Broj 183. Godina V. 11. travnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

AmeriË ki predsjedniks hrvatskim vojnicima

naslovna strana besplatna 04/08/08 13:15 Page 1

R uska vojska je za 8.travnja u Moskvi pred-vidjela javnu aukcijusvojih nekretnina, no ona je ot-kazana zbog malog broja po-nuaËa. Ministar obrane Ana-tolij Serdjukov nije objavio novidatum. Aukcija je organiziranada bi se prikupio novac zaudomljavanje vojnih djelatnika injihovih obitelji, a ponuene sudvije lokacije. Jedna pripadazrakoplovstvu, smjeπtena jeblizu rijeke Moskve i procijenje-na na oko 110 milijuna dolara,a druga je bivπa vojna bolnica,procijenjena na neπto manjeod 50 milijuna dolara.

2

M O SK VA

T vornica opeka u iraËkom graduNarhwanu u posljednja je tri mje-seca uËetverostruËila proizvod-nju, zahvaljujuÊi i pomoÊi ameriËkih sta-bilizacijskih timova. No, u nedostatku vo-zila, za uspjeπniji transport opeka i mate-rijala za peÊi, IraËani upotrebljavaju tradi-

cionalnu pomoÊ magaraca, njih oko 250. Amerikanci su se pobrinuli i ma-garce, stvorivπi improviziranu vojniËku veterinarsku kliniku, pod vodstvomsatnika Roryja Carolana. Pod stalnom njegom, magarci su sposobni za vi-πe rada, a Amerikanci rade i na educiranju iraËkih vlasnika kako da se πtobolje pobrinu za svoje æivotinje.

B ritansko ministarstvo obrane objavi-lo je 8. travnja da je novih deset olu-pina potonulih ratnih brodova pro-glaπeno posljednjim poËivaliπtima. Tako Êese pridruæiti onima koje su veÊ zaπtiÊeneod lovaca na blago i suvenire, a kojih je 48.Postupak je pokrenut na temelju posebnogzakonskog programa, uspostavljenog joπ

1986. godine. NovozaπtiÊene olupine jesu grobnice viπe od 750 morna-ra, a potonule su na raznim lokacijama u razliËitim povijesnim razdoblji-ma. Naprimjer, HMS Amphion je potonuo 1914. (I. svjetski rat), HMS De-light 1940. (II. svjetski rat), a Atlantic Conveyor 1982. (Falklandski rat).Meu zaπtiÊenima Êe se naÊi i ostaci nekadaπnjeg neprijatelja, njemaËkepodmornice U-714, potonule 1945.

U vodama Indijskog oce-ana, Indija i NjemaËkasu 7. i 8. travnja odræa-le prvu zajedniËku mornariËkuvjeæbu. U azijske vode stiglasu tri njemaËka ratna broda,Hamburg, Köln i Berlin, s posadom od 700 ljudi i pod zapovjedniπtvomkapetana bojnog broda Michaela Buddea. Indijci su, meu ostalima, namore izveli dvije fregate, Tir i Krishnu. Vjeæba je dogovorena na temeljuindijsko-njemaËkog ugovora o obrambenoj suradnji, potpisanog 2006.,koji ukljuËuje transfer njemaËke tehnologije u Indiju, odræavanje zajedniË-kih mornariËkih, ali i ostalih vojnih vjeæbi.

11. travnja 2008.

N EW DELHI

K O PEN HAG EN

N AR HW AN

M O SK VA

P ripremio D. VLAHOVIΔ

LO N DO N

D anska, koja u ISAF-u trenutaËno ima oko 550 vojnika stacionira-nih u provinciji Helmand na jugu zemlje, uskoro Êe poveÊati njihovbroj za 50 do 75. S vojnicima Êe u sljedeÊa dva mjeseca stiÊi inekoliko helikoptera Fennec. Ministarstvo obrane kaæe da Êe to uËiniti “ra-di sigurnosti vlastitih vojnika, koji inaËe djeluju u sastavu britanskih trupa,dakle, neovisno od NATO-ovih bukureπtanskih zahtjeva za ojaËavanjemISAF-a. InaËe, s pogibijom vojnika 31. oæujka, broj danskih ærtava u Afga-nistanu popeo se na 14.

Tradicionalni transport

O dgo ena aukcija

US

DoD

S VIJ ET

Prva vjeæbaM

oD U

K

N a tiskovnoj konferenciji usvom glavnom gradu, za-povjednik ruske ratne mor-narice admiral Vladimir Visockij na-javio je stvaranje pet do πest grupaza zdruæene zadaÊe, okupljenihoko nosaËa aviona. No, nova stra-tegija Êe se potpuno oæivotvoriti tek od 2050. do 2060. godine. Prematome, ratni brodovi i letjelice neÊe se graditi posebno nego kao “dio in-tegriranog sustava”. Grupe Êe ukljuËivati ratne brodove, avione, podmor-nice, pa Ëak i satelite. “Postojanje grupa Êe poveÊati borbenu uËinkovi-tost mornarice za 60, a u nekim prilikama i do 300%”, ustvrdio je admi-ral. OËekuje se da izgradnja nosaËa aviona zapoËne 2012. godine. Rusizasad imaju tek jedan operativni nosaË, Nikolaj Kuznjecov.

Posljednja poËivaliπta

A m biciozna buduÊnost

NATO

Mar

ine

N ovi vojnici i helikopteri

02 strana vijesti.qxd 04/09/08 11:24 Page 2

Sigurnosna vozila

G lavni akteri filma, kako mu i sam naziv govori, jesukadetkinje i kadeti koji su maestralno odigrali svojuulogu na ceremoniji otvaranja » asniËkog bala u BeËu.Film je pokazao i drugu stranu vojnog poziva, zanimljiviju, leæerniju, ali niπta manje zahtjevnu jer se i u takvim, glamuroznim dogaanjima predstavljajuoruæane snage kojima pripadate…

Pozivnica koju smo dobili 3. trav-nja povijesni je dogaaj za naπuzemlju, a isto vrijedi i za Albaniju.Ipak, buduÊi da H rvatska tek πtonije postala punopravnom Ëlani-com Saveza, odsad Êe naπi medi-ji i cjelokupna javnost trebatiobraÊati viπe pozornosti πirokomdjelovanju NATO-a…

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u Z agrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, M olimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EM PA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Upravo zato da bi pokazao koliko cijeni hrvatski vojni doprinos mirovnoj misiji u

Afganistanu, ameriËki se predsjednik, i to nasvoju izriËitu æelju, prije odlaska æelio

pozdraviti i fotografirati s hrvatskim vojnicimakoji su sudjelovali u misiji ISAF

S t r a n a 4

Nestabilnost u nekim dijelovima svijeta, nemiri, prosvjedi i neredi nameÊu snagama

sigurnosti brojne obveze. Uspjeπno obavlja-nje takvih poslova Ëesto ovisi o specijalizira-

nim vozilima, koja se obiËno zovu vozila za unutarnju sigurnost

S t r a n a 2 1

S t r a n a 6

NATO samit u Bukureπtu -post festum

Naslovnicu snimio Hrvoje Stipa OGULINAC, Ured Predsjednika RH

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Na Hrvatskom vojnom uËiliπtu predstavljen film Kadetski bal uz taktove JelaËiÊeva marπa

AmeriËki predsjednik s hrvatskim vojnicima

S t r a n a 1 3

03 strana 04/09/08 09:46 Page 3

11. travnja 2008.

NA T O S A MIT

4

» ak i u posloviËno diplomatski suzdræanim sluæbe-nim izvjeπÊima NATO-a, samit u Bukureπtu Ëestoje nazivan povijesnim. Za Hrvatsku to sigurno vrijedi: pozivnica koju smo do-

bili 3. travnja svakako je povijesni dogaaj za naπu zem-lju, a isto vrijedi i za Albaniju. Ipak, buduÊi da Hrvatskatek πto nije postala punopravnom Ëlanicom Saveza, od-sad Êe naπi mediji i cjelokupna javnost trebati obraÊativiπe pozornosti πirokom djelovanju NATO-a, jer Êemo isami biti akteri toga djelovanja. I taj udio ne treba pot-cjenjivati. Koliko je znaËenje stava samo jedne dræavenajbolje je pokazao "sluËaj Makedonija", i grËki veto kojije sam blokirao (vjerujemo, samo usporio) put te zemljeu Savez. Dakle, bez obzira na to πto je i za Hrvatski voj-nik u prvom planu u Bukureπtu bila naπa pozivnica, po-trebno je obratiti pozornost na sve bitne dogaaje tije-kom trodnevnog samita u rumunjskoj metropoli.

PRO©IRENJE. Dakako, prva tema za nas, ali i vrlo vaæ-na za cijeli Savez. Pozivnica Hrvatskoj i Albaniji nije sa-

mo formalno poveÊa-nje nego i "daljnje oja-Ëavanje sposobnostiSaveza da se suprot-stavi postojeÊim i po-tencijalnim prijetnja-ma sigurnosti u XXI.stoljeÊu". InaËe, naπpristup bit Êe πesto πi-renje NATO-a. Bugar-ska, Estonija, Latvija,Litva, Rumunjska, Slo-venija i SlovaËka pri-kljuËile su se 2004.,» eπka, Maarska iPoljska 1999., ©panjol-ska 1982., NjemaËka1955., a GrËka i Tur-ska 1952.

ASPIRANTI I PART-NERI. » lanice su sesloæile da Êe pozivni-ca Makedoniji stiÊiodmah po rjeπenju

spora oko punog imena dræave-aspiranta, uz potporuπto bræem povoljnom raspletu. Euroatlantske teænje Uk-rajine i Gruzije takoer su ocijenjene povoljno. U Save-zu se nadaju da Êe se sljedeÊi koraci za dvije zemlje po-duzimati u sklopu Akcijskog plana za Ëlanstvo. BiH iCrna Gora pozvane su da pristupe Intenzivnom dijalogus NATO-om, a Malta je nakon dvanaest godina ponov-no aktivirala svoje sudjelovanje u Partnerstvu za mir.

AFGANISTAN. Na samitu je bio i afganistanski pred-sjednik Hamid Karzai, koji je raspravljao o vanjskoj iunutarnjoj situaciji u svojoj zemlji zajedno s glavnimtajnikom NATO-a, Jaapom de Hoopom Schefferom, iglavnim tajnikom UN-a, Banom Ki-Moonom. Dræavekoje pridonose misiji ISAF potvrdile su svoju posveÊe-nost stabilizaciji Afganistana, naglaπavajuÊi da je "na-predak postignut, ali preostali izazovi zahtijevaju pove-Êane napore". » elnici dræava NATO-a potvrdili su po-trebu za πto veÊom ulogom organizacije Ujedinjenih na-roda u koordiniranju civilnih i vojnih aktivnosti u toj

P o z ivnic a k o ju s m o d o b ili 3 . travnja p o vije s ni je d o g a aj z a naπ u z e m lju , a is to vrije -d i i z a A lb aniju . Ip ak , b u d u Ê i d a H rvats k a te k π to nije p o s tala p u no p ravno m Ë lanic o mS ave z a, o d s ad Ê e naπ i m e d iji i c je lo k u p na javno s t tre b ati o b raÊ ati viπ e p o z o rno s ti π i-ro k o m d je lo vanju N A T O -a, je r Ê e m o i s am i b iti ak te ri to g a d je lo vanja. P o z ivnic a H r-vats k o j i A lb aniji nije s am o fo rm alno p o ve Ê anje ne g o i "d aljnje o ja Ë avanje s p o s o b no s -ti S ave z a d a s e s u p ro ts tavi p o s to je Ê im i p o te nc ijalnim p rije tnjam a s ig u rno s ti u X X I.s to lje Ê u ". InaË e , naπ p ris tu p b it Ê e π e s to π ire nje N A T O -a…

P ovijesn i dog a aj za H rvatsku

Doma g oj VLAHOVIΔ, fotoa rh iva NAT O

N ATO samit u Bukureπtu - post festum

H rvatsko izaslanstvo na samitu

04-07 strana 4/9/08 11:13 AM Page 4

11. travnja 2008. 5

NA T O S A MIT

azijskoj zemlji. OpÊenito, NATO je u Bu-kureπtu vrlo Ëesto spominjao svoju surad-nju s UN-om i potrebu za njezinim dalj-njim ojaËavanjem.

KOSOVO. Postrojbe KFOR-a Êe i daljeimati mandat u najmlaoj europskoj dræa-vi, na temelju Rezolucije UN-a broj 1244.Nastavit Êe se suradnja s UN-om i Europ-skom unijom radi razvoja stabilnog, demo-kratskog, multietniËkog i mirnog Kosova.

ODNOSI S RUSIJOM. Sastanak glavnogtajnika Saveza i ruskog predsjednika Vla-dimira Putina, u sklopu VijeÊa NATO-Rusija, bio je po rasporedu zadnji veliki

dogaaj u Bukureπtu. UnatoË razliËi-tim gledanjima na neke probleme, iz-raæena je zajedniËka politiËka voljada se razlike prevladaju. Suradnja uborbi protiv terorizma i rjeπavanju ci-vilnih kriza ostaje neupitna. ZnaËajnoje i potpisivanje dokumenta kojim Êese omoguÊiti transport nevojne opre-me za potrebe ISAF-a preko teritorijaRusije.

