gradske saobraćajnice i raskrsnice_pp
Post on 09-Feb-2016
37 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Dr. sc. Zahid Bašić, dipl.ing.građ.
Gradske saobraćajnice
Grad i saobraćaj: Gradski saobraćajni sistemi; Programski i projektni uslovi; Saobraćajnice primarne mreže; Raskrsnice; Saobraćajnice sekundarne mreže; Parkiranje; Prateća oprema
Grad i saobraćajGRAD - Uređeno ljudsko naselje koje je politički, ekonomski ili
kulturni centar područja.Prostorno uređenje savremenog grada počiva na
planskom razmještaju najznačajnijih gradskih sadržaja: stanovanje, radne aktivnosti, školovanje, centralne
funkcije, rekreacija, zabava.
Grad i saobraćajUloga saobraćaja- Objedinjavanje gradskih sadržaja, usmjeravanje i
sinhronizacija aktivnosti, određivanje ritma gradskog života;- Ograničavanje prostora za razvoj fizičkih strukturaGrad i saobraćaj su jedinstven planersko-projektantski
kompleks sa istim vremensko prostornim dimenzijama.- Planiranje i projektovanje gradski saobraćajnica mora biti
povezano sa namjenom površina;- Nemoguće je odvojiti grad od zaleđa (dnevnog gravitacionog
područja)
Grad i saobraćajStruktura gradskog saobraćaja
Putnički Društvene i lične potrebe građana (rad, obrazovanje,
kupovina, zabava, rekreacija i sl.) PrivredniProizvodne i tržišne veze (pojava i prisustvo u gradu se može
kanalisati u vremenu i prostoru primjenom regulativnih mjera, npr. zabrana ulaska teretnih vozila u pojedine dijelove grada, ograničeno vrijeme snabdijevanja trgovina i sl.
Grad i saobraćajPutnički saobraćaj je najsloženiji i najdinamičniji oblik
saobraćaja Pokreće sve vitalne gradske funkcije i po njemu se mjeri efikasnost
čitavog urbanog sistema Individualna i javna sredstva prevoza Individualni saobraćaj zahtijeva mnogo više prostora i izaziva složenije
uticaje na gradnormalno 15-20% gradskog zemljišta, u pojedinim
zonama i do 40% Većina akcija u gradu se odvija oko problema regulacije individualnog
saobraćaja
Grad i saobraćajVremenska koncentracija saobraćajne potražnje
Za sagledavanje fizičkih razmjera saobraćajnih sistema i dimenzionisanje njihovih objekata je neophodno utvrditi promjene obima saobraćaja tokom godine, sedmice i dana;
Godišnja, sedmična i dnevna koncentracija potražnje saobraćaja;
Karakteristike raspodjele se razlikuju po vrstama i vidovima prevoza, gradskim i prigradskim područjima.
Grad i saobraćaj
Karakteristične krive godišnje, sedmične i dnevne koncentracije saobraćaja za gradsko područje sa turističkim karakterom i tipično gradsko područje
Grad i saobraćaj
Karakteristične krive godišnje, sedmične i dnevne koncentracije saobraćaja na mreži javnog gradskog prevoza
Grad i saobraćaj
Tipični vremenski odnosi koncentracije potražnje
Krive vremenske koncentracije za trgovački centar
Grad i saobraćajProstorna koncentracija saobraćajne potražnje
U najvećem broju kao uzročnik nastanka nepovoljnih odnosa se javlja urbanistička struktura grada
Zone visoke koncentracije radnih mjesta i trgovinsko poslovnih sadržaja imaju neuporedivo veći pritisak od stambenih zona
Gustine dnevnih dolazaka automobilom u zavisnosti od namjene površina u gradu
Grad i saobraćaj
Tipična prostorna raspodjela zaposlenih i stanovnika za monocentrično kružno gradsko područje
Grad i saobraćaj
Dnevna neravnomjernost opterećenja po smjerovima saobraćajnica ka centru i od centra grada
Grad i saobraćajVremenska i prostorna neravnomjernost dovode do
pojave da se mogućnosti fiksnih elemenata saobraćajnica (poprečni profil) relativno slabo mogu iskoristiti u prostoru i vremenu. izgradnja kapaciteta prema maksimalnim zahtjevima Javni prevoz se lakše prilagođava vremenskim i prostornim
promjenama od individualnog,Uticaj na prostor
Potreba za razgranatom mrežom saobraćajnica i pratećih objekata Trajno zauzete površine i površine sa kontrolom i ograničenjem
korištenja
Grad i saobraćaj
Prostorna racionalnost površinskih vidovaprevoza
Ukupne potrebne površine za istovremeni prevoz 1000 putnika
Gradski saobraćajni sistemi
Potreba postojanja spoljnjeg i unutrašnjeg nivoa uravnoteženja
Postići sklad na relaciji urbani sadržaji – saobraćajna osnova Formirati saobraćajnu osnovu primjerenu zahtjevima i ograničenjima
Uravnotežiti prostorno – funkcionalne karakteristike svih vidova prevozaFormirati jedinstvenu saobraćajnu osnovu,
Poznavanje klasifikacije gradskih sistema za putnički prevoz, principa komponovanja mreža i karakteristika pojedinačnih vidova saobraćaja.
