afrika skripta

Regionalna geografija Afrike

SPECIFINOST AFRIKE KAO ODRAZ NJEZINA POLOAJAPoloajem se Afrika razlikuje od ostalih kontinenata june hemisfere, to se odraava u specifinom rasporedu njezina stanovnitva i naina privrednog iskoritavanja pojedinih podruja tog kontinenta.

Ekvator dijeli Afriku na dvije gotovo jednake polovice, koje dopiru samo do suptropskih irina.

U pravcu sjever-jug afrika se prua na udaljenosti od oko 8.000 km.

Najsjevernija toka je rt Blanco (3721 s..).

Najjunija toka je rt Agulhas (3451 j..).

Zbog poloaja Afrike u odnosu prema ekvatoru, nju karakterizira simetrian raspored svih tropskih i suptropskih klimatsko-vegetacijskih podruja koja je paralelna s ekvatorom. Simetrija nije potpuna zbog prostranije sjeverne polovice, koja je i znatno ira od june polovice.

Najvea irina Afrike je izmeu krajnje istone toke (rt Guardafui) i krajnje zapadne toke (rt Verde) i iznosi oko 7500 km. Krajnje toke najireg dijela Afrike gotovo su na istoj g.., ali neto sjevernije od 10 .

Kontinent29 331 883 km2

Podruje sjeverno od ekvatora19 954 116 km2

Podruje juno od ekvatora 9 377 767 km2

Madagaskar i ostali otoci 617 824 km2

Kontinent i otoci29 964 707 km2

Vodene povrine 220 000 km2

Najvei dio Afrike smjeten je izmeu obiju obratnica, pa je Afrika tipian kontinent tropskih karakteristika. U tropima se nalazi 75% afrike povrine.

Tropskim obiljejima Afrika se bitno razlikuje ne samo od ostalih kontinenata june polutke, ve i od ostalih kontinenata. Juna Amerika je mnogo junija. Ekvator prolazi njezinom sjevernom polovicom. Ni najsjeverniji dijelovi june Amerike ne dopiru do sjeverne granice tropa. Znatni dijelovi june Amerike proteu se u zonu umjerene klime. Juna Amerika zbog toga nema simetrian raspored klimatsko-vegetacijskih zona.

Sjeverna (mediteranska) & crna (tropska) Afrika

Unato navedenoj specifinosti, pojedina se afrika podruja znatno razlikuju. Mediteransko podruje Afrike uvijek je bilo dio mediteranskog svijeta. Dok je od tropskog dijela Afrike odvojeno prostranom saharskom pustinjom, ono se veoma pribliava Europi, naroito kod Gibraltara (13 km) i Sicilskih vrata (146 km).

Nema nikakve razlike u prirodnim osobinama susjednog afrikog i europskog prostora. Izmeu susjednih obala vrila su se i jaka politika i kulturna proimanja. Veze izmeu mediteranske Afrike i Europe jae su nego izmeu mediteranske i tropske Afrike.

Na sjeveroistoku se kontinent neposredno vee za Aziju 250 km irokim pustinjskim pojasom izmeu Sredozemlja i Akapskog zaljeva, odn. uskom potolinom Crvenog mora. Nema vidljive pejzane ni kulturne granice izmeu sjeverne Afrike i susjedne Azije. Na objema stranama nalaze se prostrane pjeane pustinje. Izmeu susjednih podruja razmjenjivala su se dobra i mijeale kulture Afrike i Azije. Sredozemlje povezuje primorska podruja triju susjednih kontinenata.

U ranoj su se povijesti preko sjeverne Afrike irili utjecaji Feniana, Grka i Rimljana.

Preko Aleksandrije i Kartage irilo se kranstvo koje je kasnije preplavljeno arapsko-islamskim utjecajem. Kroz uska vrata Gibraltara utjecaj islama je prodro i na Pirinejski poluotok, uinivi tako jugozapadni dio Europe za nekoliko stoljea predstraom orijenta.

Sahara je bila vea prometna zapreka nego Sredozemno i Crveno more. Zbog toga je stari kulturni svijet Sredozemlja imao maglovita znanja i predodbe o veem dijelu afrikog prostora juno od Sahare. Slabo poznati karavanski putovi.

Zbog ranog upoznavanja sjeverne Afrike ovaj se kontinent esto ubraja u sklop kontinenata staroga svijeta. Afriki je prostor juno od Sahare toliko novi svijet koliko i juna Amerika i Australija. Tropska je Afrika mlaa od navedenih lanova novoga svijeta jer je kasnije upoznata i kolonizirana. Zbog nepristupanosti, masa stanovnitva june polovice nije imala gotovo nikakve kontakte s vanjskim svijetom. Poeci upoznavanja tropske i june Afrike datiraju tek od 15. st., kada je trgovina iz Sredozemlja bila skrenuta na Atlantski ocean. Arapski su trgovci stoljeima trgovali uzdu istone Afrike obale te postepeno prodirali i u unutranjost kontinenta.

Atlantsko obalno podruje postepeno se upoznaje tek prodiranjem europskog mediteranskog svijeta, od kraja 15. st. Zbog povoljnije klime najranije su naseljeni i preobraeni juni dijelovi crne Afrike, a ne tropska podruja blia Europi.Niska i visoka Afrika

Reljef Afrike dosta je jednolian - visinske razlike nisu velike.

Podruja 2000m ograniena na samo oko 2,3% povrine. Prevladavaju prostori u visinama 200 - 2 000 m (82,6%).

SHAPE \* MERGEFORMAT

Najvei dio Afrike sastoji se od golemog bloka starih stijena. Taj je stari masiv nekad pripadao jedinstvenom kontinentu Gondvani, koja se kasnije raskomadala, a obuhvaala je preteni dio Afrike, istoni dio june Amerike, Arabiju, Indiju i zapadni dio Australije. Samo krajnji sjeverni i juni dijelovi Afrike pripadaju mlaem nabiranju i preteno su sastavljeni od stijena nastalih nabiranjem u srednjem tercijaru (preteno Atlaske planine), odn. izmeu devona i tercijara (preteito Kapske planine)

Stijene tog starog masiva uglavnom su pretkambrijske starosti. Najstarije stijene potjeu iz razdoblja prije 3,2 mlrd. god. Naknadno su vrlo poremeene, denudirane i metamorfozirane pa su bogate rudama. Uglavnom su to kristalasti kriljci, graniti i gnajsevi.

Stijene starog masiva izbijaju na povrinu na mnogim mjestima, naroito u zapadnoj Africi, Zairu, mjestimino u unutranjosti Sahare i na visokim ravnjacima jugozapadne i jugoistone Afrike. Postkambrijska nabiranja i vertikalni pokreti omoguili su prodiranje mora i jezera, u kojima se na staru podlogu taloio mlai sedimentni pokrov.

Na dananji reljef odluujui su mlai tektonski pokreti, nastali u vrijeme tercijarnog nabiranja mlaih planina. Dolo je do komadanja kontinenta. Pojedini njegovi dijelovi su izdignuti, a drugi su potonuli. Naroito su poznati srednjoafriki i istonoafriki tektonski jarak.

Uz rasjede su nastale vulkanske planine (Kilimandaro, Kamerun) i vulkanski pokrovi golemih prostranstava (u Etiopiji, istonoafrikom jezerskom podruju, Haru u Libijskom dijelu Sahare). Pleistocen je bio karakteriziran smjenom vlanih i suhih razdoblja. SHAPE \* MERGEFORMAT

Unato navedenoj monotonosti reljefa mogu se izdvojiti dva visinska afrika podruja:

1) Niska Afrika - visine uglavnom ne prelaze 500 m

2) Visoka Afrika najvei dio je 1 000 m iznad mora

Granica: od ua rijeke Kunene prema Crvenom moru

SHAPE \* MERGEFORMAT

1) NISKA AFRIKAZaprema najvei dio sjevernog i zapadnog dijela afrikog prostora.

Iako prevladavaju visine 500 000 st.), vano uporite na ulazu u Gibraltarski tjesnac.

Marokanska Mezeta: zaprema gotovo Maroka; ograniena je dolinom Sebou, Srednjim i Visokim Atlasom i Atlantikom: graena je uglavnom od krednih i tercijarnih stijena na staroj kristalastoj podlozi. Rijeke se napajaju vodom s Atlasa pa omoguuju navodnjavanje u obalnoj nizini. Bin el Uidan - brana na rijeci Qum el Riba, 1,5 mil. m3. El. Energija za obalnu nizinu, ukljuujui Casablancu. Obalna nizina gospodarski vrijednija od unutranjosti. 1/20 zemlje i 1/5 stanovnitva; maritimna klima (10 do 25C), padaline do 400 mm ali nema sue zbog visoke relativne vlage zraka. Obala je niska i nerazvedena ali su se sva vanija naselja razvila na obali; znaajna je poljoprivreda, naroito uzgoj ranog povra.

Casablanca (Ed dar el Beida)-o. 3 milijuna st. Gospodarsko sredite i najvei grad Maroka. Razvio se na razmei izmeu doline Sebou i obalne nizine; preko luke se izvozi najvei dio fosfata koji se vade u visokoj Mezeti. Grad su osnovali Potrugalci 1515.Safi-druga po vanosti luka Maroka, ind. Sredite-prerada ribe i proizvodnja umjetnog gnojiva.Visoka Mezeta-izmeu obalne ravnice i grebena Atlasa, teko je prohodna i uglavnom je naseljena berberskim stanovnitvom. Klima uglavnom suha kontinentalna. Gospodarski vaan kraj zbog fosfata- Khouribga i Jussufia. Eksploatacija fosfata zapoela je 1921. Ruda sadri oko 80% istih fosfata koji se uglavnom izvoze preko Casablance. U sredinjem dijelu Mezete prevladavaju vapnenake stijene; siromaan kraj, najvaniji grad je Marrakesh (o. 800 000 st.), glavni grad junog Maroka u dolini Tensift; ishodite starih karavanskih puteva kroz Saharu, poznato sajmite. Planinski Maroko: podruje Srednjeg i visokog Atlasa; granica izmeu atlantske i saharske regije; izvorino podruje svih vanijih marokanskih vodotoka; otra klima, iznad 1000 m snijeg od prosinca do oujka; ume cedra; stanovnitvo uglavnom berbersko. Najvii vrh Jebel ToubkalIzmeu Atlasa i Antiatlasa nalazi se dolina Sous koja ima ublaene saharske klimatske karakteristike; > 200 mm padalina, drvee argan- dobiva se ulje od njegova ploda, raste na povrini od oko 600 000 ha. Podruje ima jak emigracijski karakter, oko 1/3 stanovnitva danas ivi u inozemstvu; glavno sredite je Agadir, vana ribarska luka.

Saharski Maroko: podruje istono od planinske jezgre, stjenoviti ravnjaci i duboko usjeene doline, rijetka vegetacija, zemljoradnja je slaba i uglavnom se prakticira transumantno stoarstvo. Stanovnitvo: gue naseljen od ostalih atlaskih zemalja ali je stanovnitvo nejednako rasporeeno. Marokanci-mjeavina berbera i Arapa, arapski element prevladava na sjeveru, berberski na jugu, oko stanovnitva ima berberske korijene, intenzivno je rasno mijeanje, ima oko 100 000 Europljana (Francuzi) te oko 12 000 idova i manji broj crnaca.

Godinji porast stanovnitva iznosi oko 1,6%: N 22; M 6 promila. Oekivano trajanje ivota: M 68g.; 72 g. Vie od 98% stanovnika su sunitski muslimani. Otprilike polovica stanovnitva ivi u gradovima.

Gospodarstvo: uglavnom poljoprivredna zemlja; 22% zemlje je obraeno, industrija je u razvoju, inflacija je niska, a rastu i prihodi od turizma. Godine 1992. zapoet je proces privatizacije gospodarstva.

Poljoprivreda: glavni proizvodi su eerna repa (>3 mil. t) i penica (3,3 mil. t); ostali proizvodi: jeam 1,5 mil. t; krumpir 1,2 mil. t, voe, povre, masline, datulje.

Stoarstvo: 17,3 milijuna ovaca; 5,2 mil. koza; 2,66 mil. grla stoke.

Ribarstvo: godinje se ulovi oko 750 000 t ribe uglavnom na Atlantiku; gl. luke: Agadir, Safi, Casablanca. Primarne djelatnosti zapoljavaju 40% stanovnika.

Industrija: uglavnom manji pogoni tekstilne i prehrambene proizvodnje. Jae je razvijena kemijska industrija, proizvodi se oko milijun tona umjetnog gnojiva na bazi fosfata; postoji i nekoliko rafinerija nafte jer je Maroko njen uvoznik.

Rudarstvo: fosfati, godinja proizvodnja 21,5 milijuna t. Osim fosfata vade se u manjim koliinama ugljen, cink, eljezo i olovo.

Vani su i proizvodi malog obrta, uglavnom tapiserije i sagovi koji imaju i umjetniku vrijednost. U sekundarnim djelatnostima zaposleno je tek 15% stanovnitva.

Promet i trgovina: Razvijena je luka mrea: Casablanca, Agadir, Kenitra, Tanger, Safi.

Oko 1 900 km eljeznikih pruga, uglavnom od rudnika fosfata do obale; 57 000 km cesta, 56% s tvrdom podlogom.

Izvoz: 7,4 mlrd $: fosfati, fosforna kiselina, voe, meso, penica, riba.

Uvoz: industrijska roba, hrana, gorivo, 11,5 mlrd $.

Prihodi od turizma i od marokanskih radnika u inozemstvu uravnoteavaju negativnu platnu bilancu drave.NARODNA DEMOKRATSKA REPUBLIKA ALIRPovrina. 2,38 mil. km2 (2. u Africi)

34 milijuna st. (14 st./km2)

Gl. grad: Alir (o. 4 milijuna st.)