NATO TV. I neπto laganije, za Ëita-telje koji viπe vole videoinformacijunego pisanu informaciju. U Bukureπ-tu je sveËano predstavljena NATO-ova televizija, Ëije Êe videovijesti irazni drugi sadræaji biti dostupni nainternetu, na adresi www.nato.intgdje Êete moÊi naÊi sve πto vas zani-

ma o Bukureπtu i Save-zu opÊenito.

SLJEDE∆ I SASTA-NAK NA VRHU. Odr-æat Êe se sljedeÊe godi-ne u Strasbourgu(Francuska) i Kehlu(NjemaËka). ObiljeæitÊe ga proslava 60. go-diπnjice Saveza i, vje-rujemo, primanje novihËlanica.

» estitke na pozivu u NAT O primili su odglavnog tajnika NAT O -a hrvatski predsjednikStjepan M esiÊ i premijer Ivo Sanader

Na samitu je bio i afga-nistanski predsjednik H a-mid Karzai, koji je ras-pravljao o vanjskoj i unu-tarnjoj situac iji u svojojzemlji zajedno s glavnimtajnikom NAT O -a, Jaapomde H oopom Sc hefferom, iglavnim tajnikom U N-a,B anom Ki-M oonom

04-07 strana 4/9/08 11:15 AM Page 5

6 11. travnja 2008.

N etom nakon odræanog, za naπu zemlju povijesnogsamita u Bukureπtu, Ëestitke na pozivu u NATO,tijekom dvodnevnog posjeta Hrvatskoj uputio je ipredsjednik SAD-a George W. Bush.

Sadræajan posjet boravka predsjednika Busha, kojemsu domaÊini bili hrvatski predsjednik Stjepan MesiÊ ipremijer Ivo Sanader, protekao je u ozraËju dobrih hr-

vatsko-ameriËkih odnosa i istaknutog savezniπtva dvi-ju zemalja, posebice u svjetlu hrvatske pozivniceza NATO.

Mnogo Êe toga izreËenog u govoru πto ga je odræaoameriËki predsjednik ostati upamÊeno, no s posebnompozornoπÊu osvrnut Êemo se na viπe puta isticano priz-nanje hrvatskim vojnicima za njihovu hrabrost i volju upruæanju pomoÊi u Afganistanu. "Zadivljen sam veliËi-nom hrvatskog srca“, rekao je u jednom od svojih obra-

OS RH

A m eriËki predsjednik A m eriËki predsjednik

04-07 strana 4/9/08 11:20 AM Page 6

711. travnja 2008.

OS RH

Êanja ameriËki predsjednik, ne propustivπi priliku da naceremoniji sveËanog doËeka pozdravi hrvatske vojnikena hrvatskom jeziku.

Upravo zato da bi pokazao koliko cijeni hrvatski vojnidoprinos mirovnoj misiji u Afganistanu, ameriËki sepredsjednik, i to na svoju izriËitu æelju, prije odlaskaæelio pozdraviti i fotografirati s hrvatskim vojnicimakoji su sudjelovali u misiji ISAF. Njih pedesetak pos-trojeno je u zraËnoj luci Pleso, ispred zrakoplova Air

Force One. Predsjednik Bush je svakoga ponaosobpozdravio, sa svakim se rukovao, izmijenio pokoju ri-jeË, a potom se i fotografirao. Paænja koju im je na tajnaËin iskazao ameriËki predsjednik moæe se shvatitisamo kao joπ jedno priznanje Hrvatskoj i Hrvatskojvojsci za njezin mirovni angaæman i partnerstvo s NA-TO savezom.

V.P INT ARIΔfoto: Ured P red s jed nik a RH, H.S . OG ULINAC

s hrvatskim vojnicim a s hrvatskim vojnicim a

04-07 strana 4/9/08 11:25 AM Page 7

8

VeÊ tradicionalno, u sklopu pripre-ma za odlazak hrvatskog kontingentau NATO misiju ISAF u Afganistanu,peta rotacija MLOT-a (Mobilni pro-matraËki tim za vezu) posjetila je 7.travnja zagrebaËku dæamiju te sesusrela s domaÊinom Azizom ef. Ha-sanoviÊem, pomoÊnikom muftije iglavnim koordinatorom za suradnjuIslamske zajednice u RH s Ministar-stvom obrane.

Osnovna je svrha posjeta da sepredavanjem i odgovorima na pita-nja pripadnicima HV-a pribliæi na-Ëin æivota, vjerski i kulturni obiËajiafganistanskog naroda te da seupoznaju s njihovom tradicijom ipovijeπÊu. Poznavanjem tih vrijed-nosti iskazuje se poπtovanje naroduzemlje u kojoj Êe naπi vojnici boravi-ti, a korisne informacije ujedno Êe

uËiniti njihov bora-vak lakπim i kvalitet-nijim. PredavaË jenaglasio kako je prvikorak u poπtivanjudrugih upoznati se snjihovim sustavomvrijednosti i uvaæa-vati ga. To poπtova-nje je najbolji naËinstvaranja i uËvrπÊiva-nja povjerenja, πto jeosnovni uvjet za iz-gradnju mira. Ef.HasanoviÊ ponovnoje pokazao otvore-nost za eventualniposjet naπim vojnici-ma u Afganistanu,gdje bi osobito bilokorisno susresti se s

lokalnim vjerskim voama, kojiimaju velik utjecaj na formiranjeraspoloæenja domicilnog stanov-niπtva prema pripadnicima mirov-nih misija. ObilazeÊi Islamski cen-tar, pripadnicima HV-a omoguÊenje ulazak i u molitveni prostor dæa-mije. Ondje im je ef. HasanoviÊprezentirao naËin ponaπanja u sve-tiπtu u sluËaju posjeta dæamiji u Af-ganistanu. VeÊini je to bilo prvi putu æivotu da uu u molitveni prostordæamije. Tijekom predavanja, naπivojnici koji su veÊ bili u misiji izni-jeli su svoje prijedloge i sugestijete zahvalili predavaËu na gosto-primstvu i dragocjenim informaci-jama i savjetima. Na kraju je dogo-voren sluæbeni posjet imama naπemtimu u vojarni "Sveti Petar“ u Ogu-linu, tijekom kojega Êe ef. Hasano-viÊ odræati iscrpniju prezentaciju.

M. ΔOS IΔ

Big Band Orkestra Hrvatske vojske odræat Êe koncert pod nazivom TRIB-UTE TO COUNT BASIE u utorak, 15. travnja, u Maloj dvorani Koncertnedvorane “Vatroslav Lisinski” s poËetkom u 20 sati. Orkestrom Êe ravnatiLadislav Fidri, a kao solistica nastupit Êe Jasna BiluπiÊ.

Za informacije i rezervacije besplatnih ulaznica moæete se obratiti na bro-jeve telefona: 01/4568-577 i 01/3786-772.

OS RH

Peta rotacija M LO T-a posjetila Islam ski centar

B ig B and O rkestra H V-a u Lisinskom

snim

io D

avor

KIR

IN

snim

io D

avor

KIR

IN

11. travnja 2008.

08,09 strana 4/9/08 11:24 AM Page 8

plakat kadet za vojnik.indd 1 12/19/06 9:32:10 PM

1 0 11. travnja 2008.

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

U Ëinkovito donoπenje odlukaIs traæ ivanja s u p o k az ala d a g ru p e rje π avaju viπ e p ro b le m a ne g o p o je d inac je r g ru p ab r æ e o d p o je d inc a p re p o z naje p o g re π k e i o d b ac u je ne to Ë na rje π e nja. N o u Ë ink o vito s tg ru p e i d o ne s e na o d lu k a o vis e o niz u Ë im b e nik a k ao π to s u b ro j Ë lano va, riz ik π to g ak o naË na o d lu k a no s i, naz o Ë no s t au to rite ta i nje g o v u tje c aj na g ru p u …

U priruËnicima za donoπenje odluka nude se "dobri“ i"pouzdani recepti“ za uspjeπnije odluËivanje. Ipak,automatizirano Ëekiranje propisanih koraka pruæailuziju ispravnosti i toËnosti, ali ne jamËi dobru odluku.Odluke donose ljudi, i kad se razviju nekontrolirani psi-hiËki procesi, odluke donesene i po strogo propisanimpravilima mogu biti nedjelotvorne, pa Ëak i pogubne.

Ne postoji lagan i siguran naËin za izbjegavanje konfor-mizma, grupnog miπljenja, pokor-nosti autoritetu, stereotipa ipredrasuda te potrebe zajednoglasjem i ostalihpogreπaka pri odluËi-vanju. No, ako su skupi-na i njezini Ëlanovi zainte-resirani za kvalitetu odlukaviπe nego za puko sudjelova-nje u radu grupe, ako su uv-jeæbavani u ispravnim meto-dama i upoznati s pogreπka-ma koje nastaju zbog odree-nih psihiËkih procesa, grupniuradak i kvaliteta doneseneodluke bolji su nego kod neu-treniranih grupa i od pojedi-naËnih predloæenih rjeπenja.

Manjkavo odluËivanje moæese prepoznati po odreenimpokazateljima: nepotpun pre-gled alternativa, nepreispitiva-nje rizika perifernog izbora,slaba potraga za informacijama("uzimanje zdravo za gotovo“),selektivna pristranost u procesi-ranju dostupnih informacija, pro-pust ponovne procjene novih moguÊ-nosti, neplaniranje akcija u sluËaju iz-vanrednih okolnosti i sl.

Pravila za izbjegavanje pogreπaka u odluËivanjuIstraæivanja su pokazala da grupe rjeπavaju viπe

problema nego pojedinac jer skupina bræe od pojedincaprepoznaje pogreπke i odbacuje netoËna rjeπenja. NouËinkovitost grupe i donesena odluka ovise o nizu Ëim-benika kao πto su broj Ëlanova, rizik πto ga konaËna od-luka nosi, nazoËnost autoriteta i njegov utjecaj na gru-pu. Odluke donesene u grupi mogu biti kvalitetnije akoje grupa mala, ako se zadatak moæe razlomiti u manje,

odvojene komponente, koje rjeπavaju razliËite grupe, iako pojedinci imaju moguÊnost odabira Ëlanova s koji-ma Êe donositi odluku. Ako se broj Ëlanova poveÊava,grupne odluke postaju neuËinkovite i po utroπenom vre-menu i po kvaliteti i provodljivosti odluke. Vrijedi pravi-lo da djelotvorno donoπenje odluka zahtijeva odreenistupanj razlika u miπljenju i konstruktivni sukob. Stogaheterogenost grupe (razlike u struËnosti, druπtvenom

podrijetlu, znaËajkama osobnosti i sl.) ima veÊuuËinkovitost zbog veÊeg raspona znanja,

vjeπtina, miπljenja. Pokazalo se dapotpuno nove grupe daju viπe no-

vih i kreativnih ideja od onih sveÊ razvijenim interakcijama.

Osobito je vaæno ne do-pustiti da status Ëla-nova (njihov formalni,

ali i neformalni autoritet)interferira s otvorenom ras-

pravom o alternativama, mo-guÊim teπkoÊama u njihovojrealizaciji i eksplorativnomtraganju za novim informaci-jama. Voa i autoriteti morajubiti potpuno nepristrani i nenavoditi æeljenu alternativu

unaprijed, a trebali bi ohrabri-vati razlike u miπljenju i poticati

Ëlanove na otvoreno iznoπenje za-mjerki o predloæenom tijeku akci-ja. Na razini osobne odgovornosti,

ni jedan Ëlan ne bi smio imati sa-mocenzuru i potiskivati svoje dvoj-

be, osobito pri odluËivanju u situacija-ma visokog rizika. Kad se odluka i do-nese, vaæno je preispitati je li doista ri-jeË o sporazumu ili je doπlo do konfor-

mizma i pokornosti autoritetu. Bilo bipoæeljno zaduæiti druge neovisne skupi-

ne istim problemom te traæiti preporuke, asva rjeπenja vrednovati i odabrati najrazumnije. Dakako da ovi naËini uvode sukobe i napetost u grupu

te tako smanjuju kohezivnost, produljuju vrijeme i u ko-naËnici oteæavaju donoπenje odluke. No neprocjenjivo jezadovoljstvo biti Ëlanom skupine koja donosi visokokvalitetne odluke Ëak i ako to zahtijeva viπe vremena,energije i obrazlaganja argumenata, pregovaranja i "za-mjeranja“ drugim Ëlanovima.