Gradski saobraćajni sistemi
Klasifikacija gradskih saobraćajnih sistema za putnički prevoz
Gradski saobraćajni sistemi• Problem korištenja zajedničkih površina od strane različitih korisnika
Tradicionalan i savremen koncept prostorno- funkcionalne organizacije saobraćajne osnove grada
Gradski saobraćajni sistemi Današnja praksaViše mreža različitih funkcionalnih karakteristika i prostornih zahtjeva koje, krozosmišljen nivo spajanja i razdvajanja vidova prevoza, čine saobraćajnu osnovugrada.Jasna podjela na PRIMARNU i SEKUNDARNU MREŽU.
Podjela saobraćajne mreže na nivou grada po vidovima prevoza i po prostornom kriterijumu
Gradski saobraćajni sistemi koncepti segregacije u mreži javnog gradskog prevoza
gradski nezavisni sistemi (metro, željeznice) u posebnom građevinskom nivou ispod ili iznad gradske putne mreže (segregacija u više ravni)
Površinski vidovi (autobus, tramvaj, trolejbus) na izdvojenim površinama za kretanje u okviru poprečnog profila i u zoni raskrsnica i/ili stvaranje posebne zone i/ili poteza na kojima je zabranjen automobilski saobraćaj (segregacija u istoj ravni)Površinski vidovi (autobus, tramvaj, trolejbus) koji koriste iste površine kretanja kao i automobili, ali imaju prednost pri prolasku kroz raskrsnicu (vremenska segregacija)
Koncepti segregacije u gradskoj putnoj mrežiProstorna segregacija u dvije ili više ravni ako to dozvoljavaju usloviVremenska segregacija na površinskim raskrsnicama primjenom svjetlosne signalizacije.
Gradski saobraćajni sistemi
Koncepti segregacije biciklista i/ili pješakaRazdvajanje u poprečnom profilu i na raskrsnicama i međusobna segregacija u istom nivouIzdvajanje zona ili poteza za isključivo kretanje pješaka i biciklista (po pravilu, u centralnom gradskom jezgru)stvaranje zona ili poteza za pješačko biciklistički i površinski javni prevoz uz zabranu kretanja automobilskog saobraćaja (integracija u istoj ravni)Formiranje cjelovitih dijelova grada sa dominantnom funkcijom stanovanja gdje se putna mreža koristi za kretanje i mirovanje automobila, ali pod uslovima koje diktira pješački saobraćaj (integracija u istoj ravni).
Gradski saobraćajni sistemi
U gradskim područjima nije moguće bilo koju mrežu posmatrati neovisnoVaži i za mreže komunalnih instalacija koje prate ulične
koridore,Planirani zahvat u jednoj mreži se uvijek mora posmatrati na
nivou svih prostorno i/ili funkcionalno zavisnih mreža
Gradski saobraćajni sistemiGradske mreže nisu nezavisne od spoljnih sistema za
daljinsko povezivanjeDirektne veze istih ili sličnih mreža sa daljinskom ili
gradskom funkcijom (vangradska-gradska putna mreža,međugradska- prigradska željeznica)
Vazdušni i vodni saobraćaj, međugradski željeznički saobraćaj i drumska teretna vozila uspostavljaju vezu preko terminala, a za distribuciju se koriste drugi vidovi prevoza
Putna mreža zahtijeva prostorno- funkcionalni kontinuitet.
Gradski saobraćajni sistemiGradska putna mreža
Kretanje i mirovanje svih vidova saobraćajaObezbjeđenje pristupa svim urbanim sadržajimaSmiještanje vodova infrastrukturePodjela prema funkcionalnom značaju i ulozi u prostornoj
organizaciji - Primarna (kretanje)Najvažniji element cjelovite saobraćajne osnove grada, mora se povezati sameđugradskom putnom mrežom i terminalima drugih sistema;- Sekundarna (pristup urbanim sadržajima)Posebna planerska i projektna cjelina.
Gradski saobraćajni sistemi
Raspodjela brzine i tipova vozila na različitim putnim mrežama
Gradski saobraćajni sistemi
Principijelna šema povezivanja gradske i vangradske putne mreže u zavisnosti od funkcionalnih rangova
Gradski saobraćajni sistemi Funkcionalna klasifikacija putne mrežePrimarna (gradska) mreža treba da obezbijedi saobraćajnopovezivanje (masovno kretanje većim brzinama) za više vrsta Vozila.Sekundarna (lokalna) mreža treba da obezbijedi pristup lokacijama neposredno uz dionicu ulice, koja po pravilu, opslužuje putničke automobile, pješake i bicikliste.Veza se ostvaruje sabirnim ulicama i istovremeno pripadaju primarnoj i sekundarnoj mreži objedinjavajući dva podsistema različitih karakteristika
Gradski saobraćajni sistemi
Funkcionalna klasifikacija i osnovne programske karakteristike saobraćajnica gradske putne mreže
Gradski saobraćajni sistemiPrimarna gradska putna mreža
1. Gradski Autoputevi-GA- dionice daljinskih puteva u urbanizovanom području grada sa većim brojem
stanovnika, - direktan kontakt grada sa međunarodnom, državnom i međuregionalnom
putnom mrežom, - sva obilježja autoputeva (kontinualni saobraćajni tokovi, razdvojeni
kolovozi, denivelisane raskrsnice), - gradski standardi za prisustvo javnog gradskog prevoza i saobraćajno-
tehničku opremu, - grade se u slobodnom urbanističkom koridoru, bez frontalne regulacije i
podužnih tokova pješaka i biciklista u poprečnom profilu
Gradski saobraćajni sistemi2. Gradske Magistrale-GM- Visoko kapacitetne saobraćajnice koje prolaze kroz aktivno gradsko tkivo i
oslanjaju se na vangradske vezne pravce, - Povezivanje sadržajno različitih cjelina grada, - Kontinualan protok, denivelisane ili površinske raskrsnice, koordinirana
semaforska signalizacija, razdvojeni kolovozi sa po dvije saobrćajne trake,- Bez neposredne ivične izgradnje, - Podužno vođenje pješaka i biciklista je moguće unutar regulacionog pojasa
uz odgovarajuće odvajanje od protočnog kolovoza za motorni saobraćaj.