BDP (per capita): 2000$

Geografski smjetaj: NW Afrike; granii s Marokom na W, s Mauritanijom i Malijem na SW, s Nigerom na SE te s Tunisom i Libijom na E. Na N obala Sredozemnog mora. Nezavisna drava od 1962.(Francuska). Danas ima upravu s dominantnom ulogom vojske. Stalni sukobi s islamskim militantima onemoguuju stabilan razvoj zemlje.

Prirodna osnova

Reljef i geoloka graa:Okosnicu ini 60-150 km irok pojas uz Sredozemno more Tell. Obuhvaa tek oko 15% povrine Alira i >85% stanovnika. Oko 85% ini juni Alir kojim dominira saharska pustinja.

Obalna ravnica je uska i ispresjecana mnogobrojnim dolinama koje ine osnovicu alirske agrarne proizvodnje. Ispunjena je uglavnom marinskim a neto manje kopnenim neogenim sedimentima.

Ravnjak otova: Od Maroka do depresije Hodne (izmeu Tella i saharskog Atlasa). Zavala ispunjena neogenim kopnenim sedimentima nastalih nanoenjem s okolnih planina; ravnjaci prosjene visine 1000 do 1200 m; zaostale depresije otovi ili slana jezera (Rhadbi i Chergui). Kraj otvoren prema Sahari.

Alirska Sahara; od Atlasa do gorja Ahhagar; slabo naseljen kraj osim u oazama (Gurara, Tuat i Tidikelt).

Klimatska obiljeja:

Tell- tipima sredozemna klima suhih i vruih ljeta i toplih, vlanijih zima. Najvanije podruje Alira; 400 do 1000 mm padalina, ljetne temperature 25,5C, zimske 11,1C. Ravnjak otova i Atlas od 200 do 400 mm; u Sahari svugdje manje od 130 mm.

Klimatske prilike pogorava vjetar chehili koji pue iz junog kvadranta (slino kao u Egiptu).Vegetacijski pokrov:Sjever zemlje izloen je snanoj deforestaciji i prevelikoj ispai; ume su se zadrale samo u visokim prostorima Atlasa i Tella.0,8% povrine pokriveno je umama; uglavnom cedar i razne vrste hrasta (ukljuujui i plutnjak).Nie zone prekrivene su ikarom, a u sredozemnom primorju javlja se makija. Ravnjak otova uglavnom je ogoljen uz sporadine zone stepske vegetacije.

Postoji 250 endemskih vrsta biljaka; planira se zakonom zatititi 5% dravnog teritorija. Ekoloki je najugroeniji prostor sredozemnog priobalja gdje je najvea koncentracija stanovnitva i industrije

Stanovnitvo:

Osnovne karakteristike: nagli porast broja stanovnika, visok udio mladog stanovnitva (1/3 stanovnika mlaa je od 15 g.). God. 1980. 18,7 mil. st.; 1983. 20,3 mil. st.; 1989. 24,3 mil. st.; 2003. o. 34 mil. Veinu stanovnika ine Berberi i Arapi. Do 1962. u Aliru je ivjelo i oko milijun europskih doseljenika (uglavnom Francuzi). Postojala je i idovska zajednica s oko 150 000 ljudi. Danas Europljani i idovi ine oko 1% stanovnitva. Velika veina stanovnitva su sunitski muslimani. Oekivano trajanje ivota M 71 g, 74 g. Godinji porast st. 1,3%: N 17, M 4 promila.

Stanovnitvo je veinski berberskog ne arapskog porijekla ali je znatno izmijeano. isto berbersko st. ivi u Kabiliji na istoku zemlje; esti su zahtjevi za odcjepljenjem zbog podreenog poloaja.

Povijesno-geografski razvoj:

Berberi-prvo poznato stanovnitvo; u 12. st. pr. Kr. Feniani uspostavljaju kolonije na obali. 106. g. pr. Kr. Rimljani zaposjedaju itavu sjevernu Afriku. Rimsku vlast u 5. st. rue Vandali koji su na prostoru sj. Afrike uspostavili svoju dravu (doli s Pirinejskog poluotoka). Justinijan u 6. st. vraa ovo podruje pod rimsku vlast. Polovicom 7. st. arapsko osvajanje, islam postaje dominantna religija. Godine 1518. Turci zauzimaju obalni prostor (gusarenje- Barbarossa). Francuzi 1830.g. FLN nacionalni front za osloboenje, osnovan 1954. Zapoinje rat u Aliru. Milijun poginulih na alirskoj strani ( od ukupno 9 milijuna st. tada u Aliru). Slubeni zavretak rata u srpnju 1962. Ahmed Ben Bella prvi predsjednik nezavisnog Alira. 1989. uveden je viestranaki sustav.1991. provedeni su prvi viestranaki izbori od nezavisnosti, pobjedila je Islamska Fronta Spasa (IFS), slubena vlada odbila je priznati rezultate izbora, u zemlji izbija sukob; poginulo je oko 100 000 ljudi. 2001. izbija berberska pobuna u Kabiliji. 2002. berberski priznat kao slubeni jezik.

SJEVEROISTONA AFRIKASjeveroistona Afrika:

Egipat, Libija, Sudan

Povrina: 5,2 mil. km2; oko 127 milijuna st.

Egipat 81 mil; Libija 6 mil; Sudan 41 mil. stanovnika.

Geopolitiki mlado podruje ije se granice odreuju od poetka 19. st.

Ponilje okosnica demografskog razvoja regije; 90% stanovnitva regije; sekundarne zone: libijsko primorje i zona uz Sueski kanal.

Ogranienost agrarnih povrina posljedica nepovoljnih klimatskih prilika, male koliine padalina Kairo 33 mm, Libijsko primorje 300-500 mm uz realtivno visoke temperature.

Agrarna civilizacija stara vie od 5000 godina, u kasnijoj fazi okrenutost prema Sredozemlju; Smjenjuju se Rimsko Crastvo, Bizant, Arapi, Turci; od kraja 18. st. Francuzi i Britanci. Sueski kanal (otvoren 1869.) najznaajnija geostrateka zona ire regije globalna vanost

ARAPSKA REPUBLIKA EGIPATOsnovna geografska obiljeja:

Povrina 997 739 km2, stanovnitvo: oko 81 mil.

Glavni gard: Kairo ( arap. Al-Qahira)

Slubeni jezik: arapski

BDP (per capita): 1360 $ (World Bank 2006)

Klima:Preteno pustinjska s dva godinja doba (ljeto i zima), temperature donekle ublaavaju prevladavajui sjeverni vjetrovi, velik kontrast izmeu sredozemne obale i pustinjske unutranjosti.

Padaline: neredovite i rijetke; Kairo tek 33 mm godinje; neto je povoljnija situacija na obali Sredozemnog mora gdje kiu donose etezijska strujanja s Atlantskog oceana (Aleksandrija 214 mm preteno u zimskim mjesecima). Temperature: Wadi Halfa: sijeanj 15C, srpanj 32C;Kairo: sijeanj 12,5C, srpanj 27,3CKahmsun-vjetar s S i SW koji donosi vrui zrak i velike koliine pijeska. U zimskim mjesecima temperatura u pustinjama redovito pada do 0C

Prirodno-geografska obiljeja:

>90% povrine obuhvaaju pustinje: Libijska na zapadu (dio Sahare), Arapska na istoku i Nubijska na jugu; manje od 10% zemlje je obradivo-uglavnom dolina i delta Nila te pustinjske oaze.

Geoloka graa i reljef:

Libijska pustinja- razliite metamorfne stijene, graniti i pijeskom prekriveni pjeenjaci, na sjeveru vapnenci. Qattarah depresija 18 000 km2 povrine; -133 m najnia toka afrikog koninenta.

Arapska pustinja (Istona pustinja): Pojas izmeu Nila i obale Crvenog mora; via i ua od Libijske pustinje, uglavnom brdovit krajolik koji se stepenasto uzdie istono od Nila; od Crvenog mora odvojen je planinskim lancem s vrhovima iznad 2000 m (2135 m). Graa: izmjena vulkanskih i sedimentnih stijena, plodna tla ograniena su na uske zone s bazaltnom i pjeenjakom podlogom.

Dolina Nila: Khem- crna zemlja; nizvodno od drugog katarakta; duga oko 1200 km, iroka od 1 do 3 km na jugu, 20 d0 25 km na sjeveru, najua kod Asuana samo 300 m. Obale na jugu visoke 200 do 300 m i strme na sjeveru niske i blage; delta nizvodno od Kaira povrina oko 20 000 km2, Nil se grana u 7 glavnih krakova od kojih su dva plovna.

Sinaj: na sjeveru zaravnjen pustinjski reljef koji na jugu prelazi u brdovito i planinsko podruje; Gebel Katrinah 2642 m najvii vrh Egipta; planina Sinaj - vjerojatno dananji Jebel Musa (Mojsijevo brdo) mjesto na kojem je prema Starom Zavjetu Mojsije od Boga primio deset zapovijedi.

Vegetacija: Oskudan biljni pokrov; pjeane i ljunane pustinje na zapadu, kamenite pustinje na istoku; vegetacija ograniena na dolinu i deltu Nila te na pustinjske oaze. Drvee-autohtone vrste:datulja, tamarisk, akacija, baobab; uvezene vrste: eukaliptus, empres, mirta, brijest i razliite voke. Papirus- vrsta trske u prolosti rairena du itavog Nila danas gotovo iskorijenjen.Vode:

Nil- osnova gospodarskog i demografskog razvoja Egipta. Duljina: o. 6 700 km, najdulja svjetska rijeka (uz Amazonu, Mississippi-Missouri i Jangce); u Egiptu ne prima niti jednu stalnu pritoku. Poplave i visoki vodostaji vani za poljoprivredu; taloenje oko 1,5 kg mulja na m2 godinje.Dolina Nila najua kod Gebel Silseile (350 m), najira kod Beni Swefa 23 km.

Asuanska brana- jedna od najveih brana na svijetu; gradnja je zapoela 1960. uz veliku pomo SSSR-a. Zavrena je godine 1968. Visina brane je 111 m a duljina gotovo 1 km; izgradnjom brane stvoreno je veliko akumulaciono jezero (jezero Nasser) dugako 480 i iroko 16 km s kapacitetom od 169 milijardi kubinih metara vode. Osim za opskrbu el. energijom izgradnjom brane osigurano je i navodnjavanje okolnih poljoprivrednih povrina. Zbog gradnje brane premjeten je itav kompleks hramova u Abu Simbelu (Ramzes II)

Povijesno-geografski pregled:

Podruje jedne od prvih velikih svjetskih civilizacija. Preddinastiko razdoblje: prvi tragovi naseljavanja u delti Nila iz 7. tisuljea; ovo razdoblje traje do oko 3 000g pr. Krista. Dinastiko razdoblje: od 3 000 g. do 30 g. pr. Kr. Podjela na 30 dinastija prema aleksandrijskom sveeniku Manetonu iz 3. stoljea pr. Kr. Prvi poznati faraon- Narmer o. 2950. g pr. Kr. Prve piramide: III. dinastija; faron Zoser i arhitekt Imhotep (stepenasta piramida u Sakari); IV. dinastija-kompleks piarmida u Gizi (Keops, Kefren, Mikerin); Ramesidi- XIX. dinastija-13. i 12. st. pr. Kr. Dinastiki period zavrava s Kleopatrom VII. Zapoinje rimska vladavina; do 476.g Rimsko Carstvo, nakon toga Bizant. Godine 642. Arapi zauzimaju Egipat; prijestolnica seli iz Aleksandrije u El-Fustat (dananja stara El-Qahira); isalm postaje vodea religija, opada utjecaj koptskog kranstva i jezika. Poetkom 16. stoljea Egipat zauzimaju Turci (Selim I.) koji nominalno ostaju gospodari Egipta do 1918. God. 1798. kratka okupacija Francuza (Napoleon); 1805. Muhammad Ali otomanski vezir albanskog porijekla preuzima vlast. Od sredine 19. st. Egipat je pod utjecajem Europljana (Britanci i Francuzi). 1869. otvoren je Sueski kanal. God. 1882. Britanci okupiraju Egipat; 1922. jednostarno proglaavju Egipat samostalnom kraljevinom koja ostaje pod jakim britanskim utjecajem. Godine 1952. izvren je dravni udar (skupina asnika) kojim je svrgnuta monarhija-Muhammad Nagib prvi predsjednik Egipta, stvarni elnik je Gamal Abdel Nasser koji 1956. postaje predsjednik. Sueska kriza- 1956. Egipat nacionalizira kanal kako bi financirao izgradnju Asuanske brane; vojna intrvencija Francuske, V. Brizanije i Izraela; povlaenje pod pritiskom SAD i SSSR-a; 1967. sukob Izraela i Egipta-kanal zatvoren do 1975. 1979. sporazum s Izraelom u Camp Davidu. Posljednjih godina jaa islamski terorizam zbog jaeg povezivanja Egipta s SAD (predsjednik Hosni Mubarak).

Stanovnitvo:

Mjeavina predarapskih i arapskih elemenata; u Donjem Egiptu utjecaji grkog, rimskog i turskog elementa; Nubijci- autohtono stanovnitvo s juga, raseljeno nakon izgradnje Asuanske brane.

2008.g. 81 milijuna st. (procjena); izrazito neravnomjerno rasporeeno; ak 98% stanovnitva ivi u dolini Nila na samo 4% povrine Egipta; prosjena naseljenost u ovom podruju iznosi 1650 st/km2, u itavom Egiptu 80 st/km 2.Broj stanovnika u naglom je porastu; procjenjuje se da je godinja stopa rasta oko 1,8% (2003.); 1947. 18mil. st; 1962. 27 mil; 1970. 34 mil; 1984. 46 mil; 2001. 70 mil; 2003. 74 milijuna st.(procjena), 2008. 81 mil.

