enterprise europeniz zembo i biljana milina prezentirati hr-vatska jela i hrvatska vina koja idu uz...

infoenterprise europe

Broj 51, 14. studenoga 2011.

Budi uzor 2011. Tera Tehnopolis je u suradnji s Hrvat-skom udrugom inovatora-poduzetni-ka organizirala sedmu međunarodnu izložbu inovacija, prototipova i po-slovnih planova Budi uzor 2011. na-mijenjenu inovatorima i nositeljima poslovnih ideja koji žele ispitati tržiš-nu vrijednost svoje inovacije i zapo-četi poslovanje. Izložba je održana u okviru međunarodnog salona inova-

cija Inova na Za-grebačkom ve-lesajmu. Na skupu su u okviru Eu-ropske podu-

zetničke mreže održani bilate-

ralni poslov-ni susre-ti u području

unaprjeđenja ekoloških per-f o r m a n -si - GREEN s

naglaskom na sektorima pre-hrambene indu-

strije, proizvod-nje građevinskog materijala, obnov-

ljivih izvora energi-je i IT-ja.

Prvi put na ruskom tržištuU organizaciji Hrvatske gospodarske komore prvi put će se na Ruskom saj-mu vina koji se od 17 do 19. studenog održava u Moskvi predstaviti vinari iz svih hrvatskih krajeva.

Za nastup na hrvatskom štandu, jednom od većih štandova na sajmu, prijavljena su 33 hrvatska proizvođača vina iz unu-trašnjosti i priobalja.

Slavoniju će u Moskvi predstavljati Fera-vino, Krauthaker, Kutjevo, Obrt Bartolo-vić, Zdjelarević, Kalazić-Kronos te vinari-ja Galić, a Istru Kozlović vina, Kabola, PZ Vrbnik, Obrt Matić te vinarija Roxanich. Dalmatinska vina predstavit će Saints Hi-lls, Korta Katarina te Obrt Kunajs, dok će udruga Moslavačke vinske ceste predsta-viti nekoliko malih vinarija - Mikša, Trde-nić, Marinčić, Jaram, Miklaužić, Kašner i G. Šeparović.

Svoja vina će predstaviti i Enjingi, Zlatan otok, Antunović, Jakob, Skaramuča, Badel 1862, Lagradi i Agrokor vina. Tijekom saj-ma održat će se Croatia Gourmet Festival na kojem će poznati hrvatski kuhari De-niz Zembo i Biljana Milina prezentirati hr-

vatska jela i hrvatska vina koja idu uz ta jela. Ovo je prvi naš zajednički nastup na velikom ruskom tržištu, kaže pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu, pre-hrambenu industriju i šumarstvo Hrvat-ske gospodarske komore Rajko Ružička.

“Vjerujem da ćemo olakšati hrvatskim vi-narima izlazak na rusko tržište, a našim ru-skim prijateljima koji našu zemlju već ot-krivaju kao turisti omogućiti i da na svom stolu imaju kvalitetna hrvatska vina”, do-daje Ružička.

Hrvatska gospodarska komora prvi put organizira nastup vinara iz svih hrvatskih regija na ruskom sajmu vina

Hrvatski vinari u Moskvi

Lada Stipić – Niseteo

Mario Draghi, nasljednik Jean Clau-dea Tricheta na vrućoj poziciji pred-sjednika Središnje europske banke (ECB), počeo je posao iznenađenjem - ECB je objavio snižavanje osnovne kamatne stope za četvrtinu postot-ka vrativši je na 1,25 posto kako bi se time dalo nešto dodatnog prostora oporavku gospodarstava, pogotovo u svjetlu revidirane prognoze da bi se do kraja godine mogla lako dogoditi blaga recesija.

ECB je, odlučujući se za nižu kamatnu stopu, u vidu imao “materijalizaciju nekih rizika” zbog kojih su sve prognoze korigi-rane do mjere da će usporen rast znači-ti i recesiju do kraja godine, da će iduća godina proći bez velikih uzleta i po sve-mu nalikovati ovoj te da će pritisak cije-na, troškova poslovanja i plaća biti umje-ren. Inflacija će se sniziti ispod dva posto dogodine – cijelo ovo stabilizirano okru-ženje moralo bi, skupa s ostalim mjera-ma, voditi održivom oporavku i rastu u srednjoročju, računa Draghi. Odluka ECB-a dio je seta odluka, novih i skorih, o mjerama jačanja gospodarstava – ovo je tema kojom se bavio summit G20 u Ca-nnesu na globalnoj razini, koja je već do-sta dugo na dnevnom redu europskih institucija te će, kao takva, predstavlja-ti središnju točku aktivnosti na summitu EU-a u prosincu.

Politika kontinuitetaPrva je službena Talijanova pressica od-govorila i na neke dvojbe kakav će Dra-ghi biti predsjednik – za start, evidentno je da se radi o kontinuitetu, da će se ECB prilagođavati okolnostima i situacijama ne izlazeći iz okvira poslovanja definira-nih Sporazumom EU-a. Draghi je tako, suho i zdravorazumski, poručio da je na vladama eurozone briga o oporavku na-cionalnih ekonomija i obveza pridržava-nja pravila igre koja su sami usvojili. Pre-poruke su jednostavne, vrijede za sve, ali ih je prilično teško ostvariti kad su iz-bori blizu, ljudi na ulicama i stotine dru-gih interesa utječe na poteze vladaju-ćih koalicija. Za predsjednika ECB-a dva

su osnovna zakona opstanka eurozone: konsolidacija javnih financija i potom re-strukturiranje gospodarstava. Draghi se zalaže za reformu tržišta rada, strukturne reforme, privatizaciju (gdje je to mogu-će) dijela javnih usluga i, naravno, strik-tno pridržavanje svega onoga što je usvojio summit eurozone.