Gradski saobraćajni sistemi3. Gradske Saobraćajnice-GS- Povezivanje pojedinih dijelova grada sa centrima i zonama aktivnosti, - Oslanjaju se na puteve regionalnog dometa,- Kapacitetni potezi namijenjeni prvenstveno javnom i individualnom
putničkom saobraćaju, - Površinske raskrsnice, koordinirana semaforska signalizacija, sa po dvije
saobraćajne trake za oba smjera vožnje,- Moguća je ivična izgradnja,- Podužno vođenje pješaka se smješta unutar regulacionog pojasa, a i
biciklistički saobraćaj se organizuje uz protočni kolovoz za motorni saobraćaj.
Gradski saobraćajni sistemi4. Sabirne Ulice - SU- vezni element primarne i sekundarne mreže, - distribucija ciljnog i izvornog saobraćaja, - funkcija opsluživanja lokacije,- terminalni punktovi površinskih vidova javnog gradskog prevoza,- ivični sadržaji,- vođenje pješaka neposredno uz kolovoz,- parkiranje u profilu.
Gradski saobraćajni sistemi
sekundarna lokalna putna mreža1. pristupne ulice - PU- najbrojnija kategorija gradskih ulica koje direktno opslužuju urbane
sadržaje,- isključivo individualni i snabdjevački sadržaj,- prvi rang - ukupno dvije vozne trake, obostrane pješačke staze, mirovanje
vozila, na njih se oslanjaju glavni kapaciteti parkiranja, - drugi rang-potpuna integracija vidova saobraćaja na jednom kolovozu.
Gradski saobraćajni sistemi
2. Parkirališta - P- saobraćajni objekti organizovani za obavljanje funkcije mirovanja motornih
vozila,- naročito bitno za putnički automobil-95 % vremena miruje,- uz mesto stanovanja, uz mesto rada, javna parkirališta opšte namjene uz
atraktivne sadržaje- mirujući saobraćaj je danas najveći problem funkcionisanja grada
Gradski saobraćajni sistemi
Planerske karakteristike saobraćajnica primarne i sekundarne gradske putne mreže
Gradski saobraćajni sistemi Principi planiranja gradskih putnih mreža- Usklađenje sa urbanističkom nadgradnjom- jedinstvena cjelina,- Hijerarhijski princip organizacije- jedna saobraćajnica ima raskrsnicu sa
saobraćajnicom koja je za jedan rang više ili niže po funkcionalnoj klasifikaciji,
- Stanice javnog prevoza moraju pokrivati područje i opslužiti najveće koncentracije sadržaja,
- Poštivanjem prirodnih uslova mreža se prilagođava osnovnim ograničenjima, modifikuju se teorijski modeli i stvara organski sistem koji je usklađen i sa zahtjevima i sa realnim prostorom.
