alexandra horowitz svijet iz psee perspektiveljevak.hr/flipbook/pasja-perspektiva/flip.pdf · u...

Alexandra HorowitzSVIJET IZ PSE�E PERSPEKTIVE

PasjaPerspektivaKB.indd 1PasjaPerspektivaKB.indd 1 16.3.2012. 10:4116.3.2012. 10:41

Biblioteka Posebna izdanja

IzdajeNaklada LJEVAK d.o.o.

DirektoricaPETRA LJEVAK

UrednicaNADA BRNARDI�


ALEXANDRA HOROWITZ

SVIJET IZPSE�E PERSPEKTIVE

S engleskoga preveoŽARKO VODINELI�

Zagreb, ožujak 2012.


Naslov izvornika:Alexandra HorowitzINSIDE OF A DOG

Copyright © 2009 by Alexandra Horowitz

© za hrvatsko izdanje

Naklada Ljevak d.o.o. 2012.

ISBN 978-953-303-473-7 (meki uvez)

CIP zapis dostupan u ra�unalnom katalogu Nacionalne i sveu�ilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 801048.

ISBN 978-953-303-474-4 (tvrdi uvez)

CIP zapis dostupan u ra�unalnom katalogu Nacionalne i sveu�ilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 801050.


Posve�eno psima


7

Sadržaj

Predigra ...................................................................................... 15Uvodna napomena o psima, obu�avanju pasa i vlasnicima pasa .......................................................................21

Nazivati psa ‘psom’...................................................................21Odgoj pasa ...............................................................................23Pas i njegov vlasnik ..................................................................25

Umwelt: iz pse�e perspektive ..................................................... 27Uzmite moju kabanicu, molim vas............................................31Kako krpelj gleda na svijet ........................................................33Razumijevanje pse�eg umwelta .................................................36Zna�enje stvari ..........................................................................37Treba pitati psa ..........................................................................40Pse�i poljupci ............................................................................42Pasolog ......................................................................................44

Pripadnost domu ........................................................................ 47Kako stvoriti psa: upute korak po korak ...................................49Kako su vukovi postali psi ........................................................52Nevukovitost .............................................................................56A onda su nam se pogledi susreli... ...........................................59Rasni psi ....................................................................................61Bitna razlika među pasminama .................................................66


8

Životinje s asteriskom ...............................................................69Canis nepoznatis .......................................................................75Kako ‘stvoriti’ vlastitog psa ........................................................77

Njuh............................................................................................ 81Njuška�i ....................................................................................82Nos nad nosovima .....................................................................85Vomeronazalni nos....................................................................87Vrli miris kamena ......................................................................89

Smrdljivi majmun .....................................................................89Odali ste se strahom .................................................................93Miris bolesti .............................................................................95Miris psa ..................................................................................96

Liš�e i trava ...............................................................................99Oštro i jetko ............................................................................100

Nijemak .................................................................................... 103Iz svega glasa ...........................................................................104Pse�e uši ..................................................................................106Suprotno od nijemoga .............................................................112Cviljenje, režanje, skvi�anje i kikotanje ..................................114Av, av .......................................................................................117Tijelo i rep ...............................................................................121Nehoti�nost i namjera .............................................................127

Pasooki ..................................................................................... 133O�i hvata�a lopte ....................................................................138

Hajde, uhvati loptu! ...............................................................138Hajde, uhvati zelenu loptu! ....................................................140Hajde, uhvati zelenu loptu što skaku�e…na televiziji! .........141

Vizualni umwelt ......................................................................144

U o�ima psa .............................................................................. 149O�i djeteta ...............................................................................151Pažnja životinja .......................................................................154

Obostrani pogled ....................................................................156


9

Pra�enje pogleda ....................................................................159Privla�enje pažnje ..................................................................162Pokazivanje ............................................................................163Manipulacija pažnjom ............................................................164

Pse�i antropolozi ...................................................................... 169Pronicanje u vidovnja�ke mo�i psa .........................................171Psi nas �itaju ............................................................................174Sve o vama ...............................................................................180

