ŠIBENIKsrijeda,

8. rujna 1954. Izlazi tjedno

God. III. Broj 108 Cijena 10 dinara

ORGAN S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G NARODA ZA GRAD I KOTAR ŠIBENIK

12-godi&njicu svoje Ratne m ornarice n a ftn a ro d i dočekuju ponosni na njena dostignuća u tom relativno kratkom vrem e­nu. Za nepunih deset godina od završetka ra ta cjelokupno naše pomorstvo, i R atna m or­narica posebno, — boreći se sa nizom teškoća m aterijalne 1 tehničke prirode — razvila se u moćan elem enat nezavisnosti i sigurnosti naše socijalističke

domovine.O svrt na godine tešikih na­

pora ali i ogromnih uspjeha u izgradnji naših pomorskih sna­ga pokazuje, da je vjekovna težnja naših naroda za slobo­dom svojih obala i svog mora — postala.stvarnost koju nitko više ne može izmijeniti.

P rije deset godina, na preko h iljadu kilom etara naše g ra­nice na m oru sta ja li su ljudi p rekaljeni u Narodnoj revolu­c ij i .— sprem ni da brane teko­vine naše Revolucije, i naš J a ­dran , ali sredstava potrebnih za uspon našeg pom orstva n i­su imali. T alijanski i njem ački osvajači besprim jernim div- ljaštvom opustošili su i ono slabih objekata na m oru koji su ostali poslije slom a bivše. Jugoslavije;. Trebalo je početi od ničega, bez ičije pomoći. Obećavana pomoć rukovodila­ca . SSSR-a < n ije nikad došla, jer je n ikad nisu ni nam jera­vali dati. Sva njihova obeća­n ja bila su sračunata n a to, da om etu razvitak naše M ornarice i naših brodogradilišta, da pa­siviziraju naše vlastite snage. P rek id s n jim a pomogao nam je, da se u izgradnji naše Mor­narice oslonimo isk ljuč ilo na v lastite snage i da ih m aksi­m alna razvijamo. Tada smo točno znali; n a čemu smo i šta nam „valja činiti. Kada je So­vjetski' savez neposredno u- grozio našu nezavisnost, a time i m ir.ju svijetu, zapadne zem­lje su shvatile da. i n jihovi in­teresi nalažu , jačan je obram ­bene snage FNRJ te su pružili izvjesnu pomoć našim kopne­nim i zrakoplovnim snagama. AH za jačan je naše M ornarice n i oni n isu . pokazali potpuno razumijevanje«

Međutim, i pored svih teško­ća, m i smo i na tom 'po lju po­stig li'ogrom ne rezultate. Danas uv deset većih m oderna-oprem r

ljen ih 'b rodograd iliš ta uposleno je oko 12.000i. radnika um jesto 1.500. radnika uposlenih u 80 sitnih prim itivnih brodogradi­lišta p rije rata., Godišnji kapa­c ite t naših brodogradilišta u oe^sejodi lu^B.ipa.id eu nsoupo je za 600%. U sastav naše t r ­govačke m ornarice stalno pri­

dolaze novi, m oderni brodovi, lako da je za posljednjih šest god'ina u našoj zem lji sagra­đeno 10 puta više BRT nego kroz 20 godina za vrijem e sta ­re Jugoslavije. Naša brodo­gradilišta izvršila su, pored to­ga, popravke na 1,80*3.860 BRT brodova. Tako je, zahvaljujući izgradnji- snažne brodograđev­ne industrije, naš plovni park, koji je u ra tu bio potpuno u- ništen, dostigao 250.000 BRT. lako to još uvijek ne zadovo­ljava potrebe naše zemlje, na­ša brodogradilišta nam garan­tira ju da će u dogledno v rije­me te potrebe biti zadovoljene. Naši ekonomski in teresi m m oru postavljeni su tako na sigurnu i čvrstu osnovu.

Dobar dio kapaciteta naših brodogradilišta bio je angaži­ran na izgradnji plovnih obje­k a ta potrebnih Ratnoj m orna­rici. I pored velikih teškoća o- ko nabavke potrebnog m ateri­ja la za brodske pogone i neke dijelove opreme, naša m lada brodograđevna industrija ispo­ručila je svojoj Ratnoj m orna­rici više od 300 brodova koji danas bdiju na našim morskim granicam a. Taj broj će se sve više povećavati zahvaljujući činjenici da su naši radni ljudi uspjeli izgraditi tvornicu ’brod- ■sKin'turDiiiS, tvornicu broiiakiii m otora i neke druge.

Usporedo s izgradnjom plov­nih objekata izvršeni su obilni radovi u izgradnji luka i školo­van ju pomorskog kadra.

Z ahvaljujući takvom samo­prijegoru naših radnih ljudi da osiguraju svoje pomorske gra­nice, Jugoslavenska ra tn a m or­narica i naše pomorstvo u cje­lini p redstav lja danas čvrst bedem o koji će se razbiti svi nasrta ji tuđina na naše more i našu zemlju. Vještina i h ra b ­rost naših pomoraca poznata je odavnine u čitavom svijetu. Ali nikada, u toku svoje v je­kovne borbe za ovu našu oba­lu i more naši narodi nisu i- m ali tako moćnu i jedinstvenu snagu kao što je danas Jugo­slavenska ra tn a m ornarica. Iz­građena na tim slavnim po­morskim tradicijam a, nadah­nuta herojskim podvizima na­ših m ornara iz Oslobodilačkog ra ta koji su sa drvenim bro­dovima odolijevali m odernim ratnim brodovima neprijatelja i najzad ih istjerali sa našeg mora i naše obale — ona danas bdije na granicam a ovog dijela naše domovine. Pod rukovod­stvom druga Tita ona će, uvi­jek kad to našoj domovini u- streba, biti u stan ju da odbije svaki nasrtaj na našu socijali­stičku zajednicu.