Gradski saobraćajni sistemi
Odnos prolazne saobraćajnice i kompatnog urbanog tkiva
Položaj magistralne saobraćajnice u odnosu na urbane sadržaje
Gradski saobraćajni sistemi
Obezbjeđenje ujednačenog ritma raskrsnica na dionici primarne mreže
Organizacija mirujućeg saobraćaja u odnosu na primarnu saobraćajnicu
Gradski saobraćajni sistemi
Ilustracija planerskih principa kod formiranja gradske putne mreže
Gradski saobraćajni sistemi
Javni gradski prevoz
Saobraćajni sistemi koji funkcionišu na principima organizovane ponude prevoznih kapaciteta na prostorno određenim trasama i u definisanim vremenskim periodima,
Dobro organizovani sistemi za kolektivni putnički prevoz mogu uspješno riješiti prostorne, funkcionalne i ekološkeprobleme gradova opterećenih individualnom motorizacijom,
Problem atraktivnosti (velika učestalost, komfor, pouzdanost i brzina)
Gradski saobraćajni sistemi urbanističke i regulatorne mjere fizičko razdvajanje individualnog i javnog saobraćaja približavanje mjestu stanovanja i koncentracije drugih aktivnosti
favorizovanje regulatornim mjerama
bitna razlika od individualnog prevoza (vremenska komponenta ponude određena kroz red vožnje, a trase i stanice kroz formiranu mrežu)
taksi je blizak individualnom prevozu, a mogao bi se priključiti sistemu javnog gradskog prevoza
Gradski saobraćajni sistemi
površinski vidovi javnog gradskog prevoza1. autobus- najelastičnije prevozno sredstvo linijskog javnog gradskog prevoza, - komponovanje linija po želji na postojećoj mreži oko 6.000 putn/h/smjer sa intervalima do 1 min i prevoznim brzinama 15-20 km/h (zglobni do 9.000)- primjena ekonomski opravdana za godišnja opterećenja< 500.000 putn/1 km linije,- zavisnost od događaja na putnoj mreži
Gradski saobraćajni sistemi
2. trolejbus- prevozne osobine slične autobusu, ali ima električni pogon vezan za
određene trase,- zahtijeva predinvestiranje u mrežu za napajanje,- primjena ekonomski opravdana za godišnja opterećenja
> 800.000 putn/1 km linije,- naročito pogodan kada profil nije prezasićen individualnim vozilima, - tehnički i eksploatacioni nedostatak su ukrštaji i račvanja napojnih vodova
Gradski saobraćajni sistemi
3. tramvaj- najstarije gradsko prevozno sredstvo,- neelastično prevozno sredstvo šinskog tipa,- poseban kolovoz, gornji stroj, elektro-oprema i vozila, - primjena ekonomski opravdana za godišnja opterećenja> 1.000.000 putn/1 km linije- 6-12.000 putn/h/smjer sa intervalima od 1,5 min i prevoznim brzinama do
18 km/h
Gradski saobraćajni sistemi Nezavisni šinski sistemi javnog gradskog prevoza
1. Metro
- Prostorno i funkcionalno nezavisan šinski sistem,- Potpuno samostalne konstruktivne i energetsko pogonske karakteristike i po
pravilu podzemno vođene,- Pokriva kompaktna urbana područja sa visokim koncentracijama aktivnosti i
stanovanja sa istovremenom funkcijom raspodjele tokova sa širih prostora,- Oko 40.000 putnika/h/smjeru sa intervalima od 1,5 min i prevoznim brzinama
do 45 km/h,- Garantovan red vožnje,- Primjena ekonomski opravdana za gradove
> 800.000 stanovnika i opterećenja u prvoj fazi,> 15.000 put/h/smjer u vršnim satima (najveće saobraćajno opterećenje)
Gradski saobraćajni sistemi
2.Brza gradska željeznica ili regionalni metro
- Željeznica prilagođena za masovni prevoz putnika iz regiona i šireg gradskog područja do značajnih gradskih ciljeva,
- Razvija se po trasama postojećih željezničkih pruga, a koristi i iste stanice na izdvojenim peronima,
- Oko 50.000 put/h/smjer sa intervalima 2,0 minute i prevoznim brzinama oko 50 km/h,
- Područje primjene su veliki gradovi sa disperznom urbanom strukturom i razgranatom mrežom željezničkih pruga
Programski i projektni uslovi
Saobraćajno opterećenjeveličina, karakteristike vremenske i prostorne
koncentracije, struktura, vremenski periodi mjerodavni za dimenzioniranje
Nivo uslugedionice sa slobodnim tokovima, dionice sa prekinutim
tokovima, javni gradski prevozMjerodavne brzine
Osnovna, računska, projektna
Programski i projektni uslovi
Zbirni prikaz projektnih uslova za gradsku putnu mrežu
Programski i projektni uslovi
Mjerodavna vozilaPrimarna mreža- mjerodavna su vozila za vangradske
puteve da bi se obezbijedio kontinuitet tokova,Prisutnost drugih vozila uslovljava primjenu raznih vrsta
mjerodavnih vozila u zavisnosti od ranga i namjene površina, za određene dijelove mreže ili projektna rješenja pojedinačnih dionica i čvorova.
Svojim karakteristikama i brojnošću zahtijevaju da se primjenjuju kao mjerodavna, čak i češće od teških teretnih vozila.
Programski i projektni uslovi
Osnovne dimenzije poprečnog profila standardnih i posebnih vrsta vozila za gradsku putnu mrežu
Programski i projektni uslovi
Statičke karakteristike mjerodavnih vozila za dionice gradske putne mreže
Saobraćajnice primarne mrežePoprečni profil
Sadržaj poprečnog profila zavisi od funkcionalnog ranga poteza i/ili dionice, strukture korisnika i eksploatacionih pokazatelja,
Osnovni elementiKolovozne trake za razne vrste korisnika i različita saobraćajna stanja,Razdjelne trake za interno razgraničenje saobraćajnih površina.