Plemeniti um ............................................................................ 183Psi pametnjakovi�i ..................................................................183U�enje od drugih .....................................................................189Psi� vidi, psi� nau�i .................................................................191Više kao �ovjek nego kao ptica ...............................................194Teorija uma .............................................................................198Teorija pse�eg uma ..................................................................201Igrom do uma ..........................................................................204Što se dogodilo sa �ivavom? ....................................................213Ne kao �ovjek ..........................................................................214

U unutrašnjosti psa .................................................................. 217IŠto pas zna? .............................................................................218

Pse�i dani (O vremenu) ..........................................................219Unutrašnji pas (O njima samima) .........................................225Pse�e godine (O njihovoj prošlosti i budu�nosti) ....................230Dobar pas (O dobru i zlu) ......................................................236Dob psa (O kriznim situacijama i smrti) ...............................242

IIKako to izgleda ........................................................................248

...blizu je površine tla .........................................................250

...može se lizati.......................................................................253

...može se strpati u usta ili je preveliko za usta ......................254

...pun je pojedinosti ................................................................257

...postoji u trenutku ................................................................259


10

...kratkotrajan je i brz ............................................................261

...Ispisan je posvuda po pse�em licu. .......................................263

Ljubav na prvi pogled ............................................................... 267U vezi, u sprezi ........................................................................271Dodir životinja ........................................................................274Na prvi pogled .........................................................................279Ples ..........................................................................................282U�inak veze ............................................................................287

Važnost jutra ............................................................................ 291Idite u ‘šetnju otkrivanja mirisa’ ..............................................292Obu�avajte pažljivo .................................................................293Uzmite u obzir ono što ga �ini psom ......................................294Uzmite u obzir razlog ..............................................................295Dajte mu da se ne�im bavi ......................................................296Igrajte se s njim .......................................................................297Pogledajte opet ........................................................................298Špijunirajte ga .........................................................................299Nemojte psa kupati svaki dan .................................................300Prepoznajte njegove migove i izraze .......................................300Spreman za maženje ..............................................................301Nabavite mješanca ...................................................................301Antropomorfi zirajte imaju�i na umu pse�i umwelt ................302

Postskriptum: Ja i moj pas ....................................................... 307

Bilješke i izvori ......................................................................... 311

Zahvale ..................................................................................... 341

O autorici ................................................................................. 343


Izvan psa, knjiga je najbolji �ovjekov prijatelj;Unutar psa, pretamno je za �itanje.

GROUCHO MARX


SVIJET IZ PSE�E PERSPEKTIVE


15

Predigra

Najprije se pokaže glava. Iza hrpta brijega pomoli se njuška, sva zaslinjena. Još se ne vidi da pripada i�emu. Onda se pojavi prva noga, za njom jedna za drugom, bez žurbe, druga, tre�a i �etvrta, a između njih šezdesetak kilograma tijela. Vu�jak, metar visok, više od metar i pol od glave do repa, opazi du-godlaku �ivavu, jedva pola psa visoku, skrivenu u travi između nogu svoga gospodara. �ivava je teška ni tri kilograma, sva tri uzdrhtala. U jednom nehajnom skoku, visoko ušiljenih ušiju, vu�jak se zaustavi pred �ivavom. �ivava �edno odvrati pogled; vu�jak se spusti do njezine visine i lagano je gricne sa strane. �ivava se okrene prema vu�jaku koji uzdigne svoj stražnji dio, visoko uzvijena repa, spreman za napad. Umjesto da pobjegne pred tom prividnom opasnoš�u, �ivava zauzme isti stav, sko�i vu�jaku u lice i zgrabi ga za nos svojim si�ušnim šapama. U tom tenutku zapo�ne igra.

