1. prezentacija uvodna mmf
Post on 14-Jul-2016
41 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
„Deregulacija nasuprot regulaciji“
dr Kemal Kozarić
Šta je finansijska deregulacija?
• Puno provođenje finansijske deregulacije podrazumijeva primjenu sljedećih šest mjera:– Ukidanje kontrole kredita;– Ukidanje limita kamatnih stopa na depozite;– Slobodan pristup bankarskom sektoru i finansijskim uslugama;– Autonomiju banaka;– Dominantno privatno vlasništvo banaka i finansijskih
organizacija;– Liberalizaciju međunarodnih tokova kapitala.
2
Represija vs. Deregulacija
• McKinnon i Shaw su uveli pojam “finansijske represije”. Bitna karakteristika finansijske represije jeste postojanje arbitra koji određuje:– Gdje će finansijska sredstva biti ulagana;– Ko će ih ulagati;– Po kojoj cijeni.
• Finansijska deregulacija ipak priznaje bitnu ulogu države i međunarodnih regulatornih institucija u određivanju standarda poslovanja u finansijskom sektoru i nadzoru nad njegovom primjenom.
• Razlog za prisustvo državne regulative i međunarodnih regulatornih institucija jeste činjenica da na finansijskim tržištima imamo značajnu asimetriju informacija.
3
Preduslovi provođenja finansijske deregulacije
• Uspostava finansijske deregulacije podrazumijeva sljedeće prioritete:– Makroekonomska stabilizacija;– Unapređenje sistema supervizije;– Liberalizacija sistema kapitalnih transakcija.
• Sekvence u procesu finansijske deregulacije su:
4
Sekvence u procesu finansijske deregulacije su:
Regulacija nacionalnih tržišta
Tržišni akteri nastoje izbjeći regulatorne mjere finansijskim inovacijama
Prihvatanje novih finansijskih proizvoda na tržištu i njihova internacionalizacija
Deregulacija i finansijske inovacije u više varijacija
Pretjerano izlaganje kreditnom riziku, tržišnom riziku i riziku likvidnosti
Uvođenje novih mjera regulacije
5
Izvor
: Lae
ven,
Luc
and
Fab
ian
Vale
ncia
, 200
8,
“Sys
tem
ic B
anki
ng C
rises
: A N
ew D
atab
ase”
Bankarske krize 2007-09
Krize su bile uglavnom u zemljama iz kojih potiču banke-majke
6
Krize između 2007-2009Blizu krize između 2007-2009Krize između 1970 and 2006
Prekogranično bankarstvo – model pod prijetnjom
7
Javni dug u eurozoni
8
Porast javnog duga u zemljama Balkana
Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija Crna Gora Srbija0
10
20
30
40
50
60
70
54.704
21.68618.576
23.654
29.709
64.805
36.662
32.406
50.122
60.698
2008. 2013.
Axis Title
u%
9Podaci o javnim dugovima zemalja Zapadnog Balkana preuzeti su sa web stranice Međunarodnog monetarnog fonda po zemljama (www.imf.org – „Country Info“)
Zemlja 2005 2007 2009 2010 2011 2012
Albanija -3,5 -3,5 -7,4 -4,2 -3,5 -3,5
Bosna i Hercegovina 2,2 -0,1 -5,9 -3,9 -3,1 -2,8
Hrvatska -2,8 -2,3 -4,2 -5,1 -5,2 -4,4
Makedonija 0,3 0,6 -2,7 -2,4 -2,5 -3,5
Crna Gora 2,1 6,4 -5,7 -4,9 -6,5 -5,1
Srbija 1,0 -1,9 -3,7 -3,7 -4,2 -6,7
PROSJEK 0,4 0,3 - 4,8 -4,0 -4,2 -4,3
Konsolidovani budžetski bilansi zemalja Zapadnog Balkana
10Izvor: EBRD, Transition Report 2009 i 2012. Procenti za 2011. godinu se vode pod “procjene” a za 2012. pod “projekcije”
U% BDP-a
Ukupna budžetska potrošnja u zemaljama Zapadnog Balkana
Zemlja 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Albanija 31,8% 33,4% 30,0% 28,5% 27,2% 27,4%*
Bosna i Hercegovina 49,3% 51,0% 50,8% 49,2%* 48,5%* 46,1%*
Hrvatska 40,5% 43,1% 43,3% 42,5% 42,2%* 42,4%*
Makedonija 33,4% 33,2% 32,0% 31,3% 32,8%* 32,1%*
Crna Gora 44,8% 45,9% 46,2% 45,2% 49,9%* 48,5%*
Srbija 31,8% 33,4% 30,0% 28,5% 27,2% 27,4%*
PROSJEK 49,3% 51,0% 50,8% 49,2% 48,5% 46,1%
11
U% BDP-a
Izvor: International Monetary Fund, World Economic Outlook Database, April 2013, podaci s oznakom * su procjene
Stopa nezaposlenosti u % u 2012.