Saobraćajnice primarne mreže
Karakteristični elementi poprečnog profila poteza primarne gradske putne mreže
Saobraćajnice primarne mreže Granični uslovi saobraćajnog i slobodnog profila su
određeni dimenzijama teretnih vozila, gradskog autobusa ili trolejbusa
Granični uslovi saobraćajnog i slobodnog profila mjerodavnog gradskog autobusai teretnih vozila
Saobraćajnice primarne mreže
Saobraćajni i slobodni profili primarnih saobraćajnica
Saobraćajnice primarne mreže
Geometrijski poprečni profili za GA i GMd
Saobraćajnice primarne mreže
Geometrijski poprečni profili za GMp i GS
Saobraćajnice primarne mreže
Geometrijski poprečni profili za GS i SU
Saobraćajnice primarne mreže
Geometrijski poprečni profili za SU
Saobraćajnice primarne mrežeSituacioni plan
Putna mreža u prigradskom području se projektuje kao potez vangradske putne mreže uz puno poštivanje zahtjeva i ograničenja
Gradska putna mrežaGA, GMd velika sličnost sa vangradskim putevima (kontinuitet toka)GMp, GS, SU niz specifičnosti sa bitno drugačijim pristupom projektovanju (ivična izgradnja, struktura tokova, javni prevoz, pješaci, komunalne instalacije ...)SU, PU drugačiji koncepcijski pristup
Saobraćajnice primarne mreže
Osnovni programski uslovi i projektni pristup u zavisnosti od funkcionalnog ranga poteza gradske putne mreže
Saobraćajnice primarne mreže
Nivelacioni plan Tok nivelete je uslovljen zahtjevima za poštivanje
urbanističkog naslijeđa i potrebama da se nivelacija prilagodi planiranim arhitektonskim sadržajima i/ili komunalnim instalacijama (uklapanja u zadata ograničenja)
U zonama površinskih raskrsnica vođenje nivelete se podređuje i uslovima za bezbijedno odvijanje saobraćaja u konfliktnoj zoni raskrsnice.
Najveći nagib glavnog pravca 2,5 %Rv ≥ min Rv za ekstremna prostorna ograničenja izuzetno 500
m
Saobraćajnice primarne mreže
Vođenje nivelete glavnog pravca u zoni površinske raskrsnice
Tok nivelete sporednog pravca u zoni ukrštanja
RaskrsniceRaskrsnice Čvorovi kroz koje se vrši međusobno povezivanje
različitih rangova saobraćajnica i obezbjeđuje održanje određenog nivoa usluge saobraćajnice (kontrola pristupa i rastojanje raskrsnica) kod saobraćajnica sa kontinualnim protokom (GA, GMd) je
neophodno ostvariti prostorno razdvajanje konfliktnih saobraćajnih tokova- denivelisane raskrsnice
Kod saobraćajnica sa prekinutim tokovima (GMp, GS, SU) glavni uticaji se javljaju u zonama površinskih raskrsnica , pri čemu su dvije velike grupe raskrsnice sa vremenskim razdvajanjem tokova i raskrsnice sa kružnim tokom
RaskrsniceDenivelisane raskrsnice
Zahtijevaju značajne površine i treba ih primjenjivati izvan najuže centralne zone grada ili ih svesti na najmanju mogu mjeru.
Osnovni vidovi u gradskim sredinamaDenivelisane raskrsnice kao programski uslov – u kontinuitetu duž putnog pravca (direktno usklađeno sa rangom saobraćajnice)Pojedinačne denivelisane raskrsnice – na ukrštajima poteza sa prekinutim tokovima gdje se javljaju veća saobraćajna opterećenja, a prostorne karakteristike omogućavaju relativno jednostavnu denivelaciju (direktan uticaj prostornih pogodnosti i rješenja)
RaskrsniceFunkcionalna klasifikacija A - Presjeci primarnih gradskih poteza približno istih
eksploatacionih karakteristika, kompletan program denivelacije,
B- Ukrštaji poteza različitog funkcionalnog nivoa i sistema vođenja tokova (npr. kontinualni/prekinuti)kanalisane površine raskrsnice na sporednom pravcu
C- Ukrštaji dionica primarne mreže bitno različitog funkcionalnog ranga i saobraćajnog režima, smanjen program veza.
Raskrsnice
Područje primjene i klasifikacija denivelisanih raskrsnica
Raskrsnice principi komponovanja
Osnovni principi su identični sa vangradskim putevima, ali se mora voditi računa o razlikama u programu (npr. javni gradski prevoz, pješaci, biciklisti i sl.) i objektivno oštrijim ograničenjima (npr. prostor, životna sredina, komunalne instalacije i dr.)
Funkcionalni elementi Ukrsni pravci (glavni- GP, i sporedni- SP)izlivi/ulivi (I/U)rampe (R)- vezne (samo jedna struja) i priključne (dvije saobraćajne struje, preko sekundarne površinske raskrsnice)sekundarna površinska raskrsnica
Raskrsnice tipologija- U gradskom području je veća vjerovatnoća za pojavom
netipičnih rješenja,- Manja rastojanja raskrsnica,- Gradska mreža je gušća i nepravilnija,- Manje su mogućnosti za situaciono i nivelaciono
prilagođavanje ukrsnih pravaca,- Posebni zahtjevi gradskih vidova saobraćaja,- Unikatno rješenje sa specifičnim modifikacijama tipskih
rješenja,- Težiti tipizaciji raskrsnica.
