idea wsdc wifi pravde sarajevo ks novosti juli 2016 usa.pdf · univerzuma! puŠke bacite, olovke...
Post on 29-Jul-2020
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
0
IDEA WSDC WIFI NVO
VIJEĆE MREŽA
PRAVDE GRAD
SARAJEVO VLADA
KS
“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke
ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne
odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“
1
GENERALNI CILJ:
Doprinijeti promociji tolerancije i inter-
etničkog pomirenja među mladima različitih
etničkih i geografskih pozadina kroz
povezivanje u zajedničkim aktivnostima i
inicijativama, ističući sličnosti između njih i
učeći ih da u isto vrijeme prihvate razlike
SPECIFIČNI CILJEVI:
Educirati mlade kroz argumentiranu
raspravu, obrazovnu debatu i kritičko
mišljenje da je trajni mir moguć samo onda
kada postoji poštivanje za druge i drugačije
Ojačati mlade da dignu svoj glas i
zagovaraju za promjene u društvu, postajući
aktivno involvirani u neophodne obrazovne
reforme i promjene u lokalnim zajednicama
kroz saradnju sa svim relevantnim akterima.
Ojačati mlade da postanu pokretači
pozitivnih promjena u bh. društvu kroz
zaštitu ljudskih prava njihovih vršnjaka i
ostalih građana, posebno marginaliziranih i
ranjivih grupa i da dijele stečena znanja kroz
vršnjačku edukaciju
SADRŽAJ
NAZIV PROJEKTA: “ALL DIFFERENT – ALL EQUAL:
YOUTH INTER-ETHNIC RECONCILIATION CAMPS”
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
O projektu 1
Uvod 2
Pjesmom da ti kažem 3
Razgovor sa povodom – pomirenje 4
Moja priča o pomirenju 6
Debatanti kažu – debatom do
trajnog mira 7
Stripom da ti kažem 8
Uradite sami – radionica o
pomirenju 9
Motivacijska priča o interetničkom
dijalogu 10
Ljudska prava u BiH među
srednjoškolcima trebaju biti
promovirana na sljedeći način...
11
Uloga debatnih klubova u pomirenju
i uspostavljanju trajnog mira u BiH 12
Segregacija i diskriminacija učenika
u mom gradu ne smiju biti model za
život
13
Mediji o pomirenju – U izgradnju
mira i pomirenje potrebno uključiti
cijelo društvo BiH
14
Mediji o pomirenju – Naredna
generacija zaslužuje bolje,
ostavštinu pomirenja, a nikako
nepovjerenj
16
Debatologija 18
Umjesto kraja 19
2
Pišemo li previše o pomirenju? Je li uzaludno
pisati o pomirenju? Može li BiH napokon postati
država u kojoj svaka nesuglasica neće preći u
raspravu o podjeli zemlje, diskusije o broju žrtava
jednih, drugih i trećih u ratu ili prijetnje novim
ratom?
Mislimo da se o pomirenju piše nedovoljno.
Pomirenje je i dalje ona neuhvatljiva kategorija
koja postoji samo možda kada neka televizijska
kuća povodom nekog međunarodnog dana odluči
napraviti reportažu o dvojici komšija koji imaju
različita i imena, i običaje i religiju, ali eto skupa
piju kahvu/kavu/kafu, i gle čuda, pomažu jedan
drugome. Nažalost, ove priče su toliko rijetke da
se nalaze u dnevnicima i skoro da ne postoje u
stvarnosti, zar ne? Priče nisu tako rijetke ali se u
bh. javnosti rijetko spominju. O ovome vam mogu
posvjedočiti stotine mladih ljudi okupljenih u
Centru za kulturu dijaloga, a koji ne samo da
vjeruju u pomirenje, nego ga žive i svakoga dana
dokazuju da je pomirenje moguće. Zbog toga, o
pomirenju moramo stalno pisati jer su mir i
sloboda naše najvrednije kategorije koje moramo
čuvati. BiH mora postati država u kojoj se cijeni
mišljenje koje je drugačije od mišljenja većine, u
kojoj kritički osvrt na situaciju ne postaje „izdaja
vrhovnih vrijednosti” i u kojoj mladi nisu
opterećeni teretom prošlosti ali je dobro poznaju.