S u z a na F ILJ AK

10,11 strana 4/9/08 11:27 AM Page 10

11. travnja 2008. 1 1

B lagdansko je vrijeme. Naπi domaÊini u Chagcha-ranu naveliko se pripremaju za slavlje. Moæda supripreme, ali i odmor poËeli tjedan ranije, no vid-ljivo je da se niπta ne æeli prepustiti sluËaju. Bilo kakobilo, i po nekoliko puta nailazim na zatvorena vrataprovincijskih odjela. Spajanje slobodnih dana prepoz-nato je i u ovim krajevima kao neπto moæda ne korisno,ali vrlo ugodno. Vrijeme je darivanja. Prelazim pragovemnogih ustanova donoseÊi darove PRT-a. Na brojnimsastancima, domaÊini nam i sami sugeriraju πto bi bilopotrebno da predstojeÊe sveËanosti, Ëitavi turnir u or-ganizaciji domjenaka na ghorski naËin, protekne u ne-zaboravnom tonu.

ObeÊali smo pomoÊ Odjelu za poljoprivredu, koji je uprovinciji bio zaduæen za prvi dan obiljeæavanja perzij-ske (afganistanske) Nove godine. S Kuvom, » epsom,Grozdom i Harlijem, punim naπe automobile svim mo-guÊim i nemoguÊim potrepπtinama, za koje se pobrinuonaπ Tomislav. Trebat Êe im kada budu prireivali objedza toliko svijeta. Odlazimo prema gradu, probijajuÊi sekroz neobiËno veliko mnoπtvo na praπnjavim chagcha-ranskim ulicama. Malo sam zabrinut hoÊemo li ovajput, na dan roenja proroka Muhameda, imati viπe sre-Êe u darivanju. JuËer smo uredno poπli na najavljenisusret, ali selo πefa Odjela odnijelo je prednost nad gos-tima iz PRT-a. Ne ljutimo se. VeÊ smo nauËili da ono πtoje ovdje dogovoreno juËer - moæe priËekati i sutra.

N eka oËi govoreStraæar Odjela za poljoprivredu, provincijskog minis-

tarstva, maπe nam rukom da uemo u dvoriπte. Pozdra-vi. Ubrzo se u dvoriπtu naπlo cijelo mnoπtvo, koje je za-Ëas ispraznilo naπa vozila. Tamo na terasi, prostrt debelitepih i Ëitav niz stolaca. Pojavio se i dobroÊudni πef Od-

jela. Zahvaljuje PRT-u i meni osobno na darovima. Go-vorim mu kako su i posjet i ovi darovi od srca. Poπtujeto. Grozda i Harli, koji se nalaze u blizini, nekako Ëud-no pogledavaju prema mome domaÊinu i meni. SrdaËanrazgovor traje. Ruka srdaËnog domaÊina pronaπla je mo-ju ruku. Mojim pratiteljima i dalje nije baπ sve jasno. Jeli na pomolu nova ljubav, kao da se pitaju. A morampriznati kako i nisam oËekivao ovoliko srdaËnosti. A iovi stolci i ovaj tepih meni su u Ëast. Nastavljamo raz-govor ugodni. TumaËi domaÊin kako su oni kao vrlovaæan odjel zaduæeni za onaj, po njihovu miπljenju, naj-vaæniji dan sveËanosti kada Êe poljodjelci pokazivatisvoje vjeπtine. OËekuje se vrlo napeto natjecanje u ora-nju. Doduπe, prijavljena su tek dva natjecatelja, no to neumanjuje neizvjesnost sraza. Po starom dobrom obiËaju,oko nas dvojice skupila se znatiæeljna gomilica proma-traËa. ©ef Odjela poziva me na sveËani ruËak u nedjelju.Zahvaljujem. Prevoditelj mi govori kako to nije sve. Ta-mo u kutu, privezan uz oronuli ruski terenac, s mirompase osedlani bijeli konj. "Poklonit Êe ti ga u nedjelju“,kaæe Abdulah. Ja se samo smjeπkam misleÊi da je rijeËtek o simboliËnom jahanju. Grozda i Harli i dalje pro-matraju prizor koji kao da je izmigoljio iz herc-romana.DomaÊin je i dalje njeæno dræao moju ruku dok me briæ-ljivo ispraÊao prema vozilu. I cjelov je pao na rastanku."©to Êu s konjem? “ glasno sam se upitao, dok se naπaekipa blago podsmjehivala mojim neoËekivanim nevo-ljama i dok se popunjena figura mojega prijatelja, koji jedugo mahao za nama, lagano gubila u oblaku praπineπto se uskovitlala.

B ijeli kon j

Iz Afg a nis ta na Dra æ en JONJ IΔ

S rd aË an s u s re t s no vo s te Ë e nim p rijate ljim a u d anim a d arivanja u nio je no ve e le m e nteu d irljivu c h ag c h arans k u p riË u . A i naπ im d e Ë k im a nije b ilo d o s ad no d o k s u u lo k al-no m d vo riπ tu g le d ali ne o b iË nu p re d s tavu

IS A F

Konj na dar!

P oËetakjednogdivnog

prijateljstva

10,11 strana 4/9/08 11:28 AM Page 11

11. travnja 2008.1 2

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

U BeËu je 31. oæujka u UN-ovu Informacijskomsrediπtu (United Nations Information Service -UNIS) odræan Networking for Peace Forum,sastanak regionalne asocijacije plavih kaciga / Ëuva-ra mira. Na sastanku su sudjelovali predstavnici Aus-trije, Maarske, SlovaËke, Slovenije, » eπke Republi-ke, Poljske, Rumunjske, Danske, BiH i Hrvatske.

Inicijalni sastanak u ovom formatu, Ëija je namjerabila poticanje osnivanja asocijacija plavih kaciga pre-ma austrijskom modelu, odræan je 12. studenog 2007.Pripadnici udruga plavih kaciga, pripadnici civilnogdruπtva, vladini duænosnici i novinari okupili su setada prvi put u Srediπtu UN-a u BeËu, koje je u su-radnji s austrijskom udrugom sudionika mirovnih mi-sija organiziralo regionalni forum pod nazivom Networ-king for Peace. Dana je potpora inicijativi za osnivanjeregionalnog udruæenja sudionika mirovnih misija, Ëiji bitemelj trebale biti snaæne nacionalne asocijacije.

Na drugom skupu, 31. oæujka, na koji su pozvani ak-tivni sudionici i veterani mirovnih misija iz SrediπnjeEurope i Danske, ova je ideja dobila konaËni poticaj di-

rektorice UNIS-a Nasre Hassan, predsjedni-ka asocijacije austrijskih Ëuvara mira um-irovljenog generala Gunthera Greindla, aus-trijskog predsjedavajuÊeg SHIRBRIG-om(Standby High Readiness Brigade) brigad-nog generala Andreasa Safranmuellera,predsjednika danskih plavih kaciga brigadi-ra Bjarne Hesselberga, te u predavanjimapredstavnika svih pozvanih zemalja. U krat-kim prezentacijama o sudjelovanju njihovihzemalja u UN misijama oËuvanja mira, pre-davaËi su naglaπavali pozitivne strane pos-tojanja nacionalnih udruga plavih kaciga imoguÊnost povremene razmjene informacijaizmeu dræava regije u izravnim kontaktima

takvoga tipa. U iduÊem razdoblju bit Êe inicirano formi-ranje udruge plavih kaciga u Hrvatskoj, koju bi Ëinili is-kusni sudionici mirovnih misija. Njihova Êe prezentacijaznanja i nauËenih lekcija biti vaæna kako u procesu po-boljπanja odreenih aspekata pripreme za sudjelovanjeu mirovnim misijama, tako i u predstavljanju specifiËnihaspekata vojnog poziva civilnom druπtvu.

U U N -ovu Informacijskom srediπtu (U N IS) u BeËu

U B e Ë u je 3 1. o æ u jk a o d r æ an N e t w o rk ing fo r P e ac e F o ru m , s as tanak re g io nalne as o -c ijac ije p lavih k ac ig a / Ë u vara m ira, na k o je m u s u , m e u d e s e t z e m alja, s u d je lo vali ip re d s tavnic i H rvats k e . U k ratk im p re z e ntac ijam a o s u d je lo vanju njih o vih z e m alja uU N m is ijam a o Ë u vanja m ira, p re d avaË i s u nag laπ avali p o z itivne s trane p o s to janja na-c io nalnih u d ru g a p lavih k ac ig a i m o g u Ê no s t p o vre m e ne raz m je ne info rm ac ija iz m e ud r æ ava re g ije . U id u Ê e m raz d o b lju b it Ê e inic irano fo rm iranje u d ru g e p lavih k ac ig a uH rvats k o j, k o ju b i Ë inili is k u s ni s u d io nic i m iro vnih m is ija …

Sastanak regionalne asocijacije plavih kaciga

Da vor » ULJAK , Nevenk a K OVA»

Sudionic i sastanka

U kratkim prezentac ijama predavaËi su naglaπ avali pozi-tivne strane postojanja nac ionalnih udruga plavih kac iga

12,13 strana 4/9/08 11:30 AM Page 12

1 311. travnja 2008.

N a Hrvatskom vojnom uËiliπtu predstavljen film K adetski bal uz taktove JelaËiÊ eva marπa

G lavni ak te ri film a, k ak o m u i s am naz iv g o vo ri, je s u k ad e ti i k ad e tk inje k o ji s u m ae s -tralno o d ig rali s vo ju u lo g u na c e re m o niji o tvaranja » as niË k o g b ala u B e Ë u . F ilm je p o k a-z ao i d ru g u s tranu vo jno g p o z iva, z anim ljiviju , le æ e rniju , ali niπ ta m anje z ah tje vnu je r s ei u tak vim , g lam u ro z nim d o g a anjim a p re d s tavljaju o ru æ ane s nag e k o jim a p rip ad ate …

N a Hrvatskom vojnom uËiliπtu 3.travnja sveËano je predstavljen filmKadetski bal uz taktove JelaËiÊevamarπa. Film prikazuje sudjelovanje naπihkadetkinja i kadeta i djelatnika HVU-a na» asniËkom balu u BeËu u sijeËnju ove go-dine i joπ je jedan u nizu filmskih projekatakoje su uspjeπno realizirali djelatnici Odjelahrvatskih vojnih glasila Sluæbe za odnose sjavnoπÊu i informiranje.

Kao πto je poznato, sijeËanj je u BeËu tra-dicionalno mjesec balova, a jedan od njih jei » asniËki bal. On se redovito odræava od1926. godine, i to treÊeg petka u sijeËnju.Na ovogodiπnjem su, meu viπe od 3500 uz-vanika, bili pripadnici OSRH-a kao poËasnigosti. Srediπnju sveËanost te sve ono πto jojje prethodilo snimio je Davor Kirin, fotografi snimatelj u Odjelu hrvatskih vojnih glasi-la. Brojna dogaanja koja su obiljeæila vi-πednevni boravak pripadnika OS-a u BeËu saæeta su uneπto viπe od 20 minuta, koliko traje film. Urednici filmasu Vesna PintariÊ i Æ eljko StipanoviÊ, koji zajedno smontaæerom Mladenom PaliÊem potpisuju scenarij i re-æiju. Glavni akteri filma, kako mu i sam naslov govori,jesu kadeti i kadetkinje koji su maestralno odigrali svojuulogu na ceremoniji otvaranja bala. U to su se mogli uv-jeriti svi koji su u » asniËkom domu HVU-a bili na pro-jekciji filma i koji su se, makar samo posredstvom film-skog platna, nakratko preselili u Sofijinu dvoranu dvorcaHofburg, gdje su naπi kadeti i kadetkinje, sa svojim au-

strijskim kolegama, sudjelovali u sveËanom mimohoduna otvorenju bala i uz taktove JelaËiÊeva marπa pokazalii svoje plesno umijeÊe. Na filmu su, buduÊi da je Kiringlavne glumce pratio od samog polaska iz Zagreba, za-biljeæene i mnoge druge zanimljive pojedinosti, sluæbenai nesluæbena druæenja, pripreme koje su prethodile sre-diπnjoj sveËanosti, ali i opuπtena atmosfera nakon nastu-pa. Film je tako pokazao i dugu stranu vojnog poziva,zanimljiviju, leæerniju, ali niπta manje zahtjevnu jer se iu takvim, glamuroznim dogaanjima predstavljaju oru-æane snage kojima pripadate.

Na projekciji filma, uz kadetkinje i kadete, djelat-nike HVU-a i predstavnike Odjela hrvatskih vojnihglasila, bio je i ravnatelj HVU-a general bojnik Mir-ko ©undov te njegov zamjenik brigadni general Sla-ven Zdilar. Tom je prigodom general ©undov izjaviokako su pripadnici OS-a koji su bili na ovogodiπ-njem » asniËkom balu u BeËu dostojno predstaviliRepubliku Hrvatsku. Posebno je zahvalio kadetki-njama i kadetima, kao i svima koji su ih pripremaliza bal, te djelatnicima HVG-a koji su izradili film.Na predstavljanju filma bio je i plesni par NicolasQ uesnoit i Ksenija PluπËec, koji su kadete uvjeæba-vali za beËku plesnu manifestaciju. Svoje plesnoumijeÊe kadeti su, u kratkom nastupu pokazali i svi-ma koji su doπli na predstavljanje, a plesni programzavrπio je efektnim nastupom Nicolasa i Ksenije.