Raskrsnice
Tipovi denivelisanih raskrsnica u gradskom području
RaskrsnicePovršinske raskrsnice
Najbrojnija grupa raskrsnica gdje se svi odnosi učesnika u saobraćaju rješavaju na zajedničkoj kolovoznoj površini,
Sredstva građevinske i saobraćajne regulative,Funkcionalni nivoi
D- presjeci glavnih gradskih saobraćajnica približno istog ranga, puno kanalisanje saobraćajnih struja,E- presjeci saobraćajnica bitno različitog funkcionalnog ranga i opterećenja, redukovan program veza,F- presjeci saobraćajnica manjeg značaja i opterećenja, po pravilu, sa jednim kolovozom, kanalisanje struja minimalno ili ne postoji
Raskrsnice
Funkcionalna klasifikacija površinskih raskrsnica
Raskrsnice Vođenje presječnih pravaca- Svesti saobraćajne odnose na normalnu mjeru trokrake ili
četverokrake raskrsnice,- Svesti probleme presijecanja struja na manevre preplitanja
(kružni tokovi),- Sa povećanjem broja priključnih krakova kod kružnih
tokova raste mogućnost pogrešnih manevara,- Problemi se rješavaju u široj pristupnoj zoni raskrsnice
odgovarajućom korekcijom situacionog plana trase,- Vođenje pravaca do presijecanja pod približno pravim
uglom.
Raskrsnice
Primjeri vođenja presječnih pravaca sa ciljem formiranja tipskih površinskih raskrsnica
Raskrsnice
Principi vođenja trase sporednog pravca u zoni raskrsnice
Raskrsnice
Tipologija - Osnovni tipovi površinskih raskrsnica su trokrake i
četverokrake zasnovane na presijecanju saobraćajnih struja,
- Raskrsnice sa kružnim podionikom su posebna grupa- zasnovane na preplitanju saobraćajnih struja (presijecanje tokova u istom smjeru kretanja).
Raskrsnice
Osnovni tipovi površinskih raskrsnica sa presijecanjem saobraćajnih struja
Raskrsnice- Nivoi kanalisanjaI- velika razlika u opterećenjima pravaca, glavni tok ima
dovoljno vremenskih praznina ≥6,0 sek za obavljanje lijevih skretanja i uliv vozila iz sporednog pravca (SU/SU, PU/PU, PU/SU),
II- značajna opterećenja sporednog pravca tako da je potrebno kanalisanje srednjim ostrvom za fiksiranje konfliktne zone, na glavnom pravcu se izdvajaju vozila koja skreću lijevo (SU/GS, GS/GS),
III- visoka opterećenja presječnih pravaca, kompletno kanalisanje struja uz primjenu semafosrske signalizacije sa alternativom denivelisanja glavnog pravca i kanalisanje sporednog (D funkcionalni nivo)
Raskrsnice
Nivoi kanalisanja saobraćajnih tokova
Raskrsnice Raskrsnice sa kružnim tokom- Primjena elemenata koji se bitno razlikuju od klasičnih raskrsnica,- Kružni podionik je osnovni element koji prinudno usmjerava putanje svih
vozila
Osnovni elementi i terminologija kružnih raskrsnica
Raskrsnice
Tipologija kružnih raskrsnica u gradovima sa obradom kružnog podionika i standardnim dimenzijama prečnika upisane kružnice ( mini – sekundarna mreža, kompaktna -F2, jedna ulivna traka- F2, kombinovana 2+1 traka –E, D2, dvije ulivne trake –D1, D2)
Saobraćajnice sekundarne mreže
organizovan splet saobraćajnica sa dominantnom funkcijom pristupa do urbanih sadržaja i njihovog komunalnog opsluživanja,
projektni elementi proizilaze iz potrebe da se saobraćaj umiri (smanji broj vozila i njihova brzina), integracija pješaka i vozila po mjerilima i kriterijumima pješaka, preuređenje lokalne putne mreže, uvođenja dosljedne i efikasne
regulative,kod formiranja novih urbanih cjelina ovaj koncept je mnogo
lakse i jednostavnije primijeniti.
Saobraćajnice sekundarne mrežeKlasifikacija pristupnih ulica
PU I - djelimično razdvajanje pješaka i vozila u kretanju imirovanju uz ograničenje brzine kretanja (do
30 km/h),PU II- potpuna integracija motornog saobraćaja u
kretanju i mirovanju uz zajedničko korištenje površina pod uslovima prihvatljivim za pješake,
osnovni elementi se značajno ne razlikuju, ali su PU II kompleksniji zahvat u slučaju rekonstrukcije
Saobraćajnice sekundarne mreže
Klasifikacije pristupnih ulica (a- PU I, b- PU II)
Saobraćajnice sekundarne mrežeBrzinu, određenim mjerama, svesti na željenu vrijednost (do 30,0 km/h)
Sužen poprečni profil, osmišljeno stvaranje prepreka u obje projekcije, primijenjeni projektni elementi
Princip diskontinuiteta kao sredstvo očuvanja prihvatljive brzine kretanja
Saobraćajnice sekundarne mreže
Transformacija profila i alternativna organizacija parkiranja
Tipični primjeri organizacije uličnog profila po konceptu umirenja saobraćaja
Saobraćajnice sekundarne mreže
PreporukeU najvećoj mogućoj mjeri zadržati karakteristike ivične
regulacione linije, odnosno pristupa ivičnim sadržajima, u sve tri projekcije,
