pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodi{tu · 2019-02-13 · pokrivenost uvoza izvozom u prvom...

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Uvoz je iznosio 6,300 milijardiKM i bio je ve}i za 1,336 milijardiKM ili za 26,9 odsto nego u istomperiodu protekle godine. Istovreme-no je porastao i izvoz za 470 milionaKM i iznosio je 2,917 milijardi KM.

“Prema procjenama, ovogodi{njideficit mogao bi iznositi oko 6,700milijardi KM. Sugeri{emo Federalnojvladi da se privreda rastereti, kako bise {to bolje osposobila i izvr{ila {tobolja zamjena uvoznih roba sa istimili sli~nim robama proizvedenim uBiH, ~ime bi se smanjio ovako velikideficit”, rekao je Jago Lasi}.

Pojasnio je da je BiH ostvarilanajve}u robnu razmjenu sa zemlja-ma Evropske unije, dok na Hrvatskuod ukupnog izvoza otpada 19,34odsto.

“Najve}i porast izvoza u ovomperiodu imamo na trì{te Ma|arske ito, uglavnom, izvoz boksita. Zna~a-jniji suficit smo ostvarili sa CrnomGorom. Suficit smo ostvarili i sa Lu-ksemburgom, Portugalom, Bugarsk-om, Albanijom i Moldavijom, ali toje, s obzirom na veli~inu prometa,ipak, bezna~ajno”, dodao je Lasi}.

Istakao je da su najslabiji rezul-tati ostvareni u agroindustrijskomsektoru, gdje je pokrivnost izvozauvozom svega 13,88 odsto.

“Zemlje oko nas su ve} uvele za-branu izvoza kukuruza, p{enice isuncokreta, a cijena kukuruza je po-rasla za 100 odsto, dok je p{enicaposkupjela za oko 30 odsto. O~ekujenas pove}anje cijena bra{na i mesa,i to mesa do 30, a hljeba do desetodsto,” rekao je Lasi}, te dodao dakod ovakvih slu~ajeva jedino rje{enjepredstavljaju robne rezerve kojih BiHnema.

Broj zaposlenih u FBiH, zaklju~nosa 30. julom ove godine, a premapodacima kantonalnih zavoda zazapo{ljavanje, iznosio je 398.000,dok se broj nezaposlenih pove}ao na374.000.

“Akcija ’Stop radu na crno’,prema nezvani~nim podacima koji-ma raspolaèmo, donijela je efekatizme|u 41.000 i 42.000 novoprijavl-jenih radnika, tako da }e brojzaposlenih u ovom mjesecu biti ve}iza taj broj, dok }e jedan broj ljudiotpasti sa evidencija Zavoda zazapo{ljavanje”, kazao je Lasi}.

Predvi|anja su da }e efekat oveakcije biti isplata bruto plata u visiniod 193 miliona KM, od ~ega }edoprinosi biti 76,5 miliona KM.

“ûdi nas inertnost Vlade i to,prije svega, Ministarstva finansija, jerbi kroz ovo pove}anje od 10,31zaposleni po automatizmu trebali i}iili na smanjenje doprinosa na pla}eili u hitan rebalans budèta”, dodaoje Lasi}.

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VIII

Broj 60Septembar/rujan 2007.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o.Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: “BIROGRAF” Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodi{tumanja za 6,07 odsto

Smanjiti doprinose na plate

Pokrivenost uvoza izvozom u BiH u prvom polugodi{tu ovegodine smanjena je za 6,07 odsto u odnosu na pro{lu godinu,izjavio je, u augustu, Jago Lasi}, potpredsjednik P/GKFBiH

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Sastanku su prisustvovali i De-snica Radivojevi}, federalni ministartrgovine, te Vahid He}o, federalniministar energetike, rudarstva iindustrije.

U delegaciji prometnika naftnihderivata bili su: Izudin Ahmetli}, “Hi-fa Oil” - Te{anj, Muhidin Ali}, “Shell-Elektron” - Gra~anica, Be}ir êngi}, “ElTarik Oil” - Sarajevo, Hasan U{}upli},“Polo” - Kalesija, Milenko Bo{kovi},“Udruga nafta{a Zapadne Hercegovi-ne” i Fahrudin \iki}, iz Privredne/Go-spodarske komore Federacije BiH.

Premijer Brankovi} je istakao da ovaVlada Federacije BiH Sekciju promet-nika naftnih derivata smatra poèljnimpartnerom u zajedni~kom kreiranjurje{enja za onemogu}avanje sive eko-nomije u oblasti prometa naftnih de-rivata, te u prikupljanju prihoda kojedràva mora da ubere u skladu sa va-è}im propisima. Radi postizanja tih ci-ljeva, Vlada Federacije BiH }e razmo-triti i donijeti odgovaraju}e mjere, a pri-likom njihovog definiranja spremna jeuklju~iti i predstavnike ove Sekcije, ka-ko bi donesene mjere bile provodive u sva-kodnevnom radu kompanija iz naftn-og biznisa i polu~ile o~ekivane rezultate.

Predsjednik Sekcije Izudin Ahme-tli}iznio je zaklju~ke koje je Odbor sekcijedefinirao na svom sastanku 28. juna2007. godine, u kojem je poku{ao daprezentira stavove ~lanica Sekcije oodre|enim pitanjima, koji su i bilipovod organiziranju ovog sastanka.

Prezentirani zaklju~ci su:1) Sekcija prometnika naftnih

derivata pri Privrednoj/Gospodarskojkomori Federacije BiH podràvasvaku mjeru koja vodi ure|ivanjutrì{ta naftnim derivatima na princip-ima trì{ne ekonomije.

2) Sekcija prometnika naftnihderivata smatra da prisilno smanjen-je uvoznika naftnih derivata ne vodi

trì{nom ~i{}enju i razvijanju zdravekonkurencije.

3) ^lanice se ne protive uvo|enjuprijevoza èljeznicom, ali isklju~ivona principima trì{ne ekonomije,tako da distributeri imaju mogu}nostda biraju vrstu prijevoza na baziekonomski prihvatljivije ponude, {toneupitno djelotvorno utje~e na ko-na~ne cijene u sektoru maloprodaje.

4) Sekcija i dalje smatra da uvo-|enje sondi nije nu`na mjera, jer je tooprema koja je namijenjena internimpotrebama, ali ako se uvode, Vladatreba striktno propisati samo parame-tre koje sonde moraju imati mogu}nostmjeriti. Nikako se ne moè prihvatitipropisivanje proizvo|a~a i tipa sondi.U svakom slu~aju, treba odgoditipo~etak primjene ishitrenog Pravilnikao sondama zbog njegove manjkavosti,a u me|uvremenu zajedni~ki dogov-oriti korisna i primjenjiva rje{enja za {toefikasniju kontrolu u oblasti prometanaftnih derivata.

5) Sve odluke bi obavezno treba-lo usaglasiti na nivou dràve, a neuvoditi posebne mjere na nivouentiteta, jer takav pristup bi ponovodoveo do dekompozicije jedinstve-nog ekonomskog prostora i trì{ta.

Nakon diskusije u vezi sa ovim pita-njima, usagla{eni su stavovi da ova, i

neka druga, pitanja treba rje{avatikroz me|usobnu saradnju resornihministarstava i ove sekcije, te da nikak-va rje{enja u vezi sa izloènim pitanji-ma, pogotovu ona koja bi mogla vodi-ti stvaranju monopola, ne}e bitinametnuta od vlasti u Federaciji BiH.

Zajedni~ki je, kao prihvatljiva zadiskusiju, ocijenjena ideja koju jeVlada Federacije BiH zacrtala usvome programu rada u cilju uvo|e-nja bolje kontrole i smanjenja siveekonomije na trì{tu naftnih derivata,koja se, pored ostalog, sastoji u izra-di nekoliko novih pravilnika:

a) Pravilnik o obaveznoj upotrebimjernih instrumenata, do ~ije prim-jene }e biti suspendirana primjenaPravilnika koji je trenutno na snazi.

b) Pravilnik o uslovima uskladi{te-nja naftnih derivata, kojim }e se nas-tojati {to vi{e pribliìti propisima EU.

c) Pravilnik o transportu naftnihderivata.

d) Pravilnik o strukturi cijena naft-nih derivata.

Dogovoreno je da, ve} u fazipripreme ovih akata, budu uklju~enii predstavnici Sekcije prometnikanaftnih derivata Federacije BiH, kakobi se prona{la rje{enja koja }e uvestijo{ vi{e reda na trì{tu, koja }eistovremeno biti provodiva i odinteresa kako za Federaciju BiH takoi za kompanije koje èle da se baveovim biznisom strogo se pridràva-ju}i zakonskih obaveza.

Premijer i ministri su izrazili èljuza saradnjom na obostranu korist,koja bi u budu}nosti mogla datidobre rezultate. Sekcija prometnikanaftnih derivata je i u proteklim vre-menima, kada nije nailazila na èljupredstavnika vlasti za zajedni~kimrje{avanjem problema, uz mnogotruda i upornosti, uspijevala da“progura” rje{enja koja su sepokazala kao dobra i za dràvu i zaovaj biznis i koja su dovela dokakvog-takvog sre|ivanja stanja natrì{tu naftnih derivata.

Fahrudin \IKI]

Uvo|enje reda na trì{tu

Premijer Brankovi} primio delegacijuprometnika naftnih derivata

Na molbu ~lanica Sekcije prometnika naftnih derivata priP/GKBiH, premijer Nedàd Brankovi} je, u julu, primio na radni sa-stanak delegaciju prometnika naftnih derivata iz Federacije BiH


Privredna/Gospodarska komoraFederacije BiH zajedno sa nekolikobh. kompanija uspje{no se pred-stavila na Tre}em me|unarodnomsajmu elektri~ne energije, rudarstva,gasa, nafte i obnovljivih izvoraenergije i energetske efikasnosti iêtvrtom me|unarodnom sajmuza{tite ìvotne sredine, odrànom uBeogradu, od 12. do 14. septembra.

Prvi se odvijao pod motom “Izvorienergije”, a drugi protekao u znakupoziva “Obnovimo prirodu”. Upri-li~ena je i prate}a sajamska mani-festacija na kojoj su lokalne zajed-nice Srbije prezentirale svoja dosti-gnu}a u odrìvom razvoju.

Energija kao pokreta~ ìvota irazvoja bila je i ostala izazov svimgeneracijama. Mudro kori{tenjeenergije je odgovornost svih nas radiosiguranja njenih dovoljnih koli~inaza budu}nost. Slijede}i taj imperativvremena, Privredna/Gospodarskakomora Federacije BiH je organizo-vala zajedni~ki nastup bh. privredena ovom sajmu, a nekoliko kom-panija prihvatilo je taj izazov. To suprije svega: “Energoinvest” d.d. Sa-rajevo, Rudnik mrkog uglja Banovi}i,Rudstroj iz Kaknja, Udruènje zaza{titu ìvotne sredine Privrednekomore Republike Srpske, a propa-gandnim materijalom predstavili suse Rudnik mrkog uglja Breza,“Sarajevogas”, IGT Sarajevo, nam-jenska i metalska industrija, te klasterauto-industrije.

Prvog dana sajma ovaj prostorposjetili su ministri rudarstva i ener-getike Srbije Aleksandar Popovi}, teekologije Sa{a Dragin. Gost na{tandu P/GKFBiH bio je predstavniknjema~ke organizacije GTZ Ralf KarlHesse zaduèn za metalsku industri-ju. U razgovoru sa Avdom Rapom,predsjednikom P/GKFBiH, ukazanoje na zna~aj ovakvih privrednih sus-reta i sugerisane budu}e zajedni~keaktivnosti.