Nekoliko se minuta psi valjaju, prevr�u, grizu i ska�u jedan na drugoga. Vu�jak se svali postrance, a psetance na to odgovori napadom na njegovu glavu, trbuh i šape. Golema psina odbaci �ivavu jednim zamahom unatrag pa ona plaho uzmakne. Vu�-jak zalaje, sko�i i svali se pred nju s treskom. Na to se �iva-va zatr�i prema jednoj od onih golemih nogu i zagrize u nju,



16

žestoko. Nađu se isprepleteni u zagrljaju – vu�jak u zubima drže�i tijelo �ivave dok mu se ona nogama propinje u lice – a onda najednom gospodar naglo cimne remen pri�vrš�en za vu�jakovu ogrlicu, povu�e ga uvis i ustranu. �ivava se ispra-vi, pogleda prema njima, jednom zalaje i ležerno otkasa prema svome gospodaru.

Ti su psi po veli�ini u tolikom raskoraku da bi komotno mogli biti razli�ite životinjske vrste. Uvijek me je zbunjivalo koliko se lako oni skupa igraju. Vu�jak je grizao, kezio se i skakao na �ivavu, ali psi� se nije dao uplašiti, ve� je odgovarao istom mjerom. Kako je mogu�e objasniti to što su se oni u stanju zajedno igrati? Zašto vu�jak ne vidi u �ivavi svoj plijen? Zašto �ivava u vu�jaku ne vidi grabljivca? Pokazuje se kako odgovor na ta pitanja nije u tome što bi �ivava imala iluzije o svojoj pse�oj veli�ini ni u tome što u vu�jaku ne bi postojao poriv grabljivca. Niti je stvar u tome što bi njima jednostavno upravljao nagon.

Na dva se na�ina može shvatiti zašto je mogu�a takva igra i o �emu razmišljaju te što uo�avaju i govore zaigrani psi: ako se ro-dite kao pas ili ako provedete mnogo vremena pažljivo proma-traju�i pse. Prva mi mogu�nosti nije bila dostupna. Zaputite se, dakle, sa mnom dok opisujem što sam nau�ila promatranjem.

Ja sam po prirodi sklona psima. U mojoj je ku�i uvijek bilo pasa. Moja sklonost psima za-

metnula se za života našeg obiteljskog psa, Astera, s njegovim plavim o�ima, podrezanim repom i no�nim lutanjima po su-sjedstvu, zbog �ega sam �esto ostajala do kasno na nogama, zabrinuta, u pidžami o�ekuju�i njegov pono�ni povratak. Dugo


17

PREDIGRA

sam oplakivala pogibiju springer španijelke Heidi – u svojoj djetinjoj mašti zamišljala sam kako jezika obješena sa strane, s dugim ušima što odskakuju unatrag, živahno poskakuje od sre-�e – koja je s uzbuđenjem otr�ala pravo pod kota�e automobila na autocesti u blizini naše ku�e. U školskim danima promatrala sam s ljubavlju i divljenjem mješanku �au �au Beckett dok me je pogledom mirno ispra�ala iz ku�e.

Sad mi pod nogama leži topla, kovr�ava, uspuhana lopta Pum-pernickel – Pump – uli�arka koja je živjela sa mnom svih svojih 16 godina i kroz cijelo moje odraslo doba. Svaki moj dan pro-življen u pet saveznih država, tijekom pet godina studija i �etiri posla, po�injao je bubnjanjem njezina repa kad bi me �ula kako se ujutro budim. Kao što �e lako shvatiti svaka osoba koja sebe smatra poklonikom pasa, ne mogu zamisliti svoj život bez psa.

Ja sam osoba kao stvorena za pse, obožavam pse. Ja sam ta-kođer znanstvenica.

Bavim se prou�avanjem ponašanja životinja. Kao stru�njak, oprezna sam kad je u pitanju antropomorfi ziranje životinja, pridavanje životinjama osje�aja, misli i želja kojima se služi-mo pri opisivanju ljudi. U�ili su me znanstvenom pristupu u opisivanju onoga što opažam i toga se pridržavam: budi objek-tivan; ne objašnjavaj ponašanje uz pomo� nekakva mentalnog procesa kad je dovoljno objašnjenje jednostavnijim procesima; pojava koja se ne može izvanjski promatrati i potvrditi ne spada u znanost. Zadnjih nekoliko godina, kao profesor životinjskog ponašanja, komparativne kognitivnosti i psihologije, predajem na temelju stru�nih tekstova koji su utemeljeni u mjerljivim �i-njenicama. U njima se na isti odmjereni i objektivni na�in opi-suje sve – od hormonalnih i geneti�kih objašnjenja društvenog ponašanja životinja do uvjetovanih refl eksa, fi ksnih obrazaca ponašanja i optimalnog ritma prehrane.

