2014lobor.hr/wp-content/uploads/2014/05/uspon-idejni-projekt.pdf · jezične kulture hrvata i...
Post on 03-Sep-2019
5 Views
Preview:
TRANSCRIPT
2014
Organizatori:
Grad Zlatar
Općina Lobor
TZ Grada Zlatara
BK Lastavica
DSR Infinitum progresum
Pokroviteljstvo:
Krapinsko-zagorska županija
18. svibanj 2014
Zlatar i Lobor
Lastin uspon na Ivanščicu
Sadržaj
1. Uvod .................................................................................................................................... 3
2. Tko smo mi ? ...................................................................................................................... 7
2.1. Biciklistički klub Lastavica ......................................................................................... 7
2.2. Društvo sportske rekreacije Infinitum progresum ....................................................... 8
3. Zlatar & Lobor u podnožju Ivanščice - turistička destinacija ............................................. 9
3.1. Zlatar ............................................................................................................................ 9
3.2. Lobor ......................................................................................................................... 10
3.3. Ivanščica .................................................................................................................... 11
4. Biciklizam i nordijsko hodanje kao turistički proizvod .................................................... 13
4.1. Biciklizam .................................................................................................................. 13
4.2. Nordijsko hodanje ...................................................................................................... 14
5. Lastin uspon na Ivanščicu ................................................................................................. 16
5.1. Biciklistički uspon ..................................................................................................... 16
5.2. Uspon nordijskog hodanja ......................................................................................... 18
6. Marketing .......................................................................................................................... 21
7. Financijski plan ................................................................................................................. 22
8. Zaključak ........................................................................................................................... 23
1. Uvod
Turizam i turistička industrija područje
je izraženih vanjskih utjecaja i izvjesno je
da se Hrvatska ulaskom u Europsku uniju
suočava s novim izazovima, ali i s
novim prilikama u turizmu. Europska unija
prepoznaje Hrvatsku kao turističku
destinaciju s potencijalom, pa je naša
zadaća da ih maksimalno iskoristimo u
interesu rasta vlastitog blagostanja, a
koristeći vrijednosni sustav održivog
razvoja i konkurentske strategije Europske
unije na području turizma.
Imajući to u vidu, kao i činjenicu da je
budućnost Hrvatskog zagorja, a time i šire
regije zlatarskog kraja upravo turizam,
smatramo važnim da se na razini ovog
područja razmotri i usvoji strateški
vrijednosni okvir na temelju kojeg se
trebaju vrednovati buduće razvojne
inicijative. Potreba za razvojem turizma
na području Grada Zlatara i okolice
proizlazi iz sljedećih obilježja:
Krapinsko-zagorska županija,
naročito njezin istočni dio,
neosporivo raspolaže izuzetnim
prirodnim resursima, kao i vrlo
atraktivnom povijesno-kulturnom
baštinom. Međutim, sve je to danas
još uvijek neiskorišteni potencijal,
budući da resursi nisu odgovarajuće
turistički valorizirani.
Visoko vrijedni resursi ali nedovoljno iskorišteni i valorizirani
Neiskorištena mogućnost razvoja atraktivnih turističkih proizvoda
Slaba prometna povezanost unutar Županije
Nedovoljno razvijena turistička ponuda
Opasnost od devastacije visoko vrijednog područja
Turizam kao čimbenik gospodarskog razvoja
Prirodna osnova istočnog dijela
Krapinsko-zagorske županije
pogoduje razvoju cijele lepeze
izuzetno atraktivnih turističkih
proizvoda koje je moguće povezati
i time osigurati dodatnu vrijednost
boravka turista na području
Županije. Međutim, danas se
samo određeni mali broj turističkih
proizvoda na prostoru Županije
nalazi u početnoj fazi svog
oblikovanja i razvoja.
Prometne veze između različitih
područja Županije značajne su
zbog mogućnosti strukturiranja i
međusobnog integriranja
atraktivnih turističkih proizvoda
Krapinsko-zagorske županije.
Turistička ponuda Krapinsko-
zagorske županije danas je, u
usporedbi s mogućnostima,
nedovoljno razvijena te ostvaruje
ekonomske učinke ispod objektivno
mogućih. Situacija na području
Grada Zlatara znatno je lošija.
Činjenica da je prisutna devastacija
visokovrijednog prostora kako na
području Županije, tako i na užem
području Grada Zlatara, Općine
Lobor i područja planine Ivanščice
dodatni je čimbenik koji uvjetuje
što žurnije stvaranje regulatornog
okvira budućega turističkog
razvoja.
Opće gospodarsko stanje u Županiji
trenutno nije nepovoljno tako da
bez odlaganja treba iskoristiti šansu
koju pruža razvoj turizma kao opći
generator gospodarskog boljitka u
Županiji. U tom je kontekstu razvoj
turizma projekt koji definirana
primjerenija strateška usmjerenja
turističkog razvoja koja će
potaknuti opći gospodarski
prosperitet kako područja Grada
Zlatara, tako i cijele Županije. Time
se stvaraju osnova i uvjeti za
poboljšanje kvalitete života
lokalnog stanovništva.
Jesmo li spremni ?
