ekologija ekoloŠki pokreti

EKOLOKI POKRETI

EKOLOKI POKRETI

Jo u ranom 19.stoljeu pojavljuju se pokreti za zatitu prirode (ptica, parkova...). U drugoj polovici 20.stoljea zatita okoline posebice nakon Marshove knjige Man and nature, nastoji se ukazati na posljedice ind.razvitka.

Oba se slijevaju u jednu tendenciju s dvije karakteristike: konzervacija i prevencija. S konzervativnom i emancipatorsko socijalnom tendencijom nastaje i razmiljanje o zatiti civilizacije.

Eko pokreti imaju svoju neznanstvenu dimenziju (zatita prirode i okoline od najranijih poetaka), znanstveni karakter (s nastojanjima da znanost bude sve primjenjivija u oblasti zatite okoline) te politiku dimenziju (od '70ih, od graanskih inicijativa do formiranja politikih stranaka u Njemakoj).

Ekoloki pokret ili pokreti? Imaju zajednike ili srodne elemente koji ine jednu homogenu ideologiju, alternativni su, sami za sebe bez socijalne podrke ne mogu uspjeti.

U ekolokim pokretima nalaze se 2 terijski razliite i suprotne polazne teze: naturalizam (ovjek je samo jedna od vrsta koja stvara svoj svijet u ogranienoj prirodi pa se mora podvrgavati prirodnim zkonima, negova su kultura i napredak prirodno ogranieni) i antropocentrizam.

H.M. Enzenberger sredinja hipoteza ista kao Illichev kontraproduktivni ind.sistem: Industrijska drutva na Zemlji proizvode ekoloke suprotnosti koje u sagledivom vremenu mogu voditi njihovom vlastitom krahu.

Ekoloki pokreti tendiraju da postanu politiki, kae Brandt njemaki fundamentalni, francuski tako ustri i kratkog vijeka, engleski odiu fair playom, ameriki su pragmatiko instrumentalni...

Klaus Von Beyme daje tri obiljeja eko pokreta: antiparlamentarizam, nekonvencionalno antilegalistiko ponaanje i elja za promjenom drutva, a njihovi uspjesi ovise od njihova oblikovanja kao politike snage u konkretnom drutvu.

Njihov se nastanak vee uz promjene drutvenih vrijednosti i uz promjene u samoj strukturi drutva koja postaje sve kompleksnija i nehomogenija, a osim toga postoje i relevantni procesi koji utjeu na formiranje novih socijalnih pokreta: porast najamnih radnika, strukturne promjene na radnom mjestu intelektualni rad ispred fizikog, sloena podjela rada (strojevi, ljudi).

Primarno nastaju iz 2 izvora: mikronivo (inicijative graana) i makronivo (globalne diskusije o ravoju, granicama rasta...); meunivo nedostaje, ali se nadoknauje organizacijom to bi bio srednji lan, regionalni makrosavezi ekolokih grupa.

Od zemlje do zemlje se razlikuju po nastanku i znaenju:

Njemaka

Nastanak je vezan uz debate u parlamentu, a ima tri bitna aspekta:

1. antiatomski pokret se stvara 1957, a formira se u masovni kad je dobio podrku ljevice

2. ne bi se formirao da nije bilo politikih aktera na temama koje su zadirale u ekoloku problematiku

3. ne bi se formirali ni bez podrke drugih pokreta

Do kraja 19. st. je elitistiki, forimirali su i izbacivali karizmatske linosti koje su izraavale duh vremena (Thomas Mann, Webar), a danas su difuzni i masovni, usmereni su na praktike potrebe (grafiti, glasanja...).

Zeleni imaju 2 bitna elementa prvi je zahtjev za emancipacijom, autonomijom individue, a drugi je apokaliptika vizija svijeta napredak je dosegao svoj vrhunac.