Rast integracijeECB-ov čelnik se, potvrđujući politiku kontinuiteta bez nekih iskakanja iz sti-la rada koji je ustanovio Jean Claude Tri-chet, dao do znanja da je najkorisnije što se tek treba učiniti u eurozoni podizanje razine integriranja. To je nešto što je ne-izbježno, jedino ga političari trebaju pri-hvatiti, artikulirati i potom prodati svojoj bazi. Sve akcije, reakcije i skandali kadri zaljuljati burze za povelik broj postotaka, sva ova tektonika su zapravo pripreme za novu fazu evolucije monetarne uni-je, za primjerenije, tješnje povezivanje koje će nadići dijeljenje iste novčanice. Sada su na redu iste vrijednosti i jedna-ko ponašanje koje neće tolerirati nacio-nalne ili regionalne specijalitete olakog

zaduživanja, šeprtljanja s porezima ili nezainteresiranosti vlasti za potrebne reforme. Draghi je spomenuo “neflek-sibilnost nacionalnih vlada” u punom po-štovanju pravila koja su usvojile. U tom kontekstu ECB je spreman, ne na svo-ju ruku nego u koordinaciji s MMF-om, poduzeti “bilo kakve dodatne mjere”, ali tek u trenutku kada “postanu nužne”. Sto-ga su s točke gledišta ECB-a (i njegove glavne dvorane za sastanke na samom vrhu ECB-ovog nebodera uz frankfurt-sku Kaiserstrasse) potrebne hitna fiskal-na konsolidacija i strukturne reforme, što će “pripomoći eurozoni osnažiti kompe-titivnost, povećati fleksibilnost ekonomi-ja i povisiti dugoročni potencijal za rast”.

Rođenjem Talijan, na poslu kao NijemacDo cilja se stiže svim vrstama nepopu-larnih mjera, počevši od reforme tržišta rada s unošenjem fleksibilnosti u zakone. Ili, prevedeno u realnost, radit će se više i dulje, uz manje beneficija na koje su rad-nici u Europi navikli u zlatnim godinama gospodarskog rasta.

Mario Draghi zavrijedio je ne jednom nadimak Super Mario. Prvi mu je put pripao nakon rukovođenja ulaska po-slovično kaotične Italije u eurozonu. U devedesetima se dokazao kao posto-jana brana bujanju talijanskog javnog duga i inflacije. Za novog predsjednika ECB-a brzo je dobio privolu svih člani-ca, bilo je nešto zakulisne trgovine gdje je Berlusconi preveslao Sarkozyja jer na mjesto Draghijeva nasljednika u središ-noj banci nije doveo obećanog čovjeka, što je bio dio aranžmana. Predsjednik kontinuiteta opisuje se kao kejnezija-nac, ali na način MIT-a gdje je dokto-rirao i proveo dio karijere. Snažan je u “izboksavanju” konsenzusa. Jednogla-sno je prihvaćena prva mjera obilježe-na njegovim predsjedničkim zvoncem - odluka o sniženju kamatne stope. Dra-ghijev je pristup poslu očarao Nijem-ce - nakon što mu je apriorno spočita-vao talijansku ljubav prema špagetima, umaku od rajčica i inflaciji kao bitnoj nacionalnoj oznaci, Bild se brzo predo-mislio konstatirajući da je “novi gazda ECB-a baš Nijemac”.

PrOMJENE Na čElU ECB-a

SuPeR MaRio u kontroli euraNovi predsjednik Europske središnje banke najavio je nastavak politike kontinuiteta. Uspio je kaotičnu Italiju uvesti u eurozonu i spriječiti bujanje njenog javnog duga i inflacije pa je dobio nadimak po junaku iz videoigrica

José Manuel Barroso i Mario Draghi

enterprise europe

3www.een.hr 14. studenoga 2011.

2

U Sedmom okvirnom programu (FP7) Europske unije koji financira istraži-vanje i tehnološki razvoj istraživači-ma je vrlo zanimljiv program Regpot, namijenjen osnaživanju istraživačkih kapaciteta vrlo perspektivnih istraži-vačkih institucija aktivnostima koje zadaje Europska komisija. Do sada je ugovoreno osam takvih projekata koje sufinancira Europska komisija, u vrijednosti 7,4 milijuna eura.

Jedna od uspješnih priča o Regpotu do-gađa se i u Hrvatskoj na Medicinskom fa-kultetu u Rijeci. Projekt TransMedRi (pu-nog naziva Upgrading the capacities for research in translational medicine at the Faculty of Medicine University of Rijeka) u sklopu EU-FP7 programa Research Ca-

pacities-Regpot-2010-5 jest projekt Medi-cinskog fakulteta u Rijeci, kojim se jača-ju znanstveni kapaciteti za translacijska medicinska istraživanja, posebice u po-dručjima infektivnih bolesti i tumora. Projekt će se ostvariti uskom suradnjom više prepoznatljivih kliničkih i pretklinič-kih znanstvenih grupa, dovođenjem pe-tero iskusnih istraživača iz inozemstva, formiranjem novih laboratorija i bioban-ke tumora, edukacijom mladih istraži-vača u inozemnim laboratorijima, orga-nizacijom kraćih tečajeva te nabavom odgovarajuće osnovne opreme.

U prijenosu specifičnih znanja i tehno-logija u projektu sudjeluje više od 20 istraživača i njihovih grupa iz europskih i američkih partnerskih institucija. Pred-

viđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, a koordinator projekta je Bojan Polić, pro-dekan za znanstvenoistraživački rad i doktorske studije na Medicinskom fakul-tetu u Rijeci.

TransMedRi je strukturiran u sedam cje-lina (radnih paketa): Upravljanje i ad-ministracija (WP1), Jačanje kapaciteta u istraživanju raka (WP2), Kongenital-ne infekcije – poticanje kliničkih studija i patogeneza (WP3), Jačanje istraživač-kih kapaciteta u kliničkoj mikrobiologiji (WP4), Animalni modeli u translacijskoj medicini (WP5), Zajednički istraživački servisi (WP6) i Diseminacijske aktivno-sti (WP7). Projekt TransMedRi pokrenut je u sklopu istoimene inicijative Uprave Medicinskog fakulteta radi jačanja su-

radnje i postizanja sinergije između pre-poznatljivih temeljnih i kliničkih istraži-vačkih grupa te stvaranja preduvjeta za ubrzan razvoj institucije i njeno bolje pozicioniranje u okruženju. Pozitivno ga je ocijenila i odlučila financirati Komisija EU-a, i to iznosom od gotovo 1,9 miliju-na eura, a realizacija je počela u srpnju prošle godine. Njegovo značenje za Me-dicinski fakultet u Rijeci nadilazi nomi-nalnu vrijednost projekta jer predstavlja prvu pravu jezgru okupljanja i suradnje znanstvenika u različitim područjima bi-omedicine na Fakultetu nakon pionir-skog pothvata transplantacije bubrega u bivšoj državi (1971. godine) te stvara osnovu za ubrzan razvoj i bolju prepo-znatljivost institucije u idućem razdo-blju. (K.S.)

