da je, pored robne, neophodno obezbijediti i kreditnu intervenciju za odravanje dogovorene tekue proizvodnje u iznosu od 1,5 milijardi dinara, koja bi se koristila za nabavku repromaterijala, sirovina i rezervnih dijelova iz uvoza. Za normalno funkcionisanje novanih tokova koji su poremeeni novanom blokadom bihake Banke, prema ocjeni Vijea, neophodno bi bilo i obezbijediti i kreditne intervencije koje bi se realizovale preko internih banaka sloenih organizacija udruenog rada ije organizacije posluju na ovom podruju, kao to su: ipad, RMK, Energoinvest, SBS, PTT, Elektroprivreda itd., D. Muti, Radikalna redukcija proizvodnje, Osloboenje, br. 14126, 16. 10. 1987, 5.] [30: M. Mari, ARO ide na dobo, Borba, br. 326, 21. 11. 1987, 7.] [31: M. Mari, Agrokomerc ide pod steaj, Borba, br. 325, 20. 11. 1987, 1.] [32: E. Habul, Sudbina u rukama povjerilaca, Osloboenje, br. 14165, 24. 11. 1987, 4.] [33: M. Jankovi, Sanacija umjesto steaja, Osloboenje, br. 14166, 25. 11. 1987. 1.]