Francuska

Uspjehe moe zahvaliti politikoj konstelaciji '70ih i graanskoj tradiciji. Javljaju se u obliku saveza (vuku porijeklo iz '50ih, iz ind.razvoja). Tako nastaje francuska federacija za zatitu prirode. Osim zatite prirode, javlja se i orjentacija na afirmaciju ruralnih vrijednosti i krajem '60ih antinuklearni program. Izraena je politika ekologija s tendencijom alternativne poljoprivrede, rekonstrukcije ljudskog urbaniteta (posebice na izborima '81). Danas je opao utjecaj alternativnih pokreta.

SAD

Nemaju jaa centralizirana vodstva, dolo je do politizacije prirode. 2 grupacije: starija (savezi za brigu i zatitu, nepolitini) i mlai (grupe zasnovane na malim lokalnim inicijativama). Ameriki pokret imao je fazu ekceleracije do 1967. prvi uspon '72. i s Reaganom umanjivanje postignutog.

Pokreti

Nisu apstraktni entiteti ve konkretni akteri, izraz su i rezultat soc. i kult. dezintegracije, moraju stalno u sebi i drutvu poticati promjene, imaju odreenu socijalnu snagu, iako zapoinju kao spontani, oni su svjesno voeni od najaktivnijih (npr. eko poeo spontano, zavrio kao pol.ekologija), u pravilu su usmjeravani od one grupe koja je u datom trenutku i drutvu u usponu, moe se uoiti socijalno i politiko djelovanje pokreta.

Feher i Helerova kau da su oni transfunkcionalni, javno djeluju, neformalni su i nepretenciozni za dominaciju, usmjereni samo na neke probleme, nekontinuirani su u postojanju, imaju fundamentalni znaaj za samoodreenje civilnog drutva.

Razvoj eko pokreta

U Njemakoj 3 faze: inicijativa graana, spontana, pa konsolidacija gdje je oita unutarnja svijest, na regionalnoj je razini te partijsko oblikovanje.

Lokalno internacionalno; spontano organizirano; male skupine masovnost; zatita prirode zatita drutva; grupe partije.

Mladi:

Optereenje iz kojeg slijedi:

Paternalistiki odnos drutva pobuna

Pragmatizam i racionalnost drutva povlaenje i rezignacija

Neizvjesna budunost pokuaji alternativa

Na formiranje teorijskih i ideolokih pozicija u e.p. pored stanja drutva i drutvenih promjena utjeu i aktivnosti u pokretu: pragmatika, formiranje programa i teorijski i ideoloki rad.

3 elementa ekoloke kritike:

1. alternativno ekoloka kritika ekonomije

2. kritika razvoja industrije i tehnike

3. kritika politikih struktura sistema

4 osnovna principa ekolokog programa: ekoloki, socijalni, nenasilni i bazno demokratski princip.

3 tipa aktivnosti:

1. pojedinani oblici nenasilnog otpora

2 podrka direktnim akcijama nenasilnog otpora

3. socijalna obrana

Oblici nenasilnih akcija:

Legalne (peticije, pisma protesta, leci, skupovi...)

Simbolike (osvjetavanje ljudi)

Odbijanje suradnje

Direktne akcije (zaposjedanje tvornice)

Civilna neposlunost.

EKOSISTEM

Pojam je prvi put upotrijebio britanski ekolog A.G. Tansley 1935. godine (on upotrebljava pojam biocenoza = ivotna zajednica biljnog, ivotinjiskog svijeta i biotopa).

To je dio bisfere sa ivim i neivim sastavom (jedinstvo biocenoze i biotopa).

Ekosistemi imaju svoju samostalnost izraenu preko trolanog hranidbenog lanca ili aktivnosti proizvoai, potroai i razgraivai.

Sastoje se iz neivih elemenata nekog ivotnog prostora (klima, voda, zrak, reljef, graevni materijali...) i ivih bia koja se tamo nalaze ivotne zajednice (biljke, ivotinje, ljudi, mikroorganizmi).

Osnovni elementi ekosistema su strukture (autotrofni organizmi, heterotrofni i abiotine pojave) i procesi (biogeni procesi, izmjena energije i sirovina).