Urbano stanovnitvo ini 43% ukupne populacije; oekivano trajanje ivota je 69 g. za mukarce i 74 g. za ene.

Religijska struktura:

90% stanovnitva sunitski muslimani; 7% egipatski kopti, 3% pripadnici osatlih kranskih zajednica (grki pravoslavci, rimokatolici, armenska crkva, protestanti) i vrlo mala idovska zajednica.

Gradovi:

Kairo: najvea gradska aglomeracija Afrike (s okolicom oko 18 milijuna stanovnika); Aleksandrija (El- Iskandryah) oko 5 mil st. najvanija egipatska luka; Port Said oko 500 000 st, na ulazu u Sueski kanal sa sredozemne strane; Ismailia i Suez luke na kanalu, vie od 300 000 stanovnika.

Gospodarstvo:

Preteno poljoprivredna zemlja, 30% stanovnika bavi se poljoprivredom; obradivo je tek oko 4% zemlje koja se navodnjava ali daje prinose po jedinici obradive povrine koji su meu najviima u svijetu. Poljoprivredna proizvodnja: pamuk (posebna vrsta dugog vlakna) 28 tisua t (2002.); 6,8 mil t kukuruza; 15,7 mil. t eerne trske; 5,7 mil. rie. Nizom agrarnih reformi pojedinani posjed ogranien je na 20 ha (1969.g.) kako bi se smanjila razlika izmeu bogatih veleposjednika i seljeka (felasi).

Stoarstvo: 3,8 mil. goveda; 4,4 mil. ovaca; 3,47 mil. koza; 120 000 deva.

Ribarstvo: ukupan ulov oko 606 000 t Glavnina u delti Nila i na Crvenom moru i Naserovom jezeru.

Rudarstvo: Sirova nafta najvaniji proizvod proizvodnja 1960. manja od 4 mil t. Od tada naglo raste; vrhunac 1993 s 46 mil. t.; rezerve nafte blie se kraju ( 11 godina uz sadanji tempo crpljenja), crpi se na obalama Sredozemnog i Crvenog mora te u pustinjskom podruju kod El-Alameina.

Osim nafte vana je i proizvodnja eljezne rude (1,25 mil. t) uglavnom kod Asuana (hematit) te fosfata ( oko 1 mil t.) u dolini Nila i Libijskoj pustinji- podaci za 2001.

Industrija: nedovoljno razvijena, zapoljava oko 22% uk. radne snage. Najrazvijenija je tekstilna industrija; proizvode se pamuna vlakna (273 000 t), sintetiki tekstil (110 000 t), juta (40 000 t) i vuneno platno (19 000 t); kemijska industrija proizvodi 122 000 t sumporne kiseline i 5,5 mil. t umjetnog gnojiva na bazi duika; proizvodi se godinje i 12,5 mil t cementa. Teka industrije koncentrirana je kod Helvana juno od Kaira (egipatski Ruhr), a postoje 22 rafinerije za preradu nafte i naftnih derivata.

Trgovina:

Glavni vanjskotrgovinski partneri Egipta: SAD, V. Britanija, Njemaka, Italija, Francuska, Rumunjska.

Izvoz: nafta i naftni derivati, pamuk i pamune preraevine.

Uvoz: poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, strojevi, kemikalije, prijevozna sredstva,elektronika.

Konstantna negativna platna bilanca (vrijednost uvoza premauje vrijednost izvoza); 2000. g. izvoz 4,6 mlrd $; uvoz 14 mlrd $. Glavni izvori deviznih sredstava: nafta, prihodi od Sueskog kanala, turizam i strana pomo. Prihodi od turizam u padu od teroristikih napada na starne turiste krajem 90-tih u Luksoru.

Turizam: vezan uglavnom uz povijesne znamenitosti iz faraonskog razdoblja; suvremeni turistiki kompleksi na obali Crvenog mora (Sharm el Sheik) i na Sinajskom poluotoku (religijski turizam- Izraelci)

Promet: eljeznice: oko 5 000 km eljeznikih pruga (sve su u dravnom vlasnitvu); glavna pruga Asuan-Aleksandrija. 1 600 km unutranjih vodenih puteva i oko 17 700 km kanala za navodnjavanje.

Ceste: 64 000 km cesta (78% asfaltiranih ili makadamskih); glavni auto-putevi od Kaira prema Aleksandriji, Port Saidu i Fayumu. 80 zranih luka- najvanije Kairo, Aleksandrija, Port Said. U uslunim djelatnostima zaposleno je 48% aktivnog stanovnitva.

Sueski kanal:

Prvi kanal izmeu Sredozemnog i Crvenog mora prokopan je jo u 13 st. pr. Kr. za vrijeme faraona Setija I. ili Ramzesa II. Nakon faraonskog doba kanal je zaputen iako je bilo pokuaja da se promet njime ponovno uspostavi.

Sredinom 19. st. francuskom ininjeru Ferdinandu de Lesepssu uspjelo je zainteresirati egipatske vlasti za gradnju kanala; osnovana je Sueska kompanija koja je trebala upravljati kanalom 99 godina nkon ega bi preao u egipatske ruke; kompanija je bila u vlasnitvu francuskog i egipatskog kapitala ali je 1875. brit. vlada otkupila egipatski udio. Poetkom 20. st. kanal je potpao pod britansku kontrolu u zamjenu za podrku francuskim interesima u Maroku. Kanal je nacionaliziran 1956; zbog rata bio je zatvoren od 1967. do 1975.

Gradnja je zapoela u travnju 1859. a zavrila je u studenom 1869. Kanal je tada bio irok 58 m a dubok oko 8m. od tada je vie puta produbljavan.

Dimenzije: duljina oko 161 km; irina minimalna 60 m, a dubina 20 m. Kanalom mogu ploviti potpuno optereeni brodovi s 150 000 t nosivosti; Godine 2002. prihodi od kanala dostigli su gotovo 2 milijarde dolara. Godinji kapacitet kanala je oko 25 000 brodova.

ZAPADNA AFRIKANIGERIJAFederalna republika Nigerija

Povrina: 923 768 km2

Br. stanovnika: 134 mil. (procjena za 2004.)

BDP (per capita): oko 300$

Glavni grad: Abuja

Poloaj: zapadna Afrika, uz Gvinejski zaljev. Granii sa Nigerom na sjeveru, adom i Kamerunom na istoku i s Beninom na zapadu. Prema dravnom ureenju je federalna republika; podjeljena je na 36 federalnih jedinica + teritorij glavnog grada Abuje.

Broj federalnih drava vie puta je poveavan kako bi se udovoljilo interesima mnogobrojnih plemena i naroda.

Povijesno-geografski razvoj: Prije europske kolonizacije lokalna plemena imala su svoje drave. Narod Hausa imao je dravu od 8. do 11. st. Narod Kanuri u 8. st. na NE ima dravu Kanem; na NW se nalazila drava Nupe dok su na jugu bile velike drave Benin i Yoruba u 10. i 11. stoljeu. Prvi od Europljana dolaze Portugalci; osnivaju Lagos Godine 1861. Britanci preuzimaju Lagos; stvoreni su Protektorat June i Protektorat Sjeverne Nigerije, protektorati su ujedinjeni 1914. nakon izgradnje eljeznice Lagos-Kano (1912.). Od 1946. Nigerija je federalno ureena; nezavisnost je stekla 1960. Nakon stjecanja nezavisnosti zapoeli su unutranji sukobi koji su kulminirali 1967. kada je zapoeo graanski rat. Pripadnici naroda Ibo iz istone Nigerije nezadovoljni svojim poloajem unutar drave proglasili su nezavisnu Republiku Biafru; rat je trajao do sijenja 1970. kada se slubeno predala vlada Biafre. Posljedica ratnih sukoba bila je glad od koje je u tijeku rata i neposredno nakon njega umrlo oko milijun ljudi. Od graanskog rata do 1999. uestali su dravni udari; 1993.-1998. diktator Sani Abacha; 1999. Olusengun Obasanjo-prvi demokratski izabran predsjednik Nigerije.

Prirodno-geografska osnova:

Rijeke Niger i Benue dijele zemlju na tri cjeline: sjever, zapad i istok.

Sjeverna Nigerija povrinom je najvee podruje; U njen sastav ulazi i ravnjak Jos (do 1500 m nadmorske visine). Sjeveru pripadaju i gornji dijelovi toka Nigera i Benue. Krajnji sjever obuhvaa polupustinjski prostor Sahela sa znatnim utjecajem klimatskih prilika iz susjednog prostora Sahare (hramatan).

Tok rijeke Niger dijeli juni dio zemlje na dva dijela: istoni i zapadni; nizak, zaravnjen prostor. Na krajnjem istoku zemlje nalaze se ogranci Kamerunskog gorja.

U geolokoj grai prevladavaju pretkambrijske stijene, dok se u rubnim podrujima javljaju kredni i tercijarni sedimenti. U rijenim dolinama ima mlaih aluvijalnih naslaga.

Klima: od praumske klime uz obalu Gvinejskog zaljeva do polupustinjskog prostora Sahela na sjeveru.

U junom dijelu zemlje kino razdoblje traje od oujka do studenog; istona polovica je kinija od zapadne (3 000 mm prema 1 800 mm). Na sjeveru Nigerije kino razdoblje traje od travnja do listopada. (Kano 800 mm).

Stanovnitvo:

Nigerija je najmnogoljudnija zemlja Afrike; 145 st/km2. Godinja stopa porasta broja stanovnika: 2,5%; N 38, M 13 promila. 1963. 56 mil.st., 1980. 81 mil.st., 1990. 110 mil. st., 2001. 126 mil. st. 2004. (procjena) 134 mil. st.

Dobna struktura: 0 do 14 - 43,4%

15 do 59 - 57,3%

>60 - 2,9%.

Oekivano trajanje ivota pri roenju: 50 godina za ene i mukarce. Broj osoba s HIV/AIDS-om: 3,6 milijuna (2003.)

Etnika struktura:

Vie od 250 razliitih etnikih skupina. Fulani i Hausa 29% (uglavnom na sjeveru); Yoruba 21% (zapad), Ibo ili Igbo 18% (istok), Ijaw 10%, Kanuri 4%, Ibibio 3,5%, Tiv 2,5%.

Vjerska struktura:Muslimani 50%, krani 40%, uroenika vjerovanja 10%. Sjeverni dio zemlje u potpunosti je muslimanski.

Gradovi:Lagos, najvei grad 13,5 mil. st. (2000.g.), Ibadan 1,7 mil. st., 20 gradova s vie od 250 000 st. U gradovima ivi 45% st. Godine 1991. glavni grad postao je Abija u redinjem dijelu zemlje, dotada glavni grad Lagos.

Gospodarstvo:

Ratarstvo: prevladavaju mali posjedi, uglavnom uzgoj za vlastite potrebe; od 1950-tih poinje se splantanim uzgojem (uljevita palma, kikiriki, kakao). Najvaniji proizvod je kasava 33 mil. t., uzgaja se jo i eerna trska, ria kukuruz, povre. Oko 1/3 povrine zemlje pogodna je za obradu ali se pod stalnim usjevima nalazi manje od 3% zemlje. U ukupnom BDP-u poljoprivreda sudjeluje s 30,8%.

Stoarstvo: 26 milijuna koza, 20 milijuna goveda i oko 21 milijun ovaca

Industrija i rudarstvo:

Temelj ukupnog nigerijskog gospodarstva jest proizvodnja nafte; godine 2001. ona je dosegla koliinu od 130 mil. t ime je Nigerija jedan od najveih svjetskih proizvoaa nafte; nigerijska nafta ima malu koncentraciju sumpora vano za EU i am. Trite. Osim nafte, znaajan je i prirodni plin s godinjom proizvodnjom veom od 15 mlrd m3. Od ostalih ruda na ravnjaku jo vade se kositar i kolumbit, dol u malim koliinama ima i ugljena, kamene soli i eljezne rude.

Industrija: veinom male obrtnike radionice koje proizvode tradicionalne proizvode (obua, odjea, keramika), u novije vrijeme proivodi se i graevinski materijal, razliite vrste pia isl. 1970.-tih na jugu zemlje poinje jaka industrijalizacija: rafinerije nafte, petrokemijska ind., prehrambena, tekstilna, farmaceutska industrija, automobilska ind., proizodnja guma, cigareta, papira i sl. Rudarstvo i industrija sudjeluju s 43% u ukupnom BDP-u.

Trgovina i promet:

Vrijednost uvoza 2000. 8,4 mlrd$; Izvoz 39 mlrd$. Glavni trgovinski partneri: SAD, zemlje EU, Kanada, Brazil. Uvozi automobile, strojeve i hranu, izvozi naftu i zemni plin. Iako je platna bilanca pozitivna njenu stabilnost rui ogroman vanjski dug Nigerije koji neprestano raste; vlada vri pritisak na najvee dunike da otpiu dio duga koji Nigerija ne moe platiti.

Promet:

Nigerija prometno ovisi o cestovnoj mrei: oko 200 000 km cesta od ega 1/3 ima neku vrstu podloge. Tijekom 1970.-tih i 1980.-tih izgraene su autoceste koje povezuju Lagos s Ibadanom i Benin Cityjem.

Nigerija ima i oko 3,5 tisue km eljeznikih pruga kojima je vanost opala nakon izgradnje auto-cesta.

Za gospodarski razvoj vane su i luke: Lagos, Port Hartcourt, Calabri, Bonny. Obala je lagunskog tipa, niska i obrasla mangrovima, a more je uz obalu plitko tako da je izgradnja luka oteana pa je potrebno ulagati znatna sredstva u njihovo odravanje.

OBALA BJELOKOSTIObala Bjelokosti (Republique de Cte dIvoire)

Povrina: 322 462 km2

Br. Stanovnika: 18,3 milijuna (2008.)