I država u kojoj su razlike dodatna vrijednost, a
ne nedostatak.
UVOD
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Slikom da ti kažem
3
Riječi u slici...
ostani mi prijatelj
stanimo zajedno
ir zemlji donesimo
z strašne prošlosti pobjegnimo!
ijeka ljubavi neka teče vazda
ho nek’ joj bude „nada“
gujmo domovinu sada
vo nek’ zauvijek pjesma vlada!
PJESMOM DA TI KAŽEM
P
O
M
I
R
E
NJ
E
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
4
A o temi su razgovarali:
U ovom broju razgovaramo o pomirenju sa Anjom
Gengo, dugogodišnjom debatanticom, debatnim
sucem i trenerom, zaposlenom mladom pravnicom
koja kaže da joj je debata uvijek bila prva ljubav.
Možete li se kratko predstaviti, onima koji nisu
imali priliku raditi sa vama?
Zovem se Anja Gengo i po zanimanju sam diplomirana
pravnica. Debata me oduvijek interesovala i apsolutno
vjerujem u izreku „jednom debatant, uvijek debatant”.
Debata je, bila i ostala, moja prva i najveća ljubav.
Koliko je debata bila bitna u vašem životu?
Debata je u velikoj mjeri odredila moj životni put. Zbog
debate sam upisala Pravni fakultet u Sarajevu, i
debata mi je mnogo pomogla u spremanju ispita jer me
naučila istraživanju i kritičkom promišljanju kao i
povezivanju različitih predmetnih cjelina.
Da li bi debata možda mogla pomoći u kreiranju
trajnog i održivog mira u BiH?
Mislim da debata itekako može pomoći u rješavanju
problema sa kojima se suočava BiH. Posebno kada je
u pitanju trajni i održivi mir. Naime debata vas uči da
svoje stavove gradite na provjerenim informacijama i
da odbacite predrasude. Što je možda još važnije,
debata vas uči da pažljivo saslušate oponenta, i da,
ma koliko se ne slagali sa njegovim izjavama, ćutite,
dok ne dođe red na vas da govorite. Onda kada
dobijete pravo da govorite, nikako ne smijete vrijeđati
oponenta i svoje izjave ne smijete bazirati samo na
ličnom uvjerenju već morate imati potkrepe kojima
dokazujete svoje tvrdnje. Zbog svega navedenog,
mislim, kada bismo imali više debate u društvu da
bismo imali daleko manje sukoba i daleko više mira i
pomirenja.
Je li postoje još neke druge metode koje mogu
doprinijeti stvaranju trajnog mira?
Naravno da postoje, ali se sve one svode na
postojanje uzajamnog uvažavanja i komunikacije tj.
svega onoga čemu nas debata uči.
Razgovor s povodom – pomirenje
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
Priču prenosi:
Amela Ibrahimagić,
Sarajevo
O interetničkom pomirenju govori:
Anja Gengo,
Istočno Sarajevo
5
SLIKOM DA TI KAŽEM
Znači debata je najbolja metoda za postizanje
trajnog mira?
Da, jer debata u sebi sadržava i sve ostale metode.
Ako želite recimo održati radionicu o pomirenju, a
učesnici jedni druge ne poštuju niti žele čuti za
drugačije mišljenje, radionica ne može biti uspješna.
Zbog toga je važno naučiti slušati i argumentirano
govoriti. Oboje nam nudi debata. Možda sam ja kao
debatant, debatni sudac, debatni predavač i debatni
trener, pristrasna, ali ja debatu ne bih mijenjala za bilo
koju drugu metodu usvajanja znanja. Dakako,
radionice su obavezne ali je važno da prije toga
učesnici budu upozanti sa osnovnim postulatima
debate da bi radionica mogla biti uspješna.
Vi baš volite debatu i debatiranje. Reci te nam, šta
biste preporučili debatantima u BiH?