Koncept ekosistema slui za klasifikaciju i tipizaciju koje su vane za strategiju i metode ouvanja, planiranje, spoznaje, istraivanja... U ekosistemu veze su multikauzalnog karaktera i postoje lanani utjecaji u sistemu i izmeu sistema.

Carl Amery istie pojam habitat ekoloki prostor.

Odum kae da ekosistem sadri abiotike komponente (anorganske elemente, organske veze, klimatske faktore) i biomasu (mikro i makrokonzumente i proizvoae)

2 modela koja opisuju vezu ovjeka s ekosistemom:

1. ovo kao heterotrofni organizam

2. samostalno i mislee bie koje kao takvo je uzronik neravnotee u prirodi, on i njegova zajednica i geoprostorne strukture).

ovo mijenja cijelu geosferu (koja se sastoji od lito, hidro, tropo, atmo i biosfere).

Problem termina ekosfera: ima dvojako znaenje: kao nedirnuta priroda i s primjenom na ljudsku zajednicu.

Amery: 2 scenarija: ili se industrijski lomi pred prirodnim sistemom (ostaje nam ekosistem mogunost preivljavanja) ili prirodni pred industrijskim (bed oba nam propadaju i ni vie, kraj.)

METABOLIZAM

Metabolizam = izmjena tvari u organizmu, kemijska i fizikalna prerada hrane koja omoguava normalno funkcioniranje organizma; cirkulacija materijala i energije na razini odnosa izmeu organizma i okolia te na razini cijelog drutva i okolia = socijalna dinamika razmjene materije.

ovjek uzima vie no to mu treba, prije unosa prerauje, stvara vikove koje razmjenjuje s drugim ljudima.

Uvijek su tri faze: 1. ulazna (dotok sirovina), 2. preradbeno potrona, 3. izlazna faza.

Za grad faza 1. je nevana, nema simbolikog znaenja, ono to se u gradu proizvede, samo se dijelom tamo troi, dok u ruralnom okoliu sve tri faze predstavljaju refleksivni proces (materijalan i oblikuje se svijest o njemu), a sve to se proizvede na selu se tamo i potroi. Trea faza je analogne prvoj samo to se zna vratit gradu u obliku zagaenja.

Aspekti razmjene materijala izmeu ovjeka i prirode: fiziki (stvarni) i drutveni (nastanak dr.odnosa, posredovanje . I p., oblici organizacije drutvene razmjene).

Ruralni metabolizam

U literaturi se spominju razni metabolizmi (industrijski, biosferni, metabolizam grada...). U jednom drutvo postoji nekoliko vrsta metabolizama.

RM = selo kao mjesto obitavanja, poljoprivreda kao djelatnost i proroda kao okruenje u kompleksnom odnosu, predstavljeju kompaktnu cjelinu, oni su samodovoljni, u njima se svi procesi zbivaju; sadri svijest o stvarnom odnosu ovjeka i prirode i mogunostima djelovanja na svoje okruenje.

Ruralni simbolizira Urbani simbolizira

Prirodni i obnovljivi resursi Proizvedeni resurs

Ideja ravnotee i kontrole, potovanje prirodnog ciklusa Ideja neravnitee / krize

Svijest o neraskidivoj vezi ovjeka i prirode Svijest o pravocrtnoj perspektivi / razvoju

Model humanoekoloke piramide: tvore ga 4 elementa: socijalna organizacija (ovisna varijabla na koju ostale 3 utjeu), stanovnitvo, okoli i tehnologija.

Promjene ruralnog naselja mogu se promatrati kao promjene unutar nekog naselja, u odnosu na neko drugo naselje, promjene seoskog okolia.

Smisao ruralnog metabolizma je opstanak.

S modernizacijom ruralnog kompleksa dolazi do radikalnih metabolikih promjena, nelikuju na industrijski metabolizam.

Bazalni metabolizam = input je biomasa, voda, zrak i minerali, sve se razgradi.