Predsjednik Turske BaYar svečano dočekan i toplo

poEdravljen u našoj zemlji

$ > v.' &1 :

Sastanak Kotarskog odbora SRVI

IjtciU posljednje vrijem e se u ne- nedostaju novčana sredstva, nego

i u nedostatku prostorija za in ­ternate u koje bi se sm jestilo o- nu djecu palih boraca, koja ne­m aju mogućnosti da u svojim m jestim a nastave školovanje, odnosno izučavanje zanata. U tom smislu palo je i konkretnih prijedloga. U Zlarinu, na pr., mogla bi se adap tira li prikladna zgrada za Dom staraca, a u n ji­hovoj dosadašnjoj zgradi u gradu mogao bi se otvoriti in te rn a t za djecu palih boraca.

Osnovana je i kom isija koja će prikupiti podrobne podafke o djeci kojoj je neophodno potre­ban stipendij.

Odlučeno je, osim toga, da se povodom Dana Republike pokloni odjeća djeci palih boraca, i to prvenstveno onoj koja su ostala bez oba roditelja.

Također se mnogo raspravljalo o priprem am a za organiziranje »Invalidskog tjedna«, koji će se održati u mjesecu prosincu. Iza­bran je i odbor za te priprem e.

Bilo je riječi i o sportskom djelovanju u organizacijam a in­valida. Svakako bi trebalo na ­sto jati da se invalidi aktivno ba­ve streljaštvom , kuglanjem i šahom. Tu aktivnost pokrenuti u prvom redu na području naših općina, koje bi mogle povremeno organizirati i međusobna n a tje ­canja. Predviđeno je, da se u

koliko n avrata raspravljalo o zbrinjavanju djece palih boraca i one. koja su postala žrlvon> fa­šističkog terora. Iako je na po­dručju grada i kotara uloženo truda da se toj djeci osigura bolja budućnost, još ih ima mno­go nezbrinute.

Upravo zbog takvog stanja, to pitanje je i postavljeno na dnev­ni red posljednjeg sastanka Ko­tarskog odbora SRVI. Ustanov­ljeno je, da na području grada 1 kotara ima 1070 djece palih bo­raca, kojima bi putem stipendija trebalo osigurati daljnje školo­vanje, odnosno izučavanje zana­ta. Za tu svrhu m oralo bi. se o- sigurati oko 35 m ilijuna dinara godišnje. V jerojatno da za sada niti Narodni odbor ko tara a ni onaj Gradske općine nije u s ta ­nju da osigura tolika sredstva. M eđutim, zajedničkim naporim a narodne vlasti i poduzeća moglo bi se osjetno popraviti to stanje. Zbog toga je K otarski odbor SRVI i predvidio da se što prije upriliči sastanak predstavnika vlasti, poduzeća, SRVI, Saveza boraca, Crvenog križa i drugih zainteresiranih faktora na kojem će se oni dogovoriti, kako osigu­ra ti potrebnu .pomoć djeci palih boraca.

N ije tefik-e-ća csme -u ?4»

Održan zbor birača u Tvornici glinice i aluminija Lozovac

izabrani kandidati za Vijeće proizvođačaOdbornik Vijeća proizvođača položio biračima

račun o svom dosadašnjem raduOdmah iza raspisa izbora za

Vijeće proizvođača Narodnog od­bora kotara, u Tvornici alum ini­ja počele su priprem e oko sre­đ ivanja biračkog spiska, kao i političke priprem e u sindikalnoj podružnici i organizaciji SK. Bi­rače je najviše interesiralo pred- laganje, a zatim izbor odbornika vijeća proizvođača, jer se on razlikuje od posljednjih izbora, koji su održani 1952. godine. Prošlo je* blizu mjesec dana ot­kako su raspisani izbori i u to vrijem e održano je nekoliko sa­stanaka na kojima se diskutiralo 0 tom krupnom zadatku, koji se nalazi pred biračim a. O shvaća­nju i ozbiljnosti svakog radni­ka zavisi u kolikoj će m jeri biti ispravno i dobro izvršen pri­

premni zadatak, dok će sami iz­bori biti rezultat političkog rada h sindikatu, organizaciji Narodne emladine i SK.

Jednog dana po svim odjelje­njima, kao i na centralnom iz­lazu pojavi se oglas, obavijest predsjednika radničkog savjeta, koji je sazvao zbor birača za iz­bornu jedinicu te tvornice. Gula su se pojedinačna m išljenja 'koga da se predloži, jer to nije jed ­nostavna stvar. O kvalitetu pred­loženih kandidata i izabranih

^dbornika u prvom redu zavisi i rad budućeg vijeća, kojeg oče­kuju složeni zadaci, osobito na području privrednog razvitka

'Šibenske komune. Mislilo se po- edinačno, dogovaralo grupno

u sindikatu, a također i izvan

Poslije mjesec dana rada, 2. o. mj. vratila se sa gradilišta Vino­dol Šibenska srednjoškolska om­ladinska radna brigada, koja je uz beogradsku zabilježila na j­značajnije rezulta te na ovogodiš-> njoj radnoj akciji. Brigada .je proglašena četiri pu ta u- darnom . Udarničke značke i pohvale dane su onima, ko­ji su već u početku po­kazali najviše zalaganja. Teren gdje je radila naša brigada nije bio opasan kao na kamenolomu, ali ni osobito podesan za radni učinak.

Om ladincim a-kam a glavni štab nije dodijelio priznanje samo za fizički rad. Poslije sedmosatnog rada brigadiri su učestvovali u pjevačkom zboru, te u folklornoj i literarno j sekciji. Sa p rip rem ­

ljenim program om brigadiri-ke ?u pred odlazak održali priredbu u naselju »Nikola Tesla« u Ho­meru, gdje živi preko 1000 mla­dih graditelja hidrocentrale. Taj izvanredni rad donio je Šibenskoj brigadi četvrto udarništvo, što je rijedak slučaj za srednjoškol­ske brigade. Na kulturno-pros- vjetnom polju osobito su se i- stakli Kerić B., Daleta M., G r- belja J. i Zečić M.