Suenje akterima afere i smrt Hamdije Pozderca

est meseci po izbijanju afere Agrokomerc Sluba drutvenog knjigovodstva Jugoslavije izala je pred javnost sa nalazima svojih inspektora koji su obavili tromesenu kontrolu. Odmah na poetku valja rei da u onome to je kontrola otkrila nema mnogo novoga u odnosu na ono to javnosti nije bilo poznato do danas. Za tri i po godine emitovano je 17. 681 menica tekih 1, 214, 936 miliona dinara fiktivnog novca. Sve izdate menice avalirala je Bihaka banka.[footnoteRef:34] Na ovaj nain je samo pola godine od izbijanja afere Agrokomerc, beogradski list Borba, nastavio odravati aferu i dalje aktivnom i indirektno uticati da se pokrene sudski postupak protiv optuenih. Evo je samo jedan u nizu lnaka koji su iz dana u dan izlazili u Borbi, koja je imala jasan cilj ruenje Agrokomerca i stavljanje iza reetaka svih aktera afere. Cjelokupna jugoslovenska javnost sa nestrpljenjem je isekivala rasplet dogaaja odnosno odluku dravnog rukovodstva o pitanju podizanja optunica. Na takvu odluku nije se moralo dugo ekati, jer je Vie javno tuilatvo 29. 2. 1988. godine podiglo optunicu koju je 4. 3. 1988. godine uputilo Viem sudu u Bihau. Na listi prvooptuenih uz Fikreta Abdia su Hakija Pozderac, penzioner, Alija Aleevi, bivi direktor Interne banke SOUR Agrokomerc, dr Ibrahim Muji. Bivi podpredsjednik Poslovnog odbora Agrokomerc, Hasan Dani, bivi vrilac dunosti direktora Agrokomercove banke interne banke SOUR Agrokomerc, Josip Grgi, bivi predsjednik Poslovodnog odbora Privredne banke Sarajevo Osnovne banke u Bihau, Ismeta Junuzovia, bivi lan Poslovnog odbora Privredne banke u Bihau i Mujo Vukovi, bivi rukovodilac poslovne jedinice Privredne banke Sarajevo Osnovne banke u Bihau i Velikoj Kladui.[footnoteRef:35] Pored ovih osam lanova tuilatvo je podiglo optunicu jo protiv etiri lica: Ibrahima Ianovia, Muhameda Osmanagia, Vladimira Krulja i Nade Omerdi. Prvih osam optuenih od ukupno njih dvanaest, odgovarat e za kontrarevolucionarne djelatnosti i ugroavanje sistema, s tim da e ak sedmorica od njih morati odgovarati za krivino djelo iz lana 114. KZ SFRJ koji predvia kaznu zatvora od jedne do deset godina. Podizanje optunica protiv elnih ljudi Agrokomerca, zapoela je jedna duga etapa suenja koja je iz dana u dan kulminirala iznalaanjem novih optunica i dovoenjem velikog broja svjedoka. Ovaj in svkako je pridonio dodatnom propadanju Agrokomerca iz razloga to je proces sanacije pogona ovog preduza bio prekinut dok je trajalo suenje, tako da se sticao dojam da je upravo cilj pojedinih ljudi bio da se sudski proces odugovlai koliko god je to mogue, a sve u cilju zastoja proizvodnje. Cijela Cazinska krajina pratila je suenje, a javnost je bila poprilino podjeljena po ovom pitanju. Meutim, bez obzira na to kakvo ko stajalite imao, jedna injenica je bila sasvim jasna put propadanja Cazinske krajine bio je zagarantovan. Dolo je do zastoja cjelokupnog regiona, koji je ionako prije slovio za jedan od najsiromanijih u Jugoslaviji. Pitanje da li je cjelokupna afera Agrokomerca i sam proces suenja bio zaista namjeten kako je epekulisao veliki broj ljudi, sada je bio potisnut u drugi plan. Narod je bio ogoren situacijom koja je zadesila Cazinsku krajinu. Meutim, jedna stvar je bila sasvim jasna cilj Beograda je bio da dovede Fikreta Abdia i poslovanje Agrokomerca u vezu sa Hamdijom Pozdercom tada predsjednikom komisije za reviziju ustava. Glavni razlog za to bio je taj to se navedena revizija nije poklapala sa interesima Srbije i rukovodstva u Beogradu. Na taj nain ne samo da bi se nastavila velikosrpska politika, nego bi i Bosna i Hercegovina i njena privreda bila u potpunosti unitena, a to je bio jedan od preduslova za stvaranje Velike Srbije. Fikret Abdi je smatrao da je pitanje mjenica kojima je poslovao Agrokomerc bilo poznato cjelokupnoj javnosti, odnosno elnim ljudima Predsjednitva SR BIH. Tako je na treem roitu suenja i sam Abdi u monologu sa Vijeem vieg suda u Bihau istakao : U Predsjednitvu SR BIH Gojko Ubiparip je privrednik i ekonomista, Nikola Stojanovi doktor ekonomskih nauka, Petar Dodik je ekonomista ili pravnik. Sastav tog organa je takav da su svi znali ta je eskontovano, i sada niko ne moe rei da nije znao za nae mjenice. Zato u aprilu nisu preduzete mjere zaudio se Abdi i odmah istakao da su ga poslije Predsjednitva SR BIH ( u aprilu 1987) pozvali Mato Andri, Munir Mesihovi i Josip Lovrenovi i pitali kako mogu da pomognu Agrokomercu. Abdiu su rekli da to zanima i Savu eura.[footnoteRef:36] Na ovaj nain se branio Fikret Abdi i zaista iznio relavantne injenice koje su jasno ukazivale na to da je za poslovanje Agrokomerca znalo cjelokupno dravno rukovodstvo. Meutim, to opet nije bilo dovoljno da se ova pria zametne, pa je i dalje navodno bila pokrivena velom tajni. Treba napomenuti da je cjelukupni sudski proces vodio sudija iz Tuzle, Refik Konji, a zastupnici optube bili su jo i sudija iz Bihaa Milovan Koruga i Vildana Heli takoer iz Tuzle. Iako, je na sudu glavna rije voena oko korupcijskog djelovanja Fikreta Abdia, u pozadini ove afere stalno je bila jedna druga pria koja je nekako kroz vrijeme postala glavnim predmetom intresovanja. Ta pria veza je za Hamdiju Pozderca, ovjeka koji je ovom aferom izgubio svoj ugled, a njegovo zdravlje bilo je znatno narueno. Teko se je otrgnuti od miljenja da je cjelokupna optunica prema Agrokomercu bila direktno usmjerena upravo na ovog ovjeka koji je sa vremenom postao vodea politika linost u Bosni i Hercegovini. Optunica protiv Fikreta Abdia i drugih poslodavaca u Agrokomercu bila je samo paravan preko kojeg je vrena planska smjena Pozderca iz Beograda. Hamdija Pozderac poticao je iz ugledne krajike obitelji iji je otac ostavio dubok trag u antifaistikoj borbi, tako da je sva polemika voena oko Hamdijinog uplitanja u nezakonito djelovanje Agrokomerca teko padala ne samo njemu i njegovom bratu Hakiji, nego i cijeloj Cazinskoj krajini koja nije bila ravnoduna po ovom pitanju. Polako, ali sigurno Hamdija je nailazio na negodovanja kod brojnih njemu do tada bliskih prijatelja, pa ak i u CK SK BiH koje je vjerovatno pod uticajem srpskoga lobija iz Beograda marginaliziralo Hamdiju Pozderca i potiskivalo ga na periferiju politikih zbivanja u Bosni i Hercegovini.[footnoteRef:37] Jedna stvar je bila jasna, a to je slonost CK SK BiH da se Pozderac iskljui ne samo iz Saveza Komunista Bosne i Hercegovine nego i CK SK Jugoslavije, to potvruje i govor Tamare Nahmijas na desetoj sjednici CK SK BiH koja je bila kobna za Pozderca.