Centralni doga|aj za ovu ko-moru svakako je potpisivanje Memo-

randuma o razumijevanju izme|uPrivredne komore Srbije, Privre-dne/Gospodarske komore Federa-cije BiH i Agencije za energetskuefikasnost Republike Srbije. Osnovnicilj ovog memoranduma je saradnjapo pitanju za{tite okoline i uklju~enjaokolinske komponente u biznis,posebno u podru~ju energetske efi-kasnosti, upravljanja otpadom, up-ravljanja hemikalijama, smanjenjezaga|enja i za{tita potro{a~a ~ime sepodsti~e regionalni razvoj i zauzima-ju povoljnije pozicije u procesu prib-liàvanja EU integracijama. Po-tpisuju}i dokument predsjednik Rapaje konstatovao da je njegov cilj veri-fikacija dosada{nje saradnje i njenousmjeravanje ka realizaciji konkretnihprojekata, sve u cilju unapre|e-njaregionalnog i odrìvog razvoja. Milo{Bugarin, predsjednik PK Srbije, ovaj~in smatra i zna~ajnim doprinosomka brìm promjenama i “uskla|ivan-ju ove zna~ajne oblasti sa potrebamai standardima Evropske unije”.

U~estvuju}i na ceremoniji potpisi-vanja Tomislav Leko, ambasador BiH

u Srbiji, ukazao je na zna~ajprivredne saradnje dviju dràva {tose na obostrano zadovoljstvo moèvalorizovati upravo u oblasti energijei ekologije.

Pred brojnim privrednicima izSrbije i izlaga~ima iz Austrije, Bug-

arske, Ma|arske, Njema~ke, Slove-nije, Hrvatske, Rusije, Italije, SAD itd,Amir Kazi} prezentirao je aktivnostiAgencije za promociju stranih inves-ticija BiH (FIPA).

Delegacija privrednika iz BiH na~elu sa Avdom Rapom posjetila jeAmbasadu BiH u Beogradu, te saambasadorom Tomislavom Lekom i~lanovima ambasade razmijenilami{ljenja o aktuelnim pitanjimasaradnje dviju dràva, sa akcentomna zna~aj ekonomske diplomatije.

Da je prvi nastup P/GKFBiH i bh.kompanija na sajmu energije i eko-logije u Beogradu bio uspje{an po-tvr|uje i ~injenica da je “Energoin-vestu” dodijeljeno posebno priznan-je koje je u rangu dobitnika, poputElektroprivrede Srbije, ElektromreèSrbije, Naftne industrije Srbije iAgencije za energetsku efikasnostSrbije.

Nastupom na sajmu, posmatra-no kroz poslovne kontakte, veoma suzadovoljni u Rudniku mrkog uglja Ba-novi}i, te kakanjskom “Rudstroju”.

A. H.

Privredna/Gospodarska komora FBiH na Sajmu u Beogradu

Uspje{an nastup uz brojne aktivnostiEnergetika i ekologija su prepoznati kao faktori {irenjaprivredne i komorske saradnje * Zajedni~ki {tand na{ih kom-panija izazvao interesovanje privrednika

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju


IPrivredna/Gospodarska komora FBiH (P/GKFBiH) je nevlad-

ina organizacija na polju biznisa. Kao privredna asocijacija nadobrovoljnoj osnovi okuplja privredne organizacije i zastupa ih,kao i privredu u cjelini, pred zakonodavnim i izvr{nim organimavlasti, te u me|unarodnoj privrednoj saradnji.

Misija P/GKFBiH je da, kroz saradnju sa svim dru{tvenimsubjektima, pomaè rje{avanje problema u okoli{u, te dapodrì pribliàvanje BiH u procesu pribliàvanja Evropskimintegracijama u oblasti okoli{a i odrìvog razvoja.

IIPrivredna komora Srbije je interesna, samostalna,

poslovno-stru~na interesna asocijacija preduze}a, pre-duzetnika i drugog oblika organizovanja koji obavljajuprivrednu djelatnost na teritoriji Republike Srbije koja:

1. Pruà i organizuje stru~nu pomo} svojim ~lanovimaradi pobolj{anja i unapre|enja njihovog poslovanja,

2. Unapre|uje i uspostavlja ekonomsku saradnju sainostranstvom, organizuje privredne sajmove, izlo`be idruge promotivne aktivnosti za potrebe svojih ~lanova,

3. Predstavlja doma}u privredu u zemlji i inostranstvu iuklju~uje je u me|unarodnu razmjenu roba i usluga na na~inkojim }e svojim ~lanovima olak{ati pristup svjetskom trì{tu,

4. Pruà pravovremene i kvalitetne informacije svojim~lanovima radi pronalaènja potencijalnih partnera i nji-hovog me|usobnog povezivanja,

5. Organizuje predavanja, seminare i specijalizovanekurseve radi usavr{avanja i obuke kadrova u privredi,

6. Uskla|uje interese ~lanova ko-more, 7. Obavlja i druge poslove od interesa za ~lanove

komore. Odbor za za{titu ìvotne sredine i odrìvi razvoj

Privredne komore Srbije, u sektoru za{tite ìvotne sredine,pomaè u povezivanju sa me|unarodnim kompanijama iorganizacijama, pokre}e i pomaè realizaciju eko-lo{kihprojekata i programa, informi{e zainteresovane subjekte opitanjima u vezi sa ìvotnom sredinom i odrìvim razvojem,promovi{e nova tehni~ko-tehnolo{ka rje{enja, pruà stru~nupomo} preduze}ima-~lanicama, vr{i edukaciju.

IIIAgencija za energetsku efikasnost je posebna organi-

zacija Vlade Republike Srbije za obavljanje stru~nih poslovana unapre|enju uslova i mjera za racionalnu upotrebu i{tednju energije i energenata. Misija Agencije je da pro-movi{e i podsti~e pove}anje efikasnosti kori{}enja energijeu svim sektorima potro{nje i {ire kori{}enje obnovljivih izvo-ra energije i na taj na~in doprinosi odrìvom razvoju zemlje.

IV Osnovni cilj ovog memoranduma je saradnja po pitan-

ju za{tite okoline i uklju~enja okolinske komponente u biz-nis, posebno na podru~jima kao {to su:

- energetska efikasnost; - upravljanje otpadom; - upravljanje hemikalijama; - smanjenje zaga|ivanja; - za{tita potro{a~a; - upravlja~ka praksa i sli~no, ~ime se podsti~e regionalni razvoj i zauzimaju povoljni-

je pozicije u procesu pribliàvanja EU integracijama.

VSaradnja }e se odvijati kroz: - razmjenu informacija, - zajedni~ke nastupe, - zajedni~ku realizaciju projekata i druge oblike sarad-

nje koji predstavljaju zajedni~ki cilj ili interes obje strane,uklju~uju}i i regionalni nivo.

Pa`nja }e se posvetiti promociji obje komore i Agencije, kodorganizacija koje se bave biznisom, a podràvaju ove aktivnosti.

VIStrane }e za svaku posebnu aktivnost zaklju~iti

Sporazum kojim }e se, u skladu sa Memorandumom, reg-ulisati prava i obaveze za poseban slu~aj.

VII Potpisnice Memoranduma }e, na kraju svake kalen-

darske godine, sa~initi zajedni~ki izvje{taj o radu u protek-loj godini i definisati detaljnije ciljeve saradnje u nastupa-ju}oj godini. Izvje{taj i plan aktivnosti }e se javno objaviti.

VIIIMemorandum se sklapa na neodre|eno vrijeme. Memorandum moè bilo koja strana otkazati jednostra-

no u toku godine za narednu kalendarsku godinu.

IX Potpisnice Memoranduma su saglasne da svaka strana

imenuje stru~ni tim, koji }e biti nosilac budu}ih stalnih kontakata.

XMemorandum je sa~injen u tri (3) primjerka, od kojih

svaka strana zadràva po jedan (1) primjerak. Beograd, 12. 09. 2007.

Memorandum o razumijevanju zaklju~en izme|u1. Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH (P/GKFBiH) iz Sarajeva, Branislava \ur|eva 10, koju zastupa pred-

sjednik Avdo Rapa, dipl. pravnik,2. Privredne komore Srbije, koju zastupa predsjednik Milo{ Bugarin, i 3. Agencije za energetsku efikasnost, koju zastupa mr. Bojan Kova~i}, v.d. direktor, a u prisustvu {efa projekta sajmo-

va Energetike i Za{tite ìvotne sredine Vi{nje @ivulj

Predsjednik PK Srbije

Milo{ Bugarin

PredsjednikP/GKFBiH

Dipl. pravnikAvdo Rapa

v.d. direktor AEESrbije

mr. Bojan Kova~i}


Analiziraju}i Zakon o vodama(“Slu`bene novine FBiH”, broj 18/1998)uo~ili smo:

- ^lanovima 42. i 43. navedenogZakona regulirano je pitanje izda-vanja vodoprivredne saglasnosti, aoni glase:

^lan 42. Vodoprivredna saglasnost je po-

trebna za izgradnju novih ili rekon-strukciju ili uklanjanje postoje}ihobjekata i postrojenja i promjenutehnologije, ako to moè uticati napromjene kvaliteta i kvantiteta voda,odnosno ako se time mogu trajno,povremeno ili privremeno prouzro-kovati promjene u reìmu voda.Vodoprivredna saglasnost je potreb-na i za radove koji mogu uticati napromjene u reìmu voda za odlagan-je krutog i teku}eg otpada, zarudarske radove, geolo{ke radove iza va|enje {ljunka, pijeska, kamenai gline iz korita i obala vodotoka, jez-era i obalnog mora (u daljem tekstu:va|enje materijala iz vodotoka).

^lan 43.Vodoprivrednom saglasno{}u se

utvr|uje da je dokumentacija pri-loèna uz zahtjev za izdavanje vo-doprivredne saglasnosti u skladu sadonesenim vodoprivrednim uslovi-ma, propisima o vodama i vo-doprivrednom osnovom. Odobrenjeza gra|enje novih ili rekonstrukcijupostoje}ih objekata za koje je poovom zakonu propisana obaveza

pribavljanja vodoprivredne saglas-nosti, u smislu propisa o prostornomure|enju, izdaje se po prethodnoizdatoj vodoprivrednoj saglasnosti.

- ^lanovima 49., 50. i 52. reguli-rano je pitanje izdavanja vodoprivre-dne dozvole:

^lan 49.Za kori{tenje voda, pra`njenje

akumulacija, za ispu{tanje otpadnihvoda u vode i za odlaganje, odnos-no ispu{tanje {tetnih i opasnihmaterija na javno vodno dobro,poljoprivredno, gra|evinsko i {u-msko zemlji{te i u atmosferu (u dal-jem tekstu: ispu{tanje otpadnih voda)potrebna je vodoprivredna dozvola.

^lan 50.

Vodoprivredna dozvola potrebnaje za sve objekte za koje je izdatavodoprivredna saglasnost. Vodo-privredna dozvola potrebna je i akoizdavanju vodoprivredne dozvolenije prethodilo izdavanje vodopri-vredne saglasnosti. Ako se zbogpromjena u tehnologiji ili iz drugihrazloga naknadno izmijene obim iuslovi kori{tenja voda, odnosnoispu{tanje otpadnih voda u vode, od-laganje na javno vodno dobro, od-nosno ispu{tanja opasnih i {tetnihmaterija u atmosferu, potrebna jenova vodoprivredna dozvola.

^lan 52. Vodoprivrednom dozvolom se

utvr|uju namjena, na~in i uslovi zaiskori{tavanje voda, reìm radaobjekata i postrojenja, na~in i usloviispu{tanja otpadnih voda, kao igasova u atmosferu, na~in i usloviodlaganja krutih i te~nih otpadaka idrugi uslovi. Vodoprivrednom dozvo-lom se utvr|uje da su ispunjeni usloviodre|eni vodoprivrednom saglas-no{}u i da je pribavljen op{ti akt iz~lana 31. stav 4. ovog zakona. U sl-u~aju kada se vodoprivredna dozvo-

Udruènje reciklaè

U kojim slu~ajevima je potrebnavodoprivredna saglasnost

Na inicijativu nekih ~lanica Udruènja reciklaè priPrivrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH, kojima je tre-bala informacija o potrebi traènja vodoprivredne dozvole radipromjena u tehnolo{kom procesu i rekonstrukcije dijelaproizvodnog prostora, poku{ali smo zajedni~ki prona}i pre-cizan odgovor na pitanje u kojim slu~ajevima je potrebno pri-baviti vodoprivrednu saglasnost, odnosno vodoprivrednudozvolu, sa akcentom na djelatnost reciklaè


la izdaje bez vodoprivredne saglas-nosti, vodoprivrednom dozvolomutvr|uju se uslovi pod kojima se mo-è vr{iti djelatnost koja je predmetizdate vodoprivredne dozvole.