Na gradilištu smo cijelo v rije ­me bili s Istranim a. Između na­ših i njihovih brigadira razvilo se iskreno drugarstvo, tako da su se oni sa suzama u očima opro­stili s nam a .prilikom našeg od­laska. Takvo prijateljstvo rađaju omladinske radne akcije, p rija ­teljstvo i uspomene, kojih se uvi­jek rado sjećamo. B. K.

njega. Diskusije do izbora tre ­ba da još jasnije rasvijetle i u- logu Vijeća da bi na osnovu to ­ga svaki birač odredio za koga će od preloženih glasati.

U 14 sati znak za prekid posla podsjetio je birače da se ima održali zbor. U sindikalnom do­mu je Jere Baoić, koji zam je­njuje predsjednika radničkog savjeta, otvorio zbor, a zatim je izvršen izbor radnog pred­sjedništva. Sve je teklo u redu. Izabrana je kandidaciona kom i­sija, a zatim su birači ipredlagSli kandidate. Kad se završilo sa predlaganjem , kandidaciona ko­m isija se povukla da bi izradila svoj prijedlog, koji će iznijeti pred birače.

Nakon izvjesnog vrem ena do­sadašnji odbornik vijeća proiz­vođača Ivo Rajević je ukratko iznio rad i problem e vijeća proizvođača, govorio je 0 odgo­vornosti odbornika, a n a ­veo je i odluke koje su đonaiša- ne na sjednicam a. On se tako­đer kritički osvrnuo i na svoj rad. Naglasio je, da je to prvi zbor na kojem on kao odbornik Vijeća proizvođača polaže r a ­čun biračim a o 1 svom radu. Istakao je, između ostalog, da birači ovog pu ta predlažu i ne­posredno b iraju svoje odbornike i prem a tome b it će neposrednija i odgovornost odbornika pred biračima. Na k ra ju je podvukao značenje i ulogu vijeća proiz­vođača u rad u Narodnih odbo­ra, Sabora i Savezne narodne skupštine.

Zatim je kandidaciona kom i­sija iznijela svoj prijedlog, koji je u cjelini bio prihvaćen. Pošto nitko od 150 prisutnih birača

vrijem e »Invalidskog tjedna« održe sportski susreti sa Zadrom i Splitom.

I na ovom sastanku oštro je kritiz iran općinski odbor SRVI Vodice, koji već poduže vremena ne pokazuje skoro nikakvu ak­tivnost. Odlučeno je, da K otarski odbor pruži neposrednu pomoć toj općinskoj organizaciji.

irpizaciia rana uZadružnom savezuNa posljednjoj izvanrednoj

skupštini Zadružnog saveza Š i­benik zaključeno je, između o- stalog, da se reorganizira poslo­vanje unutar samog Saveza. Od postojećeg poduzeća »Zadrugar« izdvojit će ne neke djelatnosti koje će obavljati tri nova podu­zeća. Prom et industrijskom ro ­bom na malo i veliko vršit će za­družno poduzeće »Sloga«, dok će se zadružno poduzeće »Zadrugar« baviti prom etom i preradom po­ljoprivrednih proizvoda na ma­lo i veliko, a prom etom vina bavit će se zadružno-ugostitelj- sko poduzeće »Prukijan«.

Osim toga ha skupštini je zaključeno da se izradi elaborat za ribarstvo u kojem će biti p ri­kazane štetne posljedice od ovo­godišnjeg slabog u lova.'N a osno­vu tog elaborata tražit će se 0- slobođenje ribarske grane od po­stojećih p rivrednih obaveza pre­ma društvu. Isto tako traž it će se sniženje amortizacione stope za uljarne.

Prilikom održavanja polugo­dišnjih skupština ili na zborovi­ma birača zadruge, na kojim a će se vršiti izbor kandidata za vi­jeće proizvođača', p re trest će se pravila i popuniti pristupne izja­ve i definitivno riješiti p itanje članstva.

nije imao nekih prim jedbi i pi­tanja, predsjedavajući je zaklju­čio ovaj zaista uspješan zbor birača Tvornice glinice i a lum i­n ija u Lozovcu. S. B.

Strana 2 »SIBENSKI LIST« Srijeda, 8. ru jn a 1954.

Sto kaziva jedan bjegunac koji je bio u logoru Fraschetti

VELIKA OBMANAJedan naš m ladić iz M urtera

sa još trojicom pobjegao je 13. lipnja o. g. u Italiju . Mlad i neiskusan, a slušajući nakla­panja pojedinih mudrijaSa i neprijate lja svoje zemlje, mi­slio je da time rješava sva svo­je životna pitanja, da će se u tuđini topiti u obilju i sla ti pakete svojima.

Više tako ne misli. Doživio je veliku obm anu i vratio se kući.

Bijedan život u logoru i sa­znanje, da može postati oruđe zločinaca protiv svoje domovi- jje i svojih ljudi, ubrzo ga je navelo d a preispita svoj korak i donese novu odluku.

Čežnja za domovinom i unu­trašn ja borba da ostane pošten, postali su neodoljivi.

AMERIKA I AUSTRALIJA DALJE SU OD MJESECA . . .

K ada se ono sa svojim su­dionicim a bio iskrcao u San Benedettu, rekoše m u u lučkoj kapetaniji, da će za 15 dana biti u Americi. N ada je još vi­še porasla. Sve dobro ide — prom islio je u sebi. P rv a sjena sum nje pada m u na oduševlje­nje, kada je vidio da n jih čet­voricu p ra ti u logor 5 policaja­ca i jedan k a rab in je r. Doveli su ih u logor F rasch e tti kod Rima. Tješio se da je to sam o neugodna stepenica ko ju m o­raš preći, da bi stigao do obe­ćane zem lje.

Ali dan i prolaze a od A m eri­ke ništa.

I odjeća se počela brzo tro ­šiti. A druge ne daju . Ošišali ih i obećali im kape, ali kapa nikako.

. . . ALI ZATO SU BLIZU U- STASE I PO P DRAGANOVIĆ

U staški pop K runoslav D ra - ganović dolazi im d rža ti p red a­vanja. »Pišite kući da je u I ta ­liji dobro« — govori im on.To je p rv i su s re t s njim .