Mi smo destinacija karakteristične
kulture, pitomih zelenih brega,
nadahnuća zlatnih dolina, vrijednih
povijesnih spomenika, kolijevka
jezične kulture Hrvata i snažne
duhovne proizvodnje u koju ulažemo
dosta energije i strasti. Kao ljudi i kao
kultura odavno smo prepoznati s našom
umjetnošću, arhitekturom, hranom,
vinima. Kultivirani perivoji te
kulturno-povijesni spomenici
dominiraju turističkim krajobrazom
Zagorja. To su prije svega
srednjovjekovni burgovi te kasniji,
pretežito barokni, ladanjski dvorci.
Osim dvoraca i plemićkih obitelji što
su ih gradile, uz Županiju se vežu i
mnogi povijesni događaji, znamenitosti
ili poznate osobe važne na nacionalnoj
i međunarodnoj razini (Franjo Tuđman,
Josip Broz Tito, Ljudevit Gaj, Matija
Gubec). Posljednjih smo nekoliko
godina u središtu pozornosti kao
destinacija netaknute prirode, ljepote i
ljudi otvorena srca.
Jedan od problema turizma
Krapinsko-zagorske županije, a
posebno našeg zlatarskog kraja je
nedostatak značajnih smještajnih
kapaciteta. Prema prosjeku turističke
destinacije na prostoru Županije prime
godišnje oko 1, 000.000 gostiju
(hodočasnički turizam, termalna
kupališta, muzeji i galerije), što indicira
veću potrebu iskorištavanja turizma u
svrhu razvoja Županije. U svrhu što
bolje promocije i razvoja našeg kraja i
cijele Županije potrebno je uložiti
dodatne napore u poticanje i izgradnju i
prenamjenu objekata da zadovolje
potrebe za smještajem koji bi do kraja
iskoristili šanse rasta individualnog
tržišta. Osim smještajnih problema
postoji i vrlo slabo investiranje u
razvoj drugih sadržaja kao što su
tematski parkovi, športsko-rekreacijski
i zdravstveni sadržaji koji će privući
posjetitelje u većem dijelu godine.
Premalo smo okrenuti novim gostima i
novim tržištima. Ne pratimo dovoljno
najnovije tržišne trendove i općenito
smo premalo orijentirani na gosta
budućnosti. U Krapinsko-zagorskoj
županiji postoji relativno visoka stopa
nezaposlenosti, s malom vjerojatnošću
da postojeći model turizma može
apsorbirati jedan njihov značajan dio.
Nedovoljna prepoznatljivost i
diverzifikacija zagorskoga turističkog
proizvoda, nepostojanje integralne
razvojne strategije turizma u KZŽ-u ,
nerazrađena marketinška turistička
politika, nedovoljan broj domaćih i
stranih investitora kao rezultat
nesređenih vlasničkih odnosa i
neefikasnih prostornih planova te
slabog marketinga prema investitorima,
međunarodna nekonkurentnost
zagorskih toplica, nedovoljno
iskorišteni potencijali vjerskog turizma,
nedovoljna zaštita termalnih izvora kao
glavnoga turističkog resursa KZŽ-a,
kreditne linije i državni poticaji
prilagođeni potencijalnim korisnicima
na moru, zaostala turistička
infrastruktura, pomanjkanje kvalitetnih
kadrova su problemi od kojih nam
prijeti opasnost da ostanemo
destinacija za jednodnevni turizam što
će i dalje smanjivati razvoj smještajnih
i svih drugih kapaciteta, a samim time i
potrebu za daljnji razvoj turizma
zlatarskog kraja i cijele Županije.
Prijeti nam i opasnost od daljnje
proliferacije turističkih nekretnina i
sekundarnih rezidencija koje ne
stvaraju dugoročnu dodatnu vrijednost
za Županiju. Moramo razumjeti i
prihvatiti naše slabosti kao okvir za
pokretanje ozbiljnih promjena.
Moramo biti svjesni izazova globalne
konkurencije koja tjera na inovacije
proizvoda i upravljačkih procesa. Nove
tehnologije, odnos prema gostu i
napose prema ekologiji područja su
koja traže posebne napore.
Mi, dakle, još uvijek nismo upravljački pripremljeni za budućnost koju želimo,
jer je naš današnji modus operandi u turizmu bitno ispod naših strateških
vrijednosti. Budući da zbog toga naš dugoročni potencijal rasta može biti ugrožen,
odlučni smo u nastojanju da aktivnom turističkom politikom područja utječemo na
procese koji su suprotni našim dugoročnim interesima.
2. Tko smo mi ?
Idejni začetnici projekta „Lastin uspon
na Ivanščicu“ su Biciklistički klub
Lastavica i Društvo sportske rekreacije
Infinitum progresum. Veliku potporu
samoj manifestaciji dao je Grad Zlatar,
općina Lobor i Krapinsko-zagorska
županija. Kao stručna potpora na projektu
priključeni su Kineziološki fakultet,
Hrvatski biciklistički savez i Hrvatski
savez nordijskog hodanja.