- ^lanom 122. regulirano je pi-tanje zabrane ispu{tanja u vodu opa-snih i {tetnih materija:

^lan 122.Opasne i {tetne materije zabran-

jeno je ispu{tati ili unositi u vode,javno vodno dobro, gra|evinsko,poljoprivredno ili {umsko zemlji{te iliu atmosferu (u daljem tekstu: ot-padne vode) ili odlagati na podru-~jima gdje postoji mogu}nost zaga-|ivanja voda, izuzev pod uslovimapropisanim ovim zakonom ili pro-pisima donesenim na osnovu ovog idrugih zakona. Pravna lica i gra|anikoji u vezi sa obavljanjem djelatnostiispu{taju opasne ili {tetne materijekoje mogu zagaditi vode du`ne su ihprije ispu{tanja u prijemnike ili javnikanalizacioni sistem ili u atmosferudjelimi~no ili potpuno pre~istiti u skl-adu sa vodoprivrednom dozvolom.

- Nadalje, ~lanom 4. Uredbe oopasnim i {tetnim materijama uvodama (“Slu`bene novine FBiH”,broj 43/07) utvr|eno je, {to jeposebno interesantno za djelatnostreciklaè, da u opasne materije,pored ostalog, spadaju: olovo i olov-na jedinjenja, nerazgradiva mineral-na ulja, a u grupu {tetnih materijalaspadaju i ostali metali. Kompletan~lan 4. ove Uredbe glasi:

^lan 4.U grupu opasnih materija spadaju:1. organohalogena jedinjenja i

materije koje u vodi mogu formiratitakva jedinjenja,

2. organofosforna jedinjenja imaterije koje u vodi mogu formiratitakva jedinjenja,

3. organokalajna jedinjenja imaterije koje u vodi mogu formiratitakva jedinjenja,

4. ìva i ìvina jedinjenja,5. olovo i olovna jedinjenja,6. arsen i arsenova jedinjenja,7. kadmij i kadmijeva jedinjenja,8. cijanidi,9. materije i preparati, za koje je

dokazano da imaju kancerogena ilimutagena svojstva ili svojstva kojamogu uticati na reprodukciju,

10. nerazgradiva mineralna ulja iugljikovodici naftnog porijekla,

11. biocidi i proizvodi za za{titubiljaka,

12. radioaktivne materije, uklju-~uju}i i radioaktivni otpad. U grupu{tetnih materija spadaju ostali met-ali, metaloidi i njihova jedinjenja ineka anorganska jedinjenja.

Na osnovu konsultacija sa pred-stavnicima nadle`nog federalnogministarstva, potvr|eno je da se pri-likom nove gradnje, rekonstrukcijepostoje}ih pogona, isteka rokavaènja dozvole, zatim kod traènjaokolinske dozvole ili dozvole za tret-man otpadaka, kao i u nekim dr-ugim slu~ajevima, mora traìti vo-doprivredna suglasnost i vodopri-vredna dozvola.

Po{to mnoge od na{ih ~lanicapodlijeù nekom od navedenih

slu~ajeva, smatrali smo da }e ovaj~lanak pomo}i da lak{e realizirajusvoje zamisli i potrebe u djelatnostitretmana otpadaka u {irem smislutog pojma.

Naravno, ovo je samo poku{ajpomo}i ~lanicama, a da }e onesame, u konkretnim slu~ajevima,morati detaljnije prou~iti navedenepropise.

Postupak izdavanja vodoprivre-dne saglasnosti i vodoprivredne do-zvole, kao i dokumentacija koja seprilaè uz zahtjev, utvr|eni su i de-finirani u Pravilniku o sadràju, ob-liku, uvjetima i na~inu izdavanja i ~u-vanja vodoprivrednih akata (“Slu-`bene novine FBiH”, broj 22/02), teprema tom Pravilniku treba pripremi-ti dokumentaciju radi pokretanjapostupka.

Fahrudin \IKI]

EU VET BiH 3

Reforma srednjeg stru~nogobrazovanja

U ovoj godini je pokrenut Projekat EU reformi srednjeg stru~nog obrazo-vanja (VET) pod nazivom EU VET BiH 3. U njemu u~estvuju svi socijalni part-neri iz oba entiteta: asocijacije poslodavaca, sindikat, zavodi za zapo{lja-vanje, privredne komore i regionalne razvojne agencije.

Op{ti cilj projekta je “Podràvanje BiH ekonomije i dru{tvenog razvitkakroz daljnu reformu VET sistema u svjetlu politike EU vezane za Lisabonskustrategiju”.

Svrha projekta je ja~anje i konsolidacija kvaliteta i efikasnosti VET u BiHu perspektivi EU.

Krajnji korisnici su VET {kole, VET nastavnici, edukatori i u~enici, radnasnaga (zaposleni i nezaposleni) i poslodavci koji treba da zaposle osoblje.

O~ekivani glavni rezultati su:1. Nacionalni kvalifikacioni okvir uspostavljen od zainteresovanih klju~nih

aktera iz oblasti obrazovanja i dru{tvenih partnera,2. VET odjeljenja u Agenciji za obrazovanje, operativa i osoblje

osposobljeno da podrì VET reformu,3. Modularni nastavni planovi i programi za pet porodica zanimanja i

obu~eni nastavnici,4. Novi finansijski model pilotiran u VET {kolama, 5. Tehni~ka specifikacija za opremu za VET {kole.Porodice zanimanja za koje se priprema reforma su: geologija, rudarst-

vo i metalurgija; hemija, nemetali i grafi~arstvo; tekstil i koàrstvo; saobra}aj;zdravstvo i ostala zanimanja koja obuhvataju ekologiju, kozmeti~i tretman,frizer, dimnja~ar, restaurator, ~asovni~ar, fotograf i zlatar.

Osnovna komponenta na kojoj se planiraju trenutne aktivnosti jeste razvi-janje modularnih nastavnih planova i programa za navedenih pet porodicazanimanja i obuka nastavnika. U ovoj aktivnosti u~estvuju predstavnici svihdru{tvenih partnera.

M. IDRIZOVI]


Odràn je radni sastanak u pros-torijama Uprave za indirektno oporezi-vanje u Banjoj Luci kome su, poredkorisnika slobodnih zona, prisustvovalii predstavnici komisije za finansije ibudèt Parlamentarne Skup{tine BiH,EU CAFAO-a, Vanjskotrgovinskekomore BiH, Privredne/Gospodarskekomore FBiH i drugih (25 u~esnika).

Od po~etka primjene Zakona oporezu na dodatu vrijednost korisnici slo-bodnih zona izraàvaju nezadovoljstvovaè}im odredbama iz ~lana 30. Zakonasmatraju}i da iste odredbe imaju krajnjenegativne ekonomske i finansijske imp-likacije kad nabavljaju bh. robu.

Na takve promete ne moè seprimijeniti niti jedna od vaè}iholak{ica iz Zakona.

Formirana je radna grupa koja jesa~inila prijedlog, te uputila UIOprema Upravnom odboru UIO.

Na osnovu pribavljenih mi{ljenjai sugestija predloèno je:

1. Zakon o PDV-ua) Predlaè se izmjena odredbe

~lana 60. Pravilnika stav 2. podta~ka(d) koja treba da glasi: Kopiju jedin-stvene carinske isprave ili ra~un zanabavljena dobra i izvr{ene uslugesa podru~ja BiH od druge osobe,odnosno izdatnice kada korisnikzone unosi vlastitu robu iz podru~jaBiH u slobodnu zonu.

Obrazloènje:^lan 60. Pravilnika nije predvidio

koji dokument prati unos robe u slo-bodnu zonu sa podru~ja BiH, te sestoga predlaè navedena izmjena.

b) Obezbijediti dosljednu prim-jenu Pravilnika

Obrazloènje:Neophodno je dati instrukcije

kontrolnim organima o terminu kra-jnje potro{nje.

Prema ~lanu 60. Pravilnika, jasnoje da su sve isporuke (ino i doma}e)kako dobara tako i usluga namijen-jenih poslovnoj djelatnosti neo-porezive.

2. Zakon o carinskoj politicia) Dosljedna primjena ~lana 1.

ta~ka 4. Zakona o izmjenama i dop-unama Zakona o carinskoj politici(“Sl. glasnik BiH”, br. 57/04 i 51/06)

Obrazloènje:Slobodne zone i njihovi korisnici

traè od carinskih organa daotpo~nu primjenu ~lana 29. stav 2.Zakona o slobodnim zonama (“Sl.glasnik BiH”, br. 3/02 i 13/03) i~lana 1. ta~ka 4. Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o carinskojpolitici (“Sl. glasnik BiH”, broj51/06), koji glasi: “Oprema koja sestavlja u slobodan promet namijen-jena je za obavljanje proizvodne dje-latnosti u slobodnoj zoni, osloba|ase od pla}anja uvozne da`bine”.

b) Dono{enje Pravilnika koji }epobliè razraditi primjenu odredabaZakona o carinskoj politici

Obrazloènje:Potrebno je pojasniti odredbe ili

primjenu Zakona o carinskoj politicikoje defini{u tretman slobodnih

zona, ulaganja u slobodnu zonu,unos opreme u slobodnu zonu...

c) Bankovna garancija u slobod-noj zoni

Obrazloènje:Poslovna djelatnost u slobodnoj

zoni odvija se pod carinskim nad-zorom tako da je potpuno nepotreb-no i nesvrsishodno zahtijevati obezb-je|enje bankarske garancije jersamo pove}ava tro{kove privrednihsubjekata u slobodnoj zoni.

NapomenaObavje{tenja UIO od 08. 06.

2007. godineObrazloènje:S obzirom na niz problema koje

su stvorila Obavje{tenja UIO od 08.06. 2007. godine, a po kojim postu-paju kontrolni organi i retroaktivnozara~unavaju PDV, pa ~ak i zateznekamate, predlaèmo da se obustavikontrola i sve poduzete radnjevezane za sporna Obavje{tenja, tekorisnicima slobodnih zona i nji-hovim dobavlja~ima omogu}i prim-jena vaè}ih propisa.

Sa ovim prijedlogom UIO je izra-zila neslaganje brane}i vaè}e za-konske i podzakonske akte ne shva-taju}i te{ko}e u njihovoj primjeni.

Praksa je test za propise, pa, pre-ma tome, propise treba prilagoditipotrebama za {to efikasnijem poslo-vanju privrednih subjekata u ovomslu~aju korisnika slobodnih zona.

U i{~ekivanju rje{enja od Upra-vnog odbora UIO, korisnici slobod-nih zona posluju na granici opstanka.

Mirsada ]URÎ]-SSELIMOVI]

Izmjene zakona

Korisnici slobodnih zona predlaùSlobodne zone prilikom primjene ili nedosljedne primjene poje-dinih propisa vezanih za PDV, kao i zakon o carinskoj politicinailaze na velike pote{ko}e u svom poslovanju. Na inicijativuslobodnih zona, nakon niz upita, dogovoren je sastanak saUpravom za indirektno oporezivanje radi poja{njenja nejasno}ai dogovora o pokretanju inicijative za izmjenu propisa


Ovaj zaklju~ak je potvrdio i nedavnuanalizu Be~kog Instituta za istraìvanjeprivrede (WIFO), prema kojoj transportkamionima raste znatno brè od bilate-larnog saobra}aja i ve} ~ini 40 odstoprekograni~nog robnog transporta.

Prevoz iz isto~ne Evrope je u stalnomporastu.

Zbog velikog broja kamiona na ces-tama i gubicima èljeznica, stru~njacièle na}i rje{enje problema.

Analiti~ari OIR-a i AK-e vide prob-leme u nekontrolisanom razvoju kami-onskog transporta i promjeni okvirnihuslova rada u robnom transportu.

Pro{irenje Evropske unije, prestajan-je vaènja propisanog kontingenta i lib-eralizacija èljezni~kog robnog trans-porta su umnogome doprinijeli ve}emcestovnom robnom transportu.

Robni transport kamionima godi-{nje raste za 5,6 odsto.