Ali kalko ćeš p isa ti da je do­bro? U A m eriku m e šalju , o- djeće i obuće n e da ju , h ran e toliko da se nekako održavaš u životu. U logoru je p ripadn ika m nogih narodnosti. N eki su u n jem u već d ese tak godina. N ikad dalje , pa n a d ruge zem ­lje kao d a v iše i ne m isle. Ži­ve pom iješani s ostalim a. Z lo­činačko jezgro jugoslavenskih ra tn ih zločinaca okupilo se u tr i odbora: tzv. h rv a tsk i (ušta- še), tzv. s rp sk i (četn ic i),-i tzv. slovenski (bela garda). M eđu­sobno se n e trpe. S n ašim m la­

dićem je u sobi i predsjednik ustaškog odbora. Govori im da se p rotiv kom unizm a treba že­stoko boriti, s puškom, da tre ­ba zaklati S rbe u Hrvatskoj, ikoji je tlače.

Sobu im napuniše m olitveni­cima i ustaškim novinam a (»Croatia«, »Danica«). Tu je 1 Paveiićeva brošura »Drina«. Na svakog sveca, ili k ad to n a - nared i ustaški odboi treba ići u crkvu, u koju ih se poziva preko razglasne stanice. Ako ne ideš u crkvu postaješ sum ­njiv, a može ti se dogoditi đa ti ne otprem e poštu. D ani pro­laze. Naš m ladić i njegovi ne odlaze u Am eriku. Upisali ih u ustaše, je r tu d rukčije ne možeš. N a n jega vrše sta ln i m oralni pritisak . Pokušavaju usaditi m u m ržn ju na socijali­stičku H rvatsku i Jugoslaviju. To ga sili n a razm išljanje. S trah ga je od te okoline. A još veći strah da ne podlegne.

Pop D raganović svojim u- staškim otrovom pokrivenim nekakvom (zna se: fašističkom )

brigom za H rvatsku , nasto ji d a ih i da lje obm anju je i tru je .

S ta rijim a govori da će Ići u Ju žnu A m eriku, gdje tzv. H r­va tska im a svoju vojsku i t r ­govačku flotu. »Niste ovdje došli da u Jugoslav iju ša lje te pakete, već da se borite za o- slobođenje H rvatske«.

T ako starijim a.A m lađim a pop govori da će.

na naukovan je u Ju žnu A m eri­ku iliru A ustra liju . N ašem m la­diću i njegovim a dao je jed ­nom prilikom 200 lira i 3 k a ra - mele. S n jim e su se m orali sli­k a ti. Jednom su im ustaše u- zeli m jeru , je r da će im skro- jit i po dva od ije la i da će ići n a -ljetovanje kod N apulja . Od toga nije. n iš ta bilo.

K ada je jednom držao m isu, D raganović je pozvao p risu tne da izm ole nekoliko očenaša za ustaše poginule za »NDH«.

P u t u A m eriku p retvorio se našem m lad iću u pakao.

M lad je, a li na jteže m u je na tom p u tu d a p roda svo ju du ­šu, svoju savjest. Bio je d ije te kada je doživ ljavao s trah o te okupacije. Z a r da on postane zločinac?

N aš m ladić traž i izlaz, m o­gućnost da se v ra ti kući.

»VISOKA PO LITIK A « R A T ­N IH ZLOČINACA

Ispi tiva j ući m ogućnosti pov­ra tk a , došao je jednom u raz­

govor i sa šefom »srpskog« lo­gora. Taj m u »očinski« kazao: »Ovdje je teško. H ajde ti m la­diću kući!«

Nije se teško dosjetiti zašto mu je ta'ko kazao.

To je ta »visoka politika« u- s taške i četničke ratnozloči- načke emigracije. Četnici žele da ustaška em igracija bude što m alobrojnija, da bi porasla cijena njihovoj, da bi »doka­zali« kako u Jugoslaviji H rvati tlače Srbe, a ustaše obratno, da bi »dokazali« kako u Jugo­slav iji Srbi tlače Hrvate.

NAPOKON IZLAZ IZ PAKLA I POVRATAK

D eset drugih bjegunaca iz M urtera poslali krišom jedno­ga svoga, da ode konzulu FN RJ u Rim i podnese molbe, da se žele v ra titi u domovinu.

A naš "mladić otišao d irek ­to ru logora i podnio m olbu za sebe. Na sreću , ustaše to nisu doznale, a k ad su doznali bilo je kasno. Događalo se redovno da su ustaše takove »izdajni­ke« znali isprebijati, pa čak i ubiti.

Nakon šest dana m olba je bila rješena i m ladić je stav­ljen pod zaštitu policije: Još je nešto proboravio u zatvoru , a zatim je krenuo n a trag u do­m ovinu. N a odlasku kazao im jedan ta lijan sk i policajac, d a ć e ih u Jugoslav iji »ammazzare«.

N aš m ladić i još četrnaest > b jegunaca iz M urtera, ko ji su se do sada v ra tili iz pak la u F rasch e tti-u , zadovoljni su što su opet m eđu svojim a, u svo­jo j dom ovini i u svojoj kući. S tide se svoga djela.

Ip a k su se ofchrvali većem ' zlu, u koje su bili zapali svo­jom krivnjom .