Prije svega bih im preporučila da nikada nikome ne
dozvole da im kaže da je debata isprazna priča, jer je
debata daleko od toga. Zatim bih im preporučila da se
uvijek bore za sebe, da ne dozvole drugima da im
nameću mišljenja i da zagovaraju u svojim lokalnim
zajednicama za podršku debatnim aktivnostima.
Ukoliko žele otići na takmičenje, a nakon što provjere
sve propozicije koje ima CKD, trebaju otvoreno od
lokalnih vlasti zahtijevati finansijsku podršku jer debata
nudi toliko mnogo prilika za promoviranje države.
I za kraj ovog intervjua, recite nam, vjerujete li u
trajni mir u BiH?
Naravno da vjerujem. I ja i desetine
hiljada debatanata koji su prošli kroz
debatne edukacije. Mislim da nas ima
dovoljno da pokrenemo novi val
razmišljanja koji podržava postojanje r
azlika i koji nas tjera da idemo ka boljoj
budućnosti. Mislim da je u rukama mladih
debatanata rješenje za kreiranje trajnog i održivog mira
i da oni mogu potaknuti odrasle da napokon budu
razriješeni svi problemi, ili barem većina njih.
Razgovor s povodom – pomirenje
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
6
Ilustrirajte svoju priču...
Mene roditelji nisu učili da mrzim ali sam odrasla u
okruženju u kojem nije bilo popularno biti druge
etničke pripadnosti u odnosu na većinu, pa nije bilo
popularno ni družiti se sa „onima“. Oni su bili oni. Mi
smo bili mi. Mislim, bilo je njih par u mojoj školi, ali
su se oni međusobno družili, a mi ostali smo ih
izbjegavali. Nije nikada bilo fizičkog sukoba, ali smo
ih znali ponekad vrijeđati. Mislili smo da je zabavno.
Oni nikada nisu odgovorili na uvrede pa smo prestali
sa vrijeđanjem. Kasnije smo se podnosili. Jedva.
Jednom sam svojim roditeljima rekla da ne
podnosim one druge, na šta su mi rekli da je takvo
razmišljanje pogrešno i da ljude treba dijeliti na
dobre i na zle, a nikako na ove ili one. Nisam ih
poslušala. Pa svi moji prijatelji su razmišljali kao ja, i
ja sam razmišljala kao svi moji prijatelji. Bila sam u
većini sve dok nisam upoznala jednu novu djevojku
koja je došla u našu školu. Bila je sa mnom u
razredu. Sjedila je sama u klupi. Kada se predstavila
saznali smo da je ona „ona druga“ i znali smo da se
sa njom ne trebamo družiti. Međutim jednom smo
ona i ja ostale same u razredu kao dežurne učenice.
Znam da mi je bilo vruće i da sam osjetila da mi se
manta. Nakon toga sve je postalo crno. Sljedeće
čega se sjećam je da profesor sporta doziva moje
ime i da mi neko čuva nos jer mi je tekla krv iz nosa.
U prvi mah mi ništa nije bilo jasno. Prepala sam se!
Onda me profesor sporta smirio i rekao mi da sam
pala u nesvijest zbog vrućine, da me prijateljica
postavila u odgovarajući položaj i nakon toga
pozvala pomoć. Nije bilo ništa ozbiljno ali je neka
teža povreda izbjegnuta zahvaljujući sabranosti
prijateljice. Kada sam pitala o kojoj je prijateljici riječ,
rekli su mi da je to „ona“. Eh, ja o njoj i njima više
nemam nikakve predrasude i družim se s kim hoću i
kad hoću!
MOJA PRIČA O POMIRENJU
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
7
Ponešto u slici
Debatanti iz cijele BiH poručuju:
ZAJEDNO MOŽEMO OSTVARITI MIR!
RAZGOVOROM MOŽEMO POSTIĆI
MEĐUSOBNO RAZUMIJEVANJE I
POVJERENJE!
LJUBAV JE NAJJAČA SILA
UNIVERZUMA!
PUŠKE BACITE, OLOVKE NEKA BUDU
NAŠE NAJJAČE ODRUŽJE!
NE RADO DRUGIMA ONO ŠTO NE BI
VOLIO DA DRUGI RADE TEBI!
LJUDE TREBA DIJELITI NA DOBRE I
LOŠE! SVE DRUGE PODJELE SU
BESKORISNE!