No ipak...Ve�ina pitanja o životinjama koja postavljaju moji studenti

u tim tekstovima ostaje prešutno bez odgovora. Na konferenci-



18

jama na kojima iznosim rezultate svojih istraživanja drugi aka-demici neizbježno usmjeravaju svoj razgovor nakon predava-nja na vlastita iskustva o svojim ku�nim ljubimcima. Ja uvijek imam ista pitanja o svome psu koja sam uvijek imala – i nikad na njih ne nahrupe odgovori. Znanost, koja je toliko iskusna i konkretna u tekstovima, rijetko je odraz naših iskustava s vla-stitim životinjama i pokušaja da shvatimo kako one razmišljaju.

U prvim godinama svog postidiplomskog studija, kad sam se po�injala baviti prou�avanjem uma – s posebnim osvrtom na um životinja – nikad mi nije palo na pamet da prou�avam pse. �inilo se da su psi toliko poznati, toliko dobro shva�e-ni. Ništa se ne može nau�iti od pasa, tvrdili su kolege; psi su jednostavna, sretna stvorenja koja moramo dresirati, hraniti i voljeti, i to je sve. U psima ne treba tražiti izvor podataka. Bilo je to uvriježeno shva�anje među znanstvenicima. Mentor koji me je savjetovao u vezi s disertacijom prou�avao je – sasvim vrijedno poštovanja – babune; primati su najpoželjnija živo-tinjska vrsta kad je rije� o istraživanju životinjske inteligencije. Pretpostavlja se kako je najvjerojatnije da �e se umne vještine i inteligencija koje se probližavaju ljudskima prona�i među na-šom bra�om primatima. To je bilo i ostalo dominantno staja-lište bihevioristi�kih znanstvenika. Još je gore to što se �inilo kako su vlasnici pasa ve� pokrili podru�je formuliranja teorija o pse�em umu te kako su njihove teorije proizašle iz angedota i krivo primijenjenog antropomorfi zma. Na taj je na�in bila ba-�ena ljaga na samu predodžbu o pse�em umu.

No ipak...Mnoge sam sate slobodnog vremena u razdoblju svojih

postdiplomskih studija u Kaliforniji provela u lokalnim pse-�im parkovima i na plažama sa svojom kujicom Pumpernickel. Studirala sam tada za zvanje etologa, znanstvenika koji se bavi ponašanjem životinja. Priklju�ila sam se dvjema istraživa�kim skupinama koje su prou�avale izrazito društvena stvorenja – bijele nosoroge u Parku divljih životinja u Escondidu i bono-


19

PREDIGRA

be (patuljaste �impanze) u istom parku i u zoološkom vrtu u San Diegu. Nau�ila sam se pažljivom promatranju i skupljanju podataka te sam ih onda statisti�ki analizirala. S vremenom je takvo gledanje na životinje po�elo prodirati i u one sate doko-lice u pse�im parkovima. Najednom su mi psi, koji bez napora prelaze iz svoga društvenog svijeta u svijet ljudi, postali potpu-no nepoznati. Prestala sam gledati u njihovu ponašanju nešto jednostavno i poznato.