Rekonstrukcijom obezbijediti efikasno slivanje voda ka najnižim tačkama gdje su smješteni ivičnjaci,
Primijeniti ivičnjake manjih visina,Težiti nadgradnji ili minimalnom skidanju postojećih
površina,Razmotriti prednosti primjene elemenata za popločavanje
kolovoznih površina
Saobraćajnice sekundarne mreže
Ilustracija opštih preporuka za rekonstrukciju uličnog profila (a- postojeće stanje, b-PU I, c- PU II)
Saobraćajnice sekundarne mreže
Razdvajanje smjerova vožnje kao element ograničenja brzine
Standardni elementi za nivelaciono izdizanje kolovozne ravni
Saobraćajnice sekundarne mrežeInterne raskrsnice
Konfliktna zona u ravni kolovoza (PU I/ PU I) ili uzdignuta za visinu ivičnjaka (PU I/ PU II, PU II/ PU II)
Po pravilu se ne primjenjuje svjetlosna signalizacija
Tipska rješenja raskrsnica lokalne putne mreže
Saobraćajnice sekundarne mreže
Tipovi raskrsnica sa izdignutom konfliktnom zonom
Saobraćajnice sekundarne mreže
Elementi kružne raskrsnice u okviru lokalne mreže
Saobraćajnice sekundarne mrežeZatvaranje pojedinih poteza sekundarne mreže za prolazak svih
motornih vozila ili samo putničkih automobila
Dijagonalno zatvaranje bez i sa izdizanjem konfliktne zone
Saobraćajnice sekundarne mreže
Upravno zatvaranje za putničke automobile sa okretnicom
Generalni koncepti formiranja diskontinuiteta sa izdizanjem površine i samostalnim elementima
ParkiranjePotreba za mirovanjem vozila je neizbježan pratilac svih
vidova saobraćajaPo prostornim razmjenama se izjednačava sa površinama
za kretanje vozilaPri stepenu motorizacije od jednog automobila po porodici
potrebna parkiranja individualnih vozila mogu da angažuju ukupan prostor jednak polovini stambenih potreba,
Individualni saobraćaj je krajnje neracionalan,Parkiranje je veliki urbanistički problem.
ParkiranjePlanerski koncept
parkiranje uz stan je neminovnost i njegove razmjere se ne mogu umanjiti mjerama selektivnog korištenja putničkih automobila,
parkiraliste uz stan je sastavni dio opreme stana parkiranje uz druge aktivnosti je posljedica ličnog izbora korisnika
i mjerama se zahtjevi mogu svesti na odreden nivoParkirališta na sopstvenoj lokaciji po unaprijed definisanim
urbanističkim uslovima,Izgradnja parkirališta izdvajanjem sredstava svih korisnika
gradskog prostora uz obavezu rada na ekonomskoj osnovi.
Parkiranje
Tipične krive akumulacije parkiranjaa)Parkiranje uz stanovanje, b) Javni parking u centru gradac) Parking uz radna mjesta, d) Parking uz stanice šinskih sistema
ParkiranjeStandardne projektne šeme
Paralelna šema (α = 0°)- U profilima slabije opterećenih ulica relativno male
regulacione širine,- Zahtijeva najviše manevarskog radaUpravna šema (α = 90°)- Pogodna za garažne objekte sa ortogonalnim rasterom
nosećih stubova,- Najracionalnije rješenjeKose šeme (α =45° - 90°)- Parkinzi koji se razvijaju u ograničenim uslovima lokacije i/ili
u situaciji gdje je potreban brz manevar ulaz/izlaz- Isključivo jednosmjerni prilaz
Parkiranje
Standardne projektne šeme parkiranja i odnosi dimenzija
ParkiranjePovršinska parkirališta
parking skupine organizovane u ravni terena, nema potrebe za složenim konstrukcijama i opremom, laka
pristupačnost, parkiranje u profilima protočnih saobraćajnica,
vozila parkirana uz ivicu kolovoza angažovanje uličnog profilasmanjenje bezbijednosti protočnog saobraćaja i propusne moći sprečavanje pristupa ivičnim sadržajima (snabdijevanje,
komunalne službe, medicinska pomoć i sl.)isključuju se iz profila važnijih poteza primarne mreže (GM, GS) i naročito kod saobraćajnica gdje se vozila javnog prevoza kreću krajnjom desnom trakom.
Parkiranje
Standardna rješenja parkiranja u profilima protočnih ulica
Parkiranje
Tipsko rješenje upravnog parkiranja kod stambenih ulica
Tipsko rješenje parkiranja u profilima P II
ParkiranjeSamostalne parkirne skupine
Organizacija na slobodnim terenima u sklopu stambenih naselja, industrijskih zona, sportskih objekata, stanica kapacitetnih šinskih sistema i sl.
Projektni parametri za samostalne parkirne skupine
Parkiranje
Primjeri javnih parkirališta sa naplatom korištenja
ParkiranjeParking garaže
Zatvoreni prostori urađeni isključivo za potrebe parkiranja i garažiranja vozila,
Podjela- namjena: individualne i kolektivne,- građevinsko- prostorna dispozicija- podzemne i nadzemne,- urbanističko- arhitektonski tretman: samostalne ili kombinovane sa drugim sadržajima,- način eksploatacije: javne (sa ili bez naplate) i posebne namjene.