[footnoteRef:38] Ovakav rasplet dogaaja, jasno je ukazivao na to da se protiv Hamdije Pozderca vodi karakteristian komunistiki sudski proces u kojem optueni nisu imali gotovo nikakve anse za opravdanje. Umjesto da dobije podrku do tada svojih kolega i politikih saradnika, brojni tzv. muslimanski komunisti su nastojali da na ovaj nain poveaj svoj ugled i i zadobiju povjerenje monih komunistikih ideologa iz Beograda koji su sasvim jasno vodili antimuslimansku kampanju. Bez obzira to je Hamdija Pozderac negirao neke od optubi na svoj raun CK SK BiH bio je istrajan u tome da gotovo svaki put nalijepi Pozdercu novu etiketu optube. Jedna od glavnih optubi se svodila na angaovanje Hamdije Pozderca kod banaka za pruanje finansijske pomoi Agrokomercu. Tako je stav CK SK BiH bio jasan: Kada smo prvi put razmatrali situaciju u Agrokomercu, bilo nam je jasno da odgovornost niza organa, i pojedinaca u toj aferi postoji. Ta odgovornost se temeljina onim informacijama s kojima smo tada raspolagali, i tada je bilo nedvojbeno da je ona velika, ali dogaaji koji su se poslije pokazali i razvijali, i naa su saznanja proirili i znatno dokumentovali. Poto se ovdje konkretno govori o dovravanju ocjene o kompletnoj odgovornosti druga Hamdije, potrebno je izraziti cjelokupno miljenje Predsjednitva Republike. Sva naa saznanja i poslije ovih razmatranja upuuju na zakljuak da se drug Hamdija znatno vie angaovao u Agrokomercu, nego to je to naelna podrka koja se inae daje organizacijama koje preduzimaju mjere u svom razvoju, a koje su na liniji ostvarivanja programa razvoja utvrenog u dokumentima nadlenih organa u rezolucijama i drugim dokumentima. Ta podrka Agrokomercu je bila znatno drugaija, intenzvinija i konkretnija... Doli smo do saznanja i o brojnim intervencijama druga Hamdije kod banaka za obezbjeivanje sredstava, to je neto drugo nego to je neka naelna podrka. U informacijama je navedeno da je to injeno u Narodnoj banci Bosne i Hercegovine.[footnoteRef:39] S obzirom na mo koju je u to vrijeme imao Hamdija Pozderac postoji mogunost da je njegovo angaovanje u finansijskoj pomoi Agrokomercu zaista postojala, ali se postavlja jedno drugo pitanje, da li je CK SK BiH ovom odlukom natetio interesima Bosne i Hercegovine? Svim je jasno da je Bosna i Hercegovina bila meu nerazvijenim republikama Jugoslavije, a naroito Cazinska krajina, pa je sasvim logino da je ovakvom odlukom jo dodatno pogoran poloaj Bosne i Hercegovine. Meutim, stie se uticaj da je pojedinim lanovima CK bilo u prvom planu da steknu ugled u SK CKJ kako je to ve ranije reeno, a da je interes razvoja Bosne i Hercegovine bio potisnut u drugi plan. Ovakvo miljenje potvruje i odluka CK SK BiH na devetoj sjednici kada je raspravljan i sluaj Stanka Tomia lana CK SKJ i direktora RMK Zenica, koj je doivio istu sudbinu kao i Hamdija Pozderac. Neosporivo je to da su ovakvom politikom lanovi CK SK BiH znatno naruili privredne interese Bosne i Herceogovine, a brojno stanovnitvo koje tada radilo u ovim kombinatima ostavilo na milost i nemilost vrhovnoj vlasti, koja je ionako na kapaljke davala novac iz saveznoga budeta pojedinim dijelovima Jugoslavije. Slino kao Hamdija Pozderac i Stanko Tomi su proli Munir Mesihovi i Ivica Blaevi lanovi Predsjednitva SR BiH koji su bili prisiljeni podnijeti ostavke na mjesto obavljanja dunosti. Ostavke Mesihovia i Blaevia uslijedile su nakon razmatranja izvjetaja o radu Predsjednitva SR BiH, Izvrnog vijea Skuptine SRBiH i informacije RSUP a o aferi Agrokomerc. Uvodno izlaganje podnio je Mato Andri, predsjednik Predsjednitva SRBiH, vei unutranju diferencijaciju u svojim redovima, zakljuilo da postoji osnov za utvrivanje odgovornosti Munira Mesihovia i Ivice Blaevia u odnosu prema aferi Agrokomerc. Mato Andri je informisao delegate Skuptine SR BiH da je Munir Mesihovi, kao predsjednik Predsjednitva SR BiH pripremao i vodio sjednicu od 19. aprila 1987. godine na kojoj je razmatrana informacija RSUP a o nezakonitim radnjama u Agrokomercu. Predsjednitvo je ocijenilo da u raspravu o pomenutoj informaciji nije trebalo uvoditi i pisma predsjednika poslovnog odbora Agrokomerca, predsjednika Skuptine optine Velika Kladua i predsjednika OK SK Velika Kladua. Bilo je oito da su ta pisma intonirana da negiraju informacije RSUP a, da s eproblem prikae u krivom svjetlu i aktivnost orijentie u pogrenom pravcu. Iz toga je proizala ideja o dravno partijskoj komisiji koju je, uz ostale alternativne prijedloge, sugerisao Munir Mesihovi, a koja bi ispitivala istinitost nalaza organa RSUP a i, po zahtjevu autora ovih pisama, utvrivala njihovu odgovornost za nanesenu tetu ugledu Agrkomerca. Prema rijeima Andria, prijedlog formiranja ove komisije prvo je potekao od Hamdije Pozderca.[footnoteRef:40] Sada je bilo sasvim jasno da je krenula sveopta istka unutar politikih krugova Bosne i Hercegovine protiv svih onih koji su mogli biti dovedeni u bilo kakavu vezu sa Agrokomercom i Hamdijom Pozdercom. Ovakav rasplet dogaaja itekako je uticao na stanje Hamdije Pozderca koji je pod bremenom pritiska koji je vren na njega sve vie poeo da se zatvara unutar sebe i trpi optube za koje nije bio kriv. Kako je do tada slovio za ovjeka od rijei i potenja ova situacija ga je itekako pogodila, a sve se rezultiralo njegovom iznenadnom smru. Smrt Hamdije Pozderca izazvala je brojne kontraverze oko toga da li je zaista umro prirodnom smru ili u nekim drugim okolnostima, meutim jedna injenica je sasvim jasna ta god da je tano od ovog dvoje, jedna stvar je ista a to je da je sudski proces i optube na raun Hamdije Pozderca, ubrzalo njegovu smrt.[footnoteRef:41] Iako, je ljekarska istraga potvrdila da je Hamdija Pozderac umro od posljedica modanog udara svi oni koji su bili i ostali pristrasni ovom politiaru izraavaju sumnje.[footnoteRef:42] Nesumnjivo je da je plan Beograda da se likvidira Hamdija Pozderac u potpunosti uspio, a Bosna i Hercegovina je izgubila one politiare koji su mogli i bili sposobni da se odupru nareenjima iz centra. Nakon afere Agrokomerc i smrti Hamdije Pozderca dolo je do brojnih kadrovski promjena u Bosni i Hercegovini to je u razgovoru za beogradski list Borba potvrdio i lan Predsjednitva SR BiH Petar Dodik koji kae: Promene koje su izvrene nikako se ne bi mogle shvatiti kao namera da se pomaknu neke figure, a da igra ostane ista. Preduzimanjem koraka da se otklone posledice afere Agrokomerc hteli smo da stvorimo jednu novu drutvenu situaciju, tako korenito novu da se vrieme moe raunati do i od afere... Istina je da je monopol pojedinaca i grupa koji je trajao dugo vremena, moda sve od vremena ukidanja Politbiroa, vodio da izboru kadrova na nain po kome nisu dolazili najbolji, najsposobniji, najspremniji da se uhvate u kotac sa problemima vremena i da na jedan savestan, poten i efikasan nain izvravaju svoje funkcije.[footnoteRef:43] Kada se Beograd doslovno reeno rijeio Hamdije Pozderca na red su ponovno doli Hakija Pozderac i Fikret Abdi, za koje se sada smatrala da su imali kljunu ulogu u mjeninoj aferi Agrokomerca. Stie se utisak da je sam proces suenja iao ablonski, odnosno da su ova dvojica bili optueni i da im se sudilo isto onako kao i Hamdiji Pozdercu. Sve do smrti Hamdije Pozderca, ova dvojica optuenih bili su u njegovoj sjeni kao politiari i rukovodioci blago reeno druge klase. Prvo pojavljivanje pred sudom Hakije Pozderca u Bihau bilo je 3. juna 1988. godine. Optunica koja je dignuta protiv njega pozivala se na kontrarevolucionarne djelatnosti u saradnji sa Fikretom Abdiem, to je za Pozderca bilo smijeno i neistinito, a kroz cijeli sudski proces ponavljao je da je Gojko Ubiparip glavni scenarist ovog procesa. Sudski proces u Bihau Pozderac je otvorio ovim rijeima: Molio bih tubu da dokae da je u Velikoj Kladui postojala kontrarevolucionarna organizacija, koja je imala bajonete, iji su se lanovi zakleli na Bibliji, Kuranu ili nekom medaljonu da smiljeno podriju sistem. Optunica koja me tereti za kontrarevoluciju je fino napisana . ali u njoj nema nieg. Ova organizacija je bila potrebna scenaristima ovog procesa, scenaristima koji u ovome, izgleda, vide glavni izlaz iz naeg tekog stanja.