Z an ije la ih je bila velika obm ana, koju m eđu n am a šap- tom ili poluglasno podržavaju m u d rija šk i ili n ep rija te ljsk i e- lem en ti p ro tiv k o je se naši g rađan i, političke i d ruštvene organizacije nedovoljno bore, o lm a n a da se u tuđem sv ija tu s vrlo m alo tru d a pob ire »sla­đan i med«, da te dočekuju ra ­š iren ih ru k u i nude: »Izvolitegospodine. K uda? U A m eriku, A u s tra liju ili gd je drugdje, brodom , avionom ili sim plo- nom?«

D obra škola i n jim a i onim a, k o ji se još zanose tom velikom obm anom . — k —

DOBROVOLJNA RADNA AK - ČIJA U ROGOZNICI

Organizacija SSRiN u Rogozni- ce, a i one druge rasp rav ljale su o uređenju i u ljepšavanju m je­sta. Im a mnogo ru p a u kojim a leži voda i one o težavaju prolaz. S tim u vezi održana je konfe­rencija SSRN u Rogoznici na ko­joj je između ostalih p itanja, ra ­spravljeno i o navedenom. Osnovan je odbor od 5 članova, koji je izvršio p riprem e za do­brovoljni rad na prikup ljan ju i prijenosu kam ena. Na radu je sudjelovalo 53 d ru g a i drugarice, a među njim a i 10 vojn ika sa poručnikom Bogdanović M iodra- gom.

Interes 2a izgradnju H r t . škole 0 M nom P M l e n oU nedjelju 22. ViHI. o. g. odr­

žana je polugodišnja skupština poljoprivredne zadruge u Ju ž ­nom Prim oštenu.

N a skupštini su razm otrena pi­tan ja rada i poslovanja poljo­p rivredne zadruge za razdoblje od 1. siječnja do 3s. lipnja 1954. god. i

Z adrugari su vrlo pažljivo sa­slušali izvještaj upravnog i nad­zornog odbora, kao i izvještaj završnog računa.

Iz izvještaja završnog raćuna prikazana je aktiva zadruge u iz­nosu od 31-8.000 dinara. Nakon podnesenih izvještaja razv ila se

diskusija o p itanjim a unapređe­nja poljoprivrede.

Z adrugari su također ra - raspraivljal'i o izgradnji 8->godišnje škole, čiji su tem elji već p rije dva m jeseca očišćeni 1 za čiju izgradnju je zadruga iz v lastitih sredstava nabavila početni m a­terijal. Na skupštini je izvršena raspodjela rad a za pojedina sela.

N a skupštini su Miliša Božo pok. Je rk a i M arinov M irko pok. Je rk a radnom predsjedn i­štvu skupštine položili svaki po 10.000 d inara na poklon za Iz­gradn ju škole, pored ostalih oba­veza ko je su Izvršili.

TO SE NE B I SM JELO DOGAĐATI

5. o. m j. oko 10,30 sa ti, obav i­ješ ten je dežurni, k o ji je tog d a ­n a bio u stan ic i N arodne m ilicije da se desila jed n a svađa, gd je je jedno lice h tje lo čak d a upo treb i h ladno oružje. N a spom enuto o- b av ješten je n itko n ije došao na lice m jesta od s tra n e o rg an a N a­rodne m ilicije, da v id i o čem u se rad i, te da bi se sv ađ a ukoliko je m oguće sp riječ ila , a k riv ac p rim je rn o kaznio.

P o s tav lja sje p itan je : Z ašto su ti organ i i k ad a oni treb a d a in ­te rv en ira ju ? M eni se lično čini, d a se ovakovim postupkom , h tje li ili ne h tje li, u m an ju je u - gled o rg an a koji treb a ju d a š tite red i m ir, a s d ru g e s tra n e g ra ­đ an e se o s ta v lja na m ilost i ne ­m ilost, bez ik ak o v e zaš tite , ili p a k on i in te rv e n ira ju onda, kad je već k asn o i kad se ne d a n i­

š ta v iše učin iti.N a k ra ju sam m iš ljen ja da se

to ne bi sm jelo d o g ađati, a za ovaj slučaj bi treb a lo odgovorno lice pozvati na odgovornost, a u k ra jn je m s lu ča ju i kazn iti, j e r sm a tra m o da je to veliiki p ro p u st.

L. M.

I PKIJIEDIOZIUVIĐAVNOST POSADE

BRODA »PIROVAC«

D ana 4. ru jn a o. g. m otorn im brodom »Pirovac« pu to v ala je 1 jed n a m lad a p u tn ica iz P irovca. P red sam im p ris tan iš tem u Jeze ­r im a padne jo j u m ore ručna to r­bica od poliv in ila . »Pirovac« je p ris tao i m lad a p u tn ica je za­m olila zapov jedn ika broda, da p riček a s od laskom d o k se ne sn ađ e za sv o ju torb icu . On jo j je to i obećao. P u tn ica je zatim o t r ­čala obalom p rem a jednom r i ­barskom brodu, te je zam olila lju d e da jo j izv u k u to rb icu iz m ora. Oni su to rad o učin ili. U to v rijem e i »Pirovac« se uputio p rem a m jestu , g d je su r ib a r i iz­vuk li to rb icu , i tu je p ričekao da oni p revezu i m lad u pu tn icu . K ad se o n a n ašla na pa lu b i »Pi­rovca« b ila je s re tn a što su jo j spašen i d o k u m en ti i novac, sa ko jim je m ogla n a s tav iti p u t za Š iben ik i d a lje za Z agreb .

M ala s tv a r , a li o n a u p rav o go­vori o dobro j v o lji k a p e ta n a i posade m /b »Pirovac«. N ek a to bude p r im je r po jed incim a, koji n isu u v ijek u v iđ av n i p rem a p u t­n ic im a. G . J.

ZAŠTO ŠIB EN IK NEMA PRODAVAONICU UG LJEN A

S koro u sv im gradovim a naše zem lje posto je prodavaonicekoje o p sk rb lju ju g rađ an e sa tim važnim o g rijev n im artik lom .Većina n aših g rađ an a bi, oso­bito p reko zim e, ra d ije u p o treb ­ljav a la ug ljen za ogrijev , tim vU- še š to je o n i m nogo je ftin iji od d rva . M eđutim , u našem gra,du ne .postoji ni jed n a p rodavaonica ugljena. Ne znam k o ji je tome. razlog, ali sm a tram da b i se NO g rad sk e općine treb ao p o b rin u ti da se rije ši p ita n je o p sk rb e naših g rađ an a s ugljenom .