Glavni grad: Yamoussoukro (upravno sredite)

Slubeni jezik: francuski


Smjetena je na zapadu Afrike na obali Gvinejskog zaljeva; granii na sjeveru s Malijem i Burkinom Faso, na zapadu s Liberijom i Gvinejom, te na istoku s Ganom. Od stjecanja neovisnosti do 1986. imala je dva slubena imena: Cte dIvoire i Ivory Coast, od tada je slubeno ime Cte dIvoire.

Prirodna osnova: zemljite se postupno izdie od obale prema unutranjosti, naroito prema NW gdje izbijaju ogranci Gvinejskog gorja (Mt. Nimba 1752 m). U geolokoj grai prevladavaju stijene pretkambrija.

Obalna zona je niska s lagunama (Ebrie, Lahou), pjeskovita je i slabo razvedena, jedino je na zapadu neto strmija i izloena djelovanju valova; dugaka je oko 515 km. Luka Abidjan razvila se nakon 1950. godine kada je probijen kanal izmeu lagune Ebrie i otvorenog mora.

Klima:

Juna polovica zemlje ima vlanu monsunsku klimu s 1500 do 2500 mm padalina dok je sredinji dio suhlji. Abidjan oko 2000 mm padalina. U unutranjosti NW dio zemlje ima oko 2000 mm padalina (Gvinejsko gorje), a istoni je suhlji i ima oko 1500 mm padalina godinje. Temperature su ujednaene tijekom itave godine i kreu se uglavnom izmeu 23 i 27C.

Povijesno-geografski osvrt:

U pretkolonijalnom razdoblju glavno sredite bio je grad Kong na sjevernom dijelu zemlje; trgovalo se uglavnom tropskim proizvodima s juga i solju sa sjevera. Europski interes poinje kasno zbog movarne i nepristupane obale, slabe naseljenosti i male koliine zlata i ostalih Europljanima zanimljivih proizvoda.

Francuski brodovi posjeuju ove obale u 17. st. ali se ne prodire u unutranjost; prve stalne utvrde izgraene su tek polovicom 19. st. Godine 1889. Francuzi obalnoj zoni daju naziv Obala Bjelokosti; 1893. proglaavaju je kolonijom. Obala Bjelokosti postaje nezavisnom dravom 1960. Prvi predsjednik bio je Felix Houphouet-Boigny koji je dravom vladao sve do 1993.

Dugi niz godina Obala Bjelokosti bila je primjer stabilne Afrike drave s time da je najvei gospodarski rast doivjela 1970-tih godina. 90-tih godina sigurnosno stanje se pokvarilo zbog graanskog rata u susjednoj Liberiji; 300 000 izbjeglica utoite je nalo u Obali Bjelokosti. Snane su i suprotnosti izmeu sjevera i juga zemlje (sl. kao u Nigeriji). Krajem 1999. godine vojska je izvrila dravni udar; sukobi izmeu slubenih vladinih organa i razliitih pobunjenikih skupina traju do danas.

Stanovnitvo:

60 etnikih grupa: Akan (42%), Agni-Baule, Bete, Kru, Malinke, Mande, Senufo, Lobi.

Vjerski sastav: 12% krana (veinom rimokatolici), 60% muslimani, ostali-tradicionalna vjerovanja. Muslimani naseljavaju uglavnom sjeverni dio zemlje.

Broj stanovnika u naglom je porastu: oko 2% godinje; N 38 M 18 promila. Oekivano trajanje ivota meu najniima je u svijetu; mukarci tek oko 40 godina , ene 45 godina. 570 000 ljudi s HIV/AIDS-om

Dobna struktura:65 g. 2,2%.

Gradovi:

Najvei grad je Abidjan s oko 4 milijuna stanovnika, do 1983. bio je glavni grad, te godine za glavni grad odreen je Yamoussoukro u sredinjem dijelu zemlje (o. 200 000 st., 2004.). Novi glavni grad postao je upravno sredite zemlje, Abidjan je zadrao neke funkcije (zakonodavstvo i veleposlanstva).

Ostali vei gradovi: Bouake (570 000 st.); Daloa (213 000 st.); Korhogo (175 000 st.)

Gospodarstvo:

Preteno poljoprivredna zemlja, poljoprivreda zapoljava oko 60% stanovnitva. Od 1980. g. Poinje vaenje nafte na offshore buotinama ispred obale.

Obala Bjelokosti jedan je od najveih proizvoaa kakaa (1 milijun t izvoza) i kave. Na plantaama se uzgajaju banane i ananas koji se uglavnom izvoze u EU. U veim koliinama uzgaja se i kasava, kukuruz i ria.

umarstvo je vana gospodarska grana; sjee se uglavnom kvalitetno tropsko drvo za izvoz (mahagonj i ebanovina), oko 12 mil. m3 godinje.

Visoke cijene kakaa, kave i drveta omoguile su gospodarski rast do 80-tih godina, od tada one padaju pa je i rast gospodarstva usporen.Rudarstvo i industrija:

Nafta je najvaniji rudarski proizvod; 2001. 4,38 milijuna barela, vadi se na buotinama ispred obale. Osim nafte vade se i dijamanti, te zlato u manjoj koliini. U blizini Bangaloa otkrivena su nalazita Fe rude.

Industrija: uglavnom manji pogoni; proivodnja tekstila, prehrambenih proizvoda, drvne grae, naftnih derivata, cementa itd.

HE na rijekama Bia i Bandama proizvode oko 40% elektrine energije.

Industrija zapoljava oko 16% radne snage i ostvaruje 20% BDP-a.

Promet i trgovina:

Razvijen luki promet; Abidjan oko 10 mil. t prometa godinje, eljeznicom je povezan s Ougagadougouom u Burkini Faso; nova luka je San Pedro povezan je eljeznicom s Malijem.Ukupna duina elj. pruga je 639 km. Od oko 50 000 km cesta tek 10% ima tvrdu podlogu. Vrijednost izvoza 2001. g. bila je 3,62 mlrd$, a uvoza 2,48 mlrd$. Glavni trgovaki partner je Francuska, slijedi SAD, Nigerija i ostale zemlje EU. Izvozi se drvo, kava, kakao i nafta.

REPUBLIKA ANGOLAPovrina: 1 246 700 km2

Br. stanovnika: 10,7 mil.

Gustoa naseljenosti: 8,6 st/km2

Glavni grad: Luanda (o. 3 mil. st.)


Republika Angola smjetena je na jugozapadu Afrike. Granii na sjeveru s DR Kongo, na istoku sa Zambijom i na jugu s Namibijom. Uskim pojasom DR Konga odvojena je od matinog teritorija enklava Cabinda (7 270 km2). Do 1975. Angola je bila portugalska kolonija (Portugalska Zapadna Afrika). Nakon stjecanja nezavisnosti izbio je graanski rat koji je trajao do 2002.

Prirodno-geografske osobine:

Reljef:

Dvije osnovne cjeline: obalna nizina i visoravan (Planalto).

Obalna nizina: duga oko 1 650 km a iroka od 30 do 100 km. Graena je preteito od krednih tercijarnih i kvartarnih stijena. Prevladavaju pjeenjaci i vapnenci. Stijene su jako erodirane i raspadanjem daju slabo obradivo tlo. Utjecaj Europljana bio je prvobitno ogranien na ovaj prostor.

Visoje ili Planalto: prostire se u unutranjosti, istono od obalne nizine. Zapadni rub visoja erozijom je izbrazdan. Na jugu planina Chela strmo se rui prema nizini (strmcem visokim 1 000 m).

Sredinjim dijelom visoravni protee se visoje Bih u ijem je zapadno dijelu i najvii vrh zemlje (Moco, 2 610 m). Najvei dio visoja je izmeu 1 000 i 2 000 m nadmorske visine.

Na sredinjoj visoravni nalazi se hidrografsko vorite rijeka Cunene, Konga i Zambezija.

U geolokoj grai prevladavaju kristalaste stijene pretkambrijske starosti.

Klima:Angola je smjetena izmeu 6 i 18 JG to znai da se nalazi u tropskom pojasu. Vee nadmorske visine u unutranjosti i hladna Benguelska struja uz obalu znatno modificiraju klimatske prilike. Kino je razdoblje u vrijeme junog ljeta (svibanj-listopad) a glavnina kia pada izmeu veljae i travnja.

Na obalnoj nizini padne godinje do 175 mm oborina, dok u unutranjosti padne i do 1 500 mm pa je ona znatno pogodnija za naseljavnje.

Temperature:

srpanj: Luanda 19,7C; Malanje (visoje) 17,9C

sijeanj: Luanda 26C, Malanje 21C.

Zbog utjecaja Benguelske struje uz obale su este magle (caimbo magle).Vegetacija:

Na prostoru obalne nizine vegetacije ima samo na uima rijeka i u movarama (mangrove). Prostor na jugu gotovo je potpuno bez vegetacije; prijelaz prema pustinji Namib. Na jugozapadu prema podruju Kalaharija prostire se pustinjska stepa.

Visoje je u svojem najveem dijelu prekriveno savanama i savanskim umama. Vei umski kompleksi nalaze se samo na zapadnoj strani visoja.

Hidrogeografska obiljeja:

Veina angolanskih rijeka izvire u sredinjem visoju. Najvanije rijeke atalntskog sliva su Cuanza i Cunene. Rijeka Cunene donjim diujelom svojega toka ini prirodnu granicu prema Namibiji. Na sjeveru zemlje najvanija je rijeka Kasai s pritokom Kwango (Cuango) koja je dio rijene mree Konga. Na jugoistoku rijeke Kwando (Cuando) i Cubango otjeu prema delti Okavanga u Botswani.

Regionalna podjela:

Cabinda: sjeverno od glavnog dravnog teritorija, od Angole je odvaja oko 30 km irok teritorij DR Konga. Povrine je 7 270 km2 i ima oko 165 000 st. Preteito je umsko podruje. Glavninu gospodarstva u prolosti je inila eksploatacija drva i uzgoj kakaa. Posljednjih godina otkrivena su velika nalazita nafte ispred njene obale. Postoji jaka tenja za odavajnjem od Angole.

Sjeverozapad Angole: provincije Zaire, Cuanza i Malanje. U trokutu izmeu gradova Carmone, Luande i Malanjea nalazi se sjeverno podruje mijeane poljoprivrede. Stanovnitvo se uglavnom bavi prehrambenom poljoprivredom. Uzgajaju se velike koliine kave; samonikla robusta kava (oko 10 milijardi stabljika).

Glavno naselje ove regije je Luanda, ujedno i glavni grad Angole. Osnovali su je Portugalci 1576.g. Danas ima oko 3 milijuna st. Grad se razvio oko pogodnog sidrita i danas je suvremena luka preko koje ide glavnina angolanskog izvoza kave, dijamanata, nafte i ribe. Luanda je sa zaleem spojena 475 km dugom eljeznicom (sjeverna eljeznica). Na visoju najvanije je naselje Malanje (oko 87 000 st.).Jugozapad: provincije Benguele i Moamedes na obali te Bih i Huilo u unutranjosti. Gospodarski slabo razvijen kraj. Prevladavaju savane i grmolike ume. Na obali se nalazi naselje Namibe (Moamedes), vana ribarska luka. Namibe i Lubango (bivi S da Bandeira) povezuje juna eljeznica. U Lubangu su postojali veliki rudnici eljezne rude (oko 5 mil. t rude godinje), ali su uniteni 1975. na poetku graanskog rata.Sredinja Angola: obuhvaa sredinji dio zemlje od Lobita uz eljezniku prugu prema unutranjosti. Gospodarski najrazvijeniji dio zemlje, naroito podruje oko Lobita i Benguele. Grad Lobito smjeten je u jednoj od najboljih prirodnih luka na zapadnoj obali Afrike. Broji oko 150 000 stanovnika. Procvat je doivio nakon izgradnje eljeznike pruge koja preko Katange i Zambije vodi do grada Beire u Mozambiku (ukupna duina 5 638 km).Benguela (oko 150 000 st.) sredite je istoimene provincije. Zbog slabih prirodnih preduvjeta luka funkcija manje je izraena nego u susjednom Lobitu. Glavno gradsko naselje unutranjeg dijela je Huambo (ranije Nova Lisboa), s oko 400 000 st. Vano je prometno sredite (eljeznica).

Stanovnitvo:

Natalitet=4,6%; mortalitet=2,6%; p.p=2,0%.

Dobna struktura: 45% mlado, 53% zrelo, 2% staro st.

Smrtnost dojenadi: 13 do 14%. Jedan lijenik na 17 000 st. Ishrana: oko 2 300 cal.

Oko 240 000 ljudi s HIV/AIDS-om.

Etnika struktura:Ovimbundu (36%), Mbundu (22%), Kongo (13%), Luimbe (9%), Chokwe (8%). Religijska struktura: katolici 66%, protestanti 19%, ostali 25%. Oko 30% st. ivi u gradovima. Tradicionalna naselja su kruni i etvrtasti kraalovi s kolibama.

Gospodarstvo:

Iako posjeduje velike koliine razliitih ruda i ima razmjerno dobre uvjete za razvoj poljoprivredne proizvodnje, Angola je gospodarski nerazvijena zemlja. Posljedica je to i kolonijalnog naslijea, ali i suvremenih ratnih sukoba koji su trajali gotovo tri desetljea.

Oko 70% stanovnitva zaposleno je u poljoprivredi. Obradivo je tek oko 3% povrine, livade i panjaci zauzimaju 23%, ume 43%, a neobraeno i neplodno tlo 31%.

Najvaniji poljoprivredni proizvod je kasava (oko 5,3 mil. t 2002. g.). Slui kao osnovna hrana. Za potrebe stanovnitva uzgajaju se razne itarice (ria, kukuruz, penica), eerna trska(360 000 t), banane (275 000 t) i dr.

Prije izbijanja rata kava je bila vodei poljoprivredni proizvod (oko 20 000 t godinje). Godine 2002. proizvedeno je samo 4 200 t iste kave.