2.1. Biciklistički klub Lastavica
Biciklistički klub Lastavica osnovan je
u Zlataru davne 1907. godine, a na stotu
godišnjicu osnutka, dakle 2007. godine
klub je ponovno aktiviran. U dosadašnjem
postajanju sustavno se radilo na napretku
Kluba, njegovih članova te na poticanju i
razvoju biciklizma u Krapinsko-zagorskoj
županiji. Članovi Kluba dolaze ne samo iz
Zlatara nego i iz Zlatar Bistrice, Marije
Bistrice, Donje Stubice, Zaboka i Krapine.
Iz godine u godinu nižu zavidne uspjehe u
biciklizmu, bilo kao sudionici rekreativnih
utrka, bilo kao natjecatelji koji su
licencirani u Hrvatskom biciklističkom
savezu. U protekloj, 2013. godini, BK
Lastavica je u klupskom poretku za MTB
XCO Kup Hrvatske zauzeo 11. mjesto, a
sudjelovanja njegovih natjecatelja
Uspon
BK Lastavica
DSR Infinitum progrsum
Hrvatski biciklistički
savez
Kineziološki fakultet
Hrvatski savez
nordijskog hodanja
Grad Zlatar
Općina Lobor
Krapinsko zagorsaka županija
pokrivaju gotovo sve kategorije u kojima
se biciklisti mogu natjecati – U15, Kadet,
Junior, Elite, Master A, Master B,
Rekreativci i Sport. Odlazi se i natječe na
brojnim domaćim kao i inozemnim
utrkama raznih karaktera: cross country,
maraton, uspon, cestovne utrke. Uz
relativno male financije klub je pet godina
za redom sudjelovao u organizaciji brdsko
biciklističke lige sjeverozapadne Hrvatske
pod nazivom ''Sajmeni dani'', a organizira i
već tradicionalnu biciklističku
manifestaciju, tj. biciklijadu povodom
''Dana kajkavskih riječi''.
Planovi Kluba za budućnost su daljnje
nizanje dobrih rezultata u natjecanjima kao
i promocija biciklizma kroz organizaciju
raznih biciklijada i utrka, sudjelovanje u
provođenju edukacije biciklističkih vodiča
i u organizaciji biciklističkih kampova za
djecu.
2.2. Društvo sportske rekreacije Infinitum progresum
Društvo sportske rekreacije
Infinitum progresum osnovano je 2013.
godine u cilju razvitka i unapređenja
kinantropološkog statusa, funkcionalnog
razvoja i zdravlja trudnica, djece, žena,
muškaraca i ljudi treće životne dobi. IP
djeluje na području cijele Hrvatske. Glavna
preokupacija rada udruge su kineziološko
zdravstveni programi specifičnih
populacija. Društvo aktivno provodi
originalne vlastite programe vježbanja
kojima je glavni cilj unapređenje zdravlja
korisnika. Osim navedenog društvo
aktivno radi na razvoju novih kineziološko
zdravstvenih programa koji se temelje na
najnovijim spoznajama medicine,
kineziologije, biologije i fiziologije. Važno
je napomenuti kako udruga paralelno s
provođenjem i razvojem kinezioloških
programa razvija i vlastiti sustav edukacije
kako za krajnje korisnike tako i za stručni
kadar u području zdravstvenog turizma.
Društvo usko surađuje i sa znanstvenim
institucijama kao što su Centar za
znanstvena istraživanja, Kineziološki
fakultet, Medicinski fakultet, Sportsko
dijagnostički centar kineziološkog
fakulteta i brojni drugi.
Jedna od uloga IP na ovom
projektu je promoviranje nordijskog
hodanja na području Krapinsko zagorske
županije, edukacija lokalnog stanovništva
o nordijskom hodanju i provođenju samog
uspona.
3. Zlatar & Lobor u podnožju Ivanščice - turistička destinacija
Područje aktivnosti, prikazano na
sljedećoj mapi, uključuje jednu
administrativnu cjelinu Grad Zlatar sa
susjednom općinom Lobor, a nalazi se na
području Krapinsko-zagorske županije
(prikazano na slici). Ključne značajke tog
prostora u smislu površine, naselja i broja
stanovnika prikazane su u sljedećim
tabelama.
Grad Zlatar se nalazi u istočnom dijelu
Krapinsko-zagorske županije, i prema
tome njegov budući turistički razvoj treba
biti stavljen u kontekst razvoja šire regije.
Kako bi destinacije subregije unutar
područja Krapinsko-zagorske županije
mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je
da se zajednički pozicioniraju pod
krovnom markom cijelog turističkog
klastera, a da svaka od njih također gradi
svoj imidž turističke destinacije sa
profesionalno oblikovanim proizvodima,
sadržajima i iskustvima, temeljem svojih
ključnih vrijednosti.
Ovaj proces je već definiran
strategijom razvoja turizma na području
planine Ivanščice.
Slika 1. Krapinsko-zagorska županija-
podjela na administrativne cjeline
Slika 2. Satelitski snimak Grada Zlatara sa
susjednim općinama
3.1. Zlatar Grad Zlatar nalazi se u sjeveroistočnom
dijelu Krapinsko -zagorske županije.
Prostire se unutar okvirnih koordinata 46°
11´ – 46° 03´ sjeverne geografske širine i
16° 03´ – 16° 10´ istočne geografske
dužine, a baš kao i cijelo Hrvatsko zagorje,
smješten je na dodiru Alpa, unutrašnjih
Dinarida i Panonske nizine [7]. Graniči s
pet općina u Krapinsko-zagorskoj županiji
(Budinščina, Konjščina, Lobor, Mače i
Zlatar-Bistrica) i s gradom Ivancom u
Varaždinskoj županiji.