Dok sam neko� s osmijehom promatrala igru Pumpernic-kel s jednim bull terijerom iz susjedstva, sad sam u tome vi-djela zamršeni ples u kojemu su nužni međusobna suradnja, iznijansirana komunikacija te obostrana procjena sposobnosti i želja druge strane. Odjednom se �inilo kako je i najmanji ot-klon glave ili pomak nosa promišljen i pun zna�enja. Gledala sam pse �iji gospodari nisu shva�ali ni jednu jedinu stvar koju su �inili njihovi psi; gledala sam pse koji su bili prepametni za svoje partnere u igri; gledala sam kako ljudi krivo shva�aju pse�e zahtjeve kao zbrku, a radost kao agresiju. Po�ela sam no-siti videokameru i snimati naše odlaske u parkove. Kod ku�e sam gledala snimke pasa kako se igraju, ljudi kako bacaju lop-tu i frizbi svojim psima – snimke natjerivanja, borbe, maženja, utrkivanja, lajanja. Budu�i da sam najednom postala osjetljiva na to bogatstvo društvenih interakcija u svijetu bez jezi�nog komuniciranja, sve te neko� uobi�ajene djelatnosti sad su mi se �inile neotkrivenim izvorom informacija. Promatraju�i us-porene videosnimke, po�ela sam opažati ponašanje kakvo ni-kad nisam uo�ila u svim onim godinama života sa psima. Pa-žljivim prou�avanjem jednostavno zaigrano skakutanje dvaju pasa pretvorilo se u vrtoglav niz usklađenih izraza ponašanja, aktivne zamjene uloga, varijacija komunikacijskog izražavanja, elasti�ne prilagodbe na pozornost drugih i brzog smjenjivanja krajnje razli�itih oblika igre.

Zapravo sam uo�avala slike iz mentalnog života pasa, vid-ljive kroz to kako psi međusobno komuniciraju i pokušavaju



20

komunicirati s ljudima oko sebe – i, također, kako tuma�e ono što �ine ljudi i drugi psi.

Nikad više nisam na isti na�in gledala na Pumpernickel – ni na bilo kojeg drugog psa. No daleko od toga da su mi znanstve-ne nao�ale pokvarile užitak druženja s njom; naprotiv, otvorile su mi novi, bogat na�in gledanja na to kako se ona ponaša, novi na�in poimanja života psa.

Nakon tih prvih sati promatranja prou�avala sam pse u igri – kako se igraju s drugim psima i s ljudima. U tom sam trenutku i ne znaju�i sudjelovala u korjenitim promjenama što su se poja-vile u znanstvenoj perspektivi prou�avanja pasa. Taj preobražaj još nije potpuno završen, ali je krajobraz istraživanja pasa pot-puno druk�iji nego što je bio prije 20 godina. Dok je nekad po-stojao neznatan broj studija o pasjem mentalitetu i ponašanju, danas se održavaju konferencije o psima, postoje istraživa�ke skupine koje se bave prou�avanjem pasa te eksperimentalne i etološke studije u Sjedinjenim Državama i drugdje u svijetu, a rezultati istraživanja o psima objavljuju se u stru�nim �asopisi-ma. Znanstvenici koji se time bave spoznali su ono što i ja: pas je savršen predmet istraživanja životinja. Pas živi sa �ovjekom tisu�ama, možda stotinama tisu�a godina. Kroz umjetni odabir u sklopu pripitomljavanja, psi su evoluirali tako da su razvili osjetljivost upravo prema onome što je bitan dio ljudskih du-hovnih procesa, uklju�uju�i prije svega pažnju prema drugima.

U ovoj knjizi upoznat �u vas sa znanoš�u o psima. Znanstve-nici koji rade u laboratorijima i izvan njih te prou�avaju radne pse i pse koji su ku�ni ljubimci prikupili su golemu koli�inu podataka o biologiji pasa – o njihovim osjetilnim sposobnosti-ma i njihovu ponašanju – te o njihovoj psihologiji – o njihovim kognitivnim sposobnostima. Na temelju prikupljenih rezultata stotina istraživa�kih programa možemo po�eti stvarati unutraš-nju sliku psa – o istan�anosti njegova njuha, što �uje, kako se njegove o�i okre�u prema nama i o mozgu koji se nalazi u po-zadini svega toga. Ovdje iznijete spoznaje o pse�oj psihologiji


21

PREDIGRA

uklju�uju rezultate mojih radova, ali se protežu mnogo dalje i u njima su sažeti svi rezultati nedavnih istraživanja. Za neke teme o kojima još nema pouzdanih podataka o psima uklju�u-jem studije o drugim životinjama koje bi nam mogle pomo�i da bolje razumijemo i život psa. (Za �itatelje �ije je zanimanje za izvorne stru�ne �lanke potaknuto rezultatima koje iznosim, na kraju knjige navedena je puna bibliografi ja.)