U 2005. go-dini je 61 odstorobe bilateralnoprevezeno cesta-ma, od ~ega sedvije tre}ine, od-nosno 73 odsto,odnosi na tranzit-ni saobra}aj.

@eljeznice svevi{e gube udio utrì{tu, a najvi{eu zemljama isto-~ne Evrope.

Godi{nji plus od jedan odsto po-tvr|ujespori razvoj eljezni~kog robnog transporta.

Nakon duìh perioda niskog vodo-staja, transport brodom trenutno rasteza 10 odsto i sa prevezenih 12 milionatona dostiè rekordan nivo.

Porede}i ove tri vrste prevoza,stru~njaci su utvrdili da je 2005. godine

60 odsto robe prevezeno cestama, 34odsto èljeznicom i {est odsto brodom.

WIFO kao rje{enje vidi osnivanjeevropske tranzitne berze kojom bi seregulisao robni transport na pretrpanimcestama. Na tranzitnoj berzi bi se trgova-lo prevoznim kontingentima.

Radni~ka komora predlaè uvo-|enje bolje kontrole kamionskog sao-bra}aja, bolje uslove rada za voza~e,spre~avanje stalnim damping cijenamai osnivanje Alpske tranzitne berze nanivou EU.

Iz Saobra}ajnog kluba Austrije(VCO) smatraju da je prevoz kamioni-

ma jeftin jer se slabo po{tuju radni ipravni propisi, a na cestama vozekamioni u “raspadaju}em stanju”.

Stru~njaci ekolo{ke organizacijeGlobal 2000 pojasnili su, tako|e, daprivredna globalizacija upravo ifunkcioni{e zbog vje{ta~kog odràvanjarobnog transporta jeftinim.

Studija o robnom transportu u Evropi

Kamioni preplavili ceste, èljeznice na gubitku

Prema aktuelnoj studiji Austrijskog instituta za prostorno plani-ranje (OIR), ura|enoj po nalogu Radni~ke komore iz Be~a (AK),robni transport kamionima u Evropi je u posljednjih 20 godinapostao dvostruko ve}i, dok èljeznice konstantno gube udio natrì{tu, saop}io je Compress

Drvo i proizvodi od drveta

Konstituiran Tehni~ki komitet

Konstituiran je Tehni~ki komitet BAS/TC 42, na sjednicikoja je odràna 21. 06. 2007. godine. Tehni~ki komitet jeradno tijelo Instituta za standardizaciju BiH sa sjedi{tem uIsto~nom Sarajevu.

Do sada su radila tri tehni~ka komiteta. Predloèno je dase formira jedan pod nazivom Tehni~ki komitet za drvo iproizvode od drveta, radi efikasnosti, brèg i kvalitetnijeg rada.

Podru~je rada BAS/TC 42 je: standardizacija u podru~juoblog drveta, rezane gra|e i konstrukcija od drveta, furnira,plo~a, plo~a vlaknatica, plo~a iverica, otpadaka od pluta,pluta i proizvodi od pluta, vrata, prozora i namje{taja,uklju~uju}i terminologiju, klasifikacije i simbole, dimenzije,metode ispitivanja, specifi~ne namjene i zdravstvene zahtjeve.

Nadle`nosti i zadaci Komiteta su:- analiza potreba i priprema prijedloga za preuzimanje

me|unarodnih i evropskih standarda,- razmatranje inicijativa i utvr|ivanje programa i planova

rada u podru~ju djelovanja,- razmatranje i utvr|ivanje metoda rada i aktivnosti na

izvr{avanju planova rada TC-a,- osnivanje stalnih radnih grupa (WG) i ad hoc grupa

(AG), te definiranje njihovih podru~ja rada i zadataka,- uskla|ivanje planova rada i WG-a,- pripremanje i utvr|ivanje nacrta i prijedloga BAS standarda,- razmatranje mi{ljenja, primjedbi i prijedloga dobijenih u

toku javne rasprave,- pripremanje i prezentiranje stru~nih mi{ljenja odgovara-

ju}im tijelima me|unarodnih i evropskih standarda, tekori{}enje drugih mogu}nosti uklju~ivanja u njihov rad,

- suradnja sa drugim tehni~kim komitetima i subjektimakoji se bave aktivnostima u vezi sa standardizacijom.

Imenovano je i devet eksperata koji }e raditi u Tehni~komkomitetu BAS/TC 42. [emsa ALIMANOVI]


U okviru Programa sve~anogotvaranja sajma, ove godine, prisut-nim su se obratili: Ismet Pa{ali}, pred-sjednik Privredne komore Unsko-san-skog kantona i predsjednik Organi-zacionog odbora, Hamdija Lipova~a,na~elnik Op}ine Biha}, Jane Nandy,direktorica Misije USAID u BiH,[emsudin Dedi}, premijer USK-a, te@eljko Kom{i}, predsjedavaju}i Pre-dsjedni{tva BiH, nakon ~ijeg obra-}anja je, presijecanjem vrpce i zajed-ni~kim obilaskom, sve~ano otvorenEKO BIS 2007.

Ovogodi{nji jubilarni me|unarod-ni sajam, kao jedinstvena mani-festacija u regionu, okupio je oko 230izlaga~a iz devet zemalja, uz preferi-ranje svega onog {to unaprije|ujeokolinsko upravljanje i odrìvi razvoj.Stoga je i ove godine, kako je tonaglasio i Ismet Pa{ali} u svomobra}anju, manifestacija dobilapodr{ku svih relevantnih institucijakako u BiH tako i {ire, ~iji su pred-stavnici i svojim prisustvom pokazalivolju i èlju da pomognu razvoj ovogdijela BiH.

Kao i ranijih i ove godine, EKO BISse pokazao mjestom za brojne i

sadràjne poslovne kontakte, sa cil-jem upoznavanja sa najnovijim pro-izvodnim i tehnolo{kim dostignu}ima,uz razmjenu iskustava i mogu}nostsusreta proizvo|a~a sa potro{a~ima,kako je to istaknuo i predsjednikPa{ali}.

Izme|u brojnih programskihsadràja, treba istaknuti Konferencijuo interregionalnoj saradnji - Prometnapovezanost sa Evropom. Organizatoriove konferencije, uz PK USK, bili suGZS Obmo~na zbornica Novo mesto,Grad Novo mesto, Karlova~kaùpanija, Grad Slunj i Grad Biha}.U~esnici su jedinstveni u ocjeni da sezajedni~kim anga`manom moè usp-jeti u realizaciji zacrtanog, a to je dase Biha}, preko Slunja, Karlovca iNovog mesta, kvalitetnim saobra}a-jnicama poveè sa zemljama Zapa-dne Evrope.

Prvog sajamskog dana uprili~enesu brojne aktivnosti, izme|u ostalog:prezentacija Aero kluba Biha}, Turniru uli~nom {ahu; Ekolo{ka radionicadjece; prezentacija Turisti~ka signal-izacija na USK i sli~no, zatimdegustacija jela i pi}a iz Li~ko-senjskeùpanije.

Ova sajamska manifestacija (od6. do 9. septembra) i u okviru svojihprogramskih aktivnosti, uz izlo`benidio, obuhvatila je organizaciju:okruglih stolova i stru~nih skupova;prezentacije i promocije; ekolo{keaktivnosti; posebne priredbe i sli~no.

Prezentirana je i bro{ura “Pro-gram pobolj{anja performansi stadamuznih grla”, koju je {tampaoUSAID-ov projekat Linking Agri-cultural Markets to Producers (LAMP -Pove-zivanje poljoprivrednih trì{tasa proizvo|a~ima). LAMP je ~etvoro-godi{nji projekt ~iji je cilj pove}anjemjera ekonomskog razvoja u BiHkroz pro{irenu, okolinski podrànuproizvodnju i prodaju poljoprivred-nih proizvoda sa uve}anom vrijed-no{}u.

I ove godine je, kao i prethodnih,Privredna komora USK-a uprili~iladodjelu priznanja i nagrada. Me|ubrojnim nagradama, dodijelila je i petplaketa za kvalitet ìve`nih namirnica,te dvije za kvalitet sto~ne hrane.

EKO BIS je dokazao da ga trebaposmatrati u {irem kontekstu odsajma ili jednokratne manifestacije. Toje aktivnost koju treba podràvati kaofaktor odrìvosti razvoja, odnosnoekonomskog i okolinskog razvojaregije.

Nafija [EHI]-MMU[I]

Biha}

5. me|unarodni ekolo{ki sajamU Biha}u je od 6. do 9. septembra odràn EKO BIS 2007 - 5. internacionalni sajam ekologije, ekoturizma iekozdrave hrane


U strukturi napla}enih poreznihprihoda u nadle`nosti Porezneuprave FBiH najvi{i iznos odnosi sena doprinose za penzijsko-invalid-sko osiguranje, zdravstveno osigu-ranje i osiguranje za slu~aj neza-poslenosti kojih je za sedam mjese-ci 2007. napla}eno ukupno1.117.400.116 KM, {to je za 187,6miliona KM ili za 20,7 posto vi{e uodnosu na isti period pro{le godine.

Doprinosi za penzijsko-invalid-sko osiguranje su napla}eni u izno-su od 619,3 miliona KM, {to je za107,6 miliona vi{e u odnosu na istiperiod pro{le godine, odnosno 21posto, saop}ila je Porezna uprava.

Doprinosi za zdravstveno osigu-ranje su pove}ani za 69,8 milionaKM, odnosno 18,9 posto, a dopri-nosi za osiguranje od neza-poslenosti su pove}ani za 10,3 mil-iona KM ili 20,9 posto.

Navedenom pove}anju fondo-vskih prihoda, osim redovnih aktivn-osti Porezne uprave FBiH, doprinijelesu i uporedne aktivnosti inspektoraPorezne uprave u okviru provo|enjaakcije kontrole rada na crno.

Aktivnostima kontrole rada nacrno utvr|ene su du`ne obaveze poosnovu poreza na pla}u i dopri-nosa na pla}e i iz pla}a u ukupnomiznosu od 27.031.340,89 KM.

U periodu januar - juli 2007.godine pove}ana je i naplata direk-tnih poreza koji su napla}eni uukupnom iznosu od 393.129.872KM, {to je za 62 miliona KM ili za18,7 posto vi{e u odnosu na istiperiod pro{le godine.

Ukupna naplata direktnihporeza je ostvarena po osnovupove}anja poreza na pla}u u iznosuod 124.877.795 KM, {to je za 25,6miliona KM ili za 25,5 posto vi{e uodnosu na isti period 2006. godine,poreza gra|ana koji su pove}ani za14,4 miliona KM ili za 27,3 posto,kao i poreza na dobit, ostalihporeza, te naknada i taksi ~ija jenaplata, tako|er, pove}ana u odno-su na isti period pro{le godine.

Porezna uprava FBiH, bez obzi-ra na sezonu godi{njih odmora,nastavi}e sa poduzimanjem akti-vnosti iz svoje nadle`nosti, koje }e iu narednom periodu dovesti dopove}anja naplate poreza i ostalihjavnih prihoda.

Porezna uprava FBiH

Pove}ana naplata prihodaPorezna uprava Federacije BiH u periodu januar - juli 2007.godine naplatila je ukupno 1.753.990.944 KM poreznih priho-da, {to je za 276 miliona KM ili za 18,67 posto vi{e u odnosu naisti period pro{le godine

U oktobru

Druga me|unarodnakonferencija SASE

Sarajevska berza vrijednosnih papira (SASE) povodom {est godina rada23. i 24. oktobra organizirat }e u Sarajevun Drugu me|unarodnu konfer-enciju “Razvoj trì{ta kapitala - kako do ve}e likvidnosti”.

Prema programu SASE, na konferenciji }e bit odràna tri panela i neko-liko prezentacija, dok }e govornici biti eminentni stru~njaci iz BiH i regije izoblasti trì{ta kapitala, uposleni u dràvnim institucijama, investicionim fon-dovima, bankama, kompanijama, berzama i medijima.

Dolazak na konferenciju potvrdili su i predstavnici Be~ke, Ljubljanske,Zagreba~ke i Beogradske berze.