Kadeti za svaku pohvalu

OS RH

Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT

Svoje plesno umijeÊ e kadeti su, u kratkom nastupu pokazali i svima koji su doπ li na predstavljanje

Sudionic i bala s autorima filma

12,13 strana 4/9/08 11:31 AM Page 13

1 4 11. travnja 2008.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

Srediπte za sigurnosnu suradnju, u suradnji s Minis-tarstvom obrane Republike Slovenije, od 25. do 28.odræalo je sedmu radionicu na temu "Prenamjena vojnihobjekata", koja je ukljuËivala i praktiËni primjer prenam-jene vojnih objekata u Republici Sloveniji.

Radionica je otvorena u » ateæu, u Sloveniji, uvodnimgovorom Nedæada HadæimusiÊa, direktora RACVIAC-a, iSlavka Delaluta, direktora Ureda za obrambenu politikuu Ministarstvu obrane Republike Slovenije. Prvo preda-vanje odræala je Mojca GeË Zvræina, naËelnica Ureda zanekretnine MORS-a. Ona je govorila o stanju vojnih ob-jekata u Sloveniji, objasnila zakonske akte koji su se mo-rali donijeti kako bi se potanko definirali uvjeti i naËiniodræavanja perspektivnih vojnih objekata, te procedureprodaje neperspektivnih vojnih objekata. Kao dobar pri-mjer predstavljen je proces prenamjene slovenske vojnezrakoplovne baze Cerklje u djelomiËno civilni objekt.

Meusobna razmjena iskustava i nauËenih lekcija nas-tavljena je drugi dan u RACVIAC-u. Ondje je dr. Hat-munt Kuchle iz Meunarodnog srediπta za prenamjenu u

Bonnu (BICC - Bonn International Centrefor Conversion), odræao predavanje o na-Ëelima i standardima prenamjene vojnihobjekata. Poseban naglasak stavio je nalokalnu zajednicu, koja je, izmeu ostalih,bitan Ëimbenik u donoπenju konaËne od-luke o prenamjeni vojnih objekata. Njego-vu tezu o vaænosti miπljenja lokalne zajed-nice potvrdio je u svom predavanju iEfrem Radev, ekspert iz RCC-a (VijeÊe zaregionalnu sigurnost).

Na radionici su, uz stalne Ëlanove RAC-VIAC-ove Radne skupine za prenamjenuvojnih objekata zemalja JugoistoËne Eu-rope, bili i predstavnici OESS-a, EU-a,NATO-a, BICC-a i RCC-a. Svi sudioniciradionice usuglasili su se u tome da jeprenamjena vojnih objekata vrlo sloæenproces, specifiËan za svaku zemlju, ali i

za svaki projekt posebno. UkljuËivanje civilnih dijelovadruπtva u prenamjenu vojnih objekata poveÊava rezulta-te i smanjuje troπkove procesa te dugoroËno jaËa civilno-vojne odnose, zakljuËili su na kraju sudionici radionice.

R. S P AJ IΔ

R adionica o prenam jeni vojnih objekataS re d iπ te z a s ig u rno s nu s u rad nju , u s u rad nji s M inis tars tvo m o b rane R e p u b lik e S lo ve -nije , o d 25 . d o 28. o æ u jk a o d r æ alo je s e d m u rad io nic u na te m u "P re nam je na vo jniho b je k ata" - p rvi d an s tu d ijs k im p u to vanje m u S lo ve niju i d ru g i d an u p ro s to rijam aR A C V IA C -a u vo jarni "V ite z D am ir M artiÊ ", u R ak itju

U Galeriji MORH-a "Zvonimir", Bauerova 33, 14. travnja 2008. u 19 sati bit Êe otvorenje izloæbe slika akademskeslikarice iz Rijeke MORENE BRN» I∆ , koja Êe pod nazivom "Zbilja nad zbiljom" izloæiti 38 slika raznih tehnika,nastalih od 2001. do 2008., podijeljenih u Ëetiri ciklusa: Motivi konja, Mrtve prirode, » etiri godiπnja doba, Flora ifauna. Autorica je poznata po motivima konja i mrtve prirode, koje prikazuje gotovo fotografskim realizmom.

Izloæba se moæe razgledati do 26. travnja, u radno vrijeme Galerije "Zvonimir": pon.-pet. od 11 do 18 i subotom od10 do 12 sati, nedjeljom i blagdanom zatvoreno. Ulaz slobodan.

Izloæba u Galeriji "Zvonim ir"

14,15 strana 4/9/08 11:33 AM Page 14

1 5

OS RH

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je10. oæujka 2008. NatjeËaj za stipendiranje studenata, ustatusu kadeta, prve godine preddiplomskih studija zastjecanje akademskog naziva prvostupnika, koji se upi-suju u akademskoj godini 2008./09., a rok prijave je 21.travnja 2008. godine. Na natjeËaj se mogu prijaviti svikandidati koji u akademskoj godini 2008./2009. planira-ju upisati jedan od dolje navedenih sedam fakultetaSveuËiliπta u Zagrebu i SveuËiliπta u Splitu, kao i svikandidati koji planiraju upisati neki od studija na Teh-niËkom veleuËiliπtu u Zagrebu.

RijeË je o natjeËaju za program civilno-vojnog πkolova-nja, a kandidati primljeni u taj program imat Êe moguÊ-nost zavrπetka visokoπkolskog obrazovanja na jednom odhrvatskih sveuËiliπta, odnosno veleuËiliπta. Uz to Êe tije-kom studija imati osiguranu stipendiju (u godiπnjem izno-su od najmanje 12 tisuÊa kuna), besplatnu struËnu litera-turu, besplatni smjeπtaj i prehranu, te po zavrπetku studijaosiguran posao u Oruæanim snagama Republike Hrvat-ske. Kandidati koji prou potrebna testiranja po zavrπetkustudija obvezni su raditi u sustavu OSRH u trajanju dvo-struko duæem od vremena stipendiranja. Po zavrπetku stu-dija, kandidati mogu, osim osiguranog posla u OSRH, ra-Ëunati i na moguÊnosti daljnjeg usavrπavanja ne samo uHrvatskoj veÊ i u drugim zemljama u svijetu.

NatjeËaj je otvoren za pripadnike oba spola, a prijavitise moæe u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta.Po prijavi na natjeËaj, kandidati Êe biti upuÊeni na testira-nja i zdravstvene preglede, a kandidati za kadete - vojnepilote moraju dodatno proÊi i program selekcijskog lete-nja. Vaæno je istaknuti kako Êe svi kandidati redovito pris-tupati prijamnim ispitima na visokoπkolskim ustanovamakoje izaberu, a MORH je takoer osigurao moguÊnostdodatnih priprema za upise na fakultete za kandidate kojise prijave u program Kadet.

SVEU» ILI©TE U ZAGREBUFakultet elektrotehnike i raËunarstva• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiFakultet strojarstva i brodogradnje• preddiplomski sveuËiliπni studij strojarstva• preddiplomski sveuËiliπni studij zrakoplovstvaPrirodoslovno-matematiËki fakultet• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiKinezioloπki fakultet• preddiplomski sveuËiliπni studiji kineziologijeFakultet prometnih znanosti• studij aeronautike - vojni piloti

TEHNI» KO VELEU» ILI©TE U ZAGREBU• svi preddiplomski struËni studiji

SVEU» ILI©TE U SPLITUPomorski fakultet• smjer Pomorska nautikaFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnjePreddiplomski sveuËiliπni studij:• elektrotehnika i informacijska tehnologija• strojarstvo• raËunarstvo• industrijsko inæenjerstvoPreddiplomski struËni studij:• elektrotehnika• strojarstvo• raËunarstvo

M O R H raspisao N atjeËaj za stipendiranje studenata

11. travnja 2008.

Za popunu radnih mjesta u Samos-talnom odjelu za vojni zraËni promet

1. Voditelj odsjeka letaËkih stan-darda i operacija

Uvjeti:• VSS/VII/I -dipl. ing. prometa -

aeronautiËki smjer - pilot (nastavnikletenja na borbenom avionu MiG-21,osposobljenost za PC-9 i Zlin)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91503• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja2. Viπi struËni savjetnik - nadzor-

nik za sigurnost letenja aviona• VSS/VII/I - dipl. ing prometa -

aeronautiËki smjer - pilot (pilot trans-portnog ili protupoæarnog aviona An-32 B, CL-415, AT-802)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91503• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja3. Viπi struËni savjetnik - nadzor-

nik za sigurnost letenja helikopteraUvjeti:VSS/VII/I - dipl. ing. prometa - ae-

ronautiËki smjer - pilot (kapetan trans-portnog helikoptera, po moguÊnostiosposobljen za helikopter Bell - 206)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91503• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja4. Viπi struËni savjetnik za zraËni

promet - Odsjek aerodroma i voj-nog zraËnog prometa

Uvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. prometa -

aeronautiËki smjer ili smjer kontroleletenja

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91501• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja5. Viπi struËni savjetnik - nad-

zornik za besposadne letjelice ipadobranstvo

Uvjeti: • VSS/VII/I - dipl. ing. zraËnog

prometa / dipl. ing. strojarstva /dipl. ing. elektrotehnike (po moguÊ-nosti instruktor - operater bespo-sadnih letjelica ili instruktor pado-branstva)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91501• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci

• posebna vojna znanja6. Voditelj Odsjek zrakoplovno-

-tehniËkih standarda i certifikacijeUvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva

/ dipl. ing. elektrotehnike• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja7. Viπi struËni savjetnik - nadzor-

nik za zrakoplovno-tehniËke stan-darde helikoptera

Uvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva

/ dipl. ing. elektrotehnike• Ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja8. Viπi struËni savjetnik - nadzor-

nik za zrakoplovno-tehniËke stan-darde zrakoplovnog naoruæanja

Uvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva /

dipl.ing. elektrotehnike• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja9. Voditelj Odsjeka upravljanja

kvalitetomUvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva

/ dipl. ing. elektrotehnike• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja10. Viπi struËni savjetnik za kon-

trolu kvalitete, registre, certifikaci-ju i licenciranje

Uvjeti: VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva /

dipl. ing. elektrotehnike/ dipl. ing.zraËnog prometa

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp: 92203/91501• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanjaPrijave s dokazima za ispunjavanje

navedenih uvjeta zainteresirani kan-didati iz ustrojbenih cjelina MORH-amogu dostaviti na adresu: Ministar-stvo obrane RH, Uprava za ljudskeresurse, Personalna sluæba, StanËi-Êeva 6, 10 000 Zagreb, a zaintere-sirani kandidati iz ustrojbenih cjelinaGSOSRH-a prijave s dokazima mogudostaviti na adresu: Glavni stoæerOSRH, Uprava za personalne pos-love, vojarna "Croatia", Sarajevskabb, 10 000 Zagreb.

Rok za podnoπenje prijave je do30. travnja 2008.

Za eventualne upite u svezi s natje-Ëajem, zainteresirani kandidati moguse obratiti na telefon 01/4568-553.

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

ZAGREBUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

14,15 strana 4/9/08 11:34 AM Page 15

11. travnja 2008.

KANADSKO je ministarstvo obra-ne sklopilo ugovor o nabavi 82 tak-tiËka kamiona Actros od poznatogproizvoaËa Mercedes-Benz (inaËedio njemaËkog koncerna Daimler).U ugovoru je predviena moguÊ-nost proπirenja za joπ 26 vozila, Ëi-me bi se broj Actrosa za kanadsku

vojsku poveÊaona 108. RijeË je ovozilu pogonskekonfiguracije8x 8, koje Êe serabiti za potrebekanadskih snagarasporeenih umirovne misije.

Temeljna je raz-lika izmeu ka-nadskih taktiË-kih Actrosa istandardnog ko-

mercijalnog modela u dodatnojoklopnoj zaπtiti kabine vozila. Kabi-na je pojaËana dodatnim oklopom,koji osigurava dobru zaπtitu od mi-na, streljaËkog oruæja i eksplozivnihnaprava. O kvaliteti vozila govori ipodatak da je dosad prodano viπeod 450 000 Actrosa diljem svijeta.

Viπe od 50 vojski ima ih u svojemsastavu. Oklopljeni Actrom ima iz-vrsnu pokretljivost, moæe svladatiuzduæni nagib od 70% i popreËni od30% . Bez pripreme svladava vodenuzapreku dubine 750 mm, a uz pri-mjenu posebne opreme svladavadubinu od 1200 mm.

Posebna oklopna kabina razvijenaje u suradnji s juænoafriËkom tvrt-kom Land Mobility Technology(LMT), kako bi se osigurala najbo-lja moguÊa zaπtita u bilo kojojsituaciji.

ZahvaljujuÊi prisutnosti diljem svi-jeta, Mercedes-Benz je razvio novilogistiËki koncept posebno za vojnekorisnike. Bitno je za taj koncept dase upotrebljava postojeÊa komerci-jalna mreæa i golemo iskustvo upotpori civilnim korisnicima.

M. P E T ROVIΔ

1 6

POLJSKOM mornariËkom zrako-plovstvu, krajem oæujka isporuËenje prvi od predviena tri avionaPZL M28 Bryza-1R bis. RijeË je oavionima predvienima za nadzoriz zraka i za protupodmorniËku bor-bu. Svi Êe biti rasporeeni u 30.mornariËkoj eskadrili, smjeπtenoj uSiemirowiceu.