Ime Zlatar se prvi put bilježi u 13.
stoljeću i to u njegovom latinskom obliku
Zlatharia. Postoji više teorija o nastanku
imena Zlatara. Prva je povezana sa tim da
se nekada iz potoka koji teku preko ovog
područja ispiralo zlato. Druga je povezana
sa Vlastelinima Aranjošima jer Arany
znači zlato a treća je da su Turci u tom
kraju zakopali zlato na nepoznatoj lokaciji
koje nikada nije pronađeno.
Putevi koji povezuju Zagreb i
Varaždin prolaze kroz Zlatar kako bi
izbjegli Medvednicu. To Zlataru daje
vjetar u leđa jer je za razvoj kraja jako
važna prometna povezanost. U 19.
Stoljeću, Zlatar se afirmirao kao kulturno i
upravno sjedište cijelog zlatarskog kraja.
Za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića
postaje općinsko i kotarsko središte no taj
status ubrzo i gubi.
Na planinskom dijelu Grada
Zlatara, na padinama same Ivanščice
nalaze se ruševine starih srednjovjekovnih
utvrda, Oštrc-grad i Belec-grad. Od
kulturnih znamenitosti važno je spomenuti
kasnogotičku kapelu Sv. Martina u
Martinščini, baroknu crkvu Sv. Marije
Snježne, crkvu Blažene djevice Marije u
Zlataru.
3.2. Lobor Lobor se nalazi oko pedeset kilometara
sjeverno od Zagreba na području
Krapinsko-zagorske županije. Središte
mjesta se nalazi u ravnici, na strateški
važnoj poziciji, uz južne obronke
Ivanščice, točno na južnom ulazu ceste
koja prolazi kroz sutjesku. U današnje
vrijeme cesta koja vodi tim putem stoji po
strani od velikih magistralnih pravaca, dok
je u prapovijesti, kasnoj antici i srednjem
vijeku, kao što su to pokazala i arheološka
istraživanja, bilo u potpunosti drugačije.
Na brdu iznad mjesta se nalazi
proštenjarska crkva Majke Božje Gorske.
Smještena je na najvišem dijelu gradine,
koja je s tri strane gotovo nepristupačna.
Na području općine nalazi se stari grad
Lobor, danas zvan Pusti Lobor. U 17. st. je
napušten od strane vlasnika Keglevića, koji
u 18. st. podižu novi dvor u ravnici južno
od današnjeg mjesta. Također treba
spomenuti romaničku kapelu sv. Petra u
Petrovoj Gori, zatim kapela sv. Margarete
koja pripada nešto kasnijem vremenu. U
središtu mjesta se nalazi kasnobarokna
župna crkva sv. Ane građena 1807-1830, a
sjeverno od nje je podignut i kasnobarokni
župni dvor. Zatim kapela sv. Antuna koju
je podigao grof Petar Keglević 1703.
Godine. Malo izvan samog središta mjesta,
se nalazi pećina koju mještani nazivaju
„Pavlova hiža“. Prema legendi u njoj je
ubijen posljednji bijeli fratar, templar Pavao.
3.3. Ivanščica
Ivanščica je najviša planina sjeverne
Hrvatske s najvišim vrhom od 1.061 m
nadmorske visine. Prostire se u smjeru
istok – zapad, duga je 27 km, a široka do 9
km. Smještena između Save i Drave,
svojim istočnim dijelom razdvaja Hrvatsko
zagorje od Podravine, te je omeđena
gradovima Ivancem, Novim Marofom i
Zlatarom.
Masiv Ivanščice nalazi se između dvaju
jakih cestovnih pravaca. Na istočnom
dijelu masiv je tangiran pravcem Rijeka-
Zagreb-Varaždin-Budimpešta, dok na
zapadu na udaljenosti svega 10 km prolazi
cestovni pravac Split – Zagreb – Maribor -
Graz. Cesta koja povezuje ova dva pravca
prolazi sjevernim podnožjem Ivančice kroz
Ivanec, dobila je status magistralne ceste
(Varaždin - Šemničke Toplice).
U geološkom pogledu Ivanščica tvori
horst ili timor. Sam trup tog masiva
izgrađen je od stijena peleozojske i
mezozojske starosti, a obod trupa tj. strane,
od stijena kenozojske starosti. Najstarije
stijene koje ulaze u građu trupa su
paleozojski karbonski vapnenci i glineni
škriljci. Na njima dolaze dolomiti, koji
tvore glavni pretežni dio cijelog masiva. U
dalekoj geološkoj prošlosti tektonski
pokreti bil su vrlo jaki i intenzivni u ovom
kraju, pa je i njihova zasluga što je
Ivančica ostala kao horst. Ona je
zahvaćena velikim rasjedima sa sjeverne i
južne strane, a brojni manji rasjedi
raskomadali su njezin trup poprijeko.