DOBROTA SE ISPLATI!
ZAJEDNO SMO JAČI! ZAJEDNO SMO
NAJJAČI!
ČUVAJMO JEDNI DRUGE!
MIR I SLOBODA SU NAŠE NAVEĆE
BOGATSTVO! ČUVAJMO IH!
DEBATOM DO TRAJNOG MIRA!
DEBATOM DO PRAVIH PRIJATELJA!
RADIMO ZAJEDNO DA BISMO
ZAJEDNO ŽIVJELI! UČIMO ZAJEDNO
DA BISMO JEDNI DRUGE BOLJE
RAZUMJELI!
DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG
MIRA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
8
Tema stripa
Očito na mir
različito gledaju
različite vrste!
Naši debatanti su
prilagodili nekoliko
stripova o temi
mira i pomirenja.
Nadamo se da ste
se zabavili jednako
kao i mi!
STRIPOM DA TI KAŽEM
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
9
Dragi čitatelji,
pred vama je
scenarij radionice
koji možete sami
realizirati u
manjoj ili većoj
grupi.
Nije bitno da li ste
profesor ili
učenik, NVO
aktivista ili
naprosto
građanin koji želi
podići svijet ljudi
oko sebe o
ZNAČAJU
INTERETNIČKOG
DIJALOGA
TRAJANJE: 90 minuta
CILJ: Cilj simulacije je motiviranje učesnika kroz interaktivnu igru da
razmisle o važnosti kulturnih i religijskih objekata za cjelokupnu
zajednicu.
MATERIJAL ZA UČESNIKE:
Flipcharti
Šareni papiri
Olovke
Flomasteri
Raznobojni markeri
Ljepilo
OPIS:
Na početku radionice učesnici rade u odvojenim grupama,
osmišljavajući kako savršena zemlja treba da izgleda: naziv zemlje,
himna i pravila koja trebaju da vladaju u određenoj zemlji. Svaka
grupa predstavlja savjet Limonadije. Savjet treba odlučivati koji
kulturni i religijski objekti trebaju dobiti zaštitu zemlje i Savjeta i
obrazložiti argumentima zašto treba ili zašto ne treba. Nakon
diskusije u grupama, svaka grupa prezentira ostalima svoja
obrazloženja, ujedno obrazlažući i sve neophodne stubove zemlje
koje su nacrtali na velikom papiru.
ZAKLJUČAK: Podignuta svijest mladih o važnosti kulturnih i
religijskih objekata, kroz učenje o zajedništvu i uvažavanju drugih.
URADITE SAMI – RADIONICA O POMIRENJU
LIMUNIJADA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
10
Dragi čitatelji,
pred vama je
motivacijska
priča, kakvih
uvjereni smo, ima
mnogo oko vas.
Na temelju ove
priče postavili
smo za vas teze
za debate, a vi ne
zaboravite:
- Pažljivo o dobro
istražiti temu
- Uraditi
brainstorming
- Kreirati
argumente
- Pripremiti
unakrsno
ispitivanje
I konačno
DEBATIRAJTE!
Djecu treba odgajati da ne mrze. Nažalost, mnogo
roditelja to ne radi… Ja sam profesorica u jednoj
srednjoj školi i previše sam puta vidjela i čula djecu koja
mrze druge i drugačije jer su im roditelji rekli da to tako
treba da rade. Kada sam te učenike pitala zašto mrze.
Oni samo kažu zato… Ne znaju tačan razlog. Pokušala
sam nekoliko puta razgovarati sa učenicima o tom
problemu ali oni nisu bili voljni saslušati moje razloge za
ljubav. Neki su čak rekli da sam izdajica svoga naroda.
Nije mi jasno kako se ljubav može proglasiti izdajom.
Zar ljubav nije najplemenitija emocija? Zar ih niko nije
učio da ljubav sve pobjeđuje? Zar se treba objašnjavati
da ljubav može biti bezgranična, smiješna, zanimljiva,
stidljiva ali da nikada ne može biti izdajnička? Ja takvu
ljubav ne poznajem. U mom srcu ima ljubavi za sve.