[footnoteRef:44] U svojoj daljnjoj raspravi Hakija Pozderac je isticao da nema nikakve pravne sumnje da ga se optui za kontrarevolucionarne djelatnosti, a po pitanju mjenica govorio je dosta ustro i otresito.[footnoteRef:45] to se tie njegovoga stava prema Fikretu Abdiu, Hakija Pozderac, je imao jasan stav. Opisivao je Abdia kao veoma radinog ovjeka koji je prostor Cazinske krajine uzdigao na jedan zavidan nivo, a da optunica protiv njega izgleda kao da je Abdi sakupio sa sobom specijalne jedinice koje su na silu pljakale banke. Pozderac jasno ukazuje na jednaku odgovornost banaka koje sigurno ne bi suraivale da nisu imale koristi od toga. Svoju odbranu Hakija Pozderac zavrio je rijeima: Ni u pomisli, ni u podsvesti, ni bilo kojom svojom akcijom nisam radio za delo kontrarevolucije. To je stravina kleveta. Apsolutno nisam kriv, ali ne traim ustupke ni milost. Kad bih se ponovno rodio volio bih da me opet iznedri Krajina. Ona bi opet bila moja ljubav, i sve bih ovo isto radio.[footnoteRef:46] Ovo su bile rijei kojima je Hakija Pozderac jo jednom pokuao skinuti ljagu ne samo sa sebe nego i sa svoje porodice pa i cijele Krajine. Meutim, list Borba je i nakon ovih svjedoenja nastavio sa izdavanjem lanaka iji je glavni cilj bio da uradi isto ono to je uradio i njegovom bratu. Ne samo da se poricala odbrana Hakije Pozderca optuenog za kontrarevoluciju, nego se pokuavalo i ismijati ovog do tad uglednog politiara.[footnoteRef:47] Ovakav metod sudskog procesa je nastavljan tokom cijelog estog i sedmog mjeseca 1988. godine u kojima je ak vreno i meusobno ispitivanje Hakije Pozderca i Fikreta Abdia, a sve u cilju pobijanja optunice. Pozderac je u vie navrata objanjavao da jeste radio odreene poslove u interesu Krajine, ali ne i ciljano u interesu Agrokomerca, kojeg kako navodi nikada nije posjetio a da predhodno o tome nije obavjestio njegovo rukovodstvo. Odbrana Fikreta Abdia je u vie puta zahtijevala od sudije da se optueni brani sa slobode, ali takvi prijedlozi Abdievog advokata bili su odbijani. Jedan od onih koji je odigrao presudnu ulogu u optuivanju Fikreta Abdia bio je treeoptueni Alija Aleevi koji se pojavio pred sudom krajem juna 1988. godine. Inae, Aleevi je rukovodio Internom bankom od 1. aprila 1984. godine do kraja 1986. godine. Aleevi, je iznio niz optubi na raun Fikreta Abdia koji je po njemu doslovno nareivao potpisivanje mjenica.[footnoteRef:48] Iako, je i sam uestvovao u prevarama Agrokomerca, Aleevi je ve na poetku svoga suenja naveo da mu je bilo drago zbog toga jer je elio da mu se sudi bilo gdje drugo samo ne u Velikoj Kladui iz bojazi da i njegovo priznanje sudu nee biti uslieno. S toga je i sam poeo redom priznavati sva krivina djela koja je poinio na inzistiranje Fikreta Abdia. Tako je najintersantije priznanje Aleevia bilo ono u kojem je nave da je na izistiranje Nade Omerdi uestvovao u izdavanju lanih teleks - naloga, ali da je od ukupno pet naloga on znao samo za dva, a da je prvi lani teleks nalog on lino otkucao 29. decembra [34: Blao arovi, AKO sistem krenuo 1984., Borba, br. 20, 20. 1. 1988, 3.] [35: M. Mari, Optunica preti visokim kaznama, Borba, br. 64, 4.3. 1988, 3.] [36: Dragica Puonji, Svi su znali za AKO menice, Borba, br. 68, 8. 3. 1988, 2.] [37: Predsjednitvo je utvrdilo da postoji idejno politika odgovornost druga Hamdije Pozderca i predlae da centralni komitet donese odluku o pokretanju incijative da se drug Hamdija Pozderac razrijei dunosti lana Centralnog komitata Saveza komunista Jugoslavije. Predsjednitvo Centralnog komiteta ocjenjuje da je ovakva odluka nuna radi jasnog razgranienja i jaanja jedinstva u Savezu komunista Bosne i Hercegovine i radi odgovornosti ovog Centralnog komiteta pred komitetom Centralnog komitetom Saveza komunista Jugoslavije za jasan i principijelan stav o ovom pitanju., I. Mandi, Jasna razgranienja putokaz izlaska iz teke situacije, Osloboenje, br. 14165, 24. 10. 1987, 3.] [38: Prva se za rije javila Tamara Nahmijas dajui podrku Predsjednitvu CK I CK SK BiH da energino, dosljedno i beskompromisno istraju na stavu da se sve one koji su bili neposredno ukljueni u nezakonite i protivustavne radnje, koji su takvu praksu tolerisali, ili se nisu u skladu sa vlstitim obavezama i odgovornosti angaovali na njenom pravovremenom sprijeavanju, bez obzira na to gdje se nalaze, utvrdi konkretna i idejno politika drutvena i zakonska odgovornost., Ekipa izvjetavaa Osloboenja, Hamdija Pozderac odgovoran za podrku megalomanskim planovima Agrokomerca, Osloboenje, br. 14165, 24. 10. 1987, 4.] [39: Isto, 5.] [40: Ekipa izvjetavaa Osloboenja, Munir Mesihovi i Ivica Blaevi podnijeli ostavku, Osloboenje, br. 14148, 7. 11. 1987, 1.] [41: Predsjednik Predsednitva CK SKJ Boko Kruni, u ime Predsednitva i u svoje ime, uputio je porodici iznenada preminulog Hamdije Pozderca telegram sa izrazima sauea. U telegramu se istie da je borac i revolucionar Hamdija Pozderac, posvetio svoj ivot socijalizmu. Obavljajui u duem periodu najodgovornije politike i dravne funkcije u SR BiH i Fedeaciji, drug Hamdija Pozderac je dao veliki doprinos razvoju naeg socijalistikog samoupravnog drutva, jaanju bratstva i jednistva naih naroda i narodnosti i drugih tekovina revolucije, istie se u telegramu. ,Blao arovi, Umro Hamdija Pozderac, Borba, br. 98, 7. 4. 1988, 2.] [42: Prema saoptenju Centra za anesteziju i reanimaciju Univerzitetskog medicinskog centra u Sarajevu, Hamdija Pozderac je bio primarno smjeten na Neuroloku kliniku u Sarajevu u utorak 29. marta zbog modanog udara. Po obavljenim dijagnostikim pretragama ustanovljeno je da se radi o tekoj i globalnoj cerebrovaskularnoj isuficijenciji sa infarktom mozga lijeve strane i istovremeno krvarenje u mozgu sa desne strane. Stanje pacijenta od prijema u bolnicu bilo je izuzetno teko, karakterizirano poremeajem svijesti i oduzetou tijela desne strane., Osloboenje, Umro Hamdija Pozderac, br. 14296, 7. 4. 1988, 2.] [43: Momilo orgovi, Igra nee ostati ista, Borba, br. 139, 18. 5. 1988, 5.] [44: Roksanda Nini, Vie govor nego odgovor, Borba, br. 157, 4 5. 6. 1988, 6.] [45: Jasno mi je da bi trebalo da govorimo o menicama, a ne o politici. Ali ja nemam veze sa menicama, pa o njima nemam ta ni da kaem. Inae slaem se da treba razgovarati o menicama, i o meusobnom plaanju, kao i o eventualnim protivzakonitim radnjama. Ali pitam se da li su Agrokomerc i Fikret Abdi izmislili menice ili je to normalno sredstvo plaanja., Isto.] [46: Roksanda Nini, Optunica je moja odbrana, Borba, br. 160, 8. 6. 1988, 3.] [47: Komentar govora koji je Hakija Pozderac, doskora jedan od bez sumnje najmonijih ljudi u Bosni i Hercegovini, sada u zatvoru, zbog kontrarevolucionarnog djelovanja u aferi Agrokomerc, odrao u petak prvog dana svoje odbrane pred bihakim sudom mogue je svesti u jednu reenicu: Fikret Abdi bivi presednik Poslovnog odbora Agrokomerc, mogao bi komotno da da otkaz tabu svoje odbrane ( etiri advokata i jedan ekonomski savetnik), jer ga niko tako uspeno i svesrdno nije branio kao Hakija Pozderac., Roksanda Nini, Sve je tano ali nije kontrarevolucija, Borba, 1br. 58, 6. 6. 1988, 3.] [48: Ako neko upita po ijem je to nalogu, recite im da je to po nalogu boga Fikreta Abdia, parafrazirao je rijei svoga predsjednika Alija Aleevi., E. Habul i I. Mandi, Po nalogu svemonog Fikreta, Osloboenje, br. 14379, 1. 7. 1988, 5.]