Tektonsko djelovanje obično bude
popraćeno vulkanskim djelovanjem, pa tim
rasjedima moramo zahvaliti za sve
minerale, eruptivne stijene i topla vrela,
koja nalazimo u ovom kraju. Duž rasjeda
prodirala je lava, dolazilo je do vulkanskih
erupcija, uz dislokacijske plohe izbijale su
termalne vode u kojima je bilo otopljeno
raznih ruda, pa su nam sve te vulkanske
pojave stvorile brojna ležišta i nalazišta
ruda i minerala. Tijekom dosadašnjih
istraživanja na Ivanščici je otkriveno oko
60 minerala, među kojima se pretežu
kamenotvorni, a žilnih je daleko manje. Do
danas otkrivene količine samo su
mineraloškog značenja i nedovoljne za
gospodarsko iskorištavanje.
Na području Ivanščice do danas nije
provedena temeljita inventarizacija
prirodnih vrijednosti, koja bi poslužila kao
mjerodavno polazište za definiranje
prioriteta za proglašenje zakonske zaštite.
Za zaštitu su evidentirani samo
najuočljiviji, najatraktivniji i donekle
detaljnije upoznati dijelovi prirode, koji ne
moraju nužno biti i najugroženiji. Stoga je
potrebno detaljno istražiti, vrednovati i
locirati sve ekološke resurse.
Na samoj planini Ivanščici smješteno
je desetak starih utvrda, gradina i dvoraca
koje možemo podijeliti u sljedeće skupine:
1. SKUPINA - Utvrđena gradišća
utvrđena zemljanim i kamenim bedemima
elipsoidnog tlocrta koji opasuju čitave
glavice brda na kojima leže, a naseljene
najvjerojatnije još od prapovijesnog doba:
Gradina kraj Lobora, Gradišće iznad
Podruta
2. SKUPINA – Utvrde s branič-
kulom: Bela, Cukovec i Židovina,
karakteriziraju ih samostojeće branič-kule.
Utvrde smještene unutar dvorišta opasanog
obrambenim zidovima: Oštrc, Gotalovec i
Lepoglava - branič-kule ne stoje
samostalno, već su sastavnim dijelom
obrambenog zida utvrde.
3. SKUPINA – Utvrde bez branič-
kule: Lobor grad, Belec grad, Milen grad –
glavno obilježje da su stambeno –
reprezentativni i gospodarski sadržaji
smješteni unutar snažnih obrambenih
zidova na koje se naslanjaju na građevinu.
4. SKUPINA - Utvrde sa snažnom
središnjom utvrdom ili donjom,
okruženom s nekoliko prstena obrambenih
zidova: Grebengrad.
Iz navedenog vidimo kako sama planina
Ivanščica predstavlja neprocjenjiv
potencijal turističkih proizvoda koji mogu
konkurirati na Europskom tržištu.
4. Biciklizam i nordijsko hodanje kao turistički proizvod
Znanost upućuje da se aktivni turizam
razvija kao poseban segment u turističkoj
ponudi , a bazira se na novoj filozofiji
putovanja koje kombinira rekreaciju,
avanturu, ekoturizam i kulturne aspekte.
Aktivni turizam nastoji uklopiti rekreaciju,
obrazovanje i donijeti korist kako za turista
tako i za mjesta koja obilazi. Aktivni
turizam ima mnoge aspekte zajedničkog s
eko-turizmom i turizmom u prirodi i
također integrira neke aktivnosti, akcije
kao i avanturistički turizam. Osim toga, on
također uključuje i neke aspekte kulturne
ture i akademske i znanstvene ekspedicije.
4.1. Biciklizam
Prošli su dani kada su ljudi bicikle
upotrebljavali većinom kao transportna
sredstva za putovanja na manje udaljena
mjesta. Danas je biciklizam sport i oblik
vježbe koji je oduševio cijeli svijet.
Biciklizam je, bez sumnje, najenergičnija
aktivnost kojom se možete baviti. Druge
aktivnosti poput dizanja utega mogu
rezultirati većom silom ili većom
mišićnom snagom kroz kraći period, isto
kao i trčanje i plivanje, ali ništa se ne može
dugoročno mjeriti s visokim zahtjevima
biciklizma. Za većinu ljudi biciklizam
osigurava zabavan, dosljedan, racionalan
način vježbanja, poboljšanja srčanih
funkcija i gubitka kilograma. Dodatna
prednost biciklizma je da se njime mogu
baviti ljudi svih dobnih skupna bez obzira
na formu.
Biciklizam zahtijeva rad cijelog tijela
pa je potpuna vježba za cijelo tijelo. Bili to
vaši zglobovi, ruke ili ramena, svaki dio
tijela mora biti u pokretu i pratiti tempo.
Dobra strana biciklizma je da sami
odabirete brzinu kojom se želite voziti.
Ako želite dobru, energičnu vježbu možete
povećati opterećenje, a ako želite laganu,
opuštenu vožnju napravite par krugova po
susjedstvu. Biciklizam vas tjera da koristite
svoje bokove, noge, trbušne mišiće i na taj
način pomaže u topljenju nakupljenih
masnoća te konačno dovodi do lijepo
oblikovanog tijela željene težine.
VOŽNJA BICIKLA DOBRA JE ZA
SRCE:
Svakodnevna vožnja biciklom efikasna
je i ugodna aerobna vježba. Smanjuje rizik
od ozbiljnih bolesti kao što su bolesti srca,
visoki krvni tlak i najčešći oblik dijabetesa.