TRANSMEDRi

Projekt za iskorak medicine u EuropuEU preko programa Regpot koji financira jačanje istraživačkih kapaciteta perspektivnih istraživačkih institucija financira projekt TransMedRi riječkog Medicinskog fakulteta

manuFuture 2011U Wroclawu u Poljskoj odr-žana je konfe-rencija Manu-Future 2011

u okviru projekta M-Future 2011. Kon-ferenciju financiranu iz EU programa FP7 organizirali su Tehnološko sveučili-šte u Wroclawu, inovacijski i znanstveni park Donje Šleske, tamošnja Trgovinska komora i Ured vojvodstva Donje Šle-ske. Na konferenciji se govorilo o tome

kako osigurati suradnju u svjetskoj proi-zvodnji visoke dodane vrijednosti izme-đu zemalja članica EU-a i država Sred-nje i istočne Europe, kao i unutar samog EU-a (između starih i novih zemalja čla-nica). Program Konferencije uključivao je pet plenarnih sesija - implementaci-ja programa ManuFuture Strategic Re-search, Svjetska proizvodnja visoke do-dane vrijednosti, Suradnja i partnerstvo država članica EU-a s državama koje nisu članice EU-a, te državama s teri-torija Balkana, kao i EECA regijom i Tur-skom.

Suradnja u korištenju strukturnih fondova

U Budimpešti je održana konfe-rencija o institu-cionalnoj surad-nji u planiranju i uvođenju struk-turnih fondo-

va u sadašnjem i budućem financijskom razdoblju pod nazivom Godišnja konfe-rencija operativnih programa na temu kon-kurentnosti. Konferenciju je organizirao Mađarski centar za gospodarski razvoj

MAG u suradnji s Poljskom agencijom za razvoj poduzeća. Glavna tema konferen-cije bila je buduće programsko razdoblje: Strukturni fondovi nakon 2013., uspo-stavljanje odnosa s korisnicima i pobolj-šavanje usluga provedbenih agencija, uloga istraživanja i razvoja u programima konkurentnosti, te učinkovitost financij-skih instrumenata: iskustva i planovi za buduće razdoblje. Na konferenciji su su-djelovali predstavnici ministarstava i pro-vedbenih agencija iz Mađarske, Poljske, Slovačke, Češke, Bugarske, Rumunjske, Srbije, Latvije, Njemačke i Hrvatske.

ViJeSTi

enterprise europe

Krešimir Sočković

Hrvatska razmjena robe i usluga s Nizozemskom je dobra, i posljed-njih godina bilježi rast. U prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska je izve-zla robe vrijedne 84 milijuna eura, dok je u isto vrijeme uvezeno robe za 325 milijuna eura. Deficit je i da-lje vrlo velik, no ublažava ga činjeni-ca da mnogi Nizozemci koriste naše usluge, bilo da je riječ o prijevoznič-kim uslugama ili turističkim posjeti-ma. U posljednjih pet godina izvoz Hrvatske je udvostručen, a uvoz je porastao za manje od 10 posto, tako da je deficit čak smanjen za dvade-setak posto.

Hrvatska najveći dio svog izvoza ostva-ruje u antibioticima, obući, transforma-torima i brodovima, a uvozimo lijekove, cigarete, svinjsko i goveđe meso i biljke.Nizozemska je drugi največi ulagač u Hr-vatsku u prošloj godini, a nizozemski tu-risti su sedmi po broju na hrvatskoj obali, no Nizozemska je tek 13. zemlja partner po obujmu robne razmjene.

Postoji prostor da rastProstora za rast suradnje Hrvatske i Nizo-zemske ima i potrebno ga je samo isko-ristiti, rekla je veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj Stella Ronner Grubačić na seminaru Kako poslovati s Nizozemskom, koju su organizirali Hr-vatska gospodarska komora, Veleposlan-stvo Kraljevine Nizozemske i Europska poduzetnička mreža.

”Upravo sada je vrijeme kada treba biti inovativan, kreativan i ostvariti održiv posao. Niz je hrvatskih tvrtki koje to već rade i nema razloga da se njihov broj ne poveća”, dodala je. Nizozemska nam može biti uzor posebice po ostvarivanju pozitivne trgovinske bilance sa svijetom, rekla je potpredsjednica Hrvatske gos-

podarske komore Vesna Trnokop Tanta.”Pozitivni primjeri mogu biti poticaj za sve nas, a upravo to je Nizozemska”, ista-knula je. Potencijali hrvatskih tvrtki na tom tržištu postoje u gospodarskim sektorima u kojima Nizozemci bilježe

najveći uvoz. To su strojevi i transportna oprema, nafta i naftni derivati, medicin-ski i farmaceutski proizvodi, telekomu-nikacijska oprema, kemijski proizvo-di, voće i povrće, dijelovi i oprema za strojeve, plin, metalni otpad i plastič-ne mase. Hrvatskim izvoznicima sva-kako može biti interesantno koristi-ti infrastrukturu ove zemlje za izvoz, jer je amsterdamska zračna luka jedna od najvećih na svijetu, a nizozemske mor-ske luke su izvrsno povezane sa svim krajevima svijeta.

Iskoristiti svaku prilikuTe potencijale neki su već i iskoristi-li. Tvrtka Šulog, proizvođači egzotič-nog voća i povrća, počela je poslovati s nizozemskim partnerima prije osam godina, kaže njen direktor Ivan Šulog.