Poljoprivreda ini tek 8% vrijednosti BDP-a. Njen oporavak otean je zbog velikog broja mina zaostalih iz graanskog rata.

Stoarstvo: 3,5 mil. goveda, 1 mil. koza, manji broj ovaca i svinja. Razvoj otean zbog muhe ce-ce i mina.

Ribarstvo: more bogato ribom zbog utjecaja Benguelske struje. Ulov 1999. oko 177 000 t. Glavne ribarske luke su Lobito i Namibe.

Rudarstvo i industrija:

Rudarska proizvodnja ini veinski udio u BDP-u Angole. Glavni proizvod je nafta (12 mil. t godinje), na sjeveru zemlje i u Cabindi. Dijamanti: oko 1,2 mil. karata. Najvanija nalazita su oko naselja Dundo i Andrada. Proizvodnja je znatno opala, u najboljim godinama bila je vea od 2,5 mil. karata. Diajmanti spadaju meu najkvalitetnije u svijetu.

eljezna ruda kopala se na jugu i oko Huamba, ali su rudnici danas uniteni. Ostale rude: morska sol, bakar, mangan, silicij, bitumen, asfalt, zemni plin. Oko 2/3 energije dobiva se iz HE.

Industrija:

Prehrambena: pivovare (huambo), eerane (Luanda, Benguela), duhan (Luanda), cementna (Luanda, Lobito), tekstilna (Luanda), kemijska (Luanda, Benguela, Huambo). Rafinerije: Luanda, Quiguila, Lobito. Metalopreraivaka industrija: Luanda, Lobito, Benguela, Lubango.

Trgovina:

Uvoz: 2000.g 2,3 mlrd $. Uvozi se hrana, tekstil, teki strojevi, eljezo, elik. Najvie iz portugala i JAR.

Izvoz: 6,6 mlrd $. Nafta i naftne preraevine ine 95% vrijednosti izvoza. Kava i dijamanti ine tek manji udio u vrijednosti izvoza iako su ranije bili na prvome mjestu.Promet:

3 000 km eljeznica. Glavna eljeznika pruga je tzv. Benguela eljeznica prema Kongu, Zambiji i Mozambiku. Juna eljeznica od Namiba prema unutranjosti i na sjeveru od Luande prema visoju u zaleu. eljeznike pruge meusobno su nepovezane, graene su za portugalske uprave prvenstveno radi transporta ruda prema obali.

Cestovna mrea: oko 75 000 km, samo 10% s tvrdom podlogom. Cestovna mrea pretrpjela je velika razaranja u graanskom ratu.

Luke: Lobito-tranzitna luka za Kongo i Zambiju. Luanda i Namibe (Moamedes) te Cabinda. Trgovaka flota ima 100 manjih brodova s 0,13 mil. brt. Zrane luke: Luand, Huambo, Lubango, Cabinda.


Na prostoru dananje Angole postojala je prije dolaska Eurpoljan u 14. i15. st. drava koja je bila zavisna od Konga. Portugalci na obale Angole dolaze 1482.g. U 16. st. (1576.) Sao Paulo di Luanda postaje veliko trgovite robova (Angola se naziva crnom majkom Brazila). Rauna se da je do kraja 19. st. iz Angole odvedeno u ropstvo oko 3 milijuna ljudi. Sredinom 17. st. kratkotrajno (1641.-1648.) bila je u posjedu Nizozemaca.

Granice kolonije utvrene su na Berlinskom kongresu. Godine 1951. proglaena je portugalskom prekomorskom provincijom. poinje kampanja za jae useljavanje Europljana-otpor lokalnog stanovnitva. Godine 1961. poinje gerilski rat protiv portugalske vlsti. Pobunjenici su razjedinjeni. Tri glavne skupine: FNLA, MPLA (marksisti), i UNITA.

Nakon revolucije u Portugalu 1974. Angola 1975. postaje neovisna. Izbija graanski rat izmeu MPLA i UNITA . MPLA podravaju Kuba i SSSR, UNITA (voa Jonas Savimbi) Sjedinjene Drave i JAR.

MPLA preuzima vlast u zemlji, a Agostinho Neto postaje prvi predsjednik neovisne Angole. Na jugu zemlje esti su upadi vojske JAR koja progoni pobunjenike iz Namibije (SWAPO). Godine 1979. Neto umire, a zamjenjuje ga Jose Eduardo dos Santos koji e na elu drave ostati kroz itav tijek graanskog rata

Godine 1991. povlae se kubanske snage i potpisuje se primirje koje se konstantno kri. UNITA za financiranje koristi prihode od ilegalne prodaje dijamanata. Meunarodna zajednica uvodi strogu zabranu trgovine tim dijamantima pa pobunjenici ostaju bez financijskih sredstava. Poetkom 2002. Savimbi je ubijen. Kraj graanskog rata.

ISTONA AFRIKA-ROG AFRIKEETIOPIJA, TANZANIJATri podcjeline: Etiopsko-somalijski ravnjak, Istonoafriko jezersko podruje i Srednjoafriki tektonski jarak.

Pripadajue zemlje: Etiopija, Eritreja, Somalija, Dibuti, Uganda, Kenija, Tanzanija, Burundi i Ruanda + otok Sokotra koji pripada Jemenu.

Povrina 3,7 milijuna km2; vie od 220 milijuna stanovnika; 60 st/km2. Jae je naseljen jezerski prostor i Etiopsko-somalijski ravnjak.

Gospodarski vrlo siromaan dio Afrike; nema znaajnijih rudnih bogatstava, kava je najvaniji proizvod.

Sredinom etiopsko-somalijskog podruja prolazi rasjedna zona (dolina Rift) koja se protee od Crvenog mora (Afar ili Danakil) preko podruja velikih afrikih jezera prema jugu.

Stanovnitvo ovog prostora vrlo je raznorodno; samo u Etiopiji ivi vie od 50 glavnih narodnosti. Najznaajnije je pleme Gala koje ivi na prostoru Kenije i sredinje Etiopije.

FEDERALNA DEMOKRATSKA REPUBLIKA ETIOPIJAPovrina: 1 133 380 mil. km2

Br. stanovnika: 78 milijuna

Gl. grad: Addis Abeba (2,5 mil. st.)

BDP (per capita): 170 (2006.)

Zahvaljujui planinskom reljefu i izoliranosti Etiopija je jedina praktiki stalno nezavisna zemlja Afrike (osim kratkog razdoblja talijanske okupacije 30-tih godina 20. stoljea).

Stanovnitvo se doseljavalo iz susjednog prostora Arabije; u 6. st pr. Kr. osnovana je drava Aksum na prostoru dananje Etiopije i Eritreje; raspadom te drave Etiopija je bila odsjeena od mora ekonomski i kulturni pad (naroito u 18. st.). U 19. st. poinje formiranje suvremene Etiopije.

Za razvoj suvremene etiopske drave od odluujueg znaenja bile su prilike u susjednoj Eritreji.

Talijanska kolonizacija zapoela je 1870. zauzimanjem grad Asaba na obali Crvenog mora; 1890. Talijani proglaavaju Eritreju svojom kolonijom.

Godine 1891. itava je Etiopija ukljuena u talijansku sferu utjecaja. Godine 1896. izbio je etiopsko-talijanski rat u kojemu su talijani pretrpjeli poraz.

U vrijeme faistikog reima u Italiji nastoji se proiriti talijansko kolonijalno carstvo pa 1935. Italija vri invaziju na Etiopiju; 1936. proglaava je talijanskom kolonijom i dri je do 1941. kada je oslobaaju Britanci.

Godine 1952. odlukom UN-a Etiopiji je pripojena Eritreja kao autonomno podruje; 1962. ova federacija postala je jedinstvena drava.

Od 1930. do 1974. Etiopijom vlada car Haile Selassie; uvrijeme talijanske okupacije boravio je u izbjeglitvu u Londonu; 1941. vratio se u Etiopiju. Godine 1931. car je donio prvi etiopski ustav koji je revidiran 1960. i koji je dao ograniene ovalsti parlamentu. Bio je aktivan u vanjskoj politici; jedan je od suosnivaa Organizacije Afrikog Jedinstva.

Haile Selassie svrgnut je u rujnu 1974. u vojnom udaru. Vlast peruzima vojno vijee. Uvodi se socijalistiki model gospodarstva sa snanom dravnom kontrolom.

1976.-1991. na elu drave je Mengistu Haile Mariam. Godine 1984. Etiopija postaje komunistika drava; 1987. mijenja ime u Narodna Demokratska Republika Etiopija; pomo prua SSSR i ostale komunistike zemlje.

Mengistu je svrgnut 1991. Godine 1993. Eritreja proglaava nezavisnost; Etiopija priznaje Eritreju.

1998. 2001. pogranini sukob Eritreje i Etiopije; angaman mirovnih snaga UN-a (sudjeluju i hrvatski asnici)

Etiopija je smjetena na samom istonom kraju Afrike- Rog Afrike.Na NE granii s Eritrejom i Dibutijem, na E i SE sa Somalijom, na S s Kenijom a na W sa Sudanom.


Etiopski ravnjak- teko pristupaan, prosjene nadmorske visine 2000 do 3000 m. N asjevernom djelu nalazi se najvii vrh Etiopije Rad Dashen (4 620 m). Jezgra je graena od starih kristalnih stijena koje su prekrivene mlaom sedimentnom i vulkanskom podlogom. Amba-prostori prvobitnih ravnjaka odvojeni uskim i dubokim dolinama.

Soamlijsko visoje-od Etiopskog ravnjaka odvojeno tektonskim jarkom; prua se od SW prema NE. Rui se strmo prema dolini Afara i prema tektonskom jarku dok prema somalijskom ravnjaku ima postupni prijelaz.

Visine opadaju od juga (3000 m) prema sjeveroistoku (1600 do 2700m). Najvei dio podruja prekriven je vulkanskim stijenama (bazalt) jer stara kristalna osnova na povrinu izbija samo mjestimino.

Klimavegetacijske zone:

Izdvajaju se prema nadmorskoj visini (slino kao u prostoru latinskoamerikih Kordiljera).

KOLA: nii dijelovi do oko 1700 m nadmorske visine; rubna podruja i doline u unutranjosti. Klima je vrua i relativno suha. Neto vlaniji juni dijelovi pokriveni su tropskom praumom. Temperature rijetkom padaju ispod 20C pa su ti krajevi nezdravi za ivot.

VOINA DEGA (visoravan loze): od 1700 do 2400 m; umjereno klimatsko podruje najpogodnije za ivot. Srednje mjesene temperature oko 20C s 1200 mm padalina. Najnaseljeniji dio Etiopije. Travnata vegetacija, plodno tlo-dvije etve godinje. U ovoj zoni nalazi se i Adis Abeba, glavni grad Etiopije.

DEGA: najvii dijelovi ravnjaka i visoja; temperature se kreu izmeu 10 i 15 C. U zimskim mjesecima est je mraz, a najvii vrhovi prekriveni su snijegom. itarice uspijevaju do 3000, mjestimice aki do 3900 m. Prevladavaju otvoreni travnati pejzai.

Vode:

Iz jezera Tana istjee Plavi Nil; Atabara-vodom najbogatija pritoka Nila.; na zapadu najvanija je rijeka Sobat; na istoku prema Indijskom oceanu teku rijeke Juba i Shabelle.

Endoreika podruja: jezero Gamari, jezero Chew Bahir.

Etiopski ravnjak nagnut je prema zapadu pa prema zapadu teku i glavne etiopske rijeke.

Rijeke su bogate vodom i imaju velik pad korita, ravnjak raslanjen dubokim i uskim dolinama strmih strana.

Stanovnitvo:

Br. stanovnika 78 milijuna; 70 st./km2. Prirodni prirast: 2,3%; N: 3,7%;M:1,4%. Infantilni mortalitet: 92 djeteta na 1000 ivoroenih.

Broj zaraenih HIV/AIDS-om: 1,5 milijuna.

Dobna struktura: 0-14: 44,7%; 15-64: 52,5%; >65: 2,8%

Oekivano trajanje ivota: M-48 g.; -50g.

Religijski sastav: oko 50% stanovnitva pripada etiopskoj koptskoj crkvi (uglavnom na sjeveru zemlje); jug zemlje preteno je muslimanski.

Narodonosni sastav: Oromo 40%, Amhara i Tigre 32%, Sidamo 9%, Shangalla 6%, Somali 65, Afar 4%, ostatak: doseljenici-Jemenci, Armeni, Grci i Indijci, te priadnici ostalih etiopskih plemena.

Vodeu ulogu u gospodarskom i politikom ivotu zemlje imaju pripadnici plemena Amhara koji ive u sredinjem dijelu zemlje; amharski jezik ujedno je i slubeni jezik Etiopije (semitski jezik), govori ga oko 21 milijun ljudi.Gradovi: Adis Abeba (2,5 mil. st.), osnovao ga je 1889. car Memelik II. Dotadanj craska rezidencija bio je grad Entotto, nalazi se na dnu ugaslog vulkanskog kratera na 2000 m nadmorske visine. Na vaanosti je dobio 1917. nakon izgradnje eljeznike pruge do Dibutija. Dire Dawa drugi je po veliini grad u Etiopiji (>200 000 st.)i takoer se razvio na eljeznikoj pruzi za Dibuti. Gondar (142 000 st.) lei sjeverno od jezera Tana na 2 200 m. etvrti grad po veliini je Dese s 123 000 st.

Gospodarstvo:

Poljoprivreda je najznaajnija grana privrede. Tlo je plodno u veem dijelu zemlje ali su este sue pa nisu rijetke pojave masovne gladi. Etiopija u sunim godinama ovisi o stranoj pomoi.

Kava je najvaniji proizvod. Smatra se da potjee iz jugozapadne etiopske provincije Kaffa po kojoj je dobila i ime. Godinje se proivede oko 200 000 t iste kave (coffee arabica). Postoje 4 vrste uzgoja kave:

umski(samonikla kava)-oko 10% ukupne proizvodnje.