Naravno da na svijetu postoje i loši ljudi, ali to nam ne
smije biti opravdanje da i mi budemo loši. Dvije loše
stvari ne mogu dati jednu dobru. Dvije loše stvari mogu
samo napraviti još loših stvari. A ljubav? Ljubav
pobjeđuje sve, samo ako joj pružimo priliku da
slobodno pokaže svoju magiju!
MOTIVACIJSKA PRIČA O INTERETNIČKOM DIJALOGU
TEZE ZA DEBATU:
1. Ljubav pobjeđuje sve!
2. Mržnja ne može pobijediti!
3. Radi ljubavi trebamo zanemariti sve razlike!
4. Od novca se preživljava, a od ljubavi živi!
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
11
Da li nas ljudska prava trebaju zanimati samo onda kada
primijetimo da se nekome nanijela ili nanosi nepravda? Kada
saznamo da se krši „neko“ ljudsko pravo? Kažem „neko“ jer
nepoznavanje ljudskih prava i deklaracija o ljudskim pravima
predstavlja kočnicu u njihovoj zaštiti. Neadekvatna zastupljenost
promocije ljudskih prava u nastavnom planu i programu može se
okarakterisati kao barijera. Ne vjerujem da su časovi predmeta
demokratije i ljudskih prava, koji su zastupljeni tokom jedne
godine srednjoškolskog obrazovanja, dovoljni. Kao ni tanko
spominjanje boraca za ljudska prava, svjetskih razmjera, na par
časova historije. Trebamo li onda tražiti krivca u odgojno-
obrazovnom sistemu ili u srednjoškolcima koji su podložni pritisku sredine i žele što prije
„izaći“ iz srednje škole. Ni u jednom, ni u drugom. Nama su potrebna rješenja koja će
djelovati na prisutne nedostatke, na nedovoljno poznavanje tematike ljudskih prava i tako
ujedno spriječiti njihove povrede. To je primarni cilj, ali uporedno trebamo nastojati aktivirati
srednjoškolce da uz osnovno znanje o ljudskim pravima i sami učestvuju u njihovoj
promociji. Stoga postoje rješenja koja mogu ja i kolege debatanti širom BiH sprovesti u
svojim debatnim klubovima i školama, a koja će doprinijeti promociji ljudskih prava među
našim vršnjacima. Naš fokus djelovanja treba biti višesmjeran. Prvo je ono što možemo
učiniti u okviru školskih predmeta. Učenici se mogu potruditi da pripreme izlaganje ili
prezentaciju koja bi na zanimljiv i drugovima u razredu bliži način pojasnila ljudska prava i
bitnost njihove zaštite. Pored toga, nesumnjiv doprinos bi dale radionice koje mogu nastati
suradnjom debatnog kluba i VU. Srednjoškolcima je interesantnije stjecati znanje kroz
grupni rad i aktivno učešće u radu. Rezultati tih radionica, u vidu kreativnih tabela i natpisa
sa motivima ljudskih prava bi ostali u učionici na vidljivom mjestu kako bi učenike podsjećali
i dalje na važnost njihovog poznavanja. S obzirom da su društvene mreže neizostavni dio
života jednog srednjoškolca, kreiranje stranice ili grupe na kojoj bi debatanti, a i ostali
promovisali ljudska prava bilo bi od iznimnne vrijednosti. I naravno ono što debatanti mogu
najbolje odraditi. U početku organizovati debate u svojoj školi koje bi se ticale promocije
ljudskih prava i na kojim bi prisustvovali kako učenici tako i profesori. A nakon toga slijede
susreti debatnih klubova, debate također s naglaskom na promociju ljudskih prava. Što bi
željeli da postignemo našim radom? Adekvatno informisanje vršnjaka o ljudskim pravima,
ukazivanje na važnost njihove protekcije, pobuđivanje zainteresiranosti i shvatanje da borba
za ljudska prava nije bajka i nemoguća misija. Zapamtimo jedno: ako se nama ne krše
ljudska prava ne znači da je i drugima isto.