1986. godine. Svjedoenje Alije Aleevia donijelo je i odreene promjene po pitanju Hakije Pozderca, koji se takoer naao na njegovom udaru, a koje ga veu za pomo Agrokomercu u dobijanju kredita. Tako je Aleevi pre Viim sudom u Bihau za Hakiju Pozderca rekao: Konkretna pomo, Hakije Pozderca, odnosi se na otvaranje akreditiva u Ljubljanskoj banci u Sarajevu i u Rijekoj banci. Takoer mi je i direktor ove banke Josip Grgi rekao da su kod njega u posjeti bili Abdi i Pozderac. Pozderac nije prisustvovao sastancima sa bankarima, ali je zato prisutvovao rukovima gdje je konano ugovoren posao o eskontu mjenica. Jednom prilikom Abdi mi je rako da ga svaki posjet Hakije kota izmeu 10 i 20 milijardi dinara, te da je Pozderac i odreivao lokalitete za odreene objekte, kao to je onaj u Peigradu u sluaju tvornice kolaa. Meutim, smatram da Hakija Pozderac nije znao za lane telekse.[footnoteRef:49] Ovakva svjedoenja Alije Aleevia jo vie su produila sudski proces protiv optuenih u aferi Agrokomerc tako da se kraj ovog proces nije nazirao ni izbliza.[footnoteRef:50] Daljni sudski proces uglavnom se svodio na odbranu Fikreta Abdia u mjeninoj aferi protiv svih onih koji su svjedoili protiv njega, i kojeg su okrivljavali da je brojne radnike Agrokomerca drao svih tih godina u sljepilu. Sam sudski proces polagano je dobijao jedan drugaiji epilog, pa i sami novinski listovi Osloboenje i Borba esto svoje lanke poinju sa dosta slinim frazama kao to su : U Bihau nita novo, Do kad e trajati sudski maraton i drugim slinim frazama. Nakon to je bilo jasno da e se sudski proces otegnuti, u prvi plan je izbijalo pitanje nastavka proizvodnje u pogonima Agrokomerca. Iako je predsjednitvo SR BiH u augustu 1988. godine osiguralo 10 milijardi dinara za nastavak djelovanja, Agrokomerc je ipak iz dana u dan biljeio znatne gubitke. [49: E. Habul i I. Mandi, Aleevi rui mit, Osloboenje, br. 14378, 30. 6. 1988, 5.] [50: Nakon prve faze suenja, na red dolaze mnogobrojni svjedoci ( za sada njih tri stotine) , pa vjetaci... tako da je teko predvidjeti do kada e trajati ovaj maratonski proces. N. Idrizovi, Proces tek na poetku, Osloboenje, br. 14390, 22. 7. 1988, 5.]