Cilj konferencije je upoznati javnost o dostignu}ima u razvoju trì{ta kap-itala u FBiH, ukazati na mogu}nost ulaganja na trì{tu kapitala i identifici-rati reformske projekte koji bi trebali opredijeliti dalji razvoj trì{ta u BiH.

Uprava SASE

Produèna obustava trgovanjaOdbor za prijem u kotaciju Sarajevske berze donio je Odluku o

produàvanju mjere Uprave Berze o privremenom obustavljanju trgovanjadionicama emitenata koji se nalaze u postupku likvidacije.

Radi se o emitentu Cooperativapromet d.d. Kiseljak, Vo}e i povr}e d.d.Kiseljak, Industrosirovina d.d. Travnik, Ma{ine i oprema d.d. Sarajevo iTrgometal d.d. Sarajevo.

Navedena odluka Odbora primjenjiva}e se do okon~anja postupka prednadle`nim sudovima, odnosno do dono{enja kona~ne odluke o ovim pred-metima.

Portal trì{ta kapitala FBiH

Portal trì{ta kapitala FBiH, zajed-ni~ki projekt Komisije za vrijednosnepapire, Registra vrijednosnih papira iSarajevske berze, privremeno senalazi na domeni www.capitalmar-ket.ba, a 2. novembra ove godinebi}e preseljen na stranicu Sarajevskeberze (www.sase.ba).

Web portal predstavlja centralnomjesto na kojem se investitori i ostaliu~esnici mogu informisati onajzna~ajnijim doga|ajima na finan-sijskom trì{tu.


Utvr|ene otkupnecijene ìtarica iz

roda za 2008.godinu

Kilogram p{enice i ra i svih klasa izroda za sljede}u godinu bi}e otkupljivanpo 0,32 KM, a je~ma po 0,20 KM, navo-di se u Odluci o zajam~enim cijenamapojedinih poljoprivrednih proizvodaroda 2008. godine, koju je donijelaVlada FBiH na sjednici u Sarajevu.

Vlada FBiH je ovu Odluku do-nijela uvaàvaju}i ~injenicu da suìtarice (p{enica, ra`, je~am) poljo-privredni proizvodi od posebnogzna~aja za FBiH, a nakon analizesjetve i ètve iz proteklih godina.

Stoga je, osim minimalnih otkup-nih cijena koje su ve} utvr|ene u 2007.godini, donesena i Odluka kojom }eunaprijed biti odre|ena garantiranacijena za pojedine poljoprivredneproizvode koji se siju u 2007., a ànjuu 2008. godini.

Na ovaj na~in poljoprivredniciunaprijed imaju utvr|enu cijenup{enice, raì i je~ma, odnosno garan-ciju FBiH da }e im po tim cijenamaotkupiti sve tr`ne vi{kove ovih proizvoda.

O~ekuje se da }e ovakva mjerauticati i na smanjenje neobra|enihpovr{ina koje se u FBiH procjenjuju naoko 200.000 hektara, te stvoriti sig-urnost poljoprivrednih proizvo|a~a.

Odobrena sredstva za dva

projektaVlada Federacije BiH odobrila je

izdvajanje prora~unskih sredstava zadva projekta iz oblasti turizma.

Za podr{ku zajedni~kom pred-stavljanju BiH na Svjetskom turisti-~kom sajmu u Londonu odobreno je30.000 KM.

Za “Zlatnu turisti~ku ruù” kaozavr{nu manifestaciju obiljeàvanjaSvjetskog dana turizma u BiHodobrena su sredstva u iznosu od10.000 KM.

Poticaji proizvodnji

Vlada Federacije BiH je dalasaglasnost na Odluku Federalnogministarstva energije, rudarstva iindustrije o raspodjeli sredstava nami-jenjenih poticaju proizvodnje i pre-strukturiranju industrije i rudarstva.

Rije~ je o ukupno 9.885.000 KMkoje se raspore|uju na 77 korisnika uFBiH. Od tog broja, 44 se odnosi naoblast industrije, ~etiri su iz namjenskeindustrije, devet iz oblasti rudarstva i16 iz oblasti obrazovanja.

Obrazovanju i udruènjima ras-pore|eno je 400.000 KM, rudnicima3.080.000 KM, namjenskoj proizvo-dnji 950.000 KM, industriji5.445.000 KM, dok je 10.000 KMostalo neraspore|eno.

O polugodi{njoj realizaciji bilansaenergetskih potreba FBiH

Vlada Federacije BiH

Vlada Federacije BiH upoznata je sIzvje{tajem o realizaciji bilansa ener-getskih potreba FBiH za prvih {estmjeseci ove godine. Dokument seodnosi na snabdjevenost FBiH ugljem,elektri~nom energijom, derivatimanafte i prirodnim gasom, saop}io jeUred za odnose s javno{}u Federalnevlade.

Za {est mjeseci proizvedeno je2.880.000 tona uglja, {to je bilodovoljno za sve potrebe, izvoz od20.000 tona i pove}anje zaliha nadepoima rudnika od 18.500 tona.

Termoelektrane, kao glavnipotro{a~i, su imale manju potro{nju odplanirane za 3,5 odsto, a proizvodnjumanju za jedan odsto.

Ukupna snabdjevenost trì{ta bilaje bez poreme}aja.

U proizvodnji elektri~ne energijeostvareno je 3.628 gigawata u prvih{est ovogodi{njih mjeseci, {to je za 42gigawat-sata manje od planiranog.

Uzrok tome je podba~aj proizvo-dnje u hidroelektranama zbog vre-menskih neprilika.

Osim iz doma}e proizvodnje, zazadovoljenje potreba trì{ta bilo jeneophodno u ovom periodu uvesti 118gigawat-sati. Elektroenergetski sistemje radio stabilno i bez poreme}aja.

Od planiranih 800.000 tonaderivata nafte za ovu godinu, u prvompolugodi{tu uvezeno je 372.700 tona,a potro{eno 385.500 tona.

Uvoz je u ovom periodu za 6,2odsto manji od planiranog, a u odno-su na isti pro{logodi{nji period ve}i za4,5 odsto.

Ovakva kretanja diktiralo je trì{tekoje je bilo uredno snabdjeveno ovimenergentom.

Kada se radi o prirodnom gasu,zbog visokih temperatura i klimatskihprilika potro{nja ovog energenta bilaje za 20 odsto manja od plana, pa senastavlja diskonuitet u uvozu i po-tro{nji prirodnog gasa u periodu ljeto- zima.

U prvom ovogodi{njem polugodi{tuuvezeno je 100.700 m3 gasa, a snabd-jevenost trì{ta bila je stabilna.


Nacrt zakona o izmjenamai dopunama Zakona o

doprinosima

Vlada Federacije BiH utvrdila jeNacrt zakona o izmjenama i dop-unama Zakona o doprinosimazbog njegovog usagla{avanja saodredbama Zakona o porezu nadohodak.

Zbog uvo|enja novog sistemaoporezivanja u FBiH, oporezivanjepla}a vr{i se jedinstveno sobra~unom i pla}anjem doprinosa.Na taj na~in doprinosi i porezipostaju integralni dio sistemaoptere}enja pla}a, a ostvareni pri-hodi po oba osnova imaju statusdirektnih poreza, odnosno javnihprihoda. Radi omogu}avanja nes-metane primjene dva zakona,neophodno je njihovo usa-gla{avanje i istodobno stupanje nasnagu.

Izmjenama i dopunama defini-rana je pla}a svih oblika organizo-vanja i svih kategorija zaposlenikau privrednom sektoru u svrhuoporezivanja, odnosno direktnogoptere}enja pla}anjem poreza idoprinosa, jedinstveno u oblasti

doprinosa, dohotka i op}ih propisaiz oblasti rada. Definirana je pla}au sistemu obveznika poreza nadohodak, poduzetni~ka pla}a usektoru samostalne djelatnostiobveznika koji pla}aju porez nadobit, te prosje~na pla}a koja sluìkao osnovica za obra~un obavezana pla}u.

Prijedlog izmjena i dopunaZakona o turisti~kim

zajednicama i promicanju turizma

Vlada FBiH utvrdila je Prijedlogizmjena i dopuna Zakona o tur-isti~kim zajednicama i promicanjuturizma u FBiH, ~ime se, osim nafederalnom i kantonalnim, turisti~kezajednice utemeljuju i na nivougrada, odnosno op}ine. Na ovajna~in je uvaèna inicijativa op}ina,gradova i ~lanova turisti~kih zajed-nica u dijelovima FBiH u kojima jerazvijena turisti~ka djelatnost.

Izmjene Zakona o radu

Zastupni~ki dom ParlamentaFederacije BiH usvojio je Nacrt

zakona o izmjenama i dopunamaZakona o radu, koji predvi|a ve}unadle`nost inspekcija rada, te boljukoordinaciju izme|u kantonalnih ifederalnih inspektora.

Zaklju~eno je da ovaj nacrt moèposluìti kao dobra osnova za izraduteksta prijedloga zakona, a VladaFBiH je zaduèna da uvaì sugestije,primjedbe i prijedloge zastupnika.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo

Federalna Vlada utvrdila je i uparlamentarnu proceduru po hit-nom postupku uputila Prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o prodaji stanova na koji-ma postoji stanarsko pravo, premakojem pravo na dodjelu zamjen-skog stana nema biv{i vlasnikkojem je za nacionalizovani stanispla}ena naknada u skladu sazakonom, ili su mu u zamjenu zanacionalizovani stan date drugestvari i prava.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Zakoni i propisi

Za {est mjeseci

Mobilni telefonski razgovori ve}i za 18,2 odsto

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u èljezni~komputni~kom prevozu u prvih {est mjeseci prevezeno je ukupno 192.000 putni-ka i ostvareno 13.486.000 putni~kih kilometara, {to je u odnosu na isti peri-od 2006. vi{e za 3,8 odsto putni~kih kilometara, a broj prevezenih putnikave}i je za 4,9 odsto.

U èljezni~kom teretnom prevozu, u posmatranom periodu, prevezeno je3.312.000 tona robe, a ostvareno 331.753.000 tonskih kilometara, {to je uodnosu na isti period pro{le godine vi{e za 3,3 odsto prevezene robe i manjeza 9,8 odsto tonskih kilometara.

U aerodromskim/zra~nim lukama u periodu januar - juni ove u odnosuna isti period pro{le godine promet putnika ve}i je za 10 odsto.

Obim PTT usluga kod pismonosnih po{iljki u periodu januar - juni 2007.godine, u odnosu na isti period 2006., manji je za 12,3 odsto.

Fiksni telefonski razgovori u minutama u navedenom periodu ove, uodnosu na isti lani, manji su za 0,3 odsto, dok su mobilni telefonski razgov-ori u minutama u posmatranom periodu ve}i za 18,2 odsto.

Internet-trajanje konekcije u minutama manje je za 2,2 odsto, a brojposlatih SMS poruka ve}i je za 10,5 odsto.


U avgustu

BiH najvi{eizvozila uHrvatsku

BiH je u avgustu ove godinenajvi{e izvozila u Hrvatsku, u vrijed-nosti od 91,5 miliona KM, {to ~ini18,7 odsto od ukupno ostvarenogizvoza. Od susjednih zemalja zna~a-jan izvoz u istom periodu ostvaren jeu Srbiju, u vrijednosti od 79,6 mil-iona KM, {to je 16,3 odsto od uku-pnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, u avgustu 2007.godine BiH je najvi{e izvozila u zeml-je Evropske unije, u vrijednosti od259,7 miliona KM, {to iznosi 53,1odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seizvozilo u Njema~ku, u vrijednosti od56,4 miliona KM, odnosno 11,5 odstood ukupno ostvarenog izvoza.

Kada je rije~ o uvozu, BiH je u avgus-tu ove godine najvi{e uvozila iz Hrvatske,u vrijednosti od 247,5 miliona KM ili 20,2odsto od ukupno ostvarenog uvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajan uvozu avgustu je ostvaren iz Srbije, u vrijed-nosti od 129,3 miliona KM ili 10,6 odsto.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, u avgustu ove godine uBiH se najvi{e uvozilo iz EU, u vrijed-nosti od 539,2 miliona KM, odnosno44,1 odsto od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seuvozilo iz Njema~ke, u vrijednosti od

138,8 miliona KM ili 11,3 odsto odukupnog ostvarenog uvoza.