U glješa B aranović

* * *

NE OU T I PR O D A T I JE R SI UDOVICA

Jed n o g ju tra oko 6.30 sa ti po­šla sam da kup im jed n u lub en i­cu u p ro d avaon ici poduzeća »Vo­će«. T u sam za tek la p ro d avačicu K a tic u G ulin k o ja m i n ije h tje la p ro d a ti, kazavši doslovno: »Ne ću ti p ro d a ti n a »prvu ruku« , j e r si udovica pa će m i i posao ići s la ­bo«.

Z a r je ovom e p o treb a n ko m en ­ta r? S . B.

Otok Pr^ić k i l i l e v k a prvih U l o v i t mornaraB ijeda i nezaposlenost nisu

nigdje tako izrazito u tjecale na form iranje klasno svdjesnog r i­barskog p ro le ta rija ta kao n a o- vom m alom otočiću šibenskog arh ipelaga za vrijem e stare J u ­goslavije. P rve izrazite m anife­stacije počele su sa p rv im š tra j­kaškim akcijam a p ro tiv v lastitih gospodara u Je ls i i Kom iži kod kojih su godinam a bili najam ni ribari, za p rav ičn iju podjelu lo­vine, a kod kuće se vodila oštra revolucionarna borba p ro tiv ču­vara i stubova staroga režim a. Sasvim je norm alno da je takav revolucionarni elem anat jedva dočekao da se snabdije oružjem u m om entu kap itu lac ije s ta re Jugoslav ije i nao ružan dočeka okupatora. N a dan U stanka u H rvatskoj 27. srp n ja 1941. godi­ne pohrlilo je na S rim u 170 m la­dih lju d i iz obaju sela un iform i-

u R ištim a bila d an a pism ena za­povijest sa tim određenim zadat­kom. Kao gonjeni vihorom doju­rili su na M odrave i odatle se p rebacili na otok Zut, gd je su jednom žutskom gajetom od 17 stopa dužine i potrebnim alatom krenu li na izvlačenje i dem onti­ra n je mina.

N ajteži je bio početak, je r ni jedan od n jih n ije bio m inerski stručn jak . Da ne bi ■ došlo do ka tastro fe , ždrijebom su se od­lučila dvojica ria pokusni rad, dok su osta la tro jica b ila n a o- siguran ju . Srećom bilo je sve u redu. Za nekoliko dana b ili su od m ina tem eljito očišćeni prolazi K orom ašna-zapadni r t S k u lja 1 južni r t S k u lja-zap ad n i r t K u r- be. Dok je ok u p a to r prim ijetio , odnosno doznao za pojavu jedne nepoznate partizanske jedinice, prošlo je dese tak dana, a k roz to

m e m

N aoružan partizan sk i brod

ra n ih i n ao ru žan ih do zubiju , je v rijem e preko 4000 kg eksplo- riješen ih da o ružanom borbom ziva o tp rem ljeno u p rav cu G lav- d o tuku o k u p a to ra i o stv a re svoje nog štab a H ryatske. K ad je o - revo lucionarne težnje. k u p a to r bio osvjedočen o sloboa-

U sastavu ličkih i d a lm a tin - nom pro lazu kroz K orna te , o d - skih, p ro le te rsk ih i u d a rn ih b r i- m ah je p lan sk i popunio tu p raz -gada t i su se m lad ići žestoko i p rim je rn o borili, dok su n jih o ­vi s ta rc i i d jeca s is tem atsk i um i­ra li u logorim a sm rti na M olatu i u F ra sc h e tli-u u Ita liji . T eška borba razb ila je sve Iluzije o časovitom o b raču n u s o k u p a to ­rom na p rag u v la s t i t i kuće, kad će svaki g ra đ an in izv rš iti m u ­n jev ito svo je dužnosti. P o tre b a d izan ja ustanika i d a v a n ja b ra t­ske pom oći u k ra jev im a naše zem lje, gd je je o k u p ac ija b ila iz­razi ti ja , razb ila je sv a k u m oguć­nost i že lju tih m lad ića d a okon­čaju sa fa š is tim a i na svom e ro ­đenom m oru.

Ip ak je nekoliko m lad ih bilo u s re ć e n o . od lukom S je v e rn o -d a l- m atinskog p a rtizan sk o g odreda da se o form i je d n a reg u la rn a m in ersk a jed in ica n a sek to ru K o rn a ta sa zad a tk o m da ru š i o- b ram b en i ob a ln i s istem o k u p a to ­ra d izan jem m o rsk ih m ina, i da eksp loziv ša lje š ta b u o d red a r a ­di ra z a ra n ja o k u p a to rsk ih kom u­n ik ac ija i p ro izvodn je ru čn ih i av io n sk ih bom bi.

K a k o su b ililip an jsk o g ju tr a drugov i: G rubelić M artin , V lahov

sretni1942.Joso,

D ušan ,

onogagodineV lad ić

LučevA n te i A n tić D inko, k ad im je iz ru k u po litičkog k o m esara o - d re d a d ru g a J u r l in A n te -M a rk a

nin u i poduzeo sve m je re d a p ro ­nađe ta ja n s tv en u jed in icu . P re ­trag a je bila d u g o tra jn a i tem e­ljita . Ali o k u p a to r n ije pozna­vao tehn ičke ni tak tičk e osobine p a rtizan sk e jed in ice k o ja n ik ad a n ije n ap u šta la bojno polje. M ala g a je ta sa Ž u ta sa p e t T itov ih m o rn ara čas je b ila > d esan tn i brod, čas tran sp o rte r , čas bo rbe­ni čam ac, čas m in ilovac a- p o n a j­više »podm ornica«. O vakove oso­bine T a lijan i n isu oček ivali od svog n e p rija te lja i poslije tem e­ljite p re tra g e bili su p rin u đ en i k o n s ta tira ti da je- n e p rija te lj ne­stao, čak su d avali iz jav e d a je un išten . Ali što je un išteno? Do­bro o b av ije š ten o kojo j se jed in i­ci rad i, sažgao je u p ra h i po­peo sav o tok Z u t i pobio sve živo što je na n jem u zatekao . Istodobno su p o p a ljen a sva o - s ta la k o rn a tsk a n a se lja . U n išten a su b ila k o rn a tsk a s ta d a od p re ­ko 12.000 kom ada ovaca, a s ta ­novn ištv u M u rte ra z ab ra n je n o je bilo od laz iti u K o rn a te . To je uč in jen o u c ilju izo lacije ove p a rtiz a n sk e jed in ice od n jez ine pozadine, ko ja ju je sn a b d ije v a la m a te rija ln o , Ikako b i jo j se na taj nač in onem ogućilo d u lje zad rža ­v a n ja i sam o p sta fiak u K o m a tl- m a. A od onda su d n evno k r s ta ­r ile k ro z K o rn a te ta li ja n sk e p a ­tro le jak o n a o ru ža n ih brodova i nitko se tamo nije smio više