Ne �inimo ništa loše psima ako se odmaknemo od njihove uzice i promatramo ih sa znanstvenog stajališta. Posebno vri-jedi obratiti pozornost na njihove sposobnosti i na to kako oni promatraju svijet. Rezultat toga je veli�anstven: umjesto da nas znanost udalji od psa, on nam postaje još bliži pa se možemo diviti njegovoj pravoj prirodi. Primijenjeni strogo ali kreativ-no, znanstveni procesi i rezultati mogu baciti novo svjetlo na svakodnevne pri�e ljudi o tome što njihov pas zna, razumije i misli. Na svom sam osobnom životnom putovanju, u�e�i su-stavno i znanstveno promatrati ponašanje vlastitog psa, stekla bolje razumijevanje i uvid te uspostavila tješnji odnos s njim.

Proniknula sam u unutrašnjost psa i po�ela naslu�ivati kako pas gleda na svijet. I vi to možete posti�i. Ako se uz vas u sobi nalazi pas, ono što vidite u toj velikoj, dlakavoj hrpi psetosti upravo je na pragu dubokog preobražaja.

UVODNA NAPOMENA O PSIMA, OBU�AVANJU PASA I VLASNICIMA PASA

Nazivati psa ‘psom’

Svojstveno je znanstvenom istraživanju životinja da nekoliko pojedina�nih životinjskih primjeraka koji su temeljito ispre-pipani, promatrani, uvježbani ili secirani postanu utjelovlje-nje cijele vrste. No u slu�aju ljudske rase nikad ne dopustimo da ponašanje jedne osobe postane nadomjestak za ponašanje



22

svih nas. Ako jedan �ovjek ne uspije riješiti Rubikovu kocku u sat vremena, ne izvla�imo iz toga zaklju�ak da nitko u tome ne�e uspjeti (osim ako taj �ovjek nije bolji od svih drugih ži-vih duša). U tom je slu�aju naš osje�aj individualnosti ja�i od našeg osje�aja biološkog zajedništva. Kad treba opisati ljudske tjelesne i duhovne sposobnosti, mi smo na prvome mjestu po-jedina�ne osobe, a tek onda pripadnici ljudske vrste.

Nasuprot tome, kod životinja je taj poredak obrnut. Znanost smatra da su životinje prije svega primjeri svoje vrste, a tek onda individualna stvorenja. Naviknuti smo promatrati jednu ili dvije životinje u zoološkom vrtu kao zastupnike svoje vrste; za upravu zoološkog vrta oni su �ak nehoti�ni ‘ambasadori’ te vrste. Naš pogled na jednoobraznost pripadnika neke životinj-ske vrste dobro je ilustriran time kako uspoređujemo njihovu inteligenciju. Kako bi se provjerila odavno prihva�ena hipoteza da je ve�i mozak pokazatelj ve�e inteligencije, uspoređivan je obujam mozga �impanze, majmuna i štakora s obujmom ljud-skog mozga. Dakako, mozak �impanze manji je od ljudskog mozga; mozak majmuna manji je od mozga �impanze, a mozak štakora jedva dostiže veli�inu malog mozga u primata. Taj dio pri�e prili�no je dobro poznat. Više, međutim, iznenađuje to što su za usporedbu uzimani primjerci mozga samo dvije ili tri �impanze ili majmuna. Nakon toga se smatralo kako su tih nekoliko životinja, kojima je bila huda sre�a da izgube glavu za znanost, savršeni predstavnici svih majmuna, odnosno �im-panza. No nismo imali pojma jesu li ti majmuni možda imali osobito velik mozak ili su �imapanze imale abnormalno malen mozak.1

1 Dakako, znanstvenici su ubrzo pronašli životinje s ve�im mozgom od ljudskoga; dupin ima ve�i mozak, kao i životinje s ve�im tijelom, poput kitova i slonova. Mit o ‘velikom mozgu’ odavno je odba�en. Onaj koga zanima uspoređivati mo-zak pametnih životinja, taj se danas služi mnogo profi njenijim kriterijima: broj-noš�u moždanih vijuga, kvocijentom encefalizacije, omjerom koji u prora�un uklju�uje i veli�inu mozga i veli�inu tijela, veli�inom neokorteksa ili ukupnim brojem neurona i sinapsa između neurona.