BICIKLIZAM POMAŽE U
KONTROLI TJELESNE TEŽINE:
Biciklizam može biti dio programa gubitka
težine jer ubrzava izgaranje kalorija. Može
se potrošiti gotovo jednak broj kalorija kao
i trčanjem, a manje opterećuje zglobove od
trčanja ili aerobika. Također se u velikoj
mjeri preporučuje svakom iznad četrdeset
godina. Aktivira i ubrzava metabolizam te
na taj način ubrzava proces gubitka
kilograma.
BICIKLIZAM POBOLJŠAVA
RASPOLOŽENJE:
Biciklizam može imati pozitivan
učinak na vaše raspoloženje. Za umjerenu
vožnju biciklom dokazano je da ublažava
depresiju, smanjuje razinu stresa,
poboljšava raspoloženje i podiže
samopouzdanje.
BICIKLIZAM POMAŽE U
OČUVANJU OKOLIŠA:
Bezbroj je razloga zbog kojih možemo
reći da je Zemlja iz dana u dan sve
zagađenija, a biciklizam je jedno od
rješenja svih ekoloških pitanja. Bicikl ne
ispušta plinove koji onečišćuju okoliš, a
njime možete zaobići i najveće prometne
gužve bez imalo gnjavaže.
4.2. Nordijsko hodanje
Nordijsko hodanje noviji je oblik
tjelesne aktivnosti pogodan u rekreativnim
programima svih dobnih kategorija. Za
razliku od normalna hodanja, kod kojeg je
gornji dio tijela relativno pasivan,
nordijsko mnogo više aktivira mišiće leđa,
ramena i ruku. To je zapravo hodanje pri
kojem se koriste specifično dizajnirani
štapovi (Nordic Walking štapovi - npr.
Swix ili PoleAbout). Može se provoditi na
većini terena, a u kombinaciji s prirodom i
svježim zrakom izuzetno pogoduje našem
zdravlju.
Zbog sličnosti s normalnim hodom
čini se prilično lako i jednostavno za
izvođenje, no zahtijeva određeno vrijeme
potrebno za učenje i svladavanje osnovne
tehnike, obvezno pod nadzorom stručnog
voditelja. Što se tiče sportske opreme, za
početak su potrebni samo odgovarajući
štapovi.
Izravni pozitivni učinci nordijskog
hodanja:
- do 45 posto bolji učinak od hodanja istom
brzinom bez štapova
- aktivno uključuje 90 posto mišića tijela
- povećava kalorijsku potrošnju 20 do 45
posto
- umanjuje opterećenje zglobova nogu i
slabinskog dijela kralježnice za 30 posto
- pogodno za sve dobne skupine, čak i one
koje se ne kreću dovoljno zbog težine,
bolnih zglobova ili problema s ravnotežom
- na siguran način povećava razinu srčano
žilne i plućne kondicije i zdravlja
-pozitivno djeluje na pravilno držanje i
posturu
Zbog svojih karakteristika,
nordijsko hodanje pogodno je za razvoj
snage i izdržljivosti, osobito gornjeg dijela
tijela, djelujući tako na pravilno držanje i
posturu. Uključivanjem velikog broja
mišića zbog uporabe štapova, troši se i
veća količina energije (od 400 do 450 Kcal
po satu aktivnosti), za razliku od normalna
hoda pri kojem se troši od 250 do 300
Kcal. Neka istraživanja pokazuju da je
energetska potrošnja pri srednjoj brzini
veća za 20 posto od normalna hoda iste
brzine, a ako se brzina nordijskog hoda
poveća, uz primjenu pravilne tehnike,
može se potrošiti i 45 posto Kcal više.
Aktivacija srčano žilnog sustava je veća,
pa se i srčana frekvencija poveća za 10 do
15 posto. Ta činjenica osobito je važna za
pretile osobe koje bi tako mogle regulirati
višak kilograma.
Osim na funkcionalne sposobnosti,
nordijsko hodanje pozitivno djeluje i na
sustav za kretanje. Uporabom štapova pri
hodu i aktivnim sudjelovanjem ruku i
ramena smanjuje se opterećenje na donje
ekstremitete, posebice zglobove koljena,
kuka i kralježnice. Ta karakteristika važna
je osobama koje imaju probleme sa
zglobovima donjih ekstremiteta (različite
ozljede, nakon operativnih zahvata itd.), jer
omogućuje više kretanja sa smanjenjem
bolova i rizika od ozljeđivanja.
Starijim osobama upotreba štapova
omogućuje veću stabilnost jer se povećava
površina oslonca važna za održanje
ravnoteže pri hodu, a samim time smanjuje
se rizik od padova, koji su potencijalno
opasni za nastanak prijeloma.
5. Lastin uspon na Ivanščicu
Manifestacija “Lastin uspon na
Ivanščicu“ predstavlja jedinstven i do sada
neodržan događaj na ovom području. Cilj
uspona je ujediniti biciklizam, nordijsko
hodanje, promociju Ivanščice sa Zlatarom
i Loborom kao turističke destinacije te
promociju nordijskog hodanja lokalnom
stanovništvu. Sekundarni cilj manifestacije
je promocija zdravlja i važnosti tjelesne
aktivnosti. Uspon je od međunarodnog i
regionalnog značaja jer dolaze sudionici iz
susjednih zemalja (Slovenija, Mađarska,
Bosna i Hercegovina, Austrija).
