L.avuu .za 111orogeologiju i inienjersku geologij~ · ·-· ·' ''"''' u~:.VLV\:J I \,;AL SURVEY

Hidrogeoloska studija u svrhu definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na podrucju Koprivnica - Durdevac

I ~ I ;;;

>

~ ~

~I ;;;

---·- ·-'

--.. ... -....,'>_.

Predstojnik Zavoda: ~--==:...__-

--~ ......

Dr.sc. J\lsip Terzic, dipl.inZ.geol.

~

.... ..._...

Zagreb, ofujak 2014

0

-~~-

p

.;-

BrojJS/14

Ravnatelj: /4.·~i,: ~ ;' , ·' , , , I I (!; '1.1

'/!t. L"' {//; (, Dr.sc. Josip Halamic, dipl.inZ.geol.

.,:·~p-s~ 2i.ik0S(t ·~SI'i\F 1 s. -" R c ~ Cl•""IOV• ~

9. ZAKLJUCAK

HRVATSKI GEOLOSKIINSTITUT I CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY Zavod za hidrogeologlju i ln!enjersku geologiju

Na i>odrucju Koprivnicko-krizevacke zupanije, izmedu Koprivnice i Durdevca istaloZen je kvartarni aluvijalni vodonosnik razmjemo vel ike debljine. Vodonosnik je znatne propusnosti.

Prosjecna hidraulicka vodljivosti vodonosnik.a varira izmedu 6xl04

i 2xl0-3

m/s. Najnizi

iznosi hidraulicke vodljivosti biljeze se na lokacijama postojecih zdenaca na crpiliStu Lipovec

i uz jufni rubni dio dravskog vodonosnika - postojece crpiliste f>urdevac. Vi§e vrijednosti

hidraulicke vodljivosti su odredene na pOdrucju postojecih crpiliSta Ivanscak i Delovi, te

planiranog crpilista Burdevac 2. Transmisivnost vodonosnika varira od 0.05 do 0.1 m2/s, a

efektivna poroznost je oko 0,2.

Vodonosnikje pokriven razmjemo tankim, slabo propusnim krovinskim naslagama. Debljina

ovih naslaga varira od manje od metra uz rijeku Dravu do 20 metara uz jufui rub

vodonosnika. U litoloskom sastavu dominiraju prah i pijesak, manje glina. te njihovi

varijateti.

Prema analizi utjecaja padalina na obnavljanje podzemne vode provedenoj u okviru ovih

istraZivanja proizlazi da napajanje vodonosnika iznosi oko 25% prosjeenih godisnjih padalina.

Do slicnih iznosa napajanja vodonosnika infiltracijom padalina doslo se i u prethodnim

istraZivanjima.

Gubici podzemnih voda nastaju eksploatacijom podzemne vode, evapotranspiracijom

dreniranjem u povr§inske tokove. Rijeka Drava u pravilu drenira dravski vodonosnik.

S obzirom na znatan iznos napajanja vodonosnika, koji na povr§ini od oko 700 km2 koliko

dravski vodonosnik zauzima u Koprivnicko-kriZevackoj fupaniji, te razmjemo malu kolicinu

vode koja se danas eksploatira, raspolozive zalihe podzernne vode su velike. Uz napajanje od

oko 110x106 m3/god i eksploatacijsku kolicinu (ukljueena samo javna vodoopskrba) od oko

6.5x106 m3/god proizlazi da se koristi samo mali dio obnovljivih zaliha podzemne vode. S

obzirom da je pokrivenost Koprivnicko-krirevacke, ali i susjedne Bjelovarsko-bilogorske

zupanije javnom vodoopskrbom razmjemo niska, raspolozive kolicine vode svakako mogu

doprinijeti poboljsanju ove situacije. Regionalno matematicko modeliranje strujanja

podzemne vode moze doprinijeti definiranju eksploatacijskih zaliha podzernnih voda na ovom

podrucju St:o se preporuea i napraviti.

S obzirom na uvjete koje voda treba zadovoljavati da bi se mogla koristiti za pice bez neke znacajnije prerade, kakvoea podzemne na istraZivanom podrucju varira od lose do dobre.

Podzemna voda u sjeverozapadnom dijelu istraZivanog podrucja. osobito uzvodno od crpiliSta IvansCak sadri:i visoke koncentracije zeljeza i mangana. Na lokaciji piezometra KPJ4,

smje8tenog izmedu industrijske zone i crpiliSta lvansCak, tijekom posljednje dvije godine

biljezi se kontinuirano povecanje sadrtaja Zeljeza. U tom razdoblju je sadri:aj zeljeza u

podzemnoj vodi poveean za desetak puta St:o ujedno iznosi i desetak puta viSe od maksimalno

dozvoljene koncentracije (MDK) u pitkoj vodi. Slicno je zapa.Zeno i na lokaciji piezometra

Hidrogeoloska studija u svrhu definiranja eksp/oatacijskih zaliha podzemne vade na podruCju Koprhmica -Durtlevac

....