23

PREDIGRA

Sli�no tome, ako ne uspije psihološki pokus s jednom je-dinom životinjom ili malom skupinom životinja, cijela vrsta okaljana je tim neuspjehom. Iako je o�ito kako je grupiranje životinja prema biološkoj sli�nosti koristan pre�ac, na taj se na�in postiže �udan rezultat: po�injemo govoriti o nekoj vrsti kao da su svi pripadnici te vrste istovjetni. Nikad ne �inimo istu pogrešku s ljudima. Ako se nekom psu dade da bira između hrpice sa 20 kola�i�a i hrpice sa 10 kola�i�a pa taj pas izabere manju hrpicu, �esto se donosi zaklju�ak koji se primjenjuje na sve pse: da pas kao vrsta a ne pas kao pojedinac nije u stanju razlikovati ve�e i manje hrpice.

Kad, dakle, govorim o psu, podrazumijeva se da govorim o psima koji su dosad prou�avani. Rezultati mnogih dobro izvede-nih pokusa možda �e nam naposljetku omogu�iti da razložno izvu�emo zaklju�ak o svim psima – i to�ka. No �ak �e i u tom slu�aju varijacije među pojedinim psima biti velike: vaš pas možda izuzetno dobro njuši, možda vas nikad ne gleda u o�i, možda voli svoj pse�i krevet i mrzi da ga se dira. Ne bi se smjelo svako ponašanje psa tuma�iti kao da ima neko zna�enje, kao da je to nešto urođeno ili posebno; ponekad psi jednostavno jesu, kao što mi jesmo. No bez obzira na to, ja u ovoj knjizi iznosim ono što je poznato o psu iako rezultati do kojih ste vi došli mogu biti druk�iji.

Odgoj pasa

Ovo nije knjiga o dresiranju pasa, ali bi vam njezin sadržaj i nehotice mogao pomo�i da budete u stanju obu�iti svoga psa. Ona �e vas približiti razini pasa, koji su ve�, ne pro�itavši ni slovca o ljudima, shvatili kako mogu obu�iti nas a da mi toga uop�e nismo svjesni.

Literatura o odgoju pasa i literatura o pse�oj psihologiji i ponašanju u najve�oj se mjeri ne poklapaju. Odgajatelji pasa



24

služe se nekolicinom osnovnih na�ela iz psihologije i etologi-je – ponekad s velikim uspjehom, a ponekad s katastrofalnim posljedicama. Glavnina odgojnih tehnika temelji se na na�elu asocijativnog u�enja. Sve životinje, uklju�uju�i ljude, lako nau-�e asocijacije među razli�itim zbivanjima. Asocijativno u�enje nalazi se u pozadini obrazaca ‘operantnog’ uvjetovanja iza ko-jih slijedi nagrada (ukusan zalogaj, pažnja, igra�ka, prijateljsko tapšanje) pošto se dogodilo određeno ponašanje (pas je sjeo). Višekratnom primjenom obrasca može se oblikovati novo, že-ljeno ponašanje psa – bilo da se radi o polijeganju ili kotrljanju bilo, za one ambiciozne, o skijanju na vodi iza glisera.

No �esto se pravila odgoja sudaraju sa znanstvenim prou�a-vanjem psa. Mnogi se odgajatelji, na primjer, služe analogijom prema kojoj je pas poput krotkog vuka kao izvorom informa-cija o tome kako bismo trebali gledati na psa i postupati prema njemu. Analogija može biti ispravna samo onoliko koliko to vrijedi za njezin izvor. U ovom slu�aju, kao što �emo vidjeti, znanstvenici imaju ograni�enu koli�inu znanja o prirodnom ponašanju vuka – a ono što znamo �esto je u proturje�ju s uvri-ježenim shva�anjima koja služe u potkrepljivanju tih analogija.