5.1. Biciklistički uspon
U nedjelju 18. svibnja 2014. godine održat će se MTB rekreativna utrka u disciplini uspon
(HCr) u organizaciji Biciklističkog kluba ''Lastavica'' pod nazivom '' Lastin uspon na
Ivanščicu 2014''.
Vrsta utrke:
Brdsko-biciklistički rekreativni uspon
Mjesto okupljanja i prijave:
Centar Zlatara, gdje će se ujedno obavljati prijava i podjela startnih brojeva.
Parkiralište iza trgovine ''Trgocentar''.
Start i cilj:
Start: Centar Zlatara (179 m n.v.)
Cilj: Vrh planine Ivanščice, PD Pasarićeva kuća (1054 m n.v.)
Startne pozicije biti će otvorene 30 minuta prije početka utrke za svaku kategoriju posebno, a
na startnu poziciju sudionici moraju doći najkasnije 15 minuta prije starta utrke u tkz. Box.
Predprijave:
Obavezno putem e-mail adrese : info@bk-lastavica.hr do petka 16.05.2014. godine do 12,00
sati. Prilikom prijave sudionici će morati organizatoru utrke ustupiti na korištenje sljedeće
osobne podatke :
Ime i prezime
Adresa
Godina rođenja
Spol
Naziv kluba
Kontakt broj
Odjave prijavljenih natjecatelja moguće su do subote, 17.05.2014. godine do 12,00 sati.
Pregled predprijava bit će objavljen na Facebook stranici Biciklističkog kluba Lastavica, te na
službenoj stranici : http://www.bk-lastavica.hr/
Program utrke:
09,00 10,45 sati: Prijava sudionika, uplata startnine i podjela startnih brojeva.
10,15 - 10,30sati: Box – Djeca (do 15 godina, rođena 2000 god. I mlađi.)
10,30 sati Start utrke.
10,45 11,00 sati: Box - Muški i Žene
11,00 sati: Start utrke.
15,00 sati: Očekivano vrijeme završetka svih natjecatelja.
16,00 sati: Proglašenje pobjednika i podjela nagrada na vrhu Ivanščice u
planinarskom domu.
Kategorije natjecatelja:
Sudionici na utrci sudjeluju u 4 kategorije, odnosno ovisno o spolu i dobi:
Muški (M)
Žene (Ž)
Mladi (do 18 odina)
Djeca (do 15 godina)
Dobna granica:
Svi sudionici utrke moraju imati minimalno 15 godina na dan utrke. Ukoliko nemaju ne mogu
sudjelovati na utrci bez pismenog odobrenja roditelja.
Prijava uključuje :
Pravo startanja na utrci
Okrijepa na dvije stanice
Obrok i piće nakon utrke
Startni broj s vezicama za pričvršćivanje
Karta staze sa visinskim profilom staze
Prijevoz prtljage za sudionike
Hitnu medicinsku pomoć u slučaju nezgode na utrci
Nagrade:
Medalje za prva 3 mjesta u svim kategorijama. Također će biti podijeljene i praktične nagrade
od sponzora.
Osvojene nagrade (priznanja, medalje i novčane nagrade) natjecatelji mogu preuzeti
isključivo osobno na ceremoniji proglašenja pobjednika i dodjeli nagrada.
Karta staze:
Visinski profil staze:
5.2. Uspon nordijskog hodanja
U nedjelju 18. svibnja 2014. godine održat će se uspon nordijskog hodanja u organizaciji
Društva sportske rekreacije „Infinitum progresum“ pod nazivom ''Lastin uspon na Ivanščicu''.
Vrsta
Rekreativni uspon na Ivanščicu disciplinom nordijskog hodanja
Mjesto okupljanja i prijave:
Centar Lobora, gdje će se ujedno obavljati prijava i podjela startnih brojeva.
Parkiralište pokraj crkve.
Start i cilj:
Start: Centar Lobora (179 m n.v.)
Cilj: Vrh planine Ivanščice, PD Pasarićeva kuća (1054 m n.v.)
Startne pozicije biti će otvorene 30 minuta prije početka utrke, a na startnu poziciju sudionici
moraju doći najkasnije 10 minuta prije starta.
Predprijave:
Obavezno putem E-mail adrese : infinitum.progresum@gmail.com do petka 16.05.2014.
godine do 12,00 sati. Prilikom prijave sudionici će morati organizatoru uspona ustupiti na
korištenje sljedeće osobne podatke :
Ime i prezime
Adresa
Godina rođenja
Spol
Kontakt broj
Odjave prijavljenih sudionika moguće su do subote, 17.05.2014. godine do 12,00 sati.
Pregled predprijava biti će objavljen na Facebook stranici Infinitum progresum, te službenoj
stranici : http://www.bk-lastavica.hr/
Program utrke:
08,30 9,45 sati: Prijava sudionika, uplata startnine i podjela startnih brojeva.
10,00 sati: Start uspona.