Proireni metabolizam = input su resursi koji igraju nikakvu ili malu ulogu u biosferinoj cirkulaciji (matali, fosilni izvori), to je kolonizacija koloniziranog, posljedica kulture koja se razvija neovisno od prirode i to je omoguilo ovjeku velik utjecaj na nju.

ovjek se polagano pretvara u parazita: sve vie uzima, a sve manje organskog vraa prirodi.

Ekoloki otisak stopala: standard odreuje povrinu koja nam treba po njemu smo svi prenapueni.

Prazni svijet postaje puni sve je 1 grad, globalno selo.

Trai se mogunost ekolokog industrijskog metabolizma da postane slian prirodnom metabolizmu.

Ruralni metabolizam i razvoj odnosi se na RM i socijalni razvoj.

Ruralno drutvo je slino prirodnom sustavu: nema krize otpada.

Moderno drutvo: sociosfera i biosfera tee promjeni i dobitku samo to sociosfera to eli bre, igrom aktera to postie, a biosfera igrom sluaja, dugotrajnim pricesom evolucije.

Svi tee dobrom ivotu kod ruralaca je to poimanje utemeljeno na obiajnom i saktalnom, na poimanju zajednice, a kod urbanaca je sakralnost sekularizirana, tei se ka individualnim aspiracijama.

ODRIVI RAZVOJ

- termin je formalno uveden u diskurs nakon UN komisije za okoli i razvoj, a posebno od konferencije UN u Rio de Janeiru 1992. (3 teme: OR, bioraznolikost i klimatske promjene)

- najea definicija: OR je takav razvoj koji zadovoljava potrebe sadanjosti bez rizika da budue generacije ne bi mogle zadovoljiti svoje vlastite potrebe

- dosadanje strategije za okoli su se razvijele iz pristupa posljedica ekonomskog rasta na okoli (i ni koristi su)

- iz perspektive OR treba se zapitati kakve su i kolike potrebe buduih generacija

- glavne referentne toke u politici ind.zemalja su modernizacija i OR

- EKOLOKA MODERNIZACIJA = ukupnost promjena modernog drutva s ciljem da se organizira tako da proizvodi i troi na prihvatljiv nain

- Namee se pitanje: moe li se ekoloka modernizacija realizirati u sklopu paradigme vremensko povijesnog pojma razvoja ili je nuno percipirati i prostorno vremensku dimenziju? Zato? Prema Wupertalskom Institutu, uzrok dosadanjih problema s prekomjerenom eksploatacijom je ekonomsko takmienje

- OR je vodei cilj samo zato to se moe dugorono ostvarivati; generacijsko mjerilo = naelan stav, a konkretno se stanje ne odreuje jednom ljudskom generacijom nego kao stupanj promjena zajednikog utjecaja ovjeka i tehnologije; na taj se nain moe obuhvatiti vie generacija (u predmodernom drutvu) dok se u modernom drutvu promjene zbivaju u gotovo svakog generaciji, a ubudue moda i vie od 100 promjena po generaciji

Kritika koncepta odrivog razvoja

- kritiziran kao nejasan pojam

- kao neoperabilan, ali moe biti visoko motivirajua vodilja jer je potakao vie diskusija i aktivnosti nego sve dosadanje razvojne strategije

- nije opeprihvatljiv ni realistian pojam, neki dre da je vie rije o politikoj sintagmi ili praznoj formuli jer ne rjeava interesne konflikte

- nije samo progresijski nego i regresijski u nekim segmentima (u prilog napretka, valja neti i rtvovati npr. Turizam izgradnja marina, iskoritavanje prirodnog prostora)

- O kakvoj je odrivosti rije? U umarstvu se regulira rast i sjea, u agrarnoj kulturi susreemo tradicionalni model odrivosti: jedna vrsta resursa i jedna fja odrivosti npr. uma). Danas imamo vie fja iskoritavanja: resursna, zatitarska (regulacija klime, sprijeavanje erozija, odranje bioraznolikosti) i deponijska

- 2 termina odrivosti (a oba oznaavaju uvjete za OR): JAKA I SLABA; u ovom kontekstu vaan termin je prirodni kapital i ovjekom proizveden kapital