Osim toga, metode odgoja nisu znanstveno iskušane iako neki odgajatelji tvrde suprotno. Drugim rije�ima, nijedan pro-gram odgoja nije provjeren tako što bi se usporedili rezulta-ti pokusne skupine koja je podvrgnuta odgoju s kontrolnom skupinom �iji je život istovjetan životu one prve, osim što ona ne sudjeluje u odgojnom programu. Ljudi koji dolaze odgajate-ljima �esto imaju dvije neobi�ne osobine: njihovi psi su manje ‘poslušni’ od prosje�nog psa, a vlasnici su više motivirani na to da ih promijene nego što to vrijedi za prosje�nog vlasnika psa. Imaju�i na umu tu spregu odnosa i nekoliko mjeseci koliko tra-je program, vrlo je vjerojatno da �e se pas ponašati druk�ije na-kon programa, gotovo bez obzira na to kakav je sam program.

Uspjeh odgojnog programa može biti znatan, ali to ne doka-zuje da je taj uspjeh rezultat odgojne metode. Uspjeh bi mogao


25

PREDIGRA

ukazivati na dobar odgoj, ali bi to mogla biti i posljedica sret-nih okolnosti. Mogao bi to također biti rezultat toga što se za vrijeme pograma psu posve�uje više pozornosti. Mogao bi to pak biti rezultat sazrijevanja psa za vrijeme programa. Mogao bi biti i posljedica toga što se onaj nasilni pas iz susjedstva ne-kamo odselio. Drugim rije�ima, uspjeh odgoja može biti rezul-tat desetaka drugih promjena koje se za to vrijeme događaju u pse�em životu. Ne možemo razlu�iti te mogu�nosti bez stroge znanstvene provjere.

Najvažnije je, međutim, to što je odgojni program obi�no skrojen prema vlasniku – kako bi se pas promijenio na na�in da više odgovara vlasnikovu shva�anju uloge psa i onome što on želi da pas �ini. Taj je cilj sasvim druk�iji od cilja ove knji-ge: ustanoviti što pas zapravo �ini, što želi od nas i koliko nas razumije.

Pas i njegov vlasnik

Sve je popularnije govoriti ne o tome da je netko vlasnik ku�-ne životinje, nego da je njezin skrbnik ili partner. Umjesto o ljudima i njihovim psima, domišljatiji autori govore o psima i njihovim ljudima te tako preusmjeravaju strelicu na na�in da je �ovjek vlasništvo psa. U ovoj knjizi obitelji u kojima se nalazi pas nazivam vlasnicima jednostavno zato što se tim pojmom opisuje pravni odnos ljudi prema psima; �udno je što se oni još uvijek smatraju posjedom (i to posjedom �ija je kompenzacij-ska vrijednost neznatna, osim troškova rasploda; nadam se da nijedan �itatelj nikad ne�e morati osobno nau�iti tu lekciju). Proslavit �u dan kada psi više ne�e biti nešto što �ovjek posje-duje. Dotad �u se služiti rije�ju ‘vlasnik’ bez ikakvih konotacija, samo iz prakti�nih razloga i bez ikakvih drugih motiva. Tim se pristupom vodim i u upotrebi zamjenice; osim ako ne govorim o psu ženskog roda, obi�no za psa upotrebljavam zamjenicu



26

‘on’, jer je to uvriježeno u tom smislu. Neutralniji oblik ‘ono’ (u engleskom je jeziku za životinjske vrste uvriježena upotreba srednjeg roda, u ovom slu�aju ‘it’ – prim. prev.) ne dolazi u ob-zir ni za koga tko je ikad poznavao psa.


alexandra horowitz svijet iz psee perspektiveljevak.hr/flipbook/pasja-perspektiva/flip.pdf · u...

Documents