14,00 sati: Očekivano vrijeme završetka svih natjecatelja.
16,00 sati: Podjela priznanja na vrhu Ivanščice
Dobna granica:
Svi sudionici uspona moraju imati minimalno 15 godina na dan utrke. Ukoliko nemaju ne
mogu sudjelovati na utrci bez pismenog odobrenja ili prisustva roditelja.
Prijjava uključuje :
Pravo startanja na utrci
Okrijepa na dvije stanice
Obrok i piće nakon utrke
Startni broj s vezicama za pričvršćivanje
Karta staze sa visinskim profilom staze
Prijevoz prtljage za sudionike
Hitnu medicinsku pomoć u slučaju nezgode na utrc
Karta staze:
Visinski profil staze:
6. Marketing
Pristup strateškom promišljanju
marketinga za manifestaciju „Lastin uspon
na Ivanščicu“ proizlazi iz tri već postojeća
dokumenta koji obuhvaćaju u svojoj
obradi predmetno područje: Centar
planinskog turizma Ivanščica (strategija
razvoja turizma), Strategija razvoja
Krapinsko-zagorske županije, Strategija
razvoja turizma Republike Hrvatske do
2020. godine. Uzevši u obzir rezultate iz
sva tri dokumenta, a prvenstveno vodeći
računa o području Grada Zlatara,
preporuke dane u sva tri dokumenta se
mogu uzeti kao početna platforma za
detaljniju razradu marketinških aktivnosti
u ovom projektu. S jedne strane imamo
županijski dokument razvoja turizma koji
uključuje marketinšku strategiju, kako na
razini Županije tako i na razini Grada s
razrađenom i prihvaćenom strategijom
pozicioniranja, ciljeva kao i operativnih
marketinških aktivnosti, te s druge strane
prijedloge na marketinškoj makro razini
(Republika Hrvatska) kao i regionalne
preporuke (na razini Županije) koje se
sastoje od najmodernijih marketinških
strategija i aktivnosti za razvoj turizma.
Uzevši u obzir strateške ciljeve za
marketing Županije, kao i rezultate
napravljenih analiza, primjera najbolje
prakse, te preporuka programa
konkurentnosti te napose investicijskih
programa, predlažemo sljedeće
marketinške ciljeve za promoviranje
uspona:
Izrada besplatne Internet stranice
Izrada plakata i flayera
Izrad profila na društvenim mrežama
Oglašavanje na radio stanicama:
loklnim (Radio Zlatar, Radio
Stubica, Radio Zabok); regionalnim
(radio Kaj, radio 101, radio Sljeme)
Oglašavanjem u novinama (Zagorski
list, Večernji list)
Oglašavanje na biciklističkim
portalima
Oglašavanje na portalima koje se
bave zdravim načinom života
Promocija događaja sa nacionalnim
savezima
.
7. Financijski plan Iako se većina posla vezana oko uspona
bazira na volontiranju postoje određeni
financijski troškovi koji su neizbježni. U
tablici je prikazana financijska
konstrukcija na bazi od 200 sudionika.
Stavka Količina Jedinična cijena Ukupno
Majce sa logom uspona 250 30,00 7 500,00
Obroci za sve sudionike i organizatore 250 30,00 7500,00
Materijal za označavanje staze 50 3, 00 150, 00
Stanice sa okrepom-voda 400 5,00 2 000,00
Stanice sa okrepom-banane 250 2,00 500,00
Troškovi prijevoza opreme za sudionike 1 500,00 500,00
Troškovi tiskanja startnih brojeva 200 0,50 100,00
Troškovi tiskanja promotivnih materijala-poster 50 2,00 100,00
Troškovi tiskanja promotivnih materijala-letak 500 0,5 250,00
Fond nagrada 1 10 000, 00 10 000, 00
Trošak GSS-a 1 1 000, 00 1 000, 00
Razglas 1 1 500, 00 1 500, 00
Uredski materijal 1 100,00 100, 00
UKUPNO 31 200, 00
8. Zaključak Cilj organiziranja sportsko-rekreativnog
događaja ‘’Lastin uspon na Ivanščicu’’ je
privlačenje čim većeg broja zaljubljenika u
razne vidove aktivnog provođenja u
prirodi. Publicitetom koji proizlazi iz
ovakve manifestacije podigla bi se opća
slika zlatarskog kraja i Krapinsko-zagorske
županije kao područja u kojem se njeguje
ponuda aktivnog turizma. Biciklizam i
nordijsko hodanje već su prepoznati kao
aktivnosti koje su od neprocjenjive
važnosti za zdravlje čovjeka te su označene
kao najveći potencijal turizma u svijetu.
Predviđa se da će biciklizam i nordijsko
hodanje u sljedećih 10 godina predstavljati
jedan od najvećih segmenata tržišta u
turizmu. Proširenje i obogaćenje postojeće
turističke ponude u Županiji u vidu
aktivnog turizma na Ivanščici uključilo bi
sudjelovanje raznih relevantnih dionika:
jedinica regionalne i lokalne samouprave,
trgovačkih društava, obrtnika, turističkih
zajednica, obrazovnih institucija, zavoda i
institucija u čijoj je nadležnosti zaštita
prirodne i kulturne baštine, lokalnog
stanovništva te medija.
top related