Avioni Êe biti opremljeni SRM-800mornariËkim nadzornim sustavom,koji je razvio Telekomunikacijski is-traæivaËki institut iz Varπave. S donjestrane trupa imat Êe smjeπten radarARS-800, s maksimalnim dosegompretraæivanja od 185 km i moguÊnoπ-Êu praÊenja do 200 razliËitih objeka-ta. Bit Êe opremljeni i detektorom zamagnetske anomalije MAG-10 te so-narom HYD-10 za protupodmorniË-ku borbu, zatim Flir SystemsovomelektrooptiËkom turelom Star SafireII s infracrvenim senzorom, IFF sus-tavom datalink sustavom Link 11.Instrumentacija Êe biti prilagoenaza Night Vision System, πto omogu-Êava obavljanje misija u svim mete-roloπkim uvjetima danju i noÊu. Po-

sadu aviona Ëini πest osoba, a pros-jeËno vrijeme letaËkih misija trebalobi biti oko Ëetiri sata, tijekom kojih jeovaj avion sposoban, uz mornariËkezadaÊe obavljati cijeli niz drugih za-daÊa, poput traganja i spaπavanja,nadzora dræavne granice te prijevozaljudi i razliËite opreme.

Avion PZL M28 Bryza-1R bis je li-cencno u Poljskoj proizvedeni ruskiavion An-28, koji je u poljskoj ratnojmornarici dobio naziv Bryza, πto nahrvatskom znaËi morski povjetarac,a Poljska je danas jedini proizvoaË

tog tipa aviona. Poljska tvornicaPZL Mielec obavila je niz poboljπa-nja u odnosu na izvorni dizajn avio-na, πto se prije svega ogleda na no-voj pogonskoj skupini koju Ëine dvaturboprop motora PZL-10S (svakijakosti 960 KS), s petokrakim Hart-zell HC-B5MP-3 elisama, dok uunutraπnjost ugrauju Bendix Kingpaket avionike. Maksimalna brzinakoju moæe postiÊi avion iznosi 350km/h, a maksimalni dolet i plafonleta 1230 km odnosno 6,5 km.

I. S K E NDE ROVIΔ

Dai

mle

r

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

A ctros za K anadu

Patrolni avioni M 28 B ryza-1R bis za poljsku m ornaricu

16-19 vijesti 04/08/08 12:34 Page 16

1 711. travnja 2008.

AMERI»KA kopnena vojska natestnom poligonu White Sands Mis-sile Range provodi testiranja novoglaserskog ciljnika. RijeË je o kom-paktnom i laganom ureaju kon-struiranom da se nosi na oruæju iosigura funkcionalnu viπezadaÊnost.

Novi se ciljnik moæe rabiti za raz-liËite zadaÊe, npr. za osvjetljavanjepodruËja. To se osvjetljavanje moæeiskoristiti za taktiËke svrhe kao πtoje pokazivanje cilja drugim sustavi-ma, ali i zato da bi se poveÊalauËinkovitost ureaja za noÊno gle-danje.

Konstruktori su nastojalidati tim ureajem vojnici-ma na terenu najveÊu mo-guÊu iskoristivost u oba-vljanju zadaÊe. Ureaj sejednostavno postavi naoruæje i zahtijeva vrlo malobrige i odræavanja. Omogu-Êuje vojnicima da “osvijetlemrak” i svladaju najËeπÊuzapreku uspjeπnog djelovanja - gus-tu, neprozirnu tamu.

Ureaj se razvija kao dio opremeza vojnika buduÊnosti koji Êe s no-vom opremom i naprednim tehnolo-

gijama moÊi vidjeti dalje i bolje, aciljati preciznije. To Êe im omoguÊitipreciznije i sigurnije obavljanje za-daÊa.

M. P E T ROVIΔ

ZADNJEG dana oæujka britanskikonzorcij AirTanker i ministarstvoobrane Velike Britanije potpisali suugovor za nabavu 14 zraËnih cisterniAirbus A330-200. Cisterne se nabav-ljaju za potrebe britanskog RAF-a.Oni Êe biti dugooËekivana zamjenaza postojeÊu flotu britanskih zraËnihcisterni, koju Ëine zastarjeli VC-10(19 aviona) i TriStar (9 aviona), u od-nosu na koje Airbus A330-200 imaËak dvostruko veÊe moguÊnosti urazliËitim oblicima transporta odnos-no opskrbe gorivom. Nove britanskezraËne cisterne nabavljene su u sklo-pu britanskog Future Strategic Tan-ker Aircraft progama, vrijednog oko2,5 milijardi funti. Stoga je nova bri-tanska leteÊa cisterna dobila i pri-godnu oznaku A330 FSTA. Pobjedana britanskom natjeËaju je peta uza-

stopna pobjeda Airbusa A330-200. Uprotekle Ëetiri godine pobijedio je nanatjeËajima koje su provodili Austra-lija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Sau-dijska Arabija i Sjedinjene AmeriËkeDræave.

Velika posebnost ovog britanskognatjeËaja jest to πto je ministarstvoobrane Velike Britanije sklopilougovor s konzorcijem AirTanker, ko-ji je pak joint venture konzorcij, kojiËine drugi veliki veliki konzorciji itvrtke poput Cobham, EADS, Rolls -Royce, Thales UK te VT Group. Ta-ko ustrojen joint venture konzorcijÊe biti glavni nositelj financiranja(Private Finance Initiative) nabavenovih RAF-ovih tankera u slijede-Êem 27-godiπnjem razdoblju, te usebi sadræi elemente leasinga. Nai-me, u spomenutom 27-godiπnjem

razdoblju ministarstvo obrane Veli-ke Britanje neÊe plaÊati samu naba-vu novih aviona, nego Êe konzorcijuAirTanker plaÊati raspoloæivost cis-terni te prema zahtjevu troπkovenjihove operativne uporabe, odnos-no transporta ljudi, razliËite opremei goriva. Preostalo vrijeme, kada no-ve cisterne (koji Êe cijelo vrijemenositi oznake civilnog registra) neÊebiti angaæirane za potrebe RAF-a,konzorcij AirTanker Êe ih rabiti zasvoje komercijalne potrebe, odnos-no za druge naruËitelje njihovih us-luga. Na temelju sklopljenog ugo-vora s ministarstvom obrane VelikeBritanije, konzorcij AirTanker Êe bitinositelj i financijer izgradnje prate-Êe infrastrukture potrebne za smjeπ-taj, opsluæivanje i odræavanje novihbritanskih cisterni. To Êe biti oba-vljeno u RAF-ovoj bazi Brize Nor-ton, gdje Êe biti smjeπteno i opera-tivno-tehniËko srediπte koje Êe bitizaduæeno za planiranje i koordini-ranje uporabe aviona, te za njihovoopsluæivanje i odræavanje. Zanimlji-vo je napomenuti i to da Êe angaæi-rano ljudstvo biti mjeπovitog karak-tera, odnosno dio sastava Êe Ëinitipripadnici oruæanih snaga VelikeBritanije a drugi dio civili koje Êeangaæirani konzorcij AirTanker.

I. S K E NDE ROVIΔ

A irbus pobijedio i na britanskom natjeËaju

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ovi laserski ciljnik

US A

rmy

16-19 vijesti 04/08/08 12:34 Page 17

TVRTKA BAE Systems je na teh-noloπkom demonstratoru borbenogvozila pjeπaπtva (BVP) Bradley pri-kazala najnoviji sustav za motrenjeokoline u svim uvjetima. RijeË je ovideosenzoru, koji se sastoji odprednje i panoramske termalne ka-mere, koje rade sinkronizirano iomoguÊavaju posadi i vozaËu Brad-leya prikaz situacije oko vozila. Ka-ko je rijeË o termalnim kamerama,vidljivost je dobra u svim meteoro-loπkim uvjetima, danju i noÊu.

Za postavljanje na prednji dio vo-zila rabi se termalna kamera ozna-ke Check-6TM. OËekuje se da ispo-ruka prvih serijskih primjeraka za-poËne joπ ove godine. Tvrtka plani-ra u iduÊih deset godina prodati vi-πe od 10 000 kamera.

Za panoramski je ureaj upora-bljen novi sustav 360SA, koji pokri-

va 360 stupnjeva okovozila i omoguÊavabolje sagledavanjesituacije. Radi u su-glasju s kameromCheck-6TM na pred-njem dijelu Bradleyai omoguÊava vozaËunadzor perifernogpodruËja koje nemoæe pokriti pred-njom kamerom.

Osim vozaËa, panoramski pregledokoline vozila imaju zapovjednik iËlanovi posade. Opremanje BVP-aBradley novim kamerama zasad jeprovedeno samo na tehnoloπkomdemonstratoru, ali u buduÊnosti bise dobar dio Bradleya mogao mo-dernizirati postavljanjem novih ka-mera. Taj bi potez znatno umanjiotemeljni problem posada svih

oklopnih vozila, a to je slabiji pre-gled okoline zbog same filozofijekonstrukcije oklopnih borbenih vo-zila koja naglaπava maksimalnuzaπtitu. To pak znaËi minimum stak-lenih povrπina i time znatno sma-njenu vidljivost prema van. Taj biproblem danas trebala rijeπiti naj-modernija tehnologija.

M. P E T ROVIΔ

PRVA od tri nove napadne pod-mornice klase Soryu (unaprijeenainaËica podmornica klase Oyashio)porinuta je krajem proπle godine ujapanskom brodogradiliπtu Mitsubi-shi Heavy Industries’ Kobe, a nami-jenjena je japanskim pomorskim sa-moobrambenim snagama (JapaneseMaritime Self Defence Force). Prvapodmornica u klasi nosi ime SS So-ryu, a za preostale dvije joπ nisupoznata imena. PorinuÊe drugepodmornice predvieno je u listopa-du 2008., a treÊe tijekom 2009. go-dine. Glavna obiljeæja nove klasepodmornica jesu duljina 84 m, πiri-na 9,1 m, gaz 8,5 m, uz povrπinskuistisninu 2900 t i podvodnu 4200 t.

Podmornica Soryu je neπto veÊa odprethodnih 11 dizel-elektriËnihpodmornica klase Oyashio (duljine81 m i podvodne istisnine 4000 t)zbog smjeπtaja novog KockumsovogStirling zraËno-neovisnog propulzij-skog sustava. Sastavni dijelovi ana-erobnog propulzijskog sustava pro-jektirani su kako bi unaprijedilibrodsku nezamjetljivost i poveÊalimoguÊnosti specijalnih operacija.©vedska tvrtka Kockums isporuËilaje propulzijski sustav u dijelovimakoji Êe se sklapati u Japanu.

Objavljeno je kako tehniËka po-boljπanja namijenjena klasi SoryuneÊe biti ugraena na podmorniceklase Oyashio jer je japanska mor-narica izuzetno zadovoljna borbe-nim sposobnostima podmornica ia-ko su popriliËno ranjive prilikomzarona zbog buke koju proizvode.No, ima vrlo malo prostora za veÊumodernizaciju. SljedeÊa kljuËnaznaËajka novih podmornica jestugradnja tzv. X kormila, πto omogu-Êava individualno upravljanje sva-kom plohom kormila, a svrha je po-

veÊanje upravljivosti plovila poseb-no u plitkim priobalnim vodama.Dakako, novi kormilarski sustav da-leko je tehniËki sloæeniji i teæe jenjime rukovati. UnatoË poveÊanimdimenzijama, potrebna je manja po-sada za upravljanje podmornicom,ukupno 65 Ëlanova. Pri upoznava-nju s podmornicom i obuci posade2006. godine, zbog ljudske pogreπ-ke na SS Soryu je doπlo do nezgodekoja nije usporila cjelokupan pro-gram gradnje niti je pridonijelaeventualnoj promjeni projekta.

Japanske pomorske samoobram-bene snage u svom sastavu posje-duju 11 podmornica klase Oyashio,koje su porinute izmeu listopada1996. i studenog 2006. Posljednjapodmornica iz ove klase, SS Mo-chisio, uπla je u operativnu sluæbu uoæujku ove godine. Uz podmorniceklase Oyashio, mornarica ima i se-dam starijih dizel-elektriËnih pod-mornica klase Harushio, koje supostale radno aktivne izmeu 1990.i 1997. godine.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 11. travnja 2008.

PorinuÊe nove japanske podm ornice

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ovi senzor za B radley

BAE

Sys

tem

s

16-19 vijesti 04/08/08 12:34 Page 18

1 9

LATVIJSKA mornarica potpisalaje s brodogradiliπtem Riga ugovor ogradnji pet SWATH patrolnih bro-dova. SWATH (Small WaterplaneArea Twin Hull) ili dvotrupac malepovrπine vodne linije jest brod ko-jem istisninu daju dva uronjena tru-pa, na koje se nadvodni dio oslanjapreko profiliranih nosaËa malepovrπine vodne linije. Vrijednostpotpisanog ugovora procjenjuje sena oko 81 milijun ameriËkih dolara,a dostava novih patrolnih brodovaduljine 25,65 metara latvijskoj mor-narici predviena je od 2010. do2012. godine.