Posmatrano prema glavnimtrgovinskim partnerima BiH, uo~ljivoje da je najve}i porast izvoza od jan-uara do avgusta 2007. godine, uodnosu na isti period prethodnegodine, ostvaren kod izvoza u Srbijui Crnu Goru, u iznosu od 39,4 odsto,zatim u Hrvatsku 20,9 odsto,Njema~ku 17,4 odsto, Italiju 12,3odsto i Sloveniju 4,2 odsto.

U posmatranom periodu, najve}irast uvoza zabilje`en je kod uvozaroba iz Srbije i Crne Gore, u iznosuod 35,3 odsto, iz Italije 32,5 odsto,Hrvatske 30 odsto, Njema~ke 23,6odsto i Slovenije 4,3 odsto.

U inostranstvu

Vrijednost novihnarud`bi u

gra|evinarstvumanja za 73,4 odsto

Prema podacima Agencije za sta-tistiku BiH, vrijednost novih narud`bi uoblasti gra|evinarstva u inostranstvuu drugom tromjese~ju 2007. godine,u odnosu na isti period lani, manja jeza 73,4 odsto. U prvom polugodi{tu2007. ve}a je za 14,7 odsto u odno-su na isti period pro{le godine.

Vrijednost izvr{enih gra|evinskihradova u inostranstvu u drugomtromjese~ju ove godine, u odnosu naisti period prethodne, manja je za 13

odsto, a u prvom polugodi{tu 2007.ve}a je za 22,4 odsto u odnosu naisti period prethodne godine.

Prema vrstama gra|evina u dru-gom tromjese~ju 2007. godine, odukupno izvr{enih gra|evinskih radovana zgrade otpada 52,8 odsto, a naostale gra|evine 47,2 odsto.

Od ukupne vrijednosti izvr{enihgra|evinskih radova u drugom trom-jese~ju najve}i dio odnosi se na zemljeEvrope i to 52 odsto.

U zemljama Evrope u ukupnoizvr{enim gra|evinskim radovima objek-ti visokogradnje u~estvuju sa 64 odsto, aobjekti niskogradnje sa 36 odsto.

U zemljama Azije ukupna vrijed-nost izvr{enih gra|evinskih radovaodnosi se na objekte niskogradnje.

U zemljama Afrike objekti visoko-gradnje u~estvuju sa 47,1 odsto, aobjekti niskogradnje sa 52,9 odsto.

U prvom polugodi{tu 2007.godine, gra|evinska preduze}a suzavr{ila 774 stana, {to je u odnosu naisti period 2006. za 59,9 odsto vi{e.

Nezavr{enih stanova je 4.266, {toje u odnosu na isti period 2006.godine za 14,1 odsto vi{e.

Pod brojem (zavr{enih ili nezavr{e-nih) stanova podrazumijevaju se samonovi stanovi, dakle, stanovi u potpunonovim zgradama koje su podignute nagradili{tima na kojima prije nije bilonikakve gra|evine ili je postojalagra|evina, ali je prethodno sru{ena.

U prikazane nove stanove uklju-~uju se i dogra|eni ili nadogra|enistanovi na postoje}im gra|evina-ma, ukoliko se grade kao nove stam-bene jedinice.

Agencija za statistiku BiH

BiH je u avgustu ostvarila ukupanrobni promet sa inostranstvom u vrijed-nosti od 1,7 milijardi KM. Od ovogiznosa, na izvoz se odnosi 488,8 milionaKM ili 28,5 odsto, a na uvoz 1,2 mili-jarde KM ili 71,5 odsto.

U okviru ukupno ostvarenog van-jskotrgovinskog prometa BiH u avgus-tu pokrivenost uvoza izvozom bila je

oko 39,9 odsto.Za osam mjeseci ove godine ost-

varen je izvoz u vrijednosti od 3,9 mili-jardi KM, {to je za 17,6 odsto vi{e uodnosu na isti period pro{le godine, dokje u ovom periodu ostvaren uvoz u vri-jednosti od 8,9 milijardi KM, {to je za26,8 odsto vi{e u odnosu na isti period2006. godine.

U posmatranom periodu, pokrivenostuvoza izvozom bila je 43,6 odsto.

U periodu od januara do avgustaove godine, BiH je u robnom prometu sainostranstvom ostvarila ukupan trgovins-ki deficit u vrijednosti od pet milijardi KM.

U ovom periodu, najve}e u~e{}e uizvozu ostvareno je u podru~ju“Prera|iva~ka industrija”, u vrijednosti od3,6 milijardi KM, {to ~ini 92,3 odsto odukupnog izvoza, dok je najve}e u~e{}e uuvozu ostvareno u podru~ju “Prera-|iva~ka industrija”, ukupne vrijednosti od8,1 milijardu KM, {to iznosi 91,3 odstood ukupnog uvoza.

Robni promet sa inostranstvomod 1,7 milijardi KM

15

Industrijskaproizvodnja

ve}a 15,9 odstoIndustrijska proizvodnja u FBiH u

julu, u odnosu na prosje~nu mje-se~nu proizvodnju iz pro{le godine,ve}a je za 15,9 odsto, a u odnosu naproizvodnju iz istog mjeseca pro{legodine ve}a je za 10,5 odsto. Indu-strijska proizvodnja u FBiH je u julu,u odnosu na juni ove godine, ve}a za1,3 odsto.

Posmatrano po podru~jima indu-strijskih djelatnosti u julu 2007. go-dine u odnosu na prosje~nu mje-se~nu proizvodnju iz pro{le godine,

industrijska proizvodnja u podru~juprera|iva~ke industrije ve}a je za22,2 odsto, u podru~ju rudarstvave}a je za 17,3 odsto, a u podru~jusnabdijevanja/opskrbe elektri~nomenergijom, plinom i vodom manja jeza 4,1 odsto.

Posmatrano po glavnim industri-jskim grupacijama industrijskih proi-zvoda u periodu januar - juli 2007.godine, u odnosu na isti period2006., proizvodnja biljeì pove}anjekapitalnih proizvoda za 44,8 odsto,trajnih proizvoda za {iroku potro{njuza 40 odsto, netrajnih proizvoda za{iroku potro{nju za 27,5 odsto, inter-medijarnih proizvoda, osim energijeza 13 odsto, dok je zabiljeèno sma-njenje proizvodnje energije.

Prosje~na netopla}a 660 KM

Prema podacima Federalnogzavoda za statistiku, prosje~namjese~na ispla}ena neto pla}a pozaposlenom za juli 2007. godine uFederaciji BiH iznosi 660,12 KM.

U toku jula do{lo je do pove}anjaprosje~ne mjese~ne ispla}ene netopla}e za 0,52 odsto.

U periodu maj - juli 2007. godineprosje~na mjese~na ispla}ena netopla}a iznosi 659,86 KM.

U odnosu na isti period prethod-ne godine, do{lo je do porasta pros-je~ne mjese~ne ispla}ene neto pla}eza 9,97 odsto.

Prosje~na mjese~na ispla}ena brutopla}a po zaposlenom za juli 2007.godine u FBiH iznosi 970,76 KM.

Potro{a~ka korpa500 KM

Potro{a~ka korpa u Federaciji BiHu avgustu ove godine iznosila je500,18 KM.

Prema podacima Federalnogzavoda za statistiku, to je za 11,28KM ili za 2,3 odsto vi{e u odnosu najuli kada su izdaci za ishranu i pi}eiznosili 488,90 KM.

Poskupljenjeprehrambenih

proizvoda u avgustuPrema podacima Federalnog

zavoda za statistiku o pove}anju cije-na prehrambenih proizvoda u avgus-tu, najvi{e je poskupjela boranija,tako da je, u odnosu na juli, u avgus-tu bila skuplja za 43,4 odsto, dok jesvjeì krastavac poskupio za 29,3odsto.

Posmatrano u istom periodu,maslac je poskupio za 26,4 odsto,slatki kupus za 25,6, gra{ak za 20,1,tikvice za 6,4, kifla-pecivo za 5,3,jestivo ulje za 4,4, dok su bra{no ihljeb poskupjeli za 3,2 odsto. Piletinaje poskupjela za tri odsto, margarinza 2,3, instant kafa za 1,9, akoko{ija jaja za 1,5 odsto.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Federalni zavod za statistiku

Rezultati ankete o radnoj snazi 2007.

Stopa nezaposlenosti najvi{ame|u mladima

Krajem aprila ove godine po drugi put je provedena Anketa o radnojsnazi u BiH, prema kojoj je stopa nezaposlenosti bila 29 odsto (26,7 odstoza mu{karce i 32,9 odsto za ène), dok je u istom periodu pro{le godineiznosila 31,1 odsto (28,9 odsto za mu{karce i 34,9 odsto za ène), objavilaje Agencija za statistiku BiH na konferenciji za novinare u septembru

Rezultati Ankete pokazuju da je stopa nezaposlenosti bila najvi{a me|umladima, starosti od 15 do 24 godine, {to iznosi 58,4, odnosno 55,6 odstoza mu{karce i 63,1 odsto za ène.

Prema podacima Ankete, stope aktivnosti i nezaposlenosti iznosile su43,9 odsto i 31,2 odsto, dok su u 2006. godini bile 43,1 odsto i 29,7 odsto.

Stope su bile zna~ajno vi{e za mu{karce nego za ène, a najvi{e su bileu starosnoj grupi od 25 do 49 godina.

Podaci pokazuju da u BiH vi{e od polovine radno sposobnog stanovni{tva~ine aktivne osobe, odnosno one koje se na trì{tu rada javljaju kao zapos-lene i nezaposlene.

Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da najve}i dio anketi-ranih, 62,6 odsto, ima zavr{enu srednju {kolu, a najvi{e nezaposlenih osoba,69,9 odsto, tako|er, je sa srednjom struenom spremom (SSS).

Struktura zaposlenih osoba prema sektoru aktivnosti pokazuje da je najve}eu~e{}e u sektoru usluga (47,6 odsto), zatim u sektorima industrije i poljoprivrede.

Samo 12,9 odsto nezaposlenih osoba traì posao kra}e od 12 mjeseci, a~ak 44,2 odsto duè od pet godina, {to je posljedica poslijeratnog stanja itranzicije ekonomije u BiH.

Anketa o radnoj snazi BiH, ~iji je cilj prikupiti podatke o situaciji na trì{turada u BiH, provedena je u skladu sa preporukama i definicijama Me|unar-odne organizacije rada (ILO).

Anketom se prikupljaju podaci o veli~ini, strukturi i karakteristikamaradne snage i neaktivne populacije u BiH.

Ova anketa je provedena na uzorku od 9.999 doma}instava, od kojih uFederaciji BiH (FBiH) 6.066, u Republici Srpskoj (RS) 3.443 i u Br~ko DistriktuBiH 490 doma}instava.


Od 1. januara do 31. jula 2007.godine sa evidencije slu`bi zazapo{ljavanje zaposlene su 36.204osobe.

Potra`nja za radnom snagom ujulu je iznosila 4.437 osoba i vi{a je za1.931 osobu ili 77,06 odsto u odnosuna prethodni mjesec.

Krajem jula na evidencijama slu`biza zapo{ljavanje u FBiH registrovanoje 370.410 nezaposlenih osoba(178.457 èna), {to predstavlja sman-jenje za 3.109 osoba u odnosu na juni2007. godine.

Prema podacima Federalnogzavoda za statistiku dobivenim od

organizacija, odnosno poslodavaca,u junu u FBiH bila su zaposlena401.254 radnika i u odnosu na majvi{e ih je za 3.500 ili 0,87 odsto.

U privredi je bilo zaposleno222.746 osoba ili 55,51 odsto, a uneprivredi 178.508 ili 44,49 odsto.

Broj zaposlenih u junu ovegodine u odnosu na prosjek lani ve}ije za 11.653 ili 2,90 odsto.