nalaziti, osim dva nepom irljiva neprijate lja .

S itu ac ija n a 'bojištu m ijen ja i taktiku . Po d anu »podmornica« a u ra n u zoru i u su ton minolovac. Tako su ponovo za nekoliko d a ­n a bili očišćeni od m in a oni isti prolazi. B jesnilu u k o p a to ra n ije bilo k ra ja . Opet racije , opet te­ro r stanovništva. T ada je naša jed in ica m orala m ijen ja ti teren . Podvukla se sek to ru K ap rija ne­posredno pod jak a n ep rija te ljsk a a rtilje rijsk a u tv rđ en ja P rv ića i Z irja i tu je spokojno pod sku­tom sam og o k u p a to ra nesm etano izvjesno vrijem e v ršila svo je o - peracije . A li uzalud, k ad je uv i­jek iza sebe ostav lja la očevidne tragove svoga rada.

Bio sam s našim m inerjm a n a tpm vrućem poslu m jesec dana, n e k ao o sm atrač već kao član posade sa istim p rav im a i dužnostim a. K ad su m i .pričali, n isam m ogao v jerovati, a li sam se kasn ije ubrzo osvjedočio d a je isto tako čvrsto tlo pod nogam a p a rtizan u na m oru kao i n a k o p ­n u kad je po red n jega »Sarka«. Koliko sam p u ta bio n a o sigu ra ­n ja na v rh u S k u lja , K urbe, K lo­bučara, slobodno ud išuć i - svježi m orsk i zrak , dok je »podm ornica« b ila uz k ra j p ričvršćena.

R azoren u diva n a v ra ta ob ram ­beni m insk i obruč n a njegovom n a jo s je tljiv ijem m jestu u K o m a - tim a, o k u p a to r v iše n ije h tio po ­pravlja/ti sm a tra ju ć i ga n eodrži­vim . U to m e je b ila sv a teškoća u budućem ra d u naše m inerske ekipe, je r n ije bilo v iše onako gustih m in a sk o n c e triran ih na jednom m jestu kao ran ije . Ako si h tio im a ti n ešto v iše usp jeha, treb ao si se izložiti p o sm atrač- kom o k u i a rtilje r ijsk o j v a tr i sa Z irja , j e r su od K ur'be do Z irja b ila p o stav ljen a t r i m in sk a po­jasa. K oliko p u ta ih je zatekao d an n a p o slu i o k u p a to r ih sa topovskim salvam a, pozdrav ljao sa s jevernog d ije la Z irja . A li n i­k ad a pogotka! K oliko je p u ta ta jed in ica b ila u sm rtn o j opasno­sti, a li h lad n o k rv n o s t i h ra b ro s t n a š ih m in e ra o d ržale su u v ijek pobjedu!

O snovni rezu lta ti p e to m jeseč - nog ra d a n a še p rv e m inerske grupe b ili su 135 k o m ad a izv a ­đen ih m o rsk ih m in a sa 150 tona tro tiln o g eksploziva.

S to se v iše p rib ližav ao konac 1942. godine, g a je ta od p e t i p o l m e ta ra d u žine v iše n ije m ogla da odgovori svo jo j svrsi. O na je b ila povrem eno k o riš ten a za d ru ­ge p o treb n e akc ije na otocim a, zav ršiv š i svo ju m is iju p rilikom ta lija n sk e ak c ije n a K a p rije 6. prosinca 1942. godine, k a d a je b ila p o to p ljen a od n a s pod P eć i­nom na o to k u O ru t, a k a sn ije ju je jugo odvuklo u du b in u . T ad a su č lan o v i posade d ije lom o tiš li u k o p n en e o p e ra tiv n e jed in ice , a neki su se m alo k a sn ije p re ­b acili n a se k to r Iža, gd je su n a ­s tav ili sa is tim radom .

N aža lo st poslije o slo b o đ en ja n a šla su se sv eg a d v a p rež iv je la m in e ra i to A ntić D inko, poznat pod pseudon im om »Seljo«, k o ji je k a sn ije kao k o m an d a n t g ru p e b o rb en ih čam aca im ao v id n ih u - sp jeh a u b o rb i p ro tiv N ijem aca u S jev . D alm aciji i V lad ić M a r­tin . O s ta la t ro jic a m in e ra slav n o su p o g inu la u b o rb i p r i k o n ač ­nom o slo b o đ en ju zem lje . V. G.

Srijeda, 8. ru jn a 1954. »Šib e n s k u l i s t « S trana S

Siienifc lm lieianKinematografi

SLOBODA: prem ijera domaćegum jetničkog ifilma — VESNA— Dodatak: Filmske novostibr. 33. (do 14. IX.)

TESLA: zatvoreno radi restau ri­ranja .