Karikatura[footnoteRef:51] [51: I. Mandi, Advokat otkazao punomoje, Osloboenje, br. 14631, 14. 3. 1989, 5.]

Sudski proces za kojim je javnost ve odavno izgubila interes zbog izlaganja niza svjedoka ija je uloga u samoj aferi bila manja u odnosu na ranija svjedoenja krupnih aktera, donijela je u prvi plan jednu drugu priu. To je bila pria o sanaciji Agrokomerca i uspostavljanju novog rukovodstva. Najvei interes za spaavanje ovog velikokladukog kombinata izkazalo je svakako Predsjednitvo SR BiH. Kao prvog ovjeka Agrokomerca javnost je vidjela u strunjaku iz oblasti agrara ing. Osmanu Piriji[footnoteRef:52], profesoru na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Prija je u vie navrata isticao da ve ima razraen plan o izbavljanju Agrokomerca iz teke situacije, ali da se na u Poslovnom odboru Agrokomerca moe zadrati najvie godinu i po dana. Agrokomerc je sada poeo polagano, ali sigurno da se vraa, meutim jedna stvar bila je sasvim jasna, a to je nedostinost ranijeg razvoja. Jedna od kljunih stvari po pitanju Agrokomerca bila je odluka Skuptine SR BiH da usvoji paket kojim je skinuta hipoteka sa mjeninog duga Agrokomerca.[footnoteRef:53] Nakon ovakve odluke Agrokomerc je zapoeo sa radom i ponovnom proizvodnjom. Nakon usvajanja mjera RIV a na posljednjoj sjednici Skuptine SR BiH, Agrokomerc biljei porast intresovanja partnera iz zemlje i inostranstva za saradnju.Ovih dana sklopljen je ugovor sa jednom italijanskom firmom za izvoz 1. 200 tona krastavaca. [footnoteRef:54] Nesumnjivo je da je ovakvom odlukom Skuptine SR BiH, poelo polagano privoenje afere kraju i donoenje oduke o kanjavanju poiniteljima. Stanovnitvo Cazinske krajine, poelo je vjerovati da e Agrokmerc ponovno stati na noge i postati isti onakav gigant kaka je bio prije afere. [52: Osmana Piriju imenovao je RIV, a inae bio je lan mostarskoga HEPOK a. To je bio jedan ozbiljan, pametan i veoma poten ovjek koji je znao ta mora raditi sa Agrokomercom. Njegova srea je bila i ta da je tad ukinut zakon ( misli na zakon koji je do tada branio koritenje osnovnih sredstava za finansiranje) pa se sada mogao koristiti novac iz osnovnih sredstava za finansiranje, to je do tada bilo kanjivo. Pirija je doveo komisiju koja je izvrila procjenu Agrokomerca na oko 4, 7 milijardi dolara mada mislim da na vie mjesta pie 3, 6, ali ja odgovorno tvrdim da je 4, 7 milijardi tana informacija. Pregledao je sve papire ( misli na Osmana Piriju, D.D) i rekao Fikretu Abdiu da nikome niije duan nego da su njemu ljudi duni.] [53: U raspravu, iji ishod za Agrokomerc znai start za povratak na trite ukljuio se i Osamn Pirija, te u najkraim crtama izloio svoje vienje pristupanja sanaciji Agrokomerca, dotiui se i svega onoga to trenutno za takav poduhvat nedostaje. Skidanje mjeninog duga za Piriju predstavlja samo jednu od mjera kojima s emoe postii sanacioni cilj., E. Habul, Skinuta hipoteka sa mjeninog duga, Osloboenje, br. 14613, 24. 2. 1989, 3.] [54: N., Agrokomerc hvata zalet, Osloboenje, br. 14646, 29. 3. 1989]