Kvalifikaciona struktura evidenti-ranih nezaposlenih u julu 2007.godine bila je: VSS 7.492 ili 2,02odsto, V[S 5.044 ili 1,36 odsto, SSS81.959 ili 22,13 odsto, VKV 2.788 ili0,75 odsto, KV 132.226 ili 35,70odsto, NKV 127.488 ili 34,42 odsto,PKV 12.388 ili 3,34 odsto i NSS1.025 ili 0,28 odsto.

Od ukupnog broja registrovanihnezaposlenih u FBiH, posmatrano po

kantonima, najve}i broj registrovanihnezaposlenih nalazi se u Tuzlanskom(89.877 ili 24,26 odsto), Zeni~ko-dobo-jskom (68.909 ili 18,60 odsto), zatimKantonu Sarajevo (66.316 ili 17,90odsto), a najmanji u Bosansko-podrin-jskom kantonu (4.814 ili 1,30 odsto).

Tokom jula slu`bama za zapo{lja-vanje prijavilo se 12.029 novih osobakoje traè zaposlenje, {to je za 732 ili6,48 odsto vi{e u odnosu na juni.

Registrovanih nezaposlenih de-mobilisanih vojnika u julu je bilo85.960, {to je manje za 446 u odno-su na juni.

U skladu sa Zakonom o posre-dovanju u zapo{ljavanju i socijalnojsigurnosti nezaposlenih osoba,nov~anu naknadu u julu je koristilo5.665 osoba, a zdravstvenu za{titu207.592 osobe ili 56,04 odsto odukupnog broja registrovanih neza-poslenih.

U julu su 82 nezaposlene osobekoristile pravo na penziono i invalid-sko osiguranje, a izdato je 158 rad-nih dozvola stranim dràvljanima.

Najvi{e nezaposlenih u Tuzlanskom kantonu

Evidentirane 11.403 zaposlene osobePrema podacima Federalnog zavoda za zapo{ljavanje (FZZZ), u julu,sa evidencije slu`bi za zapo{ljavanje u Federaciji BiH zaposlene su11.403 osobe, {to je za 6.030 vi{e u odnosu na juni ove godine

Na jednu prijavu

83 radnikaPrema podacima Federalnog

zavoda za statistiku, ukupan brojzaposlenih prema kadrovskoj eviden-ciji u julu na podru~ju FBiH je 407.885osoba, {to predstavlja pove}anje za1,65 odsto u odnosu na juni.

Upore|uju}i sa godi{njimprosjekom broja zaposlenih upro{loj godini, na podru~ju FBiHdo{lo je do pove}anja brojazaposlenih za 4,65 odsto.

Krajem jula u FBiH na evidencijamaslu`bi za zapo{ljavanje bilo je 370.410nezaposlenih osoba, {to predstavljasmanjenje za 3.109 osoba ili 0,83 odstou odnosu na juni.

U~e{}e stru~nih osoba u ukup-nom broju registriranih nezaposlenihje 229.509 ili 61,96 odsto, anestru~nih 140.901 ili 38,04 odsto.

Krajem jula poslovni subjektiiskazali su potrebe za 4.437 radni-ka, tako da na jednu prijavu potre-ba za radnicima dolaze 83 radnikakoji traè zaposlenje.

U Bosni i Hercegovini

Registrovan 675.761 uposleniku pravnim osobama

Prema podacima Agencije za sta-tistiku BiH, u julu broj zaposlenih upravnim osobama u BiH iznosio je675.761, {to je vi{e za 1,1 odsto uodnosu na juni ove godine.

Od ukupnog broja zaposlenih upravnim osobama, 261.487 je èna,{to predstavlja pove}anje za 1,2 odstou odnosu na mjesec ranije.

Broj nezaposlenih u julu je manjiza jedan odsto, a broj nezaposlenihèna za 0,2 odsto u odnosu na juni.

Stopa registrirane nezaposlenosti ujulu je iznosila 43,7 odsto, a za ène48,9 odsto.

U pore|enju sa julom 2006.godine, najve}i indeks zaposlenjaimao je sektor finansijskog posre-dovanja, a slijede sektori rudarstva iva|enja ruda, te trgovine.

Kod ènske radne snage na prvommjestu je sektor hoteli i restorani, a sli-jede sektori ribarstva i finansija.

U julu je u BiH registrovana524.971 nezaposlena osoba, a uodnosu na isti mjesec pro{le godinedo{lo je do porasta nezaposlenosti od1,7 indeksnih poena ili, u apsolutnomiznosu, broj osoba koje se vode kaonezaposlene pove}ao se za 8.966.

Najve}i broj nezaposlenih osoba jesa VKV i KV kvalifikacijom, njih 193.553,a slijede osobe sa NK i sa SSS.

Najmanje nezaposlenih osoba je saV[S, njih 7.910, a slijede osobe sa VSS,uklju~uju}i doktore nauka i magistre.

Udio ènske populacije u neza-poslenim osobama iznosi 47,7 odstoili, u apsolutnom iznosu, 250.482osobe.


Svjetski dan turizma obiljeàva sesvake godine 27. septembra prigod-nim manifestacijama, priredbama idoga|ajima. Navedeni datum oda-bran je da bi se podudarao s va`nimtrenutkom za Svjetsku turisti~ku orga-nizaciju, danom kada je 1970.godine usvojen Statut Organizacije.

Sva zbivanja oko Svjetskog danaturizma se uvijek veù uz jednuodabranu temu koju odre|ujeGeneralna skup{tina po preporuciIzvr{nog odbora Svjetske turisti~keorganizacije. Cilj Svjetskog dana tur-izma je ja~ati svijest unutar me|u-narodne zajednice o turizmu i nje-govom privrednom, sociolo{kom,kulturnom i politi~kom zna~aju. Da-tum obiljeàvanja Svjetskog danaturizma prigodan je i zbog ~injenice{to se radi o kraju glavne (ljetne)sezone na sjevernoj hemisferi i opo~etku glavne sezone na ju`nojhemisferi. To je vrijeme kada na hil-jade ljudi razmi{lja o turizmu, odsamih turista do turisti~kih radnika.

Generalna skup{tina Svjetske tur-isti~ke organizacije propisala je da sesvake godine bira nova zemljadoma}in koja }e predstavljati part-nera WTO-a u obiljeàvanju 27. sep-tembra. Na Petnaestoj sjedniciGeneralne skup{tine, odrànoj u Kiniu 2003. godine, odlu~eno je da sezemlje doma}ini biraju u skladu sgeografskim slijedom, tj. 2006.godine u Evropi, 2007. u Ju`noj Aziji,2008. u Americi i u Africi 2009.godine. Na istoj sjednici je zaklju-~eno kako WTO, s obzirom na to dase radi o novoj specijaliziranoj agen-ciji UN-a, pri odabiru glavne temetreba uzimati u obzir one kojima seobiljeàvaju me|unarodne godine idani koji se nalaze pod okriljem UN.Teme koje su se do sada birale nas-tojale su povezati turizam s kulturnimnaslje|em, mirom u svijetu, me-

|usobnim razumijevanjem, ekologi-jom, pitanjem dru{tvenog razvoja i dr.

Sredi{te ovogodi{nje proslave je[ri Lanka s konferencijom o temi“Turizam otvara vrata ènama”.

Na konferenciji }e se govoriti opostignu}ima èna u sektoru turiz-

ma, te stimuliranju kontinuiraneakcije podr{ke UN-ovomTre}emilenijskom razvojnom cilju:Promociji spolne jednakosti i ja~anjuuloge èna. Ova kampanja ima zacilj pokazati da turizam moè igrativa`nu ulogu u kreiranju mogu}nostiza zapo{ljavanje, koje }e pomo}ismanjenju siroma{tva u lokalnimzajednicama zemalja u razvoju{irom svijeta. Te`nja je da se podsti~erazmjena znanja i ja~aju institucijekoje }e pomo}i da i sektor turizmapromovi{e spolnu jednakost.

Kao prate}a aktivnost konferenci-je bi}e odràno online foto-takmi~enje pod sloganom “Vizijenovog milenija”. Fotografije treba dabudu odgovor na dvije teme: jed-nako u~e{}e èna i mu{karaca u tur-izmu i ène lideri u sektoru turizma.

Svjetska turisti~ka organizacijapoziva sve zainteresirane na sudjelo-vanje u proslavama i doga|anjimakoje }e se prirediti {irom svijeta.

Pripremila: L. SADIKOVI]

Svjetski dan turizma 27. septembar/rujan

Proslava u [ri LankiSvjetska turisti~ka organizacija (World Tourism Organization -WTO) je, na svojoj tre}oj sjednici, odrànoj u Torremolinosu,[panija, 1979. godine odlu~ila pokrenuti obiljeàvanjeSvjetskog dana turizma

Promotivna vo`njaCity busom

Kompanija Centrotrans-Eurolines organizirala je promotivnu vo`njuprvim turisti~kim autobusom za panoramsko razgledanje Sarajeva Citybusom Sarajevo.

Sve ve}e interesovanje turista potaklo je Centrotrans-Eurolines daosigura namjensko spratno vozilo za obilazak najatraktivnijih lokacijagrada. City bus Sarajevo namijenjen je gostima i gra|anima Sarajeva iBiH.

Vo`nja traje oko 80 minuta, prilikom koje se mogu vidjeti kulturno-his-torijske znamenitosti Sarajeva.

Duìna planirane trase je oko 23 kilometra, a bus prolazi ulicama MulaMustafe Ba{eskije, Mar{ala Tita, Alipa{ina, Patriotske lige, Ko{evska, ObalaKulina bana, Bentba{a, Put Mladih muslimana (tranzit), Bistrik, HamdijeKre{evljakovi}a, Terezija, Zagreba~ka, Zvorni~ka, Azize [a}irbegovi},Zmaja od Bosne, Hiseta, Obala Kulina bana i Telali.

Polasci City busa Sarajevo su ispred Katedrale u 10, 12 i 14 sati svakimdanom, a no}ne vo`nje su u 18 i 20 sati. Cijene karata su pet KM zaodrasle i tri za djecu, odnosno {est i ~etiri KM za no}nu vo`nju.


Zajedni~ki ciljevi ove strategijesu:

• za{tita potro{a~a od rizika kojibi mogli da budu izvan kontrolepojedinaca i koji ne bi mogli dabudu na efektivan na~in regulisaniod strane pojedina~nih zemalja ~lan-ica;

• ohrabrivanje gra|ana da pravebolji izbor kada su u pitanju njihovozdravlje i potro{a~ki interesi;

• promovisanje ciljeva politikeza{tite zdravlja i interesa potro{a~a usvim strategijama i politikamaZajednice.

Prema postoje}em dokumentuStrategije za{tite potro{a~a, EUpo{tuje deset vode}ih principa u ovojoblasti:

1. Kupujte {ta èlite i to tamogdje to èlite:(u bilo kojoj zemlji~lanici EU) i ponesite tu robu nazad usvoju zemlju koja je, tako|e, ~lanica(~lanica EU) bez pla}anja carine idodatnih poreza na dodatu vrijed-nost.

2. Ukoliko ne radi, vratite kuplje-ni proizvod: Ovo se odnosi na peri-od do dvije godine poslije isporuke.[to se ti~e prvih {est mjeseci poslijeisporuke, na prodavcu je, a ne napotro{a~u, da dokaè da su karak-teristike datog proizvoda u skladu saonim {to je navedeno u ugovoru oprodaji.

3. Budite sigurni u visoke stan-darde zdravstvene sigurnosti hrane idruge vrste robe {iroke potro{nje:Op{ti je zahtjev u zakonskim aktimazemalja Evropske unije da sviproizvodi koji se prodaju u ovimzemljama budu bezbjedni po zdravl-

je potro{a~a. Najrasprostranjenijabezbjednosna norma jeste CE.Ukoliko neka kompanija ustanovi daje na trì{te plasirala proizvod kojinije bezbjedan po zdravlje, njena jezakonska obaveza da o tome obavi-jesti vlasti u zemljama Evropske unijeu kojima se dati proizvod prodaje ilidistribuira.

4. Budite sigurni da ta~no znate{ta jedete: Prema zakonima koji vaèu Evropskoj uniji, kompanije morajuda navedu spisak svih sastojaka kojisu kori{teni za proizvodnju nekogproizvoda i, tako|e, da nazna~e da lije dati proizvod geneti~ki modifiko-vana hrana, kao i to da li sadrìgeneti~ki modifikovane sastojke.