”Početak suradnje dogodio se nakon našeg nastupa na sajmu u Parizu. Imali smo proizvod u Hrvatskoj za koji tržište nije postojalo unatoč našem ulaganju i entuzijazmu. Na sajmu smo obavili sto-tinjak razgovora, no samo su nas dvi-je tvrtke shvatile donekle i dale nam malu priliku koju smo mi uz puno pri-tisaka iskoristili. Raditi s Nizozemcima, i uopće na sjeveru Europe, lako je ako si pošten, poštuješ dogovore i isporuču-ješ obećano. Ako ste vi korektni, i oni su takvi prema vama. Neće vas zamije-niti s nekim drugim dobavljačem dok god zadovoljavate kriterije. Komunika-cija je vrlo jednostavna i uglavnom se odvija elektronskom poštom. Kada jed-nom uđete u sistem, to funkcionira kao autobus - po voznom redu”, zaključu-je Šulog.

IZVOZ UVOZ UKUPNO SALDO

2005. 63 300 363 -237

2006. 71 290 361 -219

2007. 92 322 414 -230

2008. 122 362 484 -240

2009. 100 305 405 -205

2010. 128 325 453 -197

I–VIII 2011. 84 182 266 -98

u mil EURRobna razmjena Hrvatske i Nizozemske

KAKo PoSloVATI S NIzozEmSKom

Neiskorišten potencijalHrvatska ima dobru gospodarsku suradnju s Nizozemskom, no postoji puno prostora za rast. Hrvatske tvrtke imaju što ponuditi nizozemskom tržištu, a preko njega mogu ponuditi svoju robu i cijelom svijetu

Poslovna vrata NizozemskeGateway Holland je prije dvije godine osnovala nizozemska vlada kako bi poduzetnicima u potrazi partnera, posla ili investicija omogućila lakši pristup toj zemlji, kaže njegova izvršna direktorica mi-caela dos Ramos. “Do osnutka ove institucije došlo je jer smo željeli pružiti bolju uslugu poduzet-nicima - omogućiti da na jednom mjestu mogu doći do razgranate mreže kontakata i obaviti sve potrebno za ulazak u poslovanje u Nizozemskoj. Tu mogu dobiti sve informacije i kontakte svih javnih službi i privatnih poduzetnika koji im mogu pomoći u uspostavljanju poslovnih odnosa ili trgovini”, ističe micaela dos Ramos. Klijenti Gatewaya su mali i veliki poduzetnici iz cijelog svi-jeta koji traže kupce za svoje proizvode, partnere preko kojih mogu doći do nove tehnologi-je ili s njima surađivati u proizvodnji. Surađuju i s veleposlanstvima preko kojih poslovni lju-di ispituju mogućnosti za poslovanje na tržištu Nizozemske ili poslovanje preko nizozemske infrastrukture. To je dijelom i dvosmjerna ulica jer se usluge daju i onima koji traže investi-tore u Nizozemskoj. “zanimanje nizozemskih poduzetnika za područje Europe kojem pripa-da Hrvatska je veliko. Nizozemska je platforma za trgovanje diljem Europe, a Hrvatska mje-sto dobro povezano s regijom. Isto tako postoji veliki interes i u drugom smjeru jer je velika potražnja regionalnih tvrtki za tehnologijom koja je Nizozemcima na raspolaganju”, zaklju-čuje micaela dos Ramos.

5www.een.hr 14. studenoga 2011.

4

Krešimir Sočković

Nizozemska, unatoč tome što nije ve-lika zemlja - za petinu je manja od Hrvatske - drugi je najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda na svije-tu nakon Sjedinjenih Američkih Dr-žava. Ne iznenađuje nas da Nizozem-ska drži čak 80 posto svjetskog tržišta u proizvodnji rezanog cvijeća i sadnica vi-šegodišnjeg cvijeća, no malo je poznato da je ova zemlja najveći trgovac kokoso-vim uljem, indijskim oraščićima i kaka-om. Točnije, većina svjetskih zaliha kakaa namijenjenog industriji proizvođača čo-kolade i čokoladnih proizvoda nalazi se u Rotterdamu.

Poljoprivreda ujedno ostvaruje i desetak posto ukupne gospodarske proizvodnje u toj zemlji, a u posljednjih 10 godina je gotovo udvostručena. Izvoz ovih proi-zvoda u 2000. godini iznosio je 49,3 mi-lijarde eura, a u prošloj godini Nizozem-ska je izvezla poljoprivrednih proizvoda za 89 milijardi eura, uz godišnji rast od 8,9 posto. Ukupan izvoz u prošloj godini iznosio je 370 milijuna eura, a u ukupnoj robnoj razmjeni ostvaren je suficit od 40 milijuna eura.

Tehnologija u službi kraljevstvaTajna uspjeha ove male kraljevine na sje-veru Europe je u poljoprivrednoj pro-izvodnji. Točnije, dobar dio poljopri-vrednog zemljišta “ukraden je” moru, te cijela ova industrija strepi od snage mora koja prijeti sa sjevera zemlje. Kli-

ma, u usporedbi s hrvatskom, također ne ide na ruku tamošnjim proizvođačima, no boj za pozicije na svjetskom poljo-privrednom tržištu oni biju već stotina-ma godina tehnološkim rješenjima. Ve-ćina zemlje navodnjava se kanalima čija je mreža građena stoljećima. Nedosta-tak sunčeve topline tijekom zime nado-mješta se umjetnim osvjetljenjem i proi-zvodnjom u staklenicima. I za budućnost se spremaju tehnološkim rješenjima.

Sveučilišni istraživački centar Wagenin-gen UR trenutačno radi na testiranju tri projekta za izgradnju pasivnog stakleni-ka koji ne troši nikakvu energiju. Energi-ja se uglavnom proizvodi fotoćelijama, a toplina sprema u spremnike u zemlji. Sa-dašnje uštede u njima kroz različita rje-šenja spremanja toplinske i električne energije osiguravaju oko sedamdesetak posto potreba staklenika. Dio tehnologi-ja je već u primjeni kako bi se uštedjelo u proizvodnji. Ideje dolaze i iz rastućeg IT sektora. U projektu Agriport 7 staklenici koriste toplinsku energiju koju proizvo-di nedaleki centar s farmama računalnih servera koji služe za pohranu podataka. Cijeli ovaj proces proizvodi i ugljični di-oksid koji se koristi u staklenicima za po-većanje proizvodnje.