- jaka: nezamjenjivost oba kapitala, doputena samo ograniena zamjena

- slaba: teza je da je mogue kulturnim zamijeniti prirodni kapital

- pri izradi strategija razvoja valja kombinirati oba stajalita

- OR kombinira 2 cilja: zatitu okolia i rast

- Paul Ekins: odrivost ukljuuje:

1. prevenciju destabilizacije okolia

2. zatita ekosustava i bioraznolikosti

3. panju na obnovljive i neobnovljive resurse (4 R)

4. traiti nove neobnovljive resurse dok iscrpljujemo postojee

5. emisije u zrak, vodu i na tlo

6. niska razina ugroavanja ivota

- RAST ekonomski, ekoloki i gospodarski

Zlatna pravila ekomenadmenta

- pretpostavka je da se ekosustavima moe upravljati kao gospodarskim i tehnolokim sustavima

1. pravilo supstitucije (troi neobnovljivo dok ga moe nadomjestiti)

2. pravilo smanjivanja (obnovljive ne preko granice njihove obnovljivosti)

3. pravilo asimilacije (emisije ne smiju prekoraiti optereenost ekosustava)

4. + pravilo odranja (ekosustav se treba odrati zdravim na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini)

Magini trokut

- prema definiciji S. Dangschata (odrivost znai tenja zatiti okolia, ekostabilnosti i socijalnoj pravednosti) Friedrich Hinterberger i Maria J. Welfens dodaju tri kljuna strateka cilja OR-a (nazivamo ih maginim trokutom)

1. zatita ekosfere

2. stabilan gospodarski razvoj (rast kvalitete ivljenja, visoka stopa zaposlenosti, stabiliziranje razine ciljeva, izvangospodarska ravnotea)

3. pravedna raspodjela ivotnih ansi (izmeu pojedinca i drutva, Sjevera i Juga, Istoka i Zapada i izmeu generacija)

- niti 1 od ciljeva nema prednost pred nekim drugim svi zajedno moraju tvoriti ideju odrivosti; odrivost svake dimenzije ovisna je o odrivosti ostalih dvije s kojim je u komunikaciji

- svaki je ovo usmjeren na ostvarivanje dobrog ivota, a to je pojam ovisan o vremenu, prostoru i drutvu, pa i unutar samog drutva

RURALNI RAZVOJ I MODERNIZACIJA

- antropizacija okolia = posljedica ljudskog djelovanja na prirodu, posebice poslije ovladavanja vatrom

- ekoloki duh svaka kultura ima svoju povijest i svoj kulturni identitet, a e.duh je dio identiteta (=obrasci praktinog, materijalnog i spiritualnog odnosa prema zemlji)

- u etnolokim istraivanjima hrvatskog sela govori se o tri kulture: materijalnoj (runi rad, tehnologija), duhovnoj (folklor) i socijalnoj (odnosi i ivoti seljaka, pravne i drutvene uredbe)

- koer neisto jelo

- 3 naj inovacijeu poljoprivredi: tropoljni sistav (zbog slabe gnojidbe zemljita se putalo zemlju da se odmara, a istovremeno se nije moglo obraivati velike povrine), metalni plug i upotreba konjske snage

- s tropoljnim sustavom poinje oblikovanje prirodnog kulturnog krajolika, a s industrijskom revoluciojom umjetni kulturni krajolik

- Biblija: 6+1dan, zemlja se odmarat treba svake sedme godine

- Seljaka ekonomija je polivalentne i to zbog toga to ne proizvodi vikove, proizvodi za sebe i za stoku, znaajnu ulogu igra tradicija, ravnomjerno se rasporeuju poslovi tijekom godine i upotrebljava se sva radna snaga u obitelji

- Tradicijom je uspostavljena moralna obaveza prema prirodi

- Selekcija: seljo bira naj klasove, ima bika rasplodnog, posadi boinu penicu pa vidi jel valja

- 3 groblja ima za ljude, mrcinite i ubrite (kuno smetlite)