Poluumski- dio ume se iskri i na tom prostoru se zasije kava, oko 35% proizvodnje.

Vrtni uzgoj-u neposrednoj blizini kua, oko 35% proiv.

Plantani- sudjeluje s tek 20% u uk. proizvodnji.

Od ostalih poljoprivrednih kultura u neto veoj mjeri uzgajaju se eerna trska, razno voe i povre te pamuk.

Stoarstvo ima velik znaaj; stoka se jo uvijek rabi u ratarstvu. Etiopija ima 34,5 mil. grla goveda, 22,5 mil. ovaca i 17 mil. koza.

U poljoprivredi je zaposleno 80% stanovnitva i ona ostvaruje oko50% BDP-a i 60 % izvoza. Do 1975. gotovo sva zemlja bila je u vlasnitvu cara nakon ega je nacionaizirana pa je danas veinom u posjedu drave.

Industrija: uglavnom pogoni za peradu poljoprivrednih proizvoda i tekstilna industrija. Tijekom 60-tih godina 20. st. zapoeo je razvoj metalne industrije kako bi se proirila industrijska baza.

Rudarstvo: slabo razvijeno; postoje znaajnija leita ruda ali debele naslage lave oteavju vaenje ruda. U manjoj mjeri se vadi Mn, Pb, Au, Zn, Cu. Etiopija nema naftnih nalazita pa je naftu i njene preraevine prisiljena uvoziti.

Trgovina i promet:

Izvoz: kava, stoka, zlato, koa; vrijednost 537 mil.$ (2003.). Izvozi se u Dibuti, Njemaku, Japan, S. aarabiju, Italiju, SAD.

Uvoz: hrana, nafta i naftni derivati, strojevi, motorna vozila; vrijednost oko 2 milijarde $; S. Arabija, SAD, Kina.

Promet: Zbog nepristupanog terena cestovni i eljezniki promet slabo su razvijeni pa je zrani promet od velike vanosti; Meunarodne zrane luke su Adis Abeba i Dire Dawa.

Najvanija eljeznika pruga spaja Adis Abebu s Dibutijem; cestovna mrea duga je oko 31 000 km ali samo 12% cesta ima tvrdu podlogu.

Nakon odcjepljenja Eritreje Etiopija nema pristup moru. Pomorski promet obavlja preko luka Mitsiwa i Ased u Eritreji.

UJEDINJENA REPUBLIKA TANZANIJAPovrina: 942 453 km2

Br. stanovnika: 40,2 milijuna

Glavni grad: Dodoma (200 000st.)

Administrativno sredite:

Dar es Salam (2,5 milijuna st.)


Zauzima sredinji dio Istone Afrike. Granii na N s Ugandom, na NE s Kenijom, na NW s Ruandom i Burundijem, na W s DR Kongom, na SW s Zambijom i Malawijem, a na S s Mozambikom.

Pripadaju joj i otoci Zanzibar (1650 km2) i Pemba (948 km2) u Indijskom oceanu.Prirodno-geografska osnova:

Reljefno se Tanzanija dijeli na visoku i nisku Tanganjiku te otoni prostor koji obuhvaa Zanzibar, Pembu i njima pripadajue manje otoke.

Visoka Tanganjika: prostran ravnjak s visinama oko 1000 m te rubne planine. Izgraen je od starih stijena iz arhaika i paleozoika, a naknadno je nabran u paleozoiku i tercijaru. Mlaim tektonskim pokretima nastali su istonoafriki i srednjoafriki tektonski jarak kao i tektonska jezera (Tanganyika, Natron i Manyara). Vulkanizam; Kilimanjaro (5895m), najvia afrika planina i Meru (4552 m). U podnojima vulkana prevladava plodni vulkaski pokrov.

Niska Tanganjika: obuhvaa relativno nisku obalnu dolinu koja se blago uzdie prema zapadu. Povoljni su uvjeti za naseljavanje i gopsodarsku djelatnost.

Otoci Zanzibar i Pemba koraljnog su porijekla i izrazito su niski.

Klima:

Klimatske karakteristike variraju u odnosu na nadmorsku visinu i udaljenost od mora. Klima je tropska, vrua i preteno vlana.

Dva kina razdoblja na sjeveru (III.-V. i IX. do XI.) i jedno na jugu (XI. do IV.).

Obalni prostor ima prosjene godinje temperature iznad 25C i 1000 do 2000 mm padalina ( najvie na Zanzibaru i Pembi). Obala je pod utjecajem monsunskih vjetrova s Indijskog oceana.

Temperature i vlanost opadaju prema unutranjosti; prosjene godinje temperature na ravnjaku iznose oko 22 C s 500 do 800 mm oborina. Koliina oborina raste na padinama planina (Kilimanjaro oko 1500 mm).

Vode:

Jezera:

Viktorijino jezero: 69 490 km2, 82 m dubine, otkrio ga je 1858.g John Speke. Dijele ga Tanzanija, Kenija i Uganda.

Tanganjika: 32 900 km2, 1436 m dubine (drugo najdublje jezero na svijetu iza Bajkalskog).

Malawi: 22 490 km2, dubina 472 m.

Ostala jezera: Natron, Rukwa, Manyara, Eyasi.

Rijeke su kraeg toka i malog protoka; Pangani, Rufiji, Wami, Ruwuma uljevaju se u Indijski ocean, Kagera u jezero Viktoriju, a Malagarasi u jezero Tanganjika.

Vegetacija:

Savanska vegetacija na ravnjacima, na sjeveru prelazi u stepu. U istonom dijelu zemlje, u dolinama rijeka, kao i na padinama planina na visinama veim od 1200 m javljaju se tropske galerijske ume.

U obalnoj nizini i na otocima prisutne su ume kokosovih palmi i mangrove.

ivotinjski svijet:

Velika krda divljih ivotinja na tanzanijskom ravnjaku, vanost za gospodrastvo zemlje (safari), slonovi, lavovi, leopardi, zebre, bivoli, gepardi, antilope.

ivotinje su esta meta krivolovaca pa se poklanja velika panja njihovoj zatiti; 23% povrine Tanzanije obuhvaaju nacionalni parkovi i rezervati. 14 nacionalnih parkova, najpoznatiji je Serengeti s vie od 14 000 km2

Stanovnitvo:

Uglavnom Bantu crnci (oko 130 plemena): Nyamwenzi i Sukuma 21%, Suahili 9%, Hehet i Bena 7%, Makonde i Haya po 6%, ostala plemena oko 52%. Manji broj Europljana, Indijaca i Arapa.

Religijska struktura: muslimani 30%, katolici 26%, animisti 30%, protestanti 14%.

Slubeni jezici su suahili i engleski. Stanovnitvo je koncentrirano na obali, u viim planinskim predjelima i na obalama velikih jezera.

Bioloke karakteristike: prirodni prirast 2,7%; M 1,3% N 4%. oko 1,5 milijuna zaraenih HIV/AIDS-om. Oekivano trajanje ivota M 50, 52 g.

Mlado stanovnitvo 44,2%, zrelo 53,2%, staro st. 2,6%

Samo 35% stanovnika ivi u gradovima.

Gradovi:

Dar es Salam, oko 2,5 milijuna st. najvei grad, gospodarsko sredite i gl. luka Tanzanije.

Mwanza, o. 200 000 st. luka na jezeru Viktorija, Tanga, o. 200 000 st., vano luko sredite.

Zanzibar, najvei grad na istoimenom otoku (157 000 st.).

Dodoma (189 000 st.), novi gl. grad smjeten u sredinjem dijelu zemlje. Preseljenje svih institucija iz Dar es Salama u Dodomu nije u potpunosti zavreno.

Povijesno-geografski razvoj:

Zanzibar su poznavali jo feniki pomorci, od 6. do 10. st. naseljavali su ga Arapi koji su unijeli islam. Od 1503. do 1698. u vlasti je Portugalaca nakon ega postaje arapski sultanat (utjecaj iz Omana). Znazibarski sultan posjedovao je i zemlju na susjednom kopnu koju je u drugoj polovici 19. st. prepustio Nijemcima i Britancima. Godine 1890. Zanzibar je postao britanski protektorat, a nezavisnost je stekao 1963.

Tanganjika je 80-tih godina 19. st postala Njemaka Istona Afrika. Nakon prvog svjetskog rat postaje mandatno podruje Lige naroda koja ga predaje na upravljanje V. Britaniji. Nezavisnost je stekla 1961. a za prvog predsjednika je izabran Julius Nyerere.

Godine 1964. ujedinjeni su Tanganjika i Zanzibar u Ujedinjenu Republiku Tanzaniju.

Preteno poljoprivredna zemlja, oko 80% djelatnog stanovnitva zaposleno je u poljoprivredi. Obradivo tlo obuhvaa 6% povrine, panjaci 40%, a ume oko 48%.

Za izvoz se uzgaja kava, aj, sisal, pamuk, agrumi, duhan, uljana palma. Zanzibar i Pemba poznati su po velikim plantaama klinia.

Za prehranu domaeg stanovnitva uzgaja se ria, kasava, eerna repa i razne vrste itarica (oko 4 mil. t).

Poljoprivredni proizvodi ine 85% vrijednosti izvoza.

Stoarstvo: razvijeno na ravnjaku: 17 milijuna goveda, 11,6 milijuna koza i 3,4 mil. ovaca.

Godinje se ulovi vie od 300 000 t ribe od ega na unutranjim vodama, najvie na jezeru Viktorija.


Tanzanija je bogata dijamantima, 2001. proizvedeno je 53 000 karata industrijskih dijamanata i oko 30 000 karata nakitnih dijamanata. Iste godine otvoren je i novi rudnik dijamanata kod Mwanze.

Od ostalih ruda jo se kopa zlato, sol, kositar, eljezo, volfram i dr.

Industrija je slabo razvijena, uglavnom tvornice za primarnu obraddu sirovina ukljuujui kavu, ito, sisal, jutu. Postoje i manji pogoni za proizvodnju tekstila, umjetnih gnojiva, cementa i za obradu drva.

Trgovina i promet:

Izvoz: kava, pamuk, dijamanti, duhan, aj, klini, sisal. Vrijednost izvoza 2000. 663 mlrd $.

Uvoz: nafta, strojevi, prijevozna sredstva, eljezo, elik, hrana. Vrijednost uvoza 1,5 mlrd $.

Glavni trgovinski partneri: UK, Njemaka, Japan, Italija, Iran, Danska, Nizozemska.

Godine 2001. Tanzaniju je posjetilo pola milijuna turista i ostvaren je prihod od 550 mil.$.

Tanzanija ima oko 2 700 km eljeznikih pruga. Najvanija pruga je tzv. Tan-Zam izmeu Dar es Salama i Zambije dugaka 1860 km (969 km u Tanzaniji). Graena je uz pomo Kineza.

Postoji i 88 200 km cesta, ali tek oko 4% ima tvrdu podlogu. Ceste su za kinog razdoblja uglavnom neprohodne.

DEMOKRATSKA REPUBLIKA MADAGASKARPovrina: 587 000 km2

Br. stanovnika: 16 milijuna

Gustoa naseljenosti: 26 st./km2

Glavni grad: Atananarivo (Tananarive),

1,6 mil. st.

BDP (per capita): 260 $

Otona drava u Indijskom oceanu. Od afrikog kopna odvojen je Mozambikim kanalom. Do 1975. g. zemlja se nazivala Malgakom Republikom.

Podijeljen je u est provincija: Diego Suarez (sjever), Fianarantosa (jugozapad), Majunga (sjeverozapad, Tamatave (sjeveroistok), Atananarivo ( Sredite) i Tulear (jug i jugozapad)

Prirodno-geografska obiljeja:

Reljef:

Madagaskar predstavlja stari dio mase Gondvane, odvojen je od Afrike u tercijaru.

Otokom dominira sredinji planinski masiv djelomino vulkanskog porijekla. Geoloku grau ine kriljavci i graniti prekriveni mlaim sedimentima. Njvii vrh Madagaskara je Tsaratanana (2886 m).

Na zapadnom dijelu otoka javljaju se u veoj mjeri mezozojske naslage(trijas, jura i kreda.). Ocean i prelaze 2 600 m visine (Joaindra). Na zapadu i jugozapadu otoka prostiru se aluvijalne ravnice.

Obala je dugaka oko 4 500 km i slabo je razvedena. Istona je obala ravna s manjim brojem pjeanih sprudova i laguna. Sidrita su otvorena, jedina vea luka je Tamatave, zatiena koraljnim grebenom.

Juna ekvatorska struja oblikuje pjeane sprudove koji zatvaraju lagune. Lagune su meusobno povezane kanalima (Pangalanes kanal) od sjevera prema jugu u duini od 640 km (Foulpointe-Farafangana).

Sjeverozapadan obala je razvedenija s vie obala i zaljeva, jugozapadna obala je preteito niska dok je juna strma pod utjecajem vjetra, valova i morskih struja. Vei otoci su Nosy Be (NW) i Nosy Ste Marie (NE).

Klima:

Otok se nalazi pod utjecajem vlanih pasatno-monsunskih vjetrova s Indijskog oceana. Sjever otoka ima tropsku, a jug suptropsku klimu.Temperature se u sijenju kreu izmeu 21C i 26C (na jugu do 33C), a u srpnju od 13 do 20C.

Oborine su izraenije na istonom visoju, od 2000 do 5000 mm (dolina rijeke Sambirno). Unutranje visoje prima od 1500 do 3000 mm, zapadni dio otoka 500 do 1000mm, a SW i N samo 250 do 500 mm.

Vode:

Razvoe se nalazi u blizini istone obale pa je rijena mrea istaknutija na zapadu.