5. Ugovor o po{tenoj prodaji mo-ra da bude zagarantovan: Zakonskeodredbe koje vaè u EU naro~itonavode da kompanije koje posluju uzemljama Evropske unije ne smiju dauklju~uju takozvane ’nefer’ odredbeu svojim ugovorima. Kompanije su uobavezi da po{tuju ono na {ta su seugovorom obavezale, i ne smiju datraè nerazumne sume kao od{tetuod potro{a~a ukoliko on èli da rask-ine ovakav ugovor.

6. Imate pravo da se predomis-lite: Zakon Evropske unije {titipotro{a~a kada kupuje naru~uju}irobu po{tanskom narud`benicom,preko Interneta ili od kompanija kojesvoju robu nude preko televizijskihkanala, kao i preko drugih takoz-vanih prodavaca na daljinu. Ovakavugovor o kupovini se moè raskinutibez navo|enja razloga za raskidugovora, u roku od sedam radnihdana od sklapanja.

7. Cijene moète lako uporediti:Regulativa Evropske unije obavezujekompanije da daju informacije ocijenama robe na standardizovanna~in. Na primjer, kompanije kojenude zajmove i one koje izdaju kred-itne kartice moraju da navedugodi{nju kamatnu stopu koju }eneko za njihovu robu i usluge moratida plati, a ne samo iznos mjese~nihrata.

8. Niko vas ne smije obmanuti:Reklame koje obmanjuju ili varajupotro{a~e zabranjene su premazakonima Evropske unije. Kao i uslu~aju televizijske prodaje,po{tanske narud`benice ili kompani-ja koje robu prodaju na malo prekoInterneta, moraju da navedu svedetalje o tome ko su, {ta prodaju,koliko njihova roba ko{ta (uklju~uju}itu i poreze i tro{kove isporuke), kao ito koliko }e im vremena trebati daisporu~e robu. Ovakva regulativa jeodnedavno usvojena i za oblast tur-isti~kih agencija koje prodaju putnearan`mane.

9. Za{tita dok ste na odmoru:Zakoni Evropske unije vas {tite odbeskrupuloznih prodavaca dok stena odmoru. Na primjer, turisti~keagencije koje prodaju aran`manemoraju da imaju unaprijed pripreml-jene aran`mane da vas prebace doku}e u slu~aju da bankrotiraju dokste vi na odmoru. Zakon Evropskeunije vas, tako|e, {titi i od informaci-ja koje bi mogle da vas obmanu uvezi sa kvalitetom ponu|eniharan`mana i u vezi sa kupovinomimovine po principu tajm {era.

10. Efektivni na~in naknade {teteu slu~aju prekograni~nih sporova:EU sponzori{e odre|eni broj mreàkoje mogu da obezbijede savjete zapotro{a~e, kao i podr{ku u slu~ajupokretanja sudskog spora protivtrgovaca iz drugih zemalja Evropskeunije. Evropska komisija ima kance-larije u glavnim gradovima svih 25zemalja ~lanica Evropske unije. Ovekancelarije mogu pruìti savjet idokumentacije na jeziku zemlje ukojoj se nalaze.

Evropska unija

Za{tita potro{a~aEvropska unija je uspjela da ostvari visoke standarde u oblastiza{tite potro{a~a za gra|ane koji u njoj ìve. U aprilu 2005.godine, Komisija je usvojila dokument pod naslovom “Zdravijii bezbjedniji gra|ani koji imaju vi{e povjerenja - Strategijaza{tite zdravlja i prava potro{a~a”. Ona sadrì kombinovanuStrategiju za za{titu zdravlja i potro{a~a od 2007. do 2013.Ovaj dokument zamjenjuje dokument Strategije politikeza{tite potro{a~a od 2002. do 2006. godine koji je bio na snazi


Zdravstvenasigurnost hrane

U zemljama ~lanicama Evropskeunije ustanovljeni su razli~iti zakoni uvezi sa zdravstvenom sigurno{}uhrane, pravima potro{a~a i za{titezdravlja ljudi. Generalna direkcija zaza{titu zdravlja i potro{a~a odgovor-na je za odràvanje ovih zakona,kao i za to da obezbijedi da oni uvi-jek budu u skladu da savremenimzbivanjima i tokovima.

Ve} je po~ela opse`na reformazakonskih akata koji se ti~u hrane uEvropskoj uniji. Ova reforma }eu~initi da proizvo|a~i hrane za ljudei ìvotinje budu odgovorni za to i daisklju~ivo bezbjedni proizvodi buduplasirani na trì{te, i da se sve {tonije bezbjedno po zdravlje povu~e satrì{ta.

Zakonska regulativa Evropskeunije koja se odnosi na etiketiranjehrane omogu}ava da ta~no znate {tajedete. Na etiketi koja stoji na namir-nicama moraju se nazna~iti svidetalji u vezi sa sastojcima koji sukori{}eni u proizvodnji date namir-nice, zajedno sa svim detaljima u vezisa bilo kojom vrstom vje{ta~ke boje,konzervansa, zasla|iva~a i svihdrugih hemijskih aditiva koji se moguna}i u datoj namirnici. Ukoliko seradi o sastojku na koga nekipotro{a~i eventualno mogu da budualergi~ni - kao {to je to, na primjerko{tunjavo vo}e - to se moranazna~iti na etiketi proizvoda, ~ak iako su kori{tene koli~ine datog sasto-jka veoma male. Zakoni Evropskeunije koji se odnose na etikete koje semoraju na}i na hrani ure|uju dodetalja koji se proizvodi mogu nazvati“namirnicom organskog porekla” i zanjih se koriste nazivi koji se vezuju zavisokokvalitetne proizvode izodre|enih regiona Evrope - na prim-jer, ukoliko proizvod nosi naljepnicuna kojoj pi{e “Prosciutto di Parma”(“pr{uta iz Parme”) moète biti sigurnida je ta {unka upravo iz Parme.Zakoni Evropske unije vam, tako|e,omogu}avaju da saznate da je nekahrana genetski modifikovana (GM) ilisadrì sastojke koji su genetski modi-fikovani. Ukoliko je to slu~aj, ta senamirnica mora ozna~iti kao genets-ki modifikovana.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Svjetski dan hrane 16. oktobar/listopad

“Pravo na hranu -neka se dogodi”

Smrt od gladi je jo{ uvijek glavni ubica ljudi, jer se pravo nahranu i danas te{ko prepoznaje

[ta je s pravom na hranu?Uo~i obiljeàvanja 60 godina otkako su Ujedinjeni narodi objavili

Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, neka od njih, kao {to je pravo nahranu, zasjenjena su onima koja dobijaju vi{e politi~ke i javne podr{ke, dokozbiljna nesigurnost vezana za hranu poga|a najmanje jednu sedminusvjetske ljudske populacije.

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) obiljeì}e Svjetski danhrane 16. oktobra 2007. godine s temom “Pravo na hranu”. Pravo na hranu jepravo svake osobe da ima redovan pristup dovoljnoj, nutricijski adekvatnoj ikulturno prihvatljivoj hrani za svoj aktivan i zdrav ìvot. To je vi{e ne~ije pravoda se sam dostojanstveno hrani, nego da bude nahranjen, kaè FAO.

Uz vi{e od 850 miliona ljudi koji su jo{ uvijek li{eni dovoljne koli~inehrane, pravo na hranu nije samo ekonomski, moralni i politi~ki imperativ -ono je, tako|e, prema FAO-u, pravna obaveza.

Od Svjetskog samita hrane 1996. godine, FAO radi zajedno sa vladama i zajed-nicama iz cijelog svijeta na postizanju priznanja ovog osnovnog ljudskog prava.

U aktivnosti obiljeàvanja Svjetskog dana hrane uklju~eno je preko 150dràva, koje }e promovisati temu “Prava na hranu”. Glavna ceremonijapovodom 27. svjetskog dana hrane odrà}e se u sjedi{tu FAO 16. oktobra,zatim “Trka za hranu” 21. oktobra na ulicama Rima, specijalna ceremonija uzgradi UN u Njujorku 18. oktobra, tele-konferencija u Va{ingtonu i brojneaktivnosti na nivou dràva, kao {to su muzi~ki i sportski doga|aji.

Prepoznaju}i pravo na hranu, vlade imaju obavezu da po{tuju, za{tite iostvare ovo pravo. Da bi se postigli ciljevi Svjetskog samita hrane iMilenijskog razvojnog cilja broj jedan: smanjenja gladi do polovine 2015.godine, potrebni su napori da se ~uje glas gladnih i oja~aju kapaciteti insti-tucija kako bi one ispunile svoje obaveze.

“Pravo na hranu nije utopija. Ono moè biti ostvareno za sve. Neke zeml-je su na putu da to u~ine, ali svako treba doprinijeti da bi do toga do{lo”, rije~isu Barbare Ekwall, koordinatora FAO Odjela za pravo na hranu.

Smjernice FAONakon Svjetskog samita hrane 2002. godine donesena je odluka da se donesu

smjernice kojima bi se podràla najstojanja ~lanova FAO-a da se ostvari sva~ije pravona adekvatnu hranu. Nakon intenzivnih pregovora, 2004. godine, Smjernice za pravona hranu usvojili su jednoglasno ~lanovi FAO. FAO je osnovao i Odjel za pravo nahranu, zaduèn za podr{ku ~lanovima u implementaciji Smjernica. Ove smjernice suprakti~ni alat za podr{ku zemljama u njihovim nastojanjima da iskorijene glad.Smjernice su set preporuka o, izme|u ostalog, radnoj snazi, zemlji{tu, vodi, genetskimizvorima, odr ivosti, mreàma sigurnosti, edukaciji i internacionalnoj dimenziji. Onepodsti~u i dodjeljivanje budètskih sredstava programima protiv gladi i siroma{tva,trenutno u Brazilu i Mozambiku. Pripremila: Lejla SADIKOVI]

Komercijalni dani Turisti~ka berza u Neumu

Privredna/Gospodarska komora FBiH, Privredna komora Crne Gore i HrvatskaGospodarska komora @upanijska komora Pula, organizuju:

1. Komercijalne dane hrane, pi}a i ugostiteljske opreme

2. Turisti~ku burzu

NEUM 2007.20., 21. i 22. studenog/novembra 2007. godine u hotelima

“Sunce”, “Zenit”, “Neum” i “Stela”

Cilj komercijalnih dana hrane, pi}a i ugostiteljske opreme i turisti~ke burze je direktnopovezivanje strate{kih djelatnosti poljoprivrede i prehrambene industrije iz BiH, Hrvatske iCrne Gore, sa turizmom i ugostiteljstvom, i ugovaranje i prodaja turisti~kih kapaciteta.

Na taj na~in pove}ava se mogu}nost plasmana i indirektnog izvoza kvalitetne hrane, pi}ai ugostiteljske opreme, i jednostavnija i efikasnija prodaja turisti~kih kapaciteta.

Obje manifestacije imaju izrazito komercijalni karakter (naravno i izlo`beni), pa }e radniprostor za pojedina~nog u~esnika biti maksimalno 10 m2.

Tehni~ku realizaciju Komercijalnih dana i Turisti~ke burze uradit }e organizator P/GKFBiH,a to uklju~uje:

Cijena ura|enog m2 {tanda je 200,00 KM + PDV.Molimo da popunjene prijave za u~e{}e na prvim komercijalnim danima hrane, pi}a i ugostiteljske opreme, i turisti~koj burzi dostavite na adresu:Privredna/Gospodarska komora FBiHZagreba~ka ulica 10, 88000 MostarIli na faks: ++387 36 332-966, 332-970.

1. Izradu {tanda,

2. Izradu izlo`benih podesta i vitrina,

3. Postavu tepiha i elektroinstalacija,

4. Izradu natpisa (logotipa) u~esnika,

5. Jedan stol + 4 stolice.

Kontakt telefoni su: ++387 36332-963, 332-964, 332-965, akontakt osobe su Ivica Barbari} iDanijela Lovri}.

pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodi{tu · 2019-02-13 · pokrivenost uvoza izvozom u prvom...

Documents