- temeljni princip odravanja zdravlja prevencija, potovanje bioritma, ograniena i raznovrsna prehrana (doktor, travari, prirodni lijekovi, amanizam; po narodnim vjerovanjima urok, sotona, sudbina, zloduh = uzronik bolesti)

- ekoloka ekonomija kao sinonimi se shvaaju seljaka, industrijska i ekoloka ekonomija (poljoprivreda); ona je dio diskursa o OR, to je novi pristup u proizvodnji hrane

- praktini poticaji: zdravstveni, ekonomski (bolje cijene), ekoloki, socijalni (povratak u poljoprivredu, nova radna mjesta), kriza agrarne politike, strateke odrednice razvoja (agenda 21 govori o odrivoj poljoprivredi)

- teoretski poticaji: dolo je do krize razvoja i koncepcije razvoja, upozorava se na granice izdrljivosti, ekoloki ruksak, otisak stopala...

- ekololoka ekonomija za njeno promicanje odgovoran Aldo Leopold, brka se sa zdravom hranom, ekolokom, ekolokim proizvodima... to je proizvodnja u kojoj se ne upotrebljavaju kemijska zatitna sredstva ili kemijski dodaci (umjetna gnojiva), ni GMO, antibiotici u prehrani stoke...

- ciljevi ekoloke ekonomije: smanjuje se ruksak i otisak, odrava se plodnost tla, smanjuje se zagaivanje (svi oblici) i utroak fosilnih goriva, stoarstvo se usmjerava prema prirodnim uvjetima uzgoja stoke, potiu se dodatne djelatnosti (turizam, trgovine, kune radinosti...)

- jo uvijek je malo poljoprivrednih povrina zastupljeno ekolokom poljoprivreom, no s obzirom da smo na poetku, moda i nije tako malo

- seljaka ekonomija : u osnovi ekoloka, seljakov rad je usmjeren na odrivost, ekstenzivna je i nisko akumulativna, obiteljsko gospodarstvo, cjelovita je (zemlja, stoka, zgrade, ukuani...= materijalna i socijalna sigurnost); autopotetiki sustav = zatvoren, sposoban za samoregulaciju i samoreprodukciju; kopoetian ovisan o suncu i drugim biima

- industrijska poljoprivreda: nova proizvodna paradigma, nastala kao sustav tehnoloko kemijskih inovaija s ciljem to vee proizvodnje u to kraim ciklusima; vie proizvoda, strojevi, kemijska zatita bilja, velike povrine, monokultura... centralno upravljanje, standardizacija proizvodnje, koncentracija, vie nije prihvatljiva, ali jo uvijek nenadomjestiva!

- Homogenizacija kulture McDonaldizacija (smisao kontrola), CocaColonizacija, Levi's... vode k homogemizaciji kulture; dolaze veliki Metro, Getro... prehrana je povezana s estetikom tijela, s idealom ljepote... estetiziraju se pakovanja i proizvodi

- Ekoloke zamke: u njih mogu upasti i razvijeni (ruksak) i nerazvijeni (deponij)

- GM poljoprivreda genetski modificirani organizmi u poljoprivredi, 3 faze introdukcija, kolonizacija, naturalizacija, to je nastavak ovjekove znanstveno tehnoloke avanture, ukljuuje globalni menadment

PITANJA S ISPITA

1. definicije socijalne ekologije - biolog i ikaka kola.

2. antropocentrizam Descartes, Toma Akvinski

3. ekoloki pokreti

4. etos i konsenzus, Kung (nema svjetskog mira bez mira meu religijama)

5. kontradikcija u Bibliji jel nam Zemlja slui ili njoj sluimo?

6. ekoloka valencija i potencija

7. metabolizam

8. napredak i opstanak

9. duboka ekologija, intrinzinost

10. kritika ekofeminizma

11. okolina, okoli, ekosistem

12. prirodni i drutveni sistemi

magicni trokut

konferenciju u Riu i Agendu 21 (vidi google)...

to je soc. ekologija, to je entropija, to je ekoloki otisak stopala, to je odivi razvoj, konferencija u riju, parkova piramida, to je svjetski etos, konsenzus kod kunga,