67

eU!POd

a8etseu ausndoJdoqets f I !AofOIS !USOUOPOA -

(lJ bD nJ Iii

·s; nJ c

(lJ (lJ 0' c

Iii Ill

·c: ::l c. Ill 0 nJ 0 ._

nJ c: c c. ·p 0 0 .5 0

"C ..0 "C >Ill 0 nJ 0 ::l > v; c.. co

10

HRVATSKI GEOLOSKIINSTITUT I CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY Zavod za hidrogeologiju i in!eliersku geologiju

KPI-2 uzvodno od crpili~. S obzirom na ovakve okolnosti, razlog ovakvog poveeanja sadriaja zeljeza svakako bi trebalo istraZiti. Posebice iz razloga sto moze predstavljati

potencijalnu opasnost za kakvoeu vode na samom mjestu zahvata - na crpilistu lvanscak na

kojemu zasada podzemna voda zadovoljava uvjete pitke vode. Nizvodno od Koprivnice

(priljevno podrucje crpilista Lipovec) podzemna voda iz pojedinih dijelova vodonosnika

saddi vrijednosti motrenih teskih metala iznad MDK. Najvece koncentracije zeljeza

registrirane su na lokacijama plitkih piezometra smjestenih uz Koprivnicku rijeku. U

podzemnoj vodi iz njima bliskih piezometara koji zahvaeaju dublji vodonosni sloj, a koji je

zahvacen postojecim zdencima ZL-1 i ZL-2 koji se planiraju pustiti u pogon, kakvoea

podzemne vode je zadovoljavajuCa. Medutim, buduci da tijekom eksploatacije moze doci do

dotoka podzemne vode s visokim sadriajem teskih metala, ovom problemu se mora ozbiljno

pristupiti. Visoke koncentracije zeljeza i mangana registrirane su i na priljevnom podrucju

crpilista Delovi zbog cega se voda prije upustanja prema potroSa.cima preraduje. Najbolja

kakvoea podzemne vode na istrafivanom podrucju registrirana je na priljevnom podrucju

planiranog crpiliSta f>urdevac 2. Koncentracije zeljeza i mangana su izmjerene ispod MDK

vrijednosti. .

Koncentracije hranjivih tvari - nitrata, amonijaka i fosfata na cijelom istraZivanom podrucju

su uglavnom ispod MDK vrijednosti. Ipak, vafno je istaknuti razmjemo visoke koncentracije

nitrata, a mjestimice i fosfata na priljevnim podrucjima crpili~ IvansCak i Lipovec. U pravilu

je sadriaj nitrata visi tamo gdje je sadriaj i:eljeza nizi i obmuto, St:o je u uskoj vezi s

oksidacijsko-redukcijskim uvjetima u vodonosniku. Podzemna voda na podrucju budueeg

crpilista f>urdevac 2 sadrZi razmjerno niske koncentracije nitrata i amonijaka. Izuzetak je

plitki kopani zdenac u Virju na kojemu je evidentan utjecaj otpadnih komunalnih voda iz septicke jame.

Opeenito se moze reci da je kakvoca podzemne vode posljedica prirodnog i antropogenog

utjecaja. S obzirom da je istraZivano podrucje u Strategiji upravljanja vodama definirano kao

podrucje strateskih zaliha podzemne vode, pa je i od velike vafnosti za vodoopskrbu sireg

podrucja (medufupanijska vodoopskrba), potrebno je potpunije defmirati geokemijske

procese u vodonosniku. Primjerice, s obzirom na hidrogeoloske uvjete i utvrdenu raspodjelu

kakvoee podzemne vode na crpiliStu Lipovec, ne moze se iskljuciti mogucnost pogorSa.nja

kakvoee vode na lokacijama izvedenih zdenaca pri eksploataciji veeih kolicina podzemne

vode. Stoga je pozeljno nastaviti pracenje fizikalno, fizikalno-kemijskim i kemijskih pokazatelja podzemne vode (EC, T, pH, 02, osnovnih aniona, amonija, ortofosfata, nitrita, osnovnih kationa, silicija, zeljeza, mangana, cinka, olova, arsena i DOC), te uz stabilne

izotope kisika i vodika izmjeriti i radioaktivni izotop vodika (tricij) i ugljik-13. Na temelju

rezultata mjerenja potrebno je provesti geokemijsko modeliranje stanja i procesa u

vodonosnom sustavu sto ce uz matemati~ko modeliranje strujanja podzemne vode doprinijeti boljem poznavanju ovih strateskih zaliha podzemne vode.

HidrogeoloJka studija u svrhu definiranja eksp/oatacijskih zaliha podzemne vode na podrocju Koprivnica ­f>urdevac

."'

68