U isto vrijeme najveći svjetski proizvo-đač sjemena za uzgoj u staklenicima, Rijk Zwaan, stalno radi na proizvodnji novih sorti kojima bi se jamčili optimalni pri-nosi u svim svjetskim klimatskim uvjeti-ma, a ponajprije za domaće nizozemske proizvođače. Iako se nekada cijena ta-kvog sjemena čini nevjerojatno visoka - 80.000 eura za kilogram - proizvođaču se jamči urod pod idealnim uvjetima vrije-dan i do 1,5 milijuna eura. Prošle se go-dine krenulo u četvorogodišnji projekt Parka algi u Wageningenu. Njime se želi pronaći način iskorištavanja kemijskih proizvoda i goriva iz algi.

Nizozemska mliječna industrija koristi energije u proizvodnji kao jedan manji grad. Kooperacija FrieslandCampina kre-će u projekt kojim do 2020. godine plani-ra svu energiju potrebnu za proizvodnju sira, mlijeka i mliječnih proizvoda osigu-rati iz različitih obnovljivih izvora. U teori-ji to je moguće - nizozemske farme pro-izvode dovoljno stajskog gnoja koji je moguće pretvoriti u bioplin koji bi bio dovoljan za tri posto nizozemske potroš-nje prirodnog plina.

Tajna uspjeha je u povijestiNizozemska ostvaruje dobre rezulta-te u izvozu poljoprivrednih proizvoda, ali i drugim sektorima poput proizvod-nje čipova, polaroid filmovima ili uz-goju školjaka, zbog dugogodišnje kul-ture trgovanja, ali i vizije, kaže Marcel Vernooij, menadžer za agrobiznis i sek-tor proizvodnje biljaka u Ministarstvu

ekonomskih poslova, agrikulture i inova-cija. “Nizozemska je otvorena ekonomi-ja. Mala je država i ima mnogo prijatelja u inozemstvu, jaka je u trgovini različitih proizvoda, proizvodi za poznate kupce i poznata tržišta prema njihovim zahtjevi-ma i stalno se traže novi inovativni i odr-živi proizvodi”, dodaje Vernooij.

Nema potpora ni prosvjedaUpravo stoga nizozemski seljaci ne pro-svjeduju na ulicama. Ne dobivaju nika-kve potpore za proizvodnju, a jedina pomoć države moguća im je u marke-tinškim aktivnostima, pronalaženju no-vih partnera i tržišta te inovacijama. I logistika koja prati ovu proizvodnju omogućava brzi protok robe svijetom

koja ima uglavnom kratak rok trajanja. Za većinu nizozemskih proizvođača po-vrća brigu o tome vodi kompanija Ha-luco koja prepakirava i distribuira njiho-vu robu za najveće europske trgovačke lance, ali i za male prodavače diljem Eu-rope. Kompanija svojim ugovorom s proizvođačima jamči prodaju svega što se proizvede po realnim tržišnim cije-nama, a zarada koju uzima je jedan po-sto, neovisno o cijenama ili stanju na tr-žištu.

AgRobIZNIS U NIZoZEMSKoj

INovaTIvNoST, vIzIja i proizvodnja prema potrebi kupca

Nizozemska desetinu svojih ukupnih prihoda ostvaruje iz proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Drugi je najveći svjetski izvoznik proizvoda iz tog sektora i godišnje izveze te robe za 89 milijardi eura

Nizozemski seljaci ne prosvjeduju na ulicama i ne dobivaju nikakve potpore za proizvodnju

U prošloj godini Nizozemska je izvezla poljoprivrednih

proizvoda za 89 milijardi eura, uz godišnji rast od 8,9 posto

enterprise europe

EU NATJEČAJIPregled EU natječaja koji su otvore-ni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvat-ske. Informacije o ostalim natječa-jima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javnenabave/15/.

IZGRADNJA ADSDP, Skopje, Makedonija, traži izvo-đača radova na izgradnji multifunkcij-skih objekata. Natječaj je otvoren do 26. studenoga, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Joint-stock compa-ny for construction and management of residential and commercial proper-ties significant to the country - Skopje 138 Orce Nikolov Str. Contact point(s): Lidija Miceva For the attention of: 1000 Skopje FRY Macedonia, lidija.miceva@adsdp. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GRAĐEVINSKI RADOVI Nordlandssykehuset HF Bodø, Bodø, Norveška, traži izvođača radova na do-vršenju bolnice. Natječaj je otvoren do 22. studenoga, a prijave na norveškom

jeziku predaju se na Nordlandssykehu-set HF Bodø, Senter for utbygging For the attention of: Sekretærtjenesten, 8092 Bodø, Norway, utbygg@nlsh.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INFO PANELI Administrador de Infraestructuras Ferro-viarias, Madrid, Španjolska, traži nabavu informacijskih panela. Natječaj je otvo-ren do 28. studenoga, a prijave na špa-njolskom jeziku predaju se na Admini-strador de Infraestructuras Ferroviarias – Dirección de Contratación y Coordi-nación Comercial de la Dirección Ge-neral de Explotación de la Infraestruc-tura C/ Agustín de Foxá, s/n; Estación de Chamartín, edificio 21 For the atten-tion of: Jefatura de Gabinete de Con-tratación, 28036 Madrid, Spain, vgalle-gomendez@ adif.esenombela@adif.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ZBRINJAVANJE OPASNOG OTPADA Stavanger, Norveška, traži zbrinjava-nje opasnog otpada. Natječaj je otvo-ren do 29. studenoga, a prijave na nor-veškom jeziku predaju se na IVAR IKS

Breiflåtveien 16/18, PUB For the attenti-on of: Tore Morten Hope, 4069 Stavan-ger, Norway, toremorten.hope@ivar.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

RADOVI NA VODOVODU I KANALIZACIJI Oslo Kommune, Vann-og avløpsetaten, Oslo, Norveška, traži izvođača rado-va na vodovodu i kanalizaciji. Natječaj je otvoren do 17. studenoga, a prija-ve na norveškom jeziku predaju se na Oslo Kommune, Vann-og avløpsetaten Herslebsgate 5, For the attention of: Resepsjon, 1.et. 0506 Oslo, Norway, selma.kevelj@vav. oslo.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. GRAĐEVINSKI RADOVIStatens vegvesen Region sør; Arenda, Norveška, traži izvođače radova na tu-nelu. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region sør, To-llbugata 2, For the attention of: Prosjek-tleder Tore Braaten Drammen, Norway, tore.braaten@vegvesen.no. Više poda-taka o nadmetanju i natječajna doku-mentacija na istoj adresi.