TUR RUSALBSRB ROUBIH MNE HRV MDAPOL UKRMKD LVA BGR SVN CZELTU HUNSVK EST12
Pad ekonomske aktivnosti u zemljama partnerima
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 (pred.)
2013 (pred.)
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
EU (25 država) EU (15 država) Euro area (17 država) Njemačka
13
Pad kreditnog rasta
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012-20-10
01020304050607080
Albania BiH Bulgaria CroatiaMacedonia Romania Serbia Slovenia
14Izvor: Haver; IMF, IFS
Real
ni k
redi
tni r
ast
(pro
cena
t, y/
y)
Potencijalni rizici na putu razvoja
Vanjski riziciGlobalna ekonomska kriza, posebno ekonomsko usporavanje u zemljama koje su naši glavni trgovinski partneri – uticaj na izvoznike i direktna strana ulaganja
Rizici prelijevanja u bankarskom sektoru - 84% u stranom vlasništvu
Promjene u susjednim državama - ulazak Hrvatske u EU i uticaj na naš vanjskotrgovinski saldo (pozitivan i negativan)
1515
Unutrašnji riziciPolitička stabilnost - uticaj na percepciju potencijalnih investitora i na kreditni rejting
Brzina implementacije potrebnih strukturnih reformi
Velika ekspanzija javnih rashoda u prethodnim godinama ugrozila fiskalnu održivost
Budžetski deficit BiH mora biti pod kontrolom
Javni dug BiH treba pratiti
2011. 2012. 2013. 2014 Vrijednost
u milionima
EURPostotak, %
Vrijednost u
milionima EUR
Postotak, %Vrijednost
u milionima
EURPostotak, %
Vrijednost u
milionima EUR
Postotak, %
Banke 10.735 86,0 10.832 86,3 11.261 87,1 11.648 87,3Investicijski fondovi 392 3,1 366 2,9 305 2,4 262 2,0Lizing kuće 380 3,0 346 2,8 341 2,6 331 2,5Osiguravajuća i reosiguravajuća društva 423 3,4 415 3,3 396 3,1 402 3,0Mikrokreditne kompanije 552 4,4 600 4,8 630 4,9 694 5,3Ukupno 12.482 12.559 12.934 13.336
Struktura finansijskog sektora u BiH
• Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH
• Veliki udio bankarskog sektora, relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika
• Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika
1616
Bankarski sektor u BiH• “Bankocentričnost” finansijskog sektora :
– 87,0% od ukupne aktive finansijskog sektora (kraj II kvartala 2014).• Dominacija stranih bankarskih grupacija
– 95% ukupne aktive i 82% ukupnog dioničkog kapitala je koncentrisano u bankama u stranom vlasništvu
• Povećanje obima kredita od 2,9% na godišnjoj osnovi– ukupno kreditiranje povećano za blizu 238,3 miliona EUR (12.2013 - 12.2014),
ukupni nivo kreditiranja je 8.62 milijarde EUR, a očekivani kreditni rast u 2015. je između 5% i 6%
• Depoziti su uvećani za 618,14 miliona EUR– (ili 8,49%) poredeći sa istim periodom prethodne godine (12.2013 - 12.2014),
ukupni nivo depozita iznosi 7,9 milijardi EUR; očekivani rast depozita u 2015. je između 6% i 8%
• U 2014. došlo je do prvog slučaja propasti jedne komercijalne banke• Ukupna dobit bankarskog sektora u 2014. godini bila je oko 80 miliona EUR
17
Prednosti velikog stranog vlasništva u bankarskom sektoru
• Uvoz tehnologije, uslužne kulture i reputacije
• Uvezene metode supervizije
• Pristup sredstvima
• Kanal za ulaz sredstava
18
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 20100
20
40
60
80
100
Croatia Slovenia Albania BiH Bulgaria Macedonia
Montenegro Romania Serbia
Ulazak na tržišta je počeo kasnih 90-ih
19Izvor: EBRD Transition Reports
Asset share of foreign-owned banks(%)
Bankarstvo u regionu je bilo veoma profitabilno
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012-20-15-10-505
1015202530
Albania BiH Bulgaria Croatia MacedoniaRomania Serbia Slovenia
20Izvor: IMF, GFSR.