Projekt novih patrolnih brodova te-meljit Êe se na veÊ postojeÊim peljar-skim brodovima iste forme koji setrenutaËno nalaze u sluæbi njemaË-kih i nizozemskih luËkih kapetanija.Novi SWATH brodovi zamijenit Êe tripatrolna broda klase Storm, a temelj-no naoruæanje Ëinit Êe top kalibra20 mm. Patrolni brodovi klase Storm,izgraeni u razdoblju 1965.-1967.,nabavljeni su od norveπke ratne mor-narice, s time da je prvi brod, u klasiDzukas (P31), doniran 1995., dok supreostala dva Selis (P32) i Skalvis(P33), prebaËena 2001. Paluba ima

moguÊnost smjeπtaja kontejnerskihmodula koji ukljuËuju komoru za ro-nioce, opremu za nadzor i borbu pro-tiv zagaenja naftom, ili mogu nositiboËni sonar.

Trup novih patrolnih brodova bitÊe ojaËan kako bi mogao ploviti za-leenim vodama. U skladu s timoËekuje se neπto poveÊana istisnina

od 139 tona. Pogon broda osigura-vat Êe dva MAN D 2842 dizelskamotora, koja imaju snagu od oko2250 kW, Ëime Êe se postizati brzinaveÊa od 20 Ëv. Pri brzini krstarenjaod osam Ëvorova doplov ovih patrol-nih brodova procjenjuje se na 1500nautiËkih milja.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

PO»ETKOM oæujka na juænoafriË-kom poligonu OTB, njemaËki proiz-voaË naoruæanja i vojne opremetvrtka Diehl BGT (BodenseewerkGerä tetechnik) Defence obavila jeprezentacijsko gaanje cilja u zrakusa svojim novim lakim pokretnimPZO sustavom, IRIS-T SLS. Ta pre-zentacija novog PZO sustava bila jeupriliËena za visoke predstavnikesedam zemalja svijeta, odnosno bilaje organizirana i provedena u formimale metodsko-pokazne vjeæbepresretanja protivniËkog cilja u zra-ku. Sustav IRIS-T SLS uspjeπno jeobavio zahvat cilja udaljen viπe oddeset kilometara, lansiranje projek-tila i uniπtenje cilja, koji je bio malabespilotna letjelica.

Kao podlogu za novi PZO tvrtkaDiehl BGT Defence je iskoristilapostojeÊi projekil zrak-zrak (kratkogdometa) nove generacije IRIS-T (In-fra Red Imaging System Tail/ThrustVector-Controlled), koji je prilagodi-la okomitom lanseru postavljenom

na laki terenski kamion. Vaæan dioIRIS-T SLS PZO sustava Ëini Saa-bov radar Giraffe AMB, zaduæen zainicijalnu asignaciju protivniËkihciljeva u zraku i navoenje projekti-la u njegovoj poËetnoj fazi leta. Ra-dar Giraffe AMB ima maksimalnidomet pretraæivanja do 100 km, od-nosno do 200 km u visinu, a moæeistodobno pratiti do 150 ciljeva utraku. Nakon lansiranja, za navoe-nje i zahvat cilja projektil se oslanjana svoju glavu s infracrvenim pre-traæivaËem. Inicijalni korisnikIRIS-T SLS PZO sustava trebale bibiti njemaËke oruæane snage, od-nosno njihova kopnena i zrakoplov-na komponenta.

I. S K E NDE ROVIΔ

11. travnja 2008.

Laki pokretni PZO sustav IR IS-T SLS

Latvijska m ornarica naruËila SWA TH brodove

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 04/08/08 12:34 Page 19

VOJ NA D IPLOMA C IJ A

11. travnja 2008.20

Nakon II. svjetskog rata, hlad-noratovska politika i zaoπtre-nost politiËkih odnosa, zbog

rastuÊeg antagonizma konfrontira-juÊih druπtveno-ekonomskih susta-va i politiËko-socijalnih koncepcija,u velikoj mjeri odredila je ulogu izadaÊe vojne diplomacije, koja jesvedena uglavnom na obavjeπtajnuaktivnost u raznim oblicima (zapra-vo, cijelo razdoblje Hladnog ratauvjetovalo je da primarna uloga di-plomacije u globalu bude obavjeπ-tajna djelatnost).

Naime, vaæne podatke vojnog ka-raktera nisu mogle prikupiti obav-jeπtajne sluæbe same, bez odgovara-juÊeg oslonca i legalno instaliranebaze na podruËju dræave Ëije suoruæane snage bile njihov predmet

interesa. Zbog toga je veÊinazemalja naπla rjeπenje u poveÊanjubroja i kapaciteta svojih vojno-di-plomatskih predstavniπtava, a pri-marna uloga vojno-diplomatskihpredstavnika uglavnom se vezalauz obavjeπtajno-analitiËku djelat-nost. Razumljivo, edukacija i pripre-ma osoblja u takvim okolnostimarealizirana je uglavnom pod nepos-rednom ovlasti vojno-obavjeπtajnihsluæbi veÊine zemalja koje su na tajnaËin koncipirale svoju vojnu diplo-maciju.

Raspadom socijalistiËkog bloka iodumiranjem blokovske politike, uveÊoj mjeri dolazi do promjene sa-dræaja aktivnosti vojno-diplomat-skih predstavniπtava. Vojni izasla-nici u suvremenoj konstelaciji me-

unarodnih odnosa nemaju viπepotrebu prikupljati podatke ilegal-nim metodama ili nedopuπtenimsredstvima, jer se oruæane snage uvelikoj mjeri otvaraju javnosti i ne-rijetko u lako dostupnim medijimaobjavljuju podatke koji su nekadbili vrhunska vojna tajna. Osim to-ga, s vojno-diplomatskim predstav-nicima nastoje se realizirati raznioblici informiranja, preko kojih imse prezentiraju podaci o oruæanimsnagama i pojedinim obrambenimili politiËkim segmentima druπtva(na temelju njihovih zamolbi ilikao zajedniËki programi vojno-di-plomatskog zbora).

T ekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Izbor i priprem a vojno-diplom atskog osobljaRadikalne promjene u meunarodnim odnosima krajem X X . i poËetkom X X I. stoljeæa uzrokovale su i globalne

promjene u diplomatskom zboru, redefinirajuæi njegovo mjesto i ulogu. SliËne promjene zahvatile su i vojno-di-

plomatski zbor, u velikoj mjeri mijenjajuæi mjesto i ulogu vojnog izaslanika u sklopu veleposlanstva i u meuna-

rodnim odnosima zemlje poπiljateljice i zemlje primateljice, πto je zahtijevalo i odgovarajuæe promjene u njihovu

sustavu struËne izobrazbe, koje veæina suvremenih zemalja provodi s viπe ili manje uspjeha

Ma rink o OG ORE C

20,21 strana 04/08/08 12:38 Page 20

11. travnja 2008.

Policijske snage, ali i paravojne ivojne snage koje imaju zadaÊuoËuvanja javnog reda neizbjeæ-

no zrcale sliku druπtva kojem pripa-daju te se njihova organizacija istruktura razlikuju od dræave dodræave. Za suzbijanje veÊih civilnihnereda i masovnog naruπavanja jav-nog reda i mira postoje posebnesnage. One se opremaju razliËitimvozilima, od obiËnih komercijalnihpolicijskih neoklopljenih vozila zatransport i sliËne zadaÊe pa do po-sebno prilagoenih oklopljenih vozi-la. Ta se posebna sigurnosna vozilanazivaju razliËito: sigurnosna vozila,vozila za unutarnju sigurnost ili pakvozila za suzbijanje demonstracija.

Vozila za unutarnju sigurnost pri-lagoena su djelovanju u civilnomokruæju i, za razliku od vojnihoklopnih vozila, nemaju naglaπenomilitarizirani dizajn veÊ je tu rijeË ovozilima “pitomijeg” izgleda, s viπestaklenih povrπina i bez instalira-nog snaænoga naoruæanja kao πtosu topovi.

Oklopnoj se zaπtiti takoer pristu-pa drukËije nego kod klasiËnihvojnih oklopnih vozila. Naime,spektar ugroza imanentan takvimvozilima vrlo je raznolik: od kame-nja i sliËnih predmeta pogodnihza bacanje, preko razliËitih neza-paljivih i zapaljivih tekuÊina iMolotovljevih koktela pa do paljbe

iz pjeπaËkog oruæja. Jedna odtaktika kojima se izgrednici Ëestosluæe jest bacanje oπtrih predmeta(razbijeno staklo, Ëavli i sliËno) nacestu, πto moæe izazvati oπteÊenjaguma.

Zato je i oprema vozila prilagoe-na takvim uvjetima. Prozori su re-dovito zaπtiÊeni mreænim barijera-ma, koje spreËavaju oπteÊenja staklabaËenim kamenom ili sliËnim pred-metom. Ako nema ugraenog susta-va za automatsko gaπenje poæara,obvezan dio opreme jesu prijenosniprotupoæarni aparati.

VOJ NA T EH NIKA

21

N estabilnost u nekim dijelovima svijeta, nemiri, prosvjedi i neredi nameæu snagama sigurnosti brojne obveze.

U spjeπno obavljanje takvih poslova Ëesto ovisi o specijaliziranim vozilima, koja se obiËno zovu vozila za unu-

tarnju sigurnost

S ig u rnos na v oz ila

P ripremio Ig or S K E NDE ROVIΔ

T ekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

20,21 strana 04/08/08 12:38 Page 21

22

Uvojnim doktrinama i strategija-ma Hladnoga rata, specijalneoperacije imale su drugoraz-

redno znaËenje (prednost je davanasnazi konvencionalnih snaga). Zbogtoga su se specijalne snage moralezadovoljiti letjelicama koje su razvi-jane za druge namjene, a tek potomprilagoavane njihovim potrebama,bez obzira na to je li bila rijeË oavionima, helikopterima ili bespilot-nim letjelicama. Nakon napada 11.rujna 2001. (na New York i Penta-gon), ameriËko zapovjedniπtvo zaspecijalne operacije (Special Opera-tions Command - SOCOM) dobiloje vjerojatno najvaæniju zadaÊu odsvog postanka - uniπtenje teroristiË-ke prijetnje ma gdje bila. “Rat pro-tiv terorizma”, a posebno primjeri izIraka u kojemu su ameriËke briga-de, pa Ëak i divizije, po nekolikoputa “osvajale” iste gradove, poka-zao je svu neuËinkovitost klasiËnihpostrojbi. Na scenu su ponovno stu-pile specijalne snage osposobljeneza djelovanje protiv “neuhvatljivog”neprijatelja. Osim πto viπe-manje ot-voreno djeluju u Iraku i Afganista-nu, SOCOM-ove postrojbe su uk-ljuËene i u tajne operacije na terito-rijima savezniËkih i ne baπ savez-niËkih dræava. Zbog toga Êe, prviput u povijesti, ameriËke specijalne

snage uskoro dobiti letjelice speci-jalno projektirane za njihove potre-be. U skladu s novim potrebama iprojektima rastao je i SOCOM-ovproraËun. Tako je sa skromnih 788milijuna dolara za proraËunsku go-dinu 2001. (FY 01) narastao na po-priliËnih 1,53 milijarde za FY06. ZaFY08 odobren je proraËun od Ëak1,83 milijarde dolara.

Zanimljivo je da Êe se najveÊi dioproraËuna potroπiti na modernizaci-ju letjelica kako bi se dodatno prila-godile novim uvjetima uporabe. No,SOCOM planira da Êe ubuduÊenajveÊi dio novca troπiti na novesustave. Meu trenutaËnim priorite-tima jesu nove leteÊe topovnjaËe sveÊom vjerojatnoπÊu preæivljavanja,laki juriπni avioni namijenjeni pro-tugerilskim operacijama (Coin), le-teÊe cisterne prilagoene opskrbigorivom helikoptera koji lete namalim i vrlo malim visinama, te no-vi laki voeni projektili zrak-zemljakojima bi se naoruæale borbene bes-pilotne letjelice.