IZGRADNJA PLINOVODAEtaireia Parochis Aerioy Attikis AE, Ate-na, Grčka, traži izvođača radova na iz-gradnji plinovoda. Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na grčkom je-ziku predaju se na Etaireia Parochis Ae-rioy Attikis AE Leoforos Athinon 31-33 & Spyroy Patsi Contact point(s): Dieyt-hynsi Promitheion kai Symbaseon For the attention of: Epitropi Diexagogis Diagonismoy, 104 47 Athina, Greece. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GUME ZA AUTOBUSECompagnia trasporti Laziali - società re-gionale - SpA, Rim, Italija, traži nabavu guma za autobuse. Natječaj je otvoren do 21. prosinca, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Compagnia tras-porti Laziali - società regionale - SpA, via B. Alimena n. 105, Contact point(s): area acquisti, gare e contratti, For the attenti-on of: avv. Antonella Pucci, 00173 Roma, Italy. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

EU NATJEČAJI

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aNa internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrt-ki koje su objavljene u bazi Enter-prise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvat-skoj. Ispunjavanjem obrasca na in-ternetskoj stranici moguće je i svo-ju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

STROJEVI I STROJNI DIJELOVI (20110923020)Turska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju strojeva i strojnih dijelova za

potrebe proizvodnje guma, lijevanje čelika i metalne industrije traži distribu-tere i partnere za recipročnu proizvod-nju. Tvrtka također nudi usluge distri-bucije i zainteresirana je za zajedničko ulaganje.

UKRASNO BILJE (20110923010)Talijanska farma koja uzgaja i prodaje ukrasno bilje, djelujući na tom područ-ju još od 17. stoljeća, traži trgovačke po-srednike.

TEKSTIL, OBUćA (20110922011)Portugalski tvrtka za kontrolu kvalitete te izvoz i uvoz nudi outsourcing u po-dručju tekstila, kao i obuće.

BIOMASA (PELETI, BRIKETE) (20110920004)Mađarska tvrtka je specijalizirana za proizvodnju biomase (peleti i brike-te) iz poljoprivrednog otpada, drve-nih ostataka i piljevine. Osim trgovine ovim proizvodima tvrtka također pro-

daje, instalira i održava kotlove na bio-masu te gradi industrijske čelične kon-strukcije. Traži trgovačke posrednike za svoje proizvode. Postoji interes i za re-cipročnu proizvodnju i prodaju tih pro-izvoda.

PREhRAMBENI PROIZVODI I SPECIJALITETI (20110921035)Talijanska tvrtka specijalizirana za pro-izvodnju raznih talijanskih regionalnih prehrambenih specijaliteta (tjesteni-na vrhunske kvalitete, umaci, masline, sušene rajčice, 100 posto ekstra djevi-čansko maslinovo ulje, balsamico ocat iz Modene, vina, suhomesnati proizvo-di, sirevi, jaja..) traži trgovačke posred-nike kako bi proširila svoju distributiv-nu mrežu.

LABORATORIJI I KLINIKE (20110921011)Talijanska tvrtka specijalizirana za ko-mercijalizaciju proizvoda za istraživač-ke laboratorije i klinike, dizajn i realizaci-

ju laboratorija i medicinskih klinika, nudi i traži trgovačko-posredničke usluge.

LJEšNJAK I SOJA (20110921019)Turski proizvođač proizvoda od lješnja-ka (pire/paste i brašna) i soje (brašno) za

prehrambenu industriju traži trgovačke posrednike. Također je zainteresiran i za joint venture i recipročnu proizvodnju te nudi svoje usluge proizvodnje za podu-govaranje.

KOTLOVI I PEćI, AUTOMOBILSKI DIJELOVI I AMBALAžA (20110921015)Bosanska tvrtka, specijalizirana za pro-izvodnju kotlova i peći od drvenih pe-leta za centralno grijanje, svih vrsta au-tomobilskih truba, elektromehaničkih elektroničkih instrumenata i ambalaže, traži trgovačke posrednike.

PVC AMBALAžA ZA PAKIRANJE (20110920026)Turska tvrtka, specijalizirana za proi-zvodnju PVC ambalaže za pakiranje koja se koristi za tekstilne i kozmetičke pro-izvode kao i uredske, traži partnere za distribuciju srodnih proizvoda.

OVČJI SIR (20110919025)Slovačka tvrtka za preradu ovčjeg sira i proizvodnju različitih proizvoda od tog sira (torta, dimljeni sir...) traži trgovačke posrednike.

KACIGE ZA MOTORE (20110915002)Vodeći španjolski proizvođač kaciga za motore traži distributere za svoje proi-zvode.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

6 7www.een.hr 14. studenoga 2011.