Povr
at n
a ka
pita
l (%
)
Nedostaci stranog vlasništva nad bankama
• Priliv kapitala stvorio rizike– Snažna ekspanzija potrošnje i cijena nekretnina– Krediti u stranim valutama– Deficiti platne bilance– Koliko toga je posljedica dešavanja u svijetu, a koliko samog
ponašanja u bankama-majkama?– Priča o konvergenciji je pregazila racionalno bankarstvo
• Lokalne vlasti nisu sposobne (kada nemaju manjak volje) da se nose s problemom
• Ovisnost o snazi banke-majke
21
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)?
• Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inostranih bankarskih grupacija i EU
• Procikličnost finansijske krize na druge segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije, društva za lizing, tržište kapitala i osiguravajuća društva
• Učinkovitost supervizije (prekogranična saradnja)• Korporativno upravljanje u bankama, s posebnim akcentom na
poboljšanje odnosa s klijentima• Izloženost u regionu – važnost home-host supervizijskog okvira
22
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)?
• Nakon pada nivoa štednje tokom krize, povratak povjerenja i povećanje štednje stanovništva (14% u 2010, 10% u 2011)
• Blagi porast kreditnih aktivnosti (oko 3% u 2010, oko 4% u 2011)
• Rezultati testova na stres (za sada bankarski sistem je dobro kapitalizovan i otporan na šokove)
• Finansijski i bankarski sektor pokazali zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu?
23
Post tranzicijska bankarska kriza
Izvor: Laeven, Luc and Fabian Valencia, 2008, “Systemic Banking Crises: A New Database”
1990 19961991 1992 1993 1994 1995 1997 1998
24
Bečka inicijativa je pomogla održanju aktivnosti banaka
25
The Vienna Initiative (VI)(Launched Jan. 09)
Joint IFI Initiative European Bank Coordination Initiative (EBCI)
EBRD, World Bank, EIB Country Meetings
B&HHungary
LatviaRomania
Serbia(Ukraine)
Private Sector Involvement
(PSI)
Full Forum Meetings
Working Groups(Public + private sector)
Local currency capital markets
Absorption of EU structural funds
Financial Assistance to strengthen banks in the region
Non-performing loans
Implementing Basel III
Vienna 2 inicijativa se razlikuje od Vienna 1 inicijative
• Rasprava o saradnji u superviziji
• Teža pitanja saradnje u rezoluciji problema
• Novi inicijativa MFI
• Prijedlog za prekogranične forume zemalja-domaćina
26
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100-20
-15
-10
-5
0
5
Izvor: EBRD; IMF, WEO
Real
na p
rom
jena
BDP
-a 2
008-
2009
Strano vlasništvo u bankarskom sektoru, 2008.(procenat ukupne aktive sektora)
Vlasništvo nad bankama nije razjasnilo ekonomsku kontrakciju
27
Porast NPL
28Podaci su iskazani u procentima. Izvor: ECFIN; Podaci za Republiku Hrvatsku su iz Worldbank database, podaci za Makedoniju su Q3, podaci za za Bosnu i Hercegovinu su podaci za 06.2013
2008 2009 2010 2011 2012 20130.0%
5.0%
10.0%
15.0%
20.0%
25.0%
3.0%4.5%
9.1%
12.0% 12.7%
14.9%
8.0%9.2%
11.5%
19.0% 18.6%
7.7%
11.1%12.4%
13.2%
7.2%
13.5%
21.0%
15.5%16.9%
6.7%
8.9% 9.0% 9.5%10.6%
4.7%
9.1%
12.6%
17.0%
21.7%
Bosnia and HerzegovinaSerbiaCroatiaMontenegroMacedoniaAlbania
Pritisak regulatora na banke-majke se povećava
• Stres testovi i privremeno povećanje kapitala iz EBA• Basel III i CRD4
– Potreba za pronalaženjem kvalitetnijeg kapitala– Potreba za smanjenjem rizika finansiranja
• Ad hoc mjere za zaštitu suverenog rejtinga• Poziv za redefinisanje poslovnih modela
29
Sloven
ia
Monten
egro BiH
Bulgari
a
Croatia
Serbi
a
Roman
ia
Albania
Macedo
nia
Hunga
ry
Lithu
ania
Latvia
Polan
d
Czech R
ep.