Izricanje presude

Nakon gotovo dvadeset i dva mjeseca trajanja sudskoga postupka oko mjenine afere koja je potresla Agrokomerc, sluaj se polagano privodio kraju. U cjelokupnom sudskom procesu broj optuenih se popeo na dvadeset i etiri, a svoje uee kao svjedoci uzelo je preko tri stotine svjedoka. U samome poetku kada je u augustu 1987. godine otkrivena afera prvooptuenom Fikretu Abdiu i drugim sauesnicima su ljepljene etikete koje su se i nisu i jesu mogle vezati za njihova imena. Tako se u poetku optuba uglavnom odnosila na mjeninu aferu da bi sa vremenom neki bili optueni i za kontrarevolucionarne djelatnosti. Na kraju je cjelokupan sudski proces otiao u sasvim drugaijem smjeru. Konanu presudu predsjedavajuu sudskog Vijea u Bihau Rifat Konji je donijeo 26. decembra 1989. godine. Prvooptueni Fikret Abdi, kojeg su nakon izricanja presude pred bihakom sudnicom ekale hiljade Krajinika, osuen je na kaznu zatvora u trajanju od tri godine i est meseci, za zloupotrebu ovlaenja u privredi, i u trajanju od osam meseci za zloupotrebu poloaja u cilju pribavljanja imovinske koristi, odnosno na jedinstvenu kaznu od etiri godine, s tim to mu se u nju rauna i vreme provedeno u zatvoru. Bivi prvi ovek Agrokomerca osim po pravosnanosti presude nakon izdrane zatvorske kazne dve godine nee moi da obavlja raniju funkciju ili dunosti vezane za raspolaganje drutvenom imovinom. Prema presudi bivem direktoru Interne banke Agrokomerca, Aliji Aleeviu izreena je kazna zatvora u jedinstvenom trajanju od dve godine, presedniku Poslovnog odbora Bihake banke Josipu Grgiu od godinu i po, a bankarima Ismetu Jonuzoviu i Muji Vukoviu od po godinu dana. Ibrahim Ianovi lan Poslovodnog odbora Agrokomerca osuen je na zatvorsku kaznu u trajanju od godinu i po, dok bi Muhamed Osmanagi u zatvoru trebao provesti jednu godinu i jedan mesec. Nadi Omerdi, Maliku Pozdercu i Asimu Kajtezoviu izreene su kazne estomesenog pritvora, a istovetne, ali uslovne, i Ahmetu Sarajliji, Rajku Steviu i Stoji Dragosavljeviu.[footnoteRef:55] Jedini koji nije dobio kaznu nakon izricanja presude bio je Hamid erimagi koji je osloboen svih optubi. Iz razgovora sa Mujom Vukoviem lako se moglo opaziti da je prije izricanja same presude, bilo sasvim jasno da je cilj afere bilo unitenje Agrokomerca, a ne kako se to u poetku se inilo trpanje optuenika iza zatvorskih reetaka na dui vremenski period.[footnoteRef:56] [55: H. Bievi, Abdiu etiri godine zatvora, Borba, br. 361, 27. 12. 1989, 14.] [56: Kad smo sjeli niko nije davao nikakve znakove, ali kad sam pogeldao prema sudiji onda mi je Mira ( misli na porotnicu Mirjanu Gali, D.D) namignula tako da sam odmah znao da e kazna biti mala. Kad mi je sudija rekao da sam dobio godinu dana zatvora, odmah sam otiao u Centar ( ugostiteljska radnja nedaleko od Suda, D.D),. Narod se masovno veselio, to je na svakoj raskrsnici bilo peenje., razgovor sa Mujom Vukoviem, Biha, 5. 7. 2013.]