Zapovjedniπtvo specijalnih opera-cija ameriËkog ratnog zrakoplov-stva (Air Force Special OperationsCommand - AFSOC) trenutaËno usvom inventaru ima osam “ostarje-lih” leteÊih topovnjaËa LockheedMartin AC-130H Spectres i 17 no-

vijih AC-130U Spooky. Svaki jeAC-130H naoruæan jednom haubi-com M102 kalibra 105 mm i jed-nim automatskim topom L60 Boforskalibra 40 mm. Uz njih su, viπe kaopomoÊno oruæje, ugraena i dvabrzometna topa M61 Vulcan kali-bra 20 mm. Za moderniji AC-130USpookies odabran je neπto drukËijiset naoruæanja. Zadræana je haubi-ca kalibra 105 mm i top kalibra40 mm, ali je umjesto dva topa ka-libra 20 mm ugraen jedan GAU-12/U Eq ualizer kalibra 25 mm(Gatling s pet cijevi, brzina paljbe4200 granata u minuti), koji se ina-Ëe rabi na marinskim avionima Bo-eing AV-8B i ima znatno veÊi do-met od topova kalibra 20 mm. Odove godine u operativnu Êe upora-bu poËeti ulaziti AC-130U, koji Êeumjesto topova kalibra 40 i 25 mmdobiti dva topa ATK Mk 44 Bush-master II kalibra 30 mm, Ëija je br-zina paljbe “samo” 250 granata uminuti i uËinkovit domet 2000 me-tara. Kako bi se smanjila silina tr-zaja i poveÊala preciznost paljbe,Mk 44 ugraeni u AC-130U imatÊe smanjenu brzinu paljbe na 200granata u minuti.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

LeteÊe topovnjaËe protiv terorista

T ekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Leteæe topovnjaËe, od kojih je daleko najpoznatija ameriËka serija AC-130, preæivjele su razdoblje od kraja

Vijetnamskog rata do poËetka X X I. stoljeæa kao borbene letjelice za potporu specijalnim snagama

11. travnja 2008.

P ripremio Dra æ en MILIΔ

22,23 strana 04/08/08 12:41 Page 22

Potkraj 1961. ameriËke i juæno-vijetnamske snage bile su upotpunoj defenzivi jer su sna-

ge Vijetkonga, rabeÊi gerilsku takti-ku, napadale gdje i kada su htjele.Slabo ratno zrakoplovstvo juænovi-jetnamske vojske teπko je otkrivalo inapadalo svoje ciljeve u gustim pra-πumama, Ëak i usred dana. DolazakameriËke vojske, pogotovo pripad-nika specijalnih zrakoplovnih sna-ga, to je trebao promijeniti. Prva jenovina bila uspostava stalne radio-veze izmeu isturenih postrojbi inadreenih zapovjedniπtava, ili iz-ravno sa zapovjedniπtvom juænovi-jetnamskog ratnog zrakoplovstva.Tako se htjelo postiÊi bræe ukljuËi-vanje aviona u operacije, posebnoone defenzivne. No, problem je bioπto su juænovijetnamski piloti moglidjelovati samo danju, a vijetkongov-ci su uglavnom napadali noÊu.Zbog toga je trebalo hitno pronaÊinovo rjeπenje.

Jedno bi bilo kupnja najmoderni-jih juriπnika, ali oni su bili preskupiza juænovijetnamsku vladu, a da sui kupljeni proπlo bi previπe vremenadok bi uπli u operativnu uporabu

(zbog potrebe preobuke pilota i ze-maljskog osoblja). Rjeπenje je pakbilo potrebno “joπ juËer”. Drugo jerjeπenje bilo vidjeti Ëime juænovijet-namsko ratno zrakoplovstvo raspo-laæe, i to na najbolji naËin iskoristi-ti. Meu malim brojem aviona kojisu letjeli bilo je i nekoliko transport-nih aviona iz II. svjetskog rata,C-47 Skytrain (DC-3 Dakota). Jedi-ni je problem bio kako te sporeavione uporabiti za pruæanje paljbe-ne potpore snagama na zemlji. Prvoje rjeπenje bilo viπe pomoÊno: C-47su rabljeni za izbacivanje velikogbroja baklji, koje su osvjetljavale bo-jiπte i tako otkrivale napadaËe. Re-zultati su bili iznenaujuÊe dobri. Unekoliko su sluËajeva vijetkongovciobustavili napad i povukli se i prijenego bi Skytrainovi poËeli izbaciva-ti baklje. Statistika je pokazala da jetijekom studenog 1963. u Ëak 70posto sluËajeva upravo uporababaklji izbaËenih iz Skytraina omo-guÊila odbijanje vijetkongovskih na-pada. No, na æalost Juænovijetna-maca i Amerikanaca, vijetkongovcisu promijenili taktiku, tako da bi pr-vi put kratko napali prije izbaciva-

nja baklji, a potom priËekali da bak-lje izgore pa onda izveli pravi na-pad. Juænovijetnamsko ratno zrako-plovstvo nije imalo dovoljno C-47 (iC-123, koji su naknadno prispjeli)da cijelu noÊ kruæe iznad JuænogVijetnama. U najboljem sluËaju,mogli su cijelu noÊ “pokrivati” teknekoliko sukoba. S druge strane, od1960. poËelo je naglo poveÊavanjeangaæiranosti ameriËke vojske u Vi-jetnamskom ratu. Ona je sa sobomdonijela i najsuvremenije oruæje.Problem je bio πto je to oruæje pro-jektirano za djelovanje protiv sovjet-skih snaga u Europi, a ne protiv ge-rile u praπumama Juænog Vijetna-ma. Pronalaæenje rjeπenja za tajproblem povjereno je Limited WarCommiteeu, kojemu je pukovnikGilmour C. McDonald u rujnu1961. predloæio razvoj borbenogzrakoplova kod kojega bi topniËkooruæje djelovalo boËno, a ne uobiËa-jeno prema naprijed. Na taj bi naËinavion mogao tijekom kruænog letaneprestano djelovati prema cilju.

11. travnja 2008.

Doma g oj MI» IΔ

T ekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

23

VOJ NA POVIJ ES T

LeteÊa topovnjaËa A C -47 SpookyIako su danas leteæe topovnjaËe vaæno oruæje ameriËkog ratnog zrakoplovstva, njihov nastanak nije bio nimalo

lagan. Zapravo, AC-47 je rezultat entuzijazma nekolicine ljudi

22,23 strana 04/08/08 12:41 Page 23

PolitiËki atentati (II)

AmeriËki politiËar Robert Kennedy, mlai brat predsjednika Johna F. Kennedyja, ubijen je 1968. godine tijekom

kampanje za predsjedniËku nominaciju Demokratske stranke. Zbog Ëinjenice da je atentator bio motiviran po-

litiËkim razlozima koji su vodili na Bliski istok, neki su ameriËki novinari to ubojstvo, moæda pretjerano, nazvali

prvim aktom palestinskog terorizma na ameriËkom tlu

11. travnja 2008.24

AmeriËki politiËar Robert Fran-cis Kennedy, “Bobby“, mlaibrat predsjednika Johna Fit-

zgeralda Kennedyja, ubijen je u lo-sangeleskom hotelu 1968. godine,tijekom kampanje za predsjedniËkunominaciju Demokratske stranke.Atentator je bio mladi useljenik izLibanona, Sirhan Sirhan, Ëija sekombinacija psihiËkih problema ibijesa zbog ameriËke potpore Izrae-lu za Kennedyja pokazala kobnom.

Vjeπt politiËarRobert F. Kennedy, RFK, roen je

1925. godine kao sin Josepha P.Kennedyja, utemeljitelja moÊnogobiteljskog klana irskog podrijetla,koji je πezdesetih godina XX. stolje-Êa dominirao ameriËkom politikom.Upisao se na ugledno sveuËiliπteHarvard, a 1944. godine privremenoga napuπta i pristupa ameriËkoj rat-noj mornarici, no ipak je kraj rata

doËekao bez borbenog angaæmana.Nakon demobilizacije, godine 1948.diplomira na Harvardu, a 1951. i nasveuËiliπtu Virginia. Godine 1950.oæenio se s Ethel Skakel, s kojom jeimao Ëak jedanaestero djece, a naj-mlae je roeno nekoliko mjeseci

nakon njegove smrti. Robert je ste-kao prvo znaËajno politiËko iskustvo1952. godine, vodeÊi kampanju brataJohna za ulazak u Senat. Od 1953.do 1956. bio je savjetnik u McCart-hyjevu odboru, a 1960. ponovno pos-taje menadæer bratove, ovaj putpredsjedniËke kampanje, koja je us-pjeπno okonËana Johnovim ulaskomu Bijelu kuÊu. Poslije su politiËkiprotivnici optuæivali Johna F. Kenne-dyja za nepotizam zbog imenovanjabrata u kabinet, no Bobby se, zlimjezicima unatoË, dokazao kao uspje-πan glavni dræavni odvjetnik i kvali-tetan predsjedniËki savjetnik.

Na podruËju vanjske politike, Ro-bert Kennedy je nadgledao aktiv-nosti CIA-e uoËi operacije u Zaljevusvinja na Kubi, a tijekom Kubanskekrize 1962. takoer je imao vaænuulogu. Njegovi susreti sa sovjetskimdiplomatima, koji su se odvijali izakulisa diplomacije, imali su velikuvaænost u postizanju kompromisa i u

Hrvoje B ARB E RIΔ

D OS S IER

Robert Kennedy (1968.)

Roberta Kennedyja mnogi su smatrali nasljednikom starijeg brata Johna

24,25 dossier strana.qxd 04/08/08 12:47 Page 24

popuπtanju napetosti u ameriËko-sovjetskim odnosima, a njegovi za-pisi o tim dogaajima poslije su ob-javljeni u knjizi. Ubojstvo JohnaKennedyja u Dallasu u studenom1963. ostavilo je dubok psihiËki tragna Roberta, te se loπe odrazilo i nanjegovu politiËku karijeru. Iako jeneko vrijeme nastavio sudjelovati ukabinetu novog predsjednika John-sona, nakon viπe sukoba RFK je1964. podnio ostavku te se kandidi-rao za senatora u New Yorku.

Ulaskom u Senat, Kennedy se is-taknuo zagovaranjem socijalne re-forme ameriËkog druπtva, dosljednopodupiruÊi afroameriËki graanskipokret. No, onodobnom ameriËkompolitikom dominiralo je pitanje Vi-jetnamskog rata, Ëiji je Robert biooπtar kritiËar te je Ëak zagovaraostvaranje koalicijske vlade u Saigo-

nu, u kojoj bi sudjelovao i Vijetkong.Vrhunac politiËke karijere postigaoje u svibnju 1968., objavivπi kandi-daturu za demokratsku predsjedniË-ku nominaciju. Tijekom borbe zaglasove Robert Kennedy je odnionekoliko vaænih politiËkih pobjeda ifigurirao kao najizgledniji kandidatDemokratske stranke za Bijelu kuÊu.

A tentat u losangeleskom hoteluDvadesetËetverogodiπnji libanon-

ski useljenik Sirhan Bishara Sirhan,roen 1944. godine u Jeruzalemu uobitelji palestinskih krπÊana, kao

dvanaestogodiπnjak preselio se obi-telji u SAD, gdje se nekoliko putaobraÊao iz jedne krπÊanske crkve udrugu. Sirhan je dugo vremena bionezadovoljan ameriËkom potporomIzraelu, a posebno ga je raæestilaKennedyjeva potpora Tel Avivu tije-kom ©estodnevnog rata 1967. godi-ne, koji je izbio toËno godinu danaprije atentata. Zbog te simbolike iËinjenice da je atentat bio motiviranpolitiËkim razlozima Ëije su niti vo-dile prema Bliskom istoku, neki suameriËki novinari bili skloni Sirha-nov atentat na Kennedyja, moædapretjerano, nazvati prvim aktom pa-lestinskog terorizma na ameriËkomtlu. No, Sirhanovi osobni dnevniciotkriveni nakon atentata otkrivajunjegovu viπegodiπnju opsesiju Ken-nedyjem, ali pokazuju i njegove psi-hiËke probleme.

Kennedyjeva politiËka kampanjakulminirala je 4. lipnja velikim sku-pom u Los Angelesu. Kasno nave-Ëer, Robert je zavrπio svoje obraÊa-nje pristalicama u dvorani hotelaAmbassador te nedugo nakon pono-Êi objavio svoju pobjedu na kalifor-nijskim izborima za nominaciju. Utrenutku dok je prolazio kroz hotel-sku kuhinju, atentator Sirhan mu jepriπao i s male udaljenosti, iz revol-vera kalibra .22, ispalio u njega trimetka, a jedan ga je pogodio u gla-vu. Ispaljen je i Ëetvrti metak, kojiga je promaπio, a nekoliko Kenne-

dyjevih suradnika uspjelo ga je brzosvladati i razoruæati.. Prema izjava-ma nekih svjedoka ubojstva, Sirhanje neposredno prije atentata viknuo:“Kennedy, kuËkin sine!“

UnatoË brzo pruæenoj medicinskojpomoÊi, Robert Kennedy umro je 26sati poslije, u bolnici Good Samari-tan. Osim njega, u atentatu je ozli-jeeno joπ pet osoba - sindikalistPaul Schrade, novinari William Wei-sel i Ira Goldstein te asistenti ukampanji, Elisabeth Evans i IrwinStroll, no svi su se poslije oporavili.Sirhan je u travnju 1969. osuen nasmrt, a kazna mu je 1972. godinebila preinaËena u doæivotni zatvor.Na suenju je izjavio da je ubioKennedyja s “dvadesetogodiπnjimpredumiπljajem“, iako je tvrdio dase samog Ëina ubojstva ne sjeÊa.