Slovak
ia-12
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
2012 Q22012 Q12011 Q42011 Q3Total
Konstantno smanjenje izloženosti u regionu
Izvor: BIS; and IMF staff calculations.
Kum
ulati
vna
prom
jena
bru
to p
olož
ajim
a ba
naka
koj
e izv
ješt
avaj
u BI
S-u,
201
1-12
(pos
to B
DP-a
)
30
Izazovi
• Vođenje monetarne politike postaje otežano• Prekogranična kooperacija supervizora će biti
neophodna• Domaća štednja mora biti mobilizirana• Lokalna tržišta kapitala se moraju razviti
31
Vođenje monetarne politike postaje otežano
• Hoće li banke pod pritiskom banki-majki biti aktivni sudionici u postupku transmisije?– Lokalno interbankarsko tržište je prestalo funkcionisati– Konsolidirana supervizija zahtjeva ponderisanje rizika
zemlje-domaćina• Može li se i treba li se proces “dolarizacije” obrnuti?• Mogućnost povratka “zlatnog standarda”
32
Kooperacija supervizora sada ima vitalni značaj
• Uticaj supervizora iz zemlje iz koje dolazi banka majka se povećava
• Bankarski sistemi su veoma koncentrisani• Pojavljuju se nove strukture unutar EU ili Eurozone• Vienna 2 Inicijativa se fokusira na ta pitanja
33
Za većinu bankarskih grupacija region nije toliko važan…
Izvor: Moody's Investors Service
Veće bankarske grupacije iz Eurozone sa rangiranim subsidijarima u istočnoj Evropi(aktiva rangiranih subsidijara u postotku ukupne aktive grupacije)
Raiffeis
enErs
te KBC
BCP
Bank o
f Cypr
us
Socie
te Gen
erale
UniCred
it
Commerz
bank
Lande
sbank ING
Intesa
Santa
nder
Rabob
ank
BNP
Credit A
gricol
eBPC
E0
5
10
15
20
25
30
35
34
Serbia
Bulga
ria
Slove
nia
Romani
a BiHCro
atia
Macedo
nia
Alban
iaPol
and
Hunga
ry
Czech
Rep.
Slova
kia0
2
4
6
8
10
12
14
16
...čak i u slučaju kada njihove subsidijarije imaju sistemski značaj na lokalnoj razini
35
Izvo
r: Ba
nksc
ope
Konc
entr
acija
u b
anka
rsko
m se
ktor
u
Broj banaka koje čine više od 80% aktive
Od čega: broj banaka u austrijskom i italijanskom vlasništvu
Slove
nia
CroatiaBiH
Serbia
Romania
Bulgaria
Macedonia
Albania
Hungary
Estonia
Latvi
a
Lithuania
Poland
Czech Rep.
Slova
kia-15
-10
-5
0
5
10
Foreign banks Domestic deposits
Total
Procenat finansiranja iz lokalnih izvora se povećava
36Izvor: BIS
Promjena u izvorima finansiranja banaka u 2011:Q3-2012:Q2(u odnosu na anulirani procenat BDP -a sa podešavanom kursnom razlikom)
Turke
y
Roman
iaCroa
tia
Bulgari
aSe
rbia
Albania
Macedo
nia BiHPo
land
Hunga
ryLat
via
Lithua
nia0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
FX forward market liquidity
Money market liquidity (up to 3 months)
Money market interest rate benchmark
Tržišta novca u JI Evropi zaostaju u razvoju za tržištima srednje Evrope…
Source: EBRD Transition Report 2010
Inde
ks ra
zvoj
a tr
žišta
mpv
ca
37
Turke
y
Bulgari
a
Roman
iaCroa
tia
Albania
Macedo
niaSe
rbia BiH
Polan
d
Hunga
ryLat
via
Lithua
nia0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11Secondary market liquidity
Secondary market development
Primary market development
…kao i tržišta obveznica
38
EBRD
-ev
inde
ks ra
zvije
nosti
tržiš
ta d
ioni
ca
Potreba za izgradnjom tržišta kapitala u lokalnoj valuti
• Oslanjanje na dugoročno bankarsko finansiranje je teško održivo
• Razvoj lokalnih tržišta kapitala je u zaostajanju• Važnost poboljšanja poslovne klime• Potreba za boljom pravnom zaštitom i kolateralima• Treba izgrađivati tržišnu infrastrukturu• Regionalna saradnja je od ključne važnosti• Mora se redefinisati uloga međunarodnih finansijskih
institucija
39
4040
Hvala na pažnji
top related