Adnan Jašarević, Srednja tehnička škola Tešanj
„Ljudska prava u BiH među srednjoškolcima trebaju biti promovirana na sljedeći
način…“
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
12
Debata je formalna diskusija u kojoj dvije suprotstavljene strane
razmjenjuju argumente u prilog različitim stajalištima povodom
jedne teme, poštujući unaprijed dogovorena pravila. Debata i
debatni klubovi otvaraju mnoga vrata debatantima. Debatanti
zahvaljujući debati razvijaju mnoge vještine, te im ona pomaže u
izgradnji njihove ličnosti, karaktera i stavova. Navesti ću samo
neke koristi koje pruža debata, a to su: unapređenje kritičkog
mišljenja, razvoj komunikacionih i govorničkih vještina... Uloga
debatnih klubova u pomirenju i uspostavljanju trajnog mira u BiH
je veoma značajna. Debatni klubovi u BiH veoma dobro
surađuju, te učestvuju na debatnim takmičenjima. U
protekloj,2015. godini, upoznati smo s time da su se održala
regionalna takmičenja u dvije regije:regija Sarajevo i regija Banja
Luka. Tim takmičenjima pored što su debatanti pokazali svoje vještine u debatama i
pokazali svoj takmičarski duh,stekli su i mnogo prijatelja iz raznih dijelova BiH.
Svjesni smo činjenice da u BiH žive 3 konstitutivna naroda, koja do prije izvjesnog vremena
nisu bili u najboljim odnosima. Ali kao što svi veoma dobro znamo da na mladima svijet
ostaje,treba da radimo na održavanju mira. Debatni klubovi u BiH veoma dobro rade na
tome, uspješno se sastaju na raznim takmičenjima, odlaze na debatne kampove. To je za
pohvalu, i može se reći da je to jedna od svjetlijih tačaka u BiH.
„Nije dovoljno samo govoriti o miru-čovjek mora vjerovati u njega. I nije dovoljno samo
vjerovati u njega-čovjek mora raditi za njega.“- kaže Eleanor Roosevelt
Ovakve riječi zaista daju čovjeku određeni vid motivacije. Iako debatni klubovi i CKD BiH
već rade na samom pomirenju i održavanju tog mira,uvijek može bolje.
Kako debatni klubovi još mogu uticati na pomirenje i uspostavljanje trajnog mira u BiH?Tako
da se jednom godišnje organizuje druženje između debatnih klubova,te da to postane jedan
vid tradicije. Da tom događaju prisustvuju svi debatanti i da se jedan dan druže i razmjenjuju
iskustva sa svojih debata,da se u tom danu organizuju razne aktivnosti. Naravno, bitan dio
ovog plana jeste da to postane tradicija,da se održava svake godine,ako je po mogućnosti
na isti dan. Prednosti ovog plana su: održavanje trajnog mira u BiH koji je neophodan,
druženje, zabava. Zaista bilo bi divno čekati takvo nešto, što zrači pozitivnom energijom i
mirom.
Ajla Kurbašić, Srednja tehnička škola Tešanj
Uloga debatnih klubova u pomirenju i uspostavljanju trajnog mira u BiH
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
13
Pojam segregacije i diskriminacija je danas pojam naše
svakodnevnice, nažalost. Iz naslova ističem da navedeni
pojmovi ne bi trebali biti model za život ne samo u mom gradu,
već u cijelom svijetu.
Budući da sam iz malog grada, a Bosna i Hercegovina je na
zanimljiv način uređena država, do pojedinih primjera
segregacije i diskriminacije jednostavno je doći. Bilo to u javnim
ustanovama, školskim klupama ili jednostavnih mjesta poput
kafića. Razdvajanje muslimana i katolika je nešto sasvim
uobičajeno, isto se odnosi i na građane pravoslavne
vjeroispovijesti. Rijetki su primjeri prijateljstva iz navedenih
skupina ali srećom ipak ih ima. Neki su trepnuli i prešli preko prošlosti. Dva odbojkaška
kluba, dva košarkaška kluba… Zar je mladima tako nešto potrebno? Rješenje ovog
problema je jednostavno, teži dio problema predstavlja navođenje ljudi na promjenu
mišljenja. Poprilično je teško poticati na zajedništvo ako zadnjih 20 godina zauzimaju
drugačiji stav. Pojam diskriminacije iz iskustva znam da nije toliko izražen, zavisi od osobe
kako će prihvatiti pojedine stvari. Iako je riječ o katoličkoj školi vrata škole su otvorena
svima, a školu pohađa svega 10ak muslimama. Znam da se ne radi o tome da škola
diskriminira budući da imam prijateljicu u razredu koja se ni pod koju cijenu tako ne osjeća,
ni od strane učenika ni od strane profesora.