Robert je pokopan uz brata Johnana nacionalnom groblju Arlington.Audiozapisi atentata, koje je sluËaj-no snimio poljski novinar, a otkrive-ni su tek 2007. godine, dali su raz-loga posumnjati da Sirhan nije dje-lovao sam, πto je pak potaknulokontroverzije i priËu o teoriji urote,sliËnu onoj oko ubojstva njegovabrata. Iako je i treÊi brat klana Ken-nedyjevih, Edward, kao i njegov sinPatrick, danas aktivni politiËar uameriËkom javnom æivotu, Roberto-vim ubojstvom slomljen je najveÊidio politiËkog utjecaja koji je “di-nastija” Kennedy imala u ameriËkojpolitici.

11. travnja 2008. 25

D OS S IER

Neposredno nakon atentata u losangeleskom hotelu

Atentator Sirhan Sirhan bio je nezado-voljan ameriËkom potporom Izraelu

24,25 dossier strana.qxd 04/08/08 12:47 Page 25

26

U naravi svega manjeg jest da se oslanja na veÊe. UosjeÊaju “zajedno smo jaËi” leæi i temelj svakogudruæivanja te svjesnog sklapanja nekih ugovora iplanskog stupanja u veÊe ili manje saveze, πto je lakorazumjeti bilo da je rijeË o pojedincu ili o manjim iliveÊim zajednicama. To pokazuju i iskustva iz proπ-losti, kad su - po formuli “nas i R. trista milijuna!” -mali i iskompleksirani Ëak i svoj identitet gradili namoÊi tzv. velikih. Naravno, sasvim drukËije treba gle-dati na razne nesretne “anschlusse”, “aneksije” i “pri-sajedinjenja”, kojima se ljude i narode tretiralo kaoovce nagoneÊi ih i u torove gulaπkog “bratstva i jedin-stva”. I Isus za svoj savez s ljudima rabi sliku pastirai ovaca. Za sebe kaæe da je vrata ovcama i da Êe sespasiti samo oni koji kroz ta vrata uu, a svi ostali,koji su doπli prije Njega (ili se danas proglaπavajupastirima), obiËni su lopovi i razbojnici, koji preska-Ëu ogradu kako bi klali ovce. Svojim Ëvrstim jam-stvom - “Ja dooh da æivot imaju, u izobilju da gaimaju!” - svojim uËenicima i sljedbenicima Krist po-ruËuje da je On najjaËi jamac njihove slobode i naj-ËvrπÊi oslonac u kuπnjama, krizama i opasnostima. Otome na jedinstven naËin svjedoËi i cijela hrvatskateπka i slavna proπlost 14-stoljetne borbe “za krstËasni i slobodu zlatnu”, a nije drukËije bilo ni u ne-davnim povijesnim iskuπenjima. Tek kad se sve togleda “sub specie aeternitatis” (pod vidom vjeËnosti),pravo se razumije kako je naπ narod (zajedno s ne-kim drugima) doista dao nemjerljiv doprinos u borbiprotiv zla i tiranije. Zato i u buduÊnosti zajedno mo-æemo graditi svijet napretka i blagostanja za sve sa-mo ako se ne poremete naπi odnosi s Vertikalom i sa-vezniπtvo s Pastirom, koji su se dosad razvijali uzlaz-nom linijom. ZadaÊa je Kristova uËenika uvijek pru-æiti ruku prijateljstva svakom tko æeli suraivati, bezobzira na to hoÊe li ikada dobiti pohvalu i nagradu zanapredak u teπkim reformama i hoÊe li ga itko tapπa-ti zbog potpore i ohrabrenja drugima da prigrle re-forme i tako sebi otvore put prema “vjeËnim integra-cijama”. Takoer, Isus potpuno poπtuje naπu slobodui ne kaæe da je naπe spasenje “stvar leadershipa i netreba prebacivati odgovornost na graane”. BoæanskiPastir ne æeli o vjeËnom dobru svojih ovaca odluËiva-ti umjesto njih! ©toviπe, hrabri ih hod u novosti æivo-ta! Stoga je vrlo aktualna rijeË pape Ivana Pavla II. uprigodi posjeta rodnoj Poljskoj, joπ u doba totalitar-nog sustava: “Potrebno je imati hrabrosti hodati usmjeru u kojemu dosad nije nitko iπao. Naπe vrijemeod nas zahtijeva da se ne zatvorimo u krute granicesustava, nego da traæimo sve πto je potrebno za opÊedobro.” Zato onima koji “tek sada postaju ‘most’ iz-meu istoka i zapada” - znajuÊi da po mostu svi ga-ze u oba smjera - ostaje utjeha i ponos da je i KristMOST izmeu Neba i Zemlje! Jer krπÊani vjeruju dajedino Krist i oni koji idu njegovim putem, tj. Ëlanovinjegova “ovËinjaka”, mogu ljude dovesti do posve-maπnjeg procvata æivota za kojim sami Ëeznu i svegaπto im Bog æeli dati.

11. travnja 2008.

An elk o K AΔUNK O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËki triler (2008.)• trajanje: 90 minuta• redatelj: Pete Travis• distribucija: C ontinental film• glume: Dennis Q uaid (Thomas Barnes) , M atthew Fox

( K ent Tay lor) , W illiam H urt (predsjednik Ashton) , Sigourney W eaver (Rex Brooks) , Forest W hitaker ( H ow ard L ew is)

Thomas Barnes i K ent Tay lor agenti su tajne sluæbe na zadatku zaπtite pred-sjednika SAD-a Ashtona na samitu o globalnoj borbi protiv terorizma u Sala-manci. Odmah po dolasku u © panjolsku, na predsjednika je izvrπen atentat tenastaje totalni kaos. U guævi je i H ow ard L ew is, ameriËki turist koji je sluËaj-no snimio jedan od najvaænijih dogaaja u povijesti. Tu je i Rex , ameriËka pro-ducentica TV -vijesti koja izvjeπtava s konferencije. K ako pratimo istih 15 mi-nuta, prije i netom nakon pucnjave, iz kuta razliËitih pojedinaca, poËinje se ot-krivati zastraπujuÊa istina o pozadini atentata...Ako je neπto u svijetu filma siguran vodiË za gradnju napetosti, onda je topredstavljanje istog dogaaja iz razliËitih kutova. U ovom filmu iπlo se u kraj-nost: Ëak je osam razliËitih iskustava upotrijebljeno za slaganje puzzli odgo-netke tko je kriv i odakle prijeti terorizam. Naravno, rijeË je o tipiËno ameriË-kom uratku za πiroke mase. Nekoliko vrlo uglednih zvijezda osiguralo je filmuda, unatoË loπim kritikama, u neπto viπe od mjesec dana prikazivanja zaradiviπe od 120 milijuna dolara. Napeto svih 90 minuta, bez praznog hoda, te uzdosta jurnjave i izbezumljenih lica, ovo je film koji podsjeÊa na J ack Bauer se-riju 24, godinama emitiranu na TV ekranima. ToËka prednosti pokazuje namπto se dogaa kad stvari izmaknu kontroli i koliko je bljeπtavilo novinskih nas-lovnica Ëesto samo privid.

ToËka prednosti

Leon RIZMAUL

Pastir i kradljivci

FILMOT EKA

K ako je dolazak talijanskih snaga u Split 1941. godine vidjelaL ujza J anoviÊ-W agner, osnivaËica M edicinskog sestrinstva uH rvatskoj? K ako je proæivljavala teπka ratna iskuπenja? © tose promijenilo u njezinu æivotu nakon odlaska supruga lijeËni-ka u partizane? K ako se ta hrabra mlada æena s dvoje maledjece nosila s teπkoÊama svakodnevnog æivota u ratno dobana BraËu? K ako je (nesretno) zavrπio njezin æivot uoËi samoga kraja rata?“L ujzin dnevnik” svjedoËi o ljudskim sudbinama te o tome kako su se obiËniljudi nosili s izazovima II. svjetskog rata.Splitska autorica Snjeæana G rkoviÊ-J anoviÊ priredila je knjigu dnevniËkih za-pisa svoje majke, istaknute medicinske djelatnice u meuratnom razdoblju ijedne od organizatorica M edicinskog sestrinstva u H rvatskoj, L ujze J anoviÊ-W agner, roene u Z agrebu 1907. godine. Sestra L ujza se 1940. godine sa su-prugom dr. © pirom J anoviÊem preselila u Split. Ondje je doËekala II. svjetskirat i zapisivala, u obliku pisama mlaem bratu V latku i suprugu © piri, svojedoæivljaje ratnih dana. V eÊi dio rata provela je u Splitu i Sumartinu na BraËu,a potkraj rata preselila se u Z agreb. DnevniËki zapisi zavrπavaju uoËi BoæiÊa1944. godine, mjesec i pol dana prije njezine smrti. Umrla je u veljaËi 1945.PrireivaËica dnevnika dala je opπirne napomene ali i o autorici dnevnika, oosobama koje se spominju u zapisima. U prilogu knjige donose se i pisma H anna W agnera, L ujzina roaka, poljskogdiplomata, u hrvatskom prijevodu.

Mirela ME NG E S

Snjeæana GrkoviÊ-JanoviÊ: Lujzin dnevnik - dnevniËki zapisi Lujze JanoviÊ-Wagneriz Drugoga svjetskog rata, Srednja Europa, Zagreb, 2008.

26 strana 04/09/08 08:47 Page 26

11. travnja 2008.

VREMEPLOV

27

www.usafe.af.mil

11. travnja 1963. Havarija podmornice TresherPrva od ameriËkih podmornica s nu-klearnom bojnom glavom, Tresher,

porinuta je 1960. Bila je ponos ameriËke ratne mornarice,dugaËka 82 metra, a ime je dobila po nasrtljivom morskompsu ljudoæderu. Nova generacija nuklearnih podmornicapredviena je za kretanje na velikim dubinama, pod velikimoptereÊenjem i tlakom. Tresher je nakon porinuÊa postigaodotad nemoguÊe rezultate u dubini uranjanja i granicama iz-dræljivosti. Na jednom takvom ispitivanju, 10. travnja 1963.godine, 300 kilometara od istoËne ameriËke obale, Tresherje zaronio posljednji put. Istraga je pokazala da je podmor-nica potonula na dubini veÊoj od 2000 metara i eksplodiralaod pritiska. Poginulo je 129 ljudi - znanstvenika i Ëlanova po-sade - πto je do danas najveÊa tragedija neke podmornice nanuklearni pogon. Nakon nesreÊe, ameriËka je vojska uloæilagolema sredstva da sprijeËi sliËne dogaaje...

17. travnja 1944. Diplomatski skandal uoËi Dana DTijekom II. svjetskog rata, britanska vlada iznenadila je svo-je saveznike i predstavnike neutralnih dræava: 17. travnja1944. donijela je odluku o otvaranju i cenzuri diplomatske

poπte i zabranila veleposlanstvima slanje πifrira-nih poruka. Bio je to potez bez presedana u me-unarodnom pravu i praksi, pravi diplomatskiskandal, kakvog nije bilo joπ od BeËkog kongre-sa 1815., kada su prvi put ustanovljeni mnogi no-vi diplomatski obiËaji i pravila. Nikad nikome, pa ni u ratnodoba, nije padalo na pamet da dirne u njihovu nepovredivost.No, Britanci su imali velik i opravdan razlog za to krπenje me-unarodnog prava. U proljeÊe 1944. oËekivala se savezniËkainvazija na Francusku. NjemaËko zapovjedniπtvo predosjeÊa-lo je invaziju, ali nije znalo kada Êe se i gdje ona dogoditi. Sa-veznici su htjeli da tako i ostane do sudbonosnog Dana D. Ri-zik je bio prevelik da bi se poπtovala stara diplomatska pra-vila, pa ih je britanska vlada jednostavno ukinula. Radikalnemjere nisu se odnosile jedino na SAD, SSSR i britanske do-minione, osim Irske. U svom priopÊenju, Foreign Office je ob-javio da je odluka privremenog karaktera i da je poduzeta“radi Ëuvanja tajne buduÊih velikih ratnih operacija”. Diplo-matski skandal, dotad nepoznat u meunarodnome pravu,trajao je sve do trenutka kad se savezniËko vodstvo uvjerilou pun uspjeh iskrcavanja u Normandiji. Nekoliko tjedana pos-lije Dana D, diplomatska ograniËenja su ukinuta. NjemaËkaπpijunaæa, i zbog te mjere, nije uspjela otkriti ni dan ni mjes-to najveÊeg desanta u ratnoj povijesti!

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Bukureπt danas ima oko:A 800 000 stanovnikaB 2 milijuna stanovnikaC 3 milijuna stanovnika

2. Poznati nadimak Bukureπta je:A Rumunjski cvijetB Dunavska ruæaC Pariz Istoka

3. Bukureπtanska parlamentarnapalaËa uπla je u Knjigu rekorda kao:A najviπa zgrada BalkanaB najveÊa civilno-administrativna

zgrada svijetaC zgrada s najviπe cvjetnih

aranæmana na svijetu

4. Kroz rumunjsku metropolu teËe rijeka:A DambovitaB DunavC Tisa

5. Izbacite uljeza koji nije nogometni klubiz Bukureπta:A DinamoB RapidC Universitatea

Rje

πenj

e: 1

b;2c

;3b;

4a;5

c

Leon RIZMAUL