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europ-skoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvo-de. Omogućava brzu razmjenu in-formacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives _en. cfm

Automobil Peugeot 207, brojevi šasi-ja od VF3 WA9HPO 9E093998 do VF3 WC5FS2 CW000483 proizvedeni izme-đu 20. siječnja i 23. svibnja 2011. godine imaju grešku na uzemljenju akumulato-ra pa tijekom vožnje može doći do pre-kida rada. (slika 1)

Dječja igračka - zvečka Hochet Bulle, brand Gipsy, broj 80159-251110 – Gen kod 3 268060 801594. Igračka predstav-lja opasnost za dijete jer se lako može

otvoriti, a kuglica koja proizvodi zvuk može zapeti u grlu. Proizvod nije po EU standardu EN 71-1. (slika 2)

Sklopivi stolac, brand Poundstretcher, broj M4323103, kineskog podrijetla. Pro-izvod predstavlja rizik za korisnika jer je napravljen od materijala koji je lakozapa-ljiv i brzo i eksplozivno gori. Proizvod nije u skladu sa standardom BS 5852. (slika 3)

Božićna svjetla Cortina 160 Luces Multicolor, brojevi modela 93586 i 93587 te barkodovi 8413930935878 i 8413930935861. Proizvod predstavlja ri-zik za korisnike jer lampice nisu dovolj-no dobro učvršćene te spojevi i sam kabel nisu dovoljno otporni na povlače-nje. Proizvod nije u skladu s direktivom o proizvodima niskog napona i standar-dom EN 60598. (slika 4)

Adapter za električnu energiju Europa, brand Ady - An Dong Yuan, broj 417y 6068002, barkod - 8409660680027. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer njegov dizajn omogućava da dijelovi pod naponom budu otvoreni na dodir. Proizvod nije po EU standardima. (sli-ka 5)

Romobil Scooter MF 3.6, brand Oxelo, oznake 1282678, proizveden između 7. studenog prošle i 12. veljače ove godi-ne. Proizvod predstavlja rizik za korisni-ke jer se ručke mogu lako slomiti. (sli-ka 6)

Pločice za kočnice, brand Auto SFEC, BP 000429; barkod: 4702170004296. Pro-izvod predstavlja rizik za korisnike jer su pločice presvučene azbestom koji, ako se udahne, predstavlja opasnost za zdravlje. Proizvod nije u skladu s regula-tivom broj 90 Europske komisije i Ujedi-njenih naroda. (slika 7)

Plastična igračka - gusjenica, nepo-znatog branda, broj FW1169; barkod 6933108004431. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer mali dijelovi mogu lako otpasti s nje. Proizvod nije po eu-ropskom standardu EN 71-1. (slika 8)

RAPEX izvjEšćE RAPEX izvjEšćE

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmAinovativna tehnologija elektronič-kog zaključavanja (Ref: 11 TR 99PB 3ljK) · Turska tvrtka traži tehnologiju za proizvodnju elektroničkih brava za vra-ta. Tehnologija bi trebala biti već na trži-štu. Tvrtka je zainteresirana za zajednič-ko ulaganje.

Tvrtka iz Bruxellesa traži rješenje za efikasnije izvlačenje i odvajanje pla-stičnih dijelova od elektroničkog i električnog otpada. (Ref: 11 BE 0213 3l6g) · Tvrtka specijalizirana za raz-montiranje i sanaciju električnog i elek-troničkog otpada (eng. Waste Electrical and Electronic Equipment - WEEE) tra-ži inovativna rješenja za bolje sortiranje i sanaciju plastičnih dijelova stvorenih rastavljanjem kompjuterske hardverske opreme. Različite vrste suradnje su mo-guće.

iCT PSP – inovativna tehnologija u SSl-u (eng. Solid State lighting) (Ref: 11 gB 43O3 3Kz3) · Sveučilište u Velikoj Britaniji predalo je prijedlog pro-jekta unutar Programa podrške za infor-macijsko tehnologijski sektor. Projekt će se posebno baviti inovativnim sistemi-ma rasvjete koja koristi LED diode, tj. SSL sustavom. Sveučilište nudi lokaciju za pilot-projekt kao i iskustvo u moni-

toringu i upravljanju podacima. Konzor-cij treba tvrtku koja nudi tehnologiju i iskustvo u SSL rješenjima.

PS: ERA-NET – Energetski učinkovite zgrade (Ref: 11 ES 27F3 3KQ9) · An-daluzijska tvrtka specijalizirana za diza-jniranje elektroničkih sustava kontrole, komunikacijskog hardvera za industrij-sko okruženje i pretvarače snage za una-prjeđenje integracije novih izvora ener-gije traži partnere koji bi mogli razviti hardverski proizvod za kontrolu različi-tih postojećih sistema u zgradama (ge-neriranje energije, aklimatizacija i osvjet-ljenje).

Tehnologije i oprema za individual-no brzo smrzavanje (eng. individu-al Quick Freezing - iQF) voća i povrća (Ref: 11 gB 46P5 3mDX) · Škotska tvrt-ka specijalizirana za smrzavanje i obradu različitih vrsta voća i povrća želi razviti vlastite kapacitete individualnog brzog smrzavanja. Traže partnere s iskustvom u IQF (eng. Individual Quick Freezing - IQF) tehnologijama koji posjeduju teh-nologiju i tehnološka znanja o samom procesu.

Automatizacija proizvodnog procesa papirnih DvD/CD držača (Ref: 10 gB

44O7 3gSh) · Tvrtka iz Londona razvi-la je novi držač za DVD/CD na bazi pa-pira. Za sada se držač proizvodi ručno, te tvrtka traži način automatiziranja pro-cesa. Traže partnere iz industrije amba-laže, s iskustvom u automatizaciji i kori-štenjem kartona, kako bi zajedno razvili potpuno automatiziran proizvodni pro-ces (uključujući potencijalnu adaptaciju proizvoda).

Tehnologija za prikupljanje ugljič-nog dioksida za potrebe proizvod-nje suhog leda (Ref: 11 Pl 63AU 3m5P) · Tvrtka iz Poljske traži tehno-logiju za prikupljanje ugljičnog dioksi-da za potrebe proizvodnje suhog leda. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje ili tehnološku suradnju s potencijalnim partnerom.

Samorashladna/provjetravajuća odjeća (Ref: 11 il 80ER 3Kv1) · Izra-elski proizvođač tkanina i odjeće speci-jaliziran za izradu odijela po mjeri traži inovativne tehnologije za rashlađivanje ili provjetravanje odijela po mjeri. Traže-na tehnologija bi trebala omogućiti efi-kasnu provodljivost i prenošenje topline s površine kože koristeći kompaktni i la-gani mehanizam koji bi se uklopio unu-tar odijela.

Upite o ovim ponudama i potražnja-ma možete uputiti na een@bicro.hr.

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmA

1

5 7 8

6

2

3

4

8 14. studenoga 2011.enterprise europe

Seminar Metode i politike određiva-nja cijena održat će se 17. studenog u prostorijama Znanstveno-tehno-logijskog parka Sveučilišta u Rijeci.