Mi smo vaša budućnost, je li vas strah? Uobičajeni su natpisi maturanata na majica… Sami
utječemo na našu budućnost, ali tako mijenjamo i sadašnjost. Ovi pojmovi nam ne trebaju
biti svakodnevnica, potrebno je malo promijeniti mišljenje i stvari sagledati drugačijim
pogledom, bit će nam lakše kako u budućnosti, tako i u sadašnjosti.
Monika Vrbić, KŠC „Don Bosco” Žepče
Segregacija i diskriminacija učenika u mom gradu ne smiju biti model za život
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
14
Mediji o pomirenju
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
http://www.vecer
nji.ba/u-
izgradnju-mira-i-
pomirenje-
potrebno-
ukljuciti-cijelo-
drustvo-bih-
1101499
PITANJA ZA
RAZMIŠLJANJE:
Šta mislite o
tekstu koji je
napisan?
Da li se slažete sa
tvrdnjama koje su
iznesene u
tekstu?
Je li za pomirenje
vrlo važno uključiti
cijelo društvo
Da li bi povratak u
prošlost značio
novu tragediju?
Postoji li nada u
pomirenje svih
naroda u Bosni i
Hercegovini?
15
Mediji o pomirenju
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
SLIKOM DA TI
KAŽEM:
16
Mediji o pomirenju
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
http://vijesti.ba/cl
anak/318428/nar
edna-generacija-
zasluzuje-bolje-
ostavstinu-
pomirenja-a-
nikako-
nepovjerenja
PITANJA ZA
RAZMIŠLJANJE:
Šta mislite o
tekstu koji je
napisan?
Da li naredne
generacije mogu
doseći bolje
odnose?
Može li
Međunarodni
krivični sud za
bivšu Jugoslaviju
biti nositelj
pomirenja?
Da li u BiH i dalje
postoji aktuelan
problem
etnonacionalizma i
koliko je bh.
društvo spremno
na rješavanje
ovog problema?
17
Mediji o pomirenju
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
SLIKOM DA TI
KAŽEM:
18
DEBATOLOGIJA
U julu smo govorili o sljedećim temama:
Mladi i pomirenje: ko ima koristi od
statusa quo?
Je li se izgradnja mira u BiH pretvorila u
najobičniji folklor?
Proglašenje 11. jula danom žalosti u BiH
može doprinijeti uspostavljanju
pomirenja?
Može li članstvo u EU olakšati pomirenje
u BiH?
Riječi u slici
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
19
Moramo nastaviti da pišemo o miru i pomirenju i
da skupa idemo naprijed. Moramo prestati
unaprijed suditi o drugima i ne dozvoliti da naše
religijsko opredjeljenje utječe na stav o ljudima
drugačijeg religijskog opredjeljenja. Šanse za
pomirenje postoje, ali je na nama da ih iskoristimo.
Ukoliko jedni drugima ne pružimo ruku postoji
mogućnost da nećemo nikada ostvariti trajni mir.
Ako to dozvolimo, pitanje novog rata je samo
pitanje časa. A da li iko zaista želi novi rat? I šta bi
dobro novi rat donio? Rat, niti jedan u historiji
čovječanstva, nije donio niti jednu dobru stvar.
Ratovi su uvijek donosili patnju, ubijanje i beznađe.
Okrenimo se zajedno miru i pružimo jedni drugima
ruku!
UMJESTO KRAJA
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
20
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević
IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić,
Nadina Balagić, Zoran Marčeta DTP
Anesa Vilić
WEB INFO Nadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga
Debatne novosti, br. 07. Juli , 2016. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina +387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH
izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts
top related