Najvee rijeke su Betsiboka i Tsiribihina, dugake oko 500 km. Na istonoj obali rijeke su kratkog toka s mnogobrojnim brzacima i vodopadima.

Jezera su uglavnom vulkanskog porijekla. Najvea su Alaotra (220 km2), Itasy i Tritriva. Jezero Alaotra duboko je samo 60 cm i vano je sredite uzgoja rie.

Fitogeografska obiljeja:

Na vlanijim dijelovima visoja rastu tropske kine ume koje u visokim predjelima prelaze u svijetle kserofitne ume, panjake i travnate stepe. Na zapadu otoka zbog manje koliine padalina prevladavaju savane s kserofitnim umama. Obale otoka uglavnom su pod umama mangrova.

Zoogeografska obiljeja:

Odvajanje od afrikog kontinenta u tercijaru uvjetovalo je razvitak zasebne faune (Madagaskarska zoogeografska regija). Na Madagaskaru ne ive ivotinje karakteristine za afriko kopno(velike, make, majmuni, slonovi i sl.). Faunu otoka obiljeava veliki broj endema (lemuri i vie vrsta ptica). Lemuri su primitivan rod primata koji ive jedino na Madagaskaru i Komorskim otocima.Stanovnitvo:

Stopa p.p oko 3%, N= 4,2%; M= 1,2%. Smrtnost dojenadi oko 11%.

Dobna struktura: mlado st.=47%, zrelo=50%, staro=3%

Jedan lijenik na 10 000 st. Oko 140 000 zaraenih HIV/AIDS-om. Pismenost: 80,2%

Ishrana: danas oko 2100 cal/dan; prije 2 500 cal/dan.

Oekivano trajanje ivota M=54; =57.

Urbano stanovnitvo: 25%

Etniki sastav:

Malgasi 98,8%. Plemena: Merina 26%, Hove-slobodnjaci, Andevo-bivi robovi, Sakalavi-polunomaadi na zapadu, Betsimisaraka na istoku i Betsimileo na jugu. Komori 0,3%, Indijci i Pakistanci 0,2%, Francuzi 0,3%.

Religijska struktura: katolici 26%, protestanti 23%, Muslimani 1,7%, tradicionalne vjere 47%.

Gradovi:

Atananarivo, glavni grad, oko 1,7 mil. st. Smjeten je u sredinjem dijelu zemlje. Glavni grad postaje 1895, kada ga zauzimaju Francuzi. U vrijeme kolonijalne vladavine bio je poznat pod nazivom Tananarive.

Tamatave ( danas Toamasina), oko 137 000 st. Najvanija morska luka Madagaskara. Nalazi se na njegovoj istonoj obali. Povezana je eljeznicom s glavnim gradom.

Majunga (Mahajanga), oko 100 000 st, grad i luka na NW obali. Osnovali su ga Arapi oko 1700 g.

Fianarantsoa, oko 100 000 st. Smjetena je u unutranjosti SE dijela otoka. Vano je prometno vorite.

Antsirabe, oko 100 000 st. u sredinjem dijelu otoka.

Tulear (Toliara), oko 50 000 st., smjeten na SW obali otoka, sredinje naselje istoimene provincije.

Antsiranana (Diego Suarez), smjeten na krajnjem sjeveru otoka. Sredite istoimene provincije.

Poljoprivreda: je dominantna djelatnost i njome se bavi oko 79% stanovnitva.

Oranice i vonjaci obuhvaaju oko 5,2% zemljita, 58,5% su panjaci, 26,2% ume a ostatak je neobraeno i neplodno tlo. Oko 1/3 zemljita se navodnjava.

Osnovni prehrambeni proizvod je ria (2,2 mil. t.), slijedi manioka (oko 2 mil. t), slijede krumpir, slatki krumpir.

Na plantaama se uzgaja kava, klinii, eerna trska, pamuk, kakao, papar, duhan i dr.

Stoarstvo: 10,4 mil. goveda, 1,4 mil. svinja, 600 000 ovaca, 1,5 mil. koza.

Ribarstvo: oko 60 000 t ribe.

umarstvo: ebanovina, palisandar, mahagonij, tik. Raphia ruffia- u obalnom dijelu. Koristi se u proizvodnji vlakna.


Manje koliine grafita, nikla, kroma, urana, kamenog ugljena, zlata, dragog kamenja i soli.

Nafta se vadi od 1980. na platformama. Oko 60% energije dobiva se iz TE, ostatak iz HE.

Industrija: manji pogoni za proizvodnju eera, palminog ulja, piva, obue, tekstila, papira, duhana, cementa.

Trgovina i promet:

Kava, vanilija i klinii su glavni izvozni proizvodi. (250 mil. $ vrijednost. 2000.g.).

Uvozi se industrijska roba, teki strojevi, motorna vozila, naftai naftni derivati. (660 mil. $)

Trgovinski partneri: Francuska, Japan, SAD, Italija.

Trgovinska bilanca ugalvnom je negativna.

Promet:Oko 1 000 km eljeznica, i 17 300 km cesta. Atananarivo je glavno prometno sredite.

Tamatave je najvea luka preko koje se obavlja oko 35% ukupne vanjske trgovine Madagaskara.

Postoje 4 meunarodne zrane luke, meu kojima je i nova zrana luka Ivato u Atananarivu.

Trgovaka mornarica raspolae s oko 100 000 t nosivosti.Povijesno-geografski pregled:

Porijeklo stanovnitva Madagaskara je mijeano: indonezijski, malajski i afriki elementi te utjecaj arapskih trgovaca.

Portugalski pomorac Diogo Dias postaje 1500 g. prvi Europljanin koji je stupio na Madagaskar.

Tijekom 17. st. Britanci, Potrugalci, Francuzi i Nizozemci bezuspjebno pokuavaju uspostaviti kontrolu nad oTokom. U !8. st. Francuzi uspijevaju osnovati nekoliko trgovakih baza na istonoj obali otoka.

U 19. st. jaka je drava Merina koja sprijeava prodiranje francuza prema sreditu otoka (podravaju je Britanci).

Tek 1895. Francuzi uspostavljaju vlast nad otokom. Godine 1896. Madagaskar postaje fr. kolonija.

Nakon Drugog svjetskog rata jaa pokret za neovisnost. Godine 1946. Madagaskar postaje francuski perkomorski teritorij. Izbijaju nemiri na otoku 1947./48.

Godine 1958. Madagskar postaje autonomna republika (Malgaka republika), a 1960. proglaava neovisnost.

Godine 1972. na otoku izbijaju krvavi nemiri upereni protiv vojne vlasti.

Krajem 1975. zemlje mijenja ime u Demokratska Republika Madagaskar.

RUANDA

Republika Ruanda

Povrina: 26 338 km2

Br. stanovnika: 7,8 mil. (procjena 2003.)

Gustoa naseljenosti: 297 st./km2

Gl. grad: Kigali (370 000)

BDP (per capita): 220 $


Zapadni dio istonoafrikog jezerskog visoja, zapadno od jezera Kivu. Granii na N s Ugandom, na E s Tanzanijom, na W s DR Kongo te na S s Burundijem.

Po prirodnim karakteristikama slian je prostoru susjedne Ugande i Burundija.

Uglavnom je planinsko podruje; 96% povrine iznad je 1000 m nadmorke visine. Visoki ravnjaci strmo prelaze prema zapadu u jarak jezera Kivu. Sredinjim dijelom Ruande dominira ravnjak visine 1 700 m. Na zapadu zemlje gorje visine 2700 m ini granicu izmeu porjeja Nila i Konga. Na NW nalaze se planine Virunga (vulkan Karisimbi 4 507 m). U geolokoj grai prevladavaju stari arhajski slojevi prekriveni mlaim sedimentima. Znaajne povrine su pod vulkanskim pokrovom.Vegetacija: ume su nekad pokrivale vei dio Klima: ekvatorijalna, modificirana velikom nadmorskom visinom. Pogoduje ivotu ljudi-gusta naseljenost. Prosjene godinje temperature kreu se izmeu 20 i 25C, a koliina padalina od 1000 do 2000 mm.

Zbog intenzivnog krenja ume su svedene na mala podruja na planinskom sjeverozapadu i uz obalre jezera Kivu i pokrivaju tek 10% povrine. Drvo je jo uvijek vaan izvor energije za stanovnitvo (88%). Ulau se veliki napori u ouvanje postojeih uma i u poumljavanje.

Stanovnitvo:

Prirodni prirast 3,1%, N 5,1%, N 2%. Smrtnost dojenadi 12%.

Dobna struktura: mlado st. 51%, zrelo 47%, staro 2%. Jedan lijenik na 22 000 st. Oko 250 000 zaraenih HIV/AIDS-om.

Narodonosni sastav: Hutu 84%, Tutsi 15%, Twa 1%.

Religijska struktura: katolici 56,5%, protestanti 26%, adventisti 11,1% muslimani 4,6%, animisti 0,1%, ostali 1,7%.

Slubeni jezici: ruandski, francuski, engleski; koristi se i swahili.

U gradovima ivi manje od 10% stanovnitva. Kigali je najvei grad s oko 370 000 st. Butare, drugi po veliini, 25 000.

Gospodarstvo:

Iskljuivo poljoprivredna zemlja. Oko 90% djelatnog stanovnitva bavi se poljoprivredom.

Na razvoj zemljoradnje utjee sve uestalija pojava erozije zbog krenja umskih povrina. Zbog stalnih sukoba javlju se i nestaice hrane. Manjak proteina u prehrani veliki je problem, samo 1700 cal/dan. Prehrana je uglavnom biljnog karaktera, meso se jede rijetko.

65 g. 2,5%.

Oekivano trajanje ivota: M 47, 51 godina.

Broj zaraenih HIV/AIDS-om: 1,1 milijun.

Religijska struktura: katolici 50%, protestanti 20%, muslimani 10%, tradicionalna vjerovanja i ostali 20 %.

Etnika struktura: vie od 200 etnikih skupina. Uglavnom Bantu-crnci, ima i Nilota (sjeveroistok), sudanskih Crnaca (sjever) te Hamita i Pigmejaca (istok). Plemena Mongo, Kongo, Luba (Bantu) i Mangbetu-Azande (Hamiti) ine oko 45% stanovnitva.

Gradovi:

Samo 31% stanovnitva ivi u gradovima.

Kinshasa (prije Leopoldville): glavni grad, oko 5 mil. st. Gospodarsko, administrativno i kulturno sredite zemlje. Smjeten je na donjem toku Konga na njegovoj lijevoj obali. Nasuprot Kinshasi nalazi se Brazzaville, glavni grad Republike Kongo.

Lubumbashi (prije Elisabethville): glavni grad provincije Katanga, oko milijun stanovnika.

Kisangani (prije Stanleyville): oko 500 000 st. Glana luka i sredite centralnog dijela Konga.

Matadi: oko 175 000 st. Glavna luka DR Konga, smjetena je na estuariju Konga i povezana je eljeznicom s Kinshasom jer Kongo nizvodno od Kinshase nije plovan.

Bukavu: oko 200 000 st. Na krajnjem je istoku zemlje (provincija Kivu), sredite je poljoprivredne proizvodnje (kava, voe i povre). Nalazi se uz granicu s Ruandom-velik broj izbjeglica i esti sukobi.

Mbandaka: oko 175 000st. Sredite provincije Ekvator. Osnovao ga je 1883. Henry Morton Stanley, nazvavi ga Equator.

Administrativna podjela: 10 provincija i teritorija glavnog grada: Bandundu, Bas-Kongo, Istoni Kasai, Zapadni Kasai, Ekvator, Katanga, Istona provincija, Maniema, Sjeverni Kivu, Juni Kivu, Kinshasa.

Gospodarstvo:

Spada meu zemlje s najmanjim BDP-om po glavi stanovnika na svijetu (oko 80$) iako je sirovinama jedna od najbogatijih afrikih zemalja.

U strukturi BDP-a poljoprivreda sudjeluje s 55%, industrija i rudarstvo s 11% a usluge s 34%.

Stalni ratni sukobi i korupcija sredinjih i lokalnih vlasti glavni su uzrok gospodarskog zaostajanja zemlje. Gospodarstvo ovisi o kretanju cijena sirovina na svjetskom tritu. Velike koliine novca troe se na uvoz hrane i na opremanje vojske.

Poljoprivreda:

Uglavnom za potrebe stanovnitva, manje za izvoz. Obrauje se tek 3% uk. povrine, a samo 0,5% je pod stalnim nasadima. Poljoprivredom se bavi 68% djelatnog stanovnitva.

Proizvodnja glavnih kultura 2002. iznosila je: 15 mil. t kasave, 1,5 mil. t eerne repe, 1,1 mil. t kukuruza, 355 000 t kikirikija. Uzgajaju se jo u znatnijoj mjeri banane, kava, kakao, pamuk, duhan.

Stoarstvo je slabo razvijeno zbog muhe ce-ce. Ogranieno je na visoravni gdje je muha rijetka. Godine 2001. bilo je 760 000 goveda, oko milijun svinja, i 900 000 ovaca.

Godine 2001. posjeeno je oko 70 mil. m3 drva. Najveim dijelom drvo se koristi za ogrjev dok se samo manje koliine izvoze.

Ulov riba 1999. g. iznosio je 208 000 t, najvie na unutranjim vodama.

Rudarstvo:

Osnovni izvor bogatstva DR Konga. Kongo je najvei svjetski proizvoa kobalta i industrijskih dijamanata. Bakar je najvaniji izvozni proizvod. Nalazita bakra dio su tzv. copper belta koji se prua veim dijelom kroz Zambiju i DR Kongo.

U veim koliinama proizode se uran, kositar, srebro, zlato, cink, magngan, kadmij, volfram.

Rudarski najrazvijenija provincija jest Katanga. Zbog njenog bogatstva esti su pokuaji odcjepljenja. Sredinom 1970-tih Katanga je promijenila ime u aba, ali joj je 1997. g. vraeno prvobitno ime.