Parkiranje
Nadzemne garaže su ekonomičnije (izgradnja, eksploatacija, oprema), ali podzemne ne zauzimaju gradske površine
LokacijaNadzemne garaže se planiraju i grade na slobodnim terenima i izolovanim lokacijama koje nemaju posebnu urbanističku saglasnostPodzemne garaže se češće rade u sklopu objekata druge namjene (tržni centri, stanovanje, trgovi, stanice šinskih sistema javnog prevoza)
Parkiranje
Standardni tipovi prostornih rješenjaa) prave rampe; b) spiralne rampe; c) parkirne rampe
ParkiranjeMehaničke parking garaže
Primjena za dugotrajno parkiranje i za posebne namjene (poznati korisnici) zbog dužine procesakoncepti
- mehanički toranj – horizontalno i vertikalno pomijeranje do parkirnog modula kada vozač ulazi na parkirno mjesto, javlja se potreba za pješačkom komunikacijom
- paletne garaže - pomijeranje i praznih i punih paleta do smještanja na odgovarajuće mjesto, neophodna je stalna informacija o prostornom položaju svakog vozila, horizontalna i vertikalna organizacija
- kontinualno vezane kabine ("pater noster") - horizontalna i vertikalna organizacija, ograničen kapacitet.
Parkiranje
Koncepti mehaničkih parking garažaa) toranj; b) palete; c) kontinualno vezane kabine
Prateća opremaoivičenje kolovoza
funkcija- bezbijednost kroz fizičko razdvajanje vidova saobraćaja, - vizuelno vođenje tokova vozila,- realizacija sistema površinskog odvodnjavanja, - estetski dožvljaj uliceosnovni element je ivičnjak koji svojom visinom fizički
odvaja druge površine i obezbjeđuje odvodnjavanje i ne predstavlja bočnu smetnju za kretanje vozila
- standardna visina za oba uslova 12 cm, - standardna duzina 80 iii 100 cm
Prateća oprema
Standardni betonski ivičnjaci i mjesta primjene u profilima gradske putne mreže
Prateća oprema
Specijalni betonski ivičnjaci (a- široki, b- prelazni)
Prateća oprema
Oivičenje i obrada razdjelnog ostrva u zoni pješačkog prelaza
Izdizanje površine pješačkog prelaza na raskrsnicama sekundarne mreže (a- polovina visine ivičnjaka; b- puna visina ivičnjaka
Prateća opremaOdvodnjavanje
Sistemi za odvodnjavanje karakteristični za vangradske puteve se mogu primijeniti samo na potezima gradske mreže vođene u slobodnom koridoru bez pješačkih i/ili biciklističkih staza u regulacionoj širini (prigradska područja)- podrazumijeva se da u daljem razvoju grada neće biti promjene namjene, odnosno ivične izgradnje
Odvodnjavanje najvećeg dijela gradske mreže se zasniva na kanalizacionim sistemima (prihvataju vodu sa kolovoza i površina unutar regulacione linije, ali i često izvan nje)
Prateća opremaZadatak sistema
poprečno slivanje i površinsko podužno vođenje do mjesta prihvatanja, a zatim, kroz podzemno kanalisanje, priključcima i podužnim vodovima, dovođenje do mjesta za prečišćavanje i ispuštanje u recipijent.
Tipski položaj slivnika ( a- horizontalan u kolovoznoj ravni; b- vertikalan u ivičnjaku; c- kombinovani) i oblici rešetki za horizontalan položaj
Prateća opremaNivoi sistema
Potpuno podzemno kanalisanje voda sa svih kolovoznih i drugih površina (obavezno za sve saobraćajnice primarne putne mreže u urbanizovanom području)Potreba za podzemnim kanalisanjem se javlja samo na pojedinim dijelovima saobraćajnica ili je moguće primijeniti sistem površinskog kanalisanja, ako to uslovi dozvoljavaju (saobraćajnice u prigradskom području ili pojedinačni dijelovi sekundarne mreže)
Prateća oprema
Tipske koncepcije odvodnjavanja dionica gradske putne mreže
Prateća opremaKomunalne instalacije
Sistemi komunalnih instalacija opslužuju urbanu nadgradnjuVodovod, elektro-energetska mreža, telekomunikacije, gasovod, toplovod, kanalizacija.- Svaki pojedinačan sistem ima svoje zakonitosti i standarde koji se moraju poštovati u izgradnji i eksploataciji, ali zahtijevaju i potpuno usklađenje sa urbanističko saobraćajnim elementima gradskog prostora.
Po pravilu, podzemno položeni vodovi različite namjene i dometa,
Postoji relativno ograničen prostor unutar regulacione linije do dubine 5-6 metara ispod površine kolovoza.
Prateća opremaPodužno vođenje instalacija
Po pravilu, instalacije se ne postavljaju u koridorima GA i GM, osim onih koje služe tim potezima.Kod ostalih kategorija primarne mreže, instalacije moraju biti tako smještene da prilikom građenja ili intervencija ometanje saobraćajnih tokova bude minimalno.Distributivni i priključni vodovi, osim kanalizacije, se obično postavljaju izvan protočnih kolovoza primarnih saobraćajnica.Prostor se dijeli na kontinualne trake širine 0,6-1,0 m, uz rezervaciju prostora za određenu vrstu vodova
Prateća oprema
Princip podjela na zone za smještaj instalacija
Prateća oprema
Dopušteni položaj instalacija u poprečnom profilu saobraćajnice i okvirne visine zaštitnog nadsloja
Prateća opremaProstorni sukob podužnih vodova se rješava kroz tzv.
‘’sinhron plan’’
Tipičan raspored instalacija u profilu pristupne ulice
top related