Ekonomska kretanja koja utječu na pro-fitabilnost mijenjaju se prilikom svake promjene tehnologije, zakonodavstva, tržišta, relativnih troškova proizvodnje, potrošačevih potreba i konkurencije. Samim time dolazi do potrebe za pro-mjenama cijena. Odluka o razini cijene je vrlo kompleksna i uvelike ovisi o po-

tražnji, troškovima, konkurenciji i per-cepciji vrijednosti proizvoda.

Na seminaru će se govoriti o tome kako odrediti “pravu, optimalnu cijenu”, kako se nositi s prigovorima na cijenu, kako reagirati na zahtjeve za “odstupanjem od cijene”, te kako komunicirati vrijednost i cijenu proizvoda ili usluge. Seminarom se želi polaznicima pružiti uvid u meto-de i politike određivanja cijena sa svr-hom postizanja dugoročne profitabilno-sti poduzeća. Sudionici seminara naučit će osnovne metode za određivanje cije-na, kako reagirati na prigovore na cijeni te kako postići da vrijednost proizvoda bude jasna potencijalnim kupcima.

Prijavnice na seminar mogu se pre-uzeti na http://www.step.uniri.hr/ edukacijski-centar-step-ri/. Popunje-nu prijavnicu potrebno je dostaviti e-mailom na step-ri@uniri.hr ili faxom na 051/499 799, najkasnije do 15. stude-nog do 16 sati.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

16. studenoga - TecnoinCon konferencija i poslovni susreti za iCT tvrtke, Varaždin

18. studenoga - Motivacijski seminar EntrepreneurSHEp Croatia, Pula

21. studenoga - Motivacijski seminar EntrepreneurSHEp Croatia, Zadar

30. studenoga - Poslovni susreti na temu zelene ekonomije, Sajam Pollutec Horizon, Pariz, Francuska

Sveučilište u Rijeci - Znanstveno-teh-nologijski park (ZTP) Sveučilišta u Ri-jeci, društvo za inovacije i transfer tehnologije, upućuje poziv za pod-nošenje prijava za prijam u Znan-stveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci.

Zainteresirane pravne i fizičke osobe koje udovoljavaju uvjetima pozivaju se da se prijave za subvencionirani predin-kubacijski i inkubacijski boravak te kori-štenje usluga i potpora u ZTP-u na lo-

kaciji Slavka Krautzeka 83a (Sveučilišni kampus na Trsatu).

Poziv je otvoren je na neodređeno vrije-me. Prijava s popratnom dokumentaci-

jom dostavlja se preporučenom pošilj-kom u jednom primjerku u zatvorenoj omotnici s naznakom: Za Poziv, na adresu: Znanstveno-tehnologijski park Sveučili-šta u Rijeci, Slavka Krautzeka 83a, Rijeka.

Sve ostale informacije u vezi s Pozivom mogu se dobiti od ponedjeljka do pet-ka u vremenu od 8 do 15.30 sati u sje-dištu ZTP-a (uz prethodnu najavu) ili na brojeve telefona 051/406 592 i 051/406 594 te slanjem e-mail poruke na step-ri@uniri.hr.

Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rije-ka zajedno s komorama mreže Nova Alpe Adria koordi-nira sudjelovanje tvrtki iz regija Friuli Venezia Giulia, Ve-neto, Koruška te Slovenije, Istre i Primorsko-goranske županije kako bi sudjelovale na poslovnim susretima na temu zelene tehnologije koji će se održati u Parizu, za vri-jeme trajanja sajma Pollutec Horizon (Paris nord Villepin-te expo, Pav. 6, 30. studenog i 1. prosinca).

Susrete organiziraju komore Pariza i Versaillesa u okviru Europ-ske poduzetničke mreže. Predviđa se sudjelovanje tvrtki iz Eu-

ropske unije, ali i Afrike te Južne Amerike, zahvaljujući suradnji s organizacijom UNIDO. Uključeni su sljedeći sektori:· okoliš· energija· čiste tehnologije.

Tvrtke koje sudjeluju na poslovnim razgovorima trebat će pla-titi pristojbu. Fakturu će vam ispostaviti direktno organizator na adresu koju ste naveli u profilu (100 eura za sudionike iz zemalja EU-a, 119,60 eura za sudionike iz zemalja izvan EU-a) Službeni jezik susreta bit će engleski.

Poziv za prijem u Znanstveno-tehnologijski park

TecnoinCon konferencija i poslovni susreti za iCT tvrtke u Varaždinu

Metode i politike određivanja cijena

Tehnološki park Varaždin i partne-ri - Poslovno-inovacijski centar Hr-vatske BICRO, Znanstveno-teh-nologijski park Rijeka i University of Primorska Science and Resear-ch Centre of Koper - 16. studenog u Varaždinu organiziraju poslovne susrete i konferenciju TechnoInCon.

Konferencija i poslovni susreti pružit će priliku za raspravu i suradnju ICT kompanija i institucija iz Jugoistočne Europe i ostalih europskih zemalja.

Ovogodišnja TechnoInCon konferenci-ja i poslovni susreti dio su Globalnog tjedna poduzetništva (od 14. do 18. studenog), događaja koji suorganizira-ju Tehnološki park Varaždin Ltd., Micro-soft Innovation Centre Varaždin i Futu-re Cities Institute. Focus događaja je na potpornim programima za MSP-ove.

Fokus poslovnih susreta i TechnoInCon konferencije bit će:1. Business enablement2. Agile businesses3. Cloud computingViše informacija o temama dostupno je na http://bit.ly/BE2011_topics.

Za sudjelovanje je potrebno registrirati se na http://bit.ly/BE2011_register.Zakazivanje B2B sastanaka na http://bit.ly/BE2011_B2B.

Više informacija o ovome događanju i kod kontakt osobe u Tehnološkom parku Varaždin: Karlo Kukec, +385 42 500 051 M:: 00 385 98 472 051www.tp-vz.hr, karlo.kukec@tp-vz.hr.

Poslovni susreti na temu zelene ekonomije na sajmu Pollutec Horizon