Prilog 1:Dijelovi krivine presude Vieg suda u Bihau, 26. 12. 1989.g. (vlasnitvo Muje Vukovia)Zakljuak

Kada razmatramo u cjelosti aferu Agrokomerc i cijeli sudski proces koji je voen moemo rei da je ovaj akt bio u potpunosti nepotreban cjelokupnom bosansko hercegovakome drutvu. Meutim, teko je govoriti o ovoj aferi, a ne otrgnuti se miljenju da je ona ukazal na sve slabosti Bosne i Hercegovine, kao i na nemo njenih politiara da se odupru jakom srpskome lobiju koji je vladao u Jugoslaviji. Ovom aferom ukazalo se na podjeljenost bosanskih politiara koji su u vodili velike borbe u vrijeme smjenjivanja vlasti. injenica da je sudski proces trajao skoro dvije godine u potpunosti je zanemarivan od strane ne samo politiara nego i javnosti, koja je u potpunosti potisnula razmiljanje o tome koliku tetu je takvo odugovlaenje nanijelo ne samo Cazinskoj krajini i njenome stanovnitvu, nego i cijeloj Bosni i Hercegovini. Dugo vremena ovaj prostor bio je zanemaraivan od strane centralne vlasti i ba u vrijeme kada se oekivalo da je stao na noge dogdila se afera. Meutim, ta injenica ne bi bila toliko bolna da je afera otkrivena od strnane medija iz Bosne i Hercegovine, nego od strane beogradskoga lista Borbe. To je upravo bio povod da se tek nakon odreenog vremena, a naraoito poslije rata, pone sa brojnim pekulacijama oko toga da je afera u cjelosti bila montirana. Ali, razmiljati o takvim stvarima u dananje vrijeme potpuno je apsurdno jer teta koja je naneena ostala je ne sanirana do danas. Ne bi udilo da je afera Agrokomerc bila jedina u Bosni i Herceogvini, treba se prisjetiti da je ovakavih afera u bilo znatno vie prisjetimo se samo afere Neum. Ovakve injenice ukazuju samo na jednu pomisao, a to je da je ruenje Bosne i Hercegovine kako politiki tako i privredno bilo pomno isplanirano. Sve te stvari ne bi bile toliko bolne da afere koje su se desile u Bosni nisu zaista imale opravdane razloge za njihovo podizanje, treba samo napomenuti da je novinar Borbe Zvonko Azdejkovi navodno sve informacije veza za aferu Agrokomerc otkrio sluajui priu u jednoj kafani. Ne zna se da li gore to to je ruenje Bosne i Hercegovine poivalo na kafanskim priama ili to je kasnije e se pokazati dolo sa druge strane Drine, strane koja je samo pet godina kasnije krenula u otvorenu agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Sve i da jesu postojali razlozi za podizanje optunice protiv Fikreta Abdia, a kasnije e se pokazati da su postojale odreene sumnje, nije se smjelo dozvoliti da se bilo ko mijea u rjeavanje ovog problema. Bosna i Hercegovina, odnosno Predsjednitvo SR BiH trebalo je zauzeti jak stav i samo rjeavati probleme unutar svoje kue. Meutim, ovaj in pokazao je jo jednom da je Bosna i Hercegovina imala slab stav u jugoslovenskoj politici koji ju je pratio cijelo vrijeme dok se nalazila u sastavu jugoslavije. joe jednom se pokazalo da se hrvatski i srpski lobi bio superioran. Nakon izbijanja afere stie se utisak da je veini naroda bilo bitno i interesantno da je neko optuen i da se neto deava u dravi, pa bio to makar i Fikret Abdi koji je hranio skoro pola Cazinske krajine. Ako izuzmemo ono to je on uradio tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, miljenja sam da je cijela Bosna i Hercegovina trebala stati iza njega i Agrokomerca i ne dozvoliti da jedan beogradski list uniti prosperitet jednog velikog dijela Bosne i Hercegovine Cazinske krajine. Da stvar bude jo gora aferu je pokrenuo list kojem je Bosanska krajina odnosno selo Drini pruilo utoite i gdje je tampan tokom 1943. i 1944. godine, a meta Borbe je upravo bilo to podruje.

IZVORI I LITERATURA :

IZVORI:a) Intervjui Razgovor sa Mujom Vukoviem, Biha ( 5. 7. 2013.)LITERATURA:a) Knjige Filipovi, Muhamed, Afera Agrokomerc i smrt Hamdije Pozderca, TDP, Sarajevo, 2008, 39. Hirki, Ramo, Na tragu zloina u Cazinskoj krajini, NITP Bonjak, Biha, 1997, Mulaosmanovi, Admir, Bihaka Krajina 1971. 1991., Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo, 2010, 76.

b) Novine Borba ( Beograd) Osloboenje ( Sarajevo)

S A D R A J:

UVOD........................................................................................................................................1Uspostava Agrokomerca i razvoj Cazinske krajine....................................................................4Poetak afere i otkrivanje mjenica bez pokria..........................................................................7Marginaliziranje onih koji su imali odnos sa Agrokomercom..................................................111.1 Krah Cazinske krajine................................................................................................................121.2 Pokuaj sanacije Agrokomerca..........................................................................14Suenje akterima afere i smrt Hamdije Pozderca.....................................................................19Izricanje presude.......................................................................................................................28Zakljuak...................................................................................................................................31IZVORI I LITERATURA........................................................................................................33

32