Od 1975. g. crpi se nafta na nalazitima ispred obale.

Rudarska proizvodnja 2001: 8,7 milijuna barela nafte, 21 000 t bakra, 9,1 milijun karata dijamanata industrijske kvalitete i 9,1 milijun karata nakitnih dijamanata (1 dijamantni karat=200 mg).

Rudarstvo se poelo razvijati jo poetkom 20.st. Godine 1906. osnovano je rudarsko poduzee UMHK (Union Minir du haut Katanga) tada najvee na svijetu u vlasnitvu belgijskog kapitala. Godine 1966. tvrtka je nacionaliziran i preimenovana u Gcamines

Industrija:

Temelji se velikim dijelom na primarnoj preradi rudarskih sirovina. Postoje vei pogoni za obradu bakra (talionice), zatim za proizvodnju cementa i sumporne kiseline. Postoje i manji pogoni za proizvodnju gume, obue, tekstila, cigarete, hrane, piva.

Industrijska proizvodnja uzdrmana je opim gospodarskim kolapsom poetkom 90-tih godina uz pojavu hiperinflacije. Manjak novanih sredstava onemoguio je uvoz sirovina i rezervnih dijelova potrebnih za industrijsku proizvodnju.

Industrijska proizvodnja veih razmjera koncentrirana je oko rudnika u provinciji Katanga.

Rudratsvo i industrija ine 11% uk. BDP-a.

Trgovina i promet:

Bakar je inio i do 50% ukupne vrijednosti uvoza ali mu je cijena znatno pala u posljednjih 15 godina.

Osim bakra izvoze se dijamanti, kobalt, nafta i kava. Vrijednost izvoza 2002. bila je 1,4 milijarde $. Izvozi se najvie u Belgiju, SAD, Zimbabve i Finsku.

Vrijednost uvoza iste godine bila je 933 mil. $. Uvozila se hrana, rudarski i drugi strojevi, prijevozna sredstva i gorivo. Uvozi se iz: JAR, Belgije, Francuske, Njemake, Kenije i Nizozemske.

Promet:

eljeznika mrea dugaka je 3641 km; glavna pruga spaja luku Matadi s Kinshasom (400 km). eljeznika mrea povezuje Katangu s lukom Benguela u Angoli.

Cestovna mrea dugaka je 157 000 km ali je u loem stanju zbog slabog odravanja. Najvaniji cestovni pravac spaja Kinshasu s Lubumbashijem.

Kljunu vanost imaju unutranji vodeni putevi na Kongu i njegovim pritokama. Ukupna duljina vodenih puteva je oko 14 000 km. Rijeka Kongo plovna je od ua uzvodno do luke Matadi (134 km), do Kinshase je plovidba nemogua zbog brzaka. Od Kinshase uzvodno Kongo je plovan oko 1600 km.


Smatra se da su prvi stanovnici Konga bili Pigmeji.

Od Europljana na u kongo krajem 15. st. prvi stiu Portugalci. Poetkom 16. st. misionari uspijevaju tamonjeg kralja preobratiti na kranstvo. Nakon njegove smrti kranstvo nestaje.

Godine 1877. unutranjost Konga istrauje Sir Henry Morton Stanley. Nakon susreta s Stanlaeyem belgijski kralj Leopold II. osniva Meunarodnu Asocijaciju za Kongo. Stanley se vraa u Kongo i uspostavlja trgovake ispostave; osniva i dananju Kinshasu.

Berlinska konferencija 1884. Portugalci i Francuzi osporavaju Belgijancima pravo na Kongo. Godine 1885. proglaena je Slobodna Drava Kongo pod osobnim suverenitetom belgijskog kralja. Zapoinje snana eksploatacija, meunarodna javnost optuuje Belgiju da dozvoljava robovski rad.

Godine 1908. Belgija anektira Kongo. Drava mijenja naziv u Belgijski Kongo.

1950-tih jaa pokret za neovisnost.

U lipnju 1960. Kongo postaje neovisan; prvi predsjednik je Joseph Kasavubu, a premijer Patric Lumumba. nakon proglaenja neovisnosti zapoinju unutranji nemiri. Belgijska vojska razmjeta se po itavoj zemlji kako bi zatitila bijelce.

U srpnju Moise Kapenda Tshombe proglaava neovisnost Katange i trai belgijsku pomo.

UN zahtijeva povlaenje belgijskih jedinica i alje svoje trupe. UN-ove snage zamjenjuju Belgijance.

U rujnu 1960. smijenjen je Lumumba, sovjetski strunjaci dolaze u Kongo, raste napetost izmeu SSSR-a i SAD-a.

Vojska preuzima vlast na elu s Josephom Desireom Mobutuom. Lumumba uhien.

U prosincu 1960. Antoine Gizanga se proglaava premijerom i premjeta prijestolnicu u Kisangani. Priznaju ga samo komunistike i arapske drave te Gana.

U srpnju 1961. vojska odana Lumumbi provaljuje u sjevernu Katangu gdje je zatoen Lumumba. UN alje svoje jedinice kako bi se sprijeio graanski rat. Lumumba bjei iz zatvora i pogiba u avionskoj nesrei.

U rujnu 1961.g u avionskoj nesrei pogiba i glavni tajnik UN-a Dag Hammarskjld. Nesrea se dogodila u Zambiji pod udnim okolnostima. Glavni tajnik bio je na putu u Katangu gdje je trebao uspostaviti prekid vatre izmeu Tshombeovih pristaa i snaga UN-a.

U sijenju 1963. Tshombe se predaje.

Godine 1965. Mobutu preuzima vlast. Sljedee godine uspostavlja predsjedniki sustav. Zapoinje afrikanizacija zemlje.

Godine 1971. zemlja mijenja ime u Zair, a Joseph Mobutu mijenja ime u Mobutu Sese Seko.

1980-tih zemlju zahvaa gospodarska kriza; sve su ei nemiri. Godine 1990. Mobutu dozvoljava registriranje oporbenih stranaka.

Godine 1997. zapoinje otvorena pobuna kongoanskih Tutsija na istoku zemlje (provincija Kivu). Osniva se Savez Demokratskih Snaga za Osloboenje Zaira pod vodstvom Laurenta Kabile.

U svibnju 1998. snage odane Kabili ulaze u Kinshasu. Drava mijenja naziv u DR Kongo. Kabila zabranjuje svaku politiku aktivnost i demonstracije; nasilje nad Hutuima izbjeglima iz Ruande.

Meunarodna zajednica vri pritisak na Kabilu da dozvoli demokratizaciju zemlje.

Susjedne zemlje poinju se izravno mijeati u unutranji sukob i Kongu. Izbija pobuna protiv Kabiline vlade.

Interveniraju vojske Zambije, Angole, Ruande, Burundija, Kenije i Ugande.

Godine 1999. u Lusaki je potpisan prvi sporazum izmeu pobunjenika i vlade.

Godine 2000. est zemalja susjeda sporazumijeva se o povlaenju iz Konga.

U sijenju 2001. Kabila ubijen. Nasljeuje ga njegov sin Joseph Kabila. Poinje snanu diplomatsku aktivnost kako bi se okonao sukob.

U prosincu 2002. okonan je graanski rat iako su sukobi na istoku zemlje jo povremeno izbijali.

U travnju 2003. potpisan je zavrni dokument o prestanku sukoba i povlaenju stranih vojski iz Konga. Istok zemlje i dalje pogaaju nemiri.

JUNOAFRIKA REPUBLIKAPovrina: 1 123 000 km2

Br. Stanovnika: 44 mil.

Gustoa naseljenosti: 35 st/km2

Glavni grad: Cape Town (administracija)

Pretoria (vlada), Bloemfontain (sudstvo).

BDP (per capita): 2 820 $


Reljef:

Sredinji dio zemlje obuhvaa junoafriko visoje (1200-1800 m). Zavrava na NE gorjem Drakensberg (3 657 m). Visoje se naziva Veld i dijeli se na:

Visoki Veld- najvei dio visoja, na Ne prelazi u Witwatersrand.

Srednji Veld- zapad visoja, sputa se prema zavali polupustinje Kalahari.

Niski Veld (Bushveld)-obuhvaa bazen rijeke Transvaal i postupno se sputa prema dolini rijeke Limpopo.

Obalna nizina iroka je do 130 km. Obala je duga oko 3 000 km i preteito je strma, nerazvedena i nepristupana s malim brojem pogodnih sklonita.

Izmeu obalne nizine i visoja prostiru se Mali i Veliki Karoo, stepeniasti ravnjaci meusobno odvojeni gorskim lancima.

Junoafriko visoje strmo se sputa prema obalnoj ravnici- Veliki odsjek.

Geoloka graa:

Prastara podloga-graniti, gnajsi, najstariji metamorfiti s pokrivaem pretkambrijskih naslaga. Slojevi su poremeeni tektonikom i magnetskim intruzijama prije perma i trijasa.

Slojevi karoo sastoje se od permokarbonskih glacijalnih konglomerata i bogati su ugljenom.

Klima:

JAR se protee kroz umjereni, suptropski i tropski pojas. Klimatske karakteristike modificirane su utjecajem nadmorske visine i morskih struja.

Koliina padalina opada od istoka prema zapadu. Istona obala vlanija je zbog utjecaja tople Mozambike struje i vlanih vjetrova s Indijskog oceana, dok uz zapadnu obalu tee hladna Benguelska struja. U Durbanu godinje padne 1140 mm kie, u unutranjosti oko 700 do 800 mm, a oko Cape Towna oko 1000 mm godinje zbog utjecaja zapadnih vjetrova. Sjeverno prema uu rijeke Oranje koliina padalina pada na 60 do 100 mm godinje pa taj kraj ima polupustinjsku klimu.

Temperature:

Sijeanj: Durban 24C, Johannesburg 19C (1670 m nadmorske visine), Cape Town 20C.

Srpanj: Durban 17C, Johannesburg 9C, Cape Town 12C.

Vode:

Oranje- izvire u Lesotu, duga je oko 2 000 km, velika su kolebanja vodostaja u toku godine. U donjem dijelu toka ini granicu izmeu JAR i Namibije.

Vaal- pritoka Oranja, duga 1 210 km. U Oranje utjee W od Kimberlyija.

Vegetacija:

ume obuhvaaju tek oko 4% teritorija, izdvojeni kompleksi na visojima, u primorju suptropa i u umjerenom pojasu.

Unutranje visoje pokrivaju uglavnom savane koje na zapadu prelaze u stepu i polupustinju (Kalahari).

U krajevima s ljetnim kiama javljaju se travnjaci(Visoki Veld, istoni dio Capea i Natal)

Stanovnitvo:

75,2% Crnci (Zulu 24%, Sotho 17%, Xhosa 10%, Tswana 6%, ostali oko 12 %).

Bijelci 13,6% (3/5 Buri, 2/5 Englezi), Indijci 2,6%, mijeani 8,6% (provincija Cape).

Buri: potomci nizozemskih doseljenika s izraenim njemakim i francuskim (hugenoti) elementima. (boer, niz.=seljak). Za Bure se koristi i naziv Afrikaneri (Afrikaans)

Religijska struktura: 78% krani (protestanti, katolici, metodisti, nizozemska reformistika crkva), tradicionalne vjere 10,5%, hindusi 1,7%.

Bioloka struktura: p.p 2,5%; N 3,9%; M 1,4%. Smrtnost dojenadi oko 7%.

Mlado st.= 40%; zrelo= 56%, staro= 4%.

Oekivano trajanje ivota: M 60 g.; 66 g.Broj zaraenih HIV/AIDS-om: 5,3 mil. (1/8 uk. stanovnitva)!!!!

U JAR postoji 11 slubenih jezika ali se u dravnoj upravi koriste iskljuivo afrikaans i engleski.

Gradovi:

Johannesburg (s predgraima oko 7 milijuna st.), najvei grad u subsaharskoj Africi, sredite proizvodnje zlata na Witwatersrandu.

Cape Town (oko 3 mil. st.), zakonodavno sredite zemlje, prva stalna naseobina u JAR, osnovali ga 1652. nizozemski pomorci kao opskrbnu postaju na putu prema Indiji.

Pretoria (oko 1,7 mil. st), upravno sredite zemlje, u njemu zasjeda vlada i parlament JAR.

Durban (oko milijun st.), najvea afrika luka, osnovali su ga 1835. Britanci. Procvat mu poinje izgradnjom eljeznice prema Witwatersrandu. Sredite je provincije Natal.

Port Elizabeth (oko milijun st.), grad i luka na obali zaljeva Algoa. Godine 1873. povezan je eljeznicom s rudnicima u Kimberleyju.Bloemfontain (350 000 st.) sudsko sredite drave, glavni Slobodne Drave.

70-tih godina 20. st. Politikom apartheida predvieno je stvaranje zasebnih crnakih administartivnih jedinica (Bantustani): Bophutatsvana, Transkei, Kwazulu, Ciskei, Venda i dr.

Gospodarstvo:

Industrijsko-agrarna zemlja. Obradivo je oko 11% povrine, panjaci i livade obuhvaaju 65%, a ostalo su ume te neobraeno i neplodno tlo.

Poljodjelstvo: navodnjava se oko 10% obradivih povrina. Uzgaja se eerna repa (22 mil. t) penica (2 mil. t), kukuruz (7-8 mil. t), sirak, zob, jeam i oko 1 milijun t krumpira.

Vaan je i uzgoj vinove loze (oko milijun tona) i proizvodnja vina.

Stoarstvo: vei gospodarski znaaj od poljodjelstva, povoljni prirodni uvjeti.

Ovarstvo je najznaajnija grana stoarstva, uzgaja se oko 30 milijuna ovaca (pasmina karakul).

Uz ovarstvo znaajan je uzgoj goveda (oko 13 mil. komada), 6 mil koza (1 milijun a

afrika skripta

Documents