Dežurna ljekarna Službu vrši II. nairodna ljekarna

— ulica B ratstva i Jedinstva.

g r a d s k

m n r n r n n a?IZ S T A R O G A ŠIBENIKA

Vrućina U gradu *̂rvo birano šibensko općinskozastupstvoPosljednjih nekoliko dana po-:

novo je zavladala u gradu velikaTko -je imao dobre oči mogao Književno veče organizirao je vrućina, upravo rije tka za ovo ćinska je zastupstva postavljala

je u subotu 4. o. mj. vidjeti na Dom JRM, ali nije uspio zainte- godišnje doba. Dnevne tem pera- vlada dekretom. Načelnika

IZ M ATIČN O G UREDA ROĐENI

Duška, kći Lam baša Duišana i Slavica D arinke; Boris, sin F ra- ne i Dragice Cičmirko; Zeina, kći V ujadina i Šonje Beader; Ante, sin Milana i Tohe Slavica;

kazališnoj zgradi Jedan oglas ko- resirati ili obavijestiti ni ofici- ture u hladu kretale su se okojim je najavljeno književno veče re, a niti ostale građane. Kako je 20** C. Najveća tem peratura zabi-našifa poznatih književnika Ju re u isto vrijem e organiziran i in- i.iežena je u četvrtak 2. o. mj.,Franičević-Pločara, Ante Ceti- strum entaln i koncert na Poljani kada je u 14 sati iznosila 31.1« C.nea, Zivka Jeličića 1 Srećka Dia- m aršala Tita, to je ovamo svrati- Istoga dana u noći m inim alnane. 1° 10 do 15 ljudi i nešto djece, te.r.perLtura iznosila je 18.i3« C.

što je opravdano revoltiralo go- Vrući dani utjecali isu i na pove-ste i pružilo lošu sliku o k u ltu r- fani posjet kupača na gradskimnom života našeg grada. Očito kupalištim a M artinskoj i JadrijI.je da je samo loša organizacija Ove red je lje osobito zabilježenPosjet studenata arhe­

ologije iz LjubljaneOvih jć dana grupa od 25 stu-

Do revolucionarne 1848. g. op- Badžim, Vice Labor, Mate Radak,Todo.r Sandić, Lazo Z latan, Grgo Višnj'ić, Pave Staničić, Niko Rak, P ilip Vukorepa, Mijo Grubisić, Joso Mihaljević, Mate M ihalje- vić, Mate Lamibaša, Marko Ninić, Mijo Bukić, P e ta r Slavica i Bare Kalauz;

Z a t o n : Mate Sevrdija, Vid M artinović, Niiko Mrša i Blaž Ajduković;

V r p o l j e : A nte Bajić, Niko

parprisjednika i nekolicinu vijećni­ka režim je uzimao iz kruga gradske gospode i bogatijih gra­đana. Ni jedan stanovnik sela, ni jedan težak uopće, n i jedan obrtn ik ili radnik nije bio po­stav ljan na m jesto općinskoga zastupnika.

1948. g. došlo je i u tom po-

Tomislav, sin M ira -i Franiee denata arheologije iz L jubljane stupiti ovakvim organiziranjim a, lo/i predviđaju toplo vrijem e za Grgas; Mirko, s in Jose i R adojke pod vodstvom sveučilišnog pro- K. držat će se i dalje.

Obilno proizvoda na tržniciBaranović; Zdravko, sin Nikole i Slavke Blačić; Vlasta, kći Grge i Ivane Jakovljevlć; Edvard, sin Josipa i O jdane Kužina; Petar, sin Laze i Milene Bešević; M ir­jana, kći Ive i Dumine Repanić,B ranka, kći Ive i Anđelke Mićič Frano Dujmović pokazao studen- nim količinama raznih poljopriv- prika 36, rajčice 26—35, m rkva

gledu do prom jena, u Šibeniku, Šarac, Mate A ras-Bragadin, Mi-uzrok slabom posjetu, pa ubuđu- je lekordan broj kupača i na t u - kao ni u kojem drugom dalm a- jo Bego, Mate Erceg, Jakov Kne-će treba sa više ozbiljnosti pri- palištu u Zlarinu. Kako m etereo- tinskome gradu, upraivo rad i- žević, Joso Vrčić, Grgo Nakić,

kalnih. Ivan Celić, Ivan C rljen, P ilipUjesen te godine raspisani su Erceg, Mate Bralić, M ate S tri-

po prvi pu t u našoj prošlosti žan, Jakov Grandeš, Mate Bum -izbori za općinska zastupstva, bak, Pere Sarić i Tome Tarataž-Pravo glasa bilo je opće, ali iz- ka;bor n ije bio izravan: izbornici P r i m o š t e n : Mate Miliša,

Šibenska tržnica je u posljed- cijene povrća i voća: kapula 24 su birali određeni broj tkv. bi- Mate Skorić-Huljev, Ju re Bolan-

i M arija, kći Josipa i Stane Ma- tijaš.

VJENČANI Vincek Josip, stro jobravar —

Mrdelj Tonka, tkalja; Skubić O- skar, m ašinista — Periša Zlata,

' domaćica i Rupić Ante, penzioner — Pivac Tomislava, domaćica.

UMRLIJerković M irko pok. Sime, star

54 godine i Bešević P e ta r Lazin, s ta r 4 dana.

OBAVIJEST O baviještavaju se ustanove,

nadleištva, poduzeća kao i cije­njeno građanstvo, da sam u Za­grebačkoj ulici br. 11 otvorio staklorezačku radnju, u kojoj

tim a pojedine predm ete iz m la- rednih artikala, čije su cijene re - 40, kupus 26—<30, zelene m ahune đeg kam enog doba. lativno dosta visoke. D anašnje 60, lubenice (domaće) 10, som-

borske 14, grožđe 70—80, smokve 40, jabuka 36—38, kruške 50,

U kolovozu preko 1200 turista šljive 60 breskve 60 limuni 360

M arkijol Cabov, Ante Jurić , Ju re Jurin , P e tar Huljev, Sim e Coba- nov, Rako Bolanča i M ate M ar- koč;

R o g o z n i c a : Jakov Ercego-

U odnosu na mjesec srpanj u je bilo tu ris ta iz NR H rvatske — kolovozu ove godine povećan je broj stranih i domaćih turista, koji su posjetili naš grad. U tom razdoblju boravilo je u Ši­beniku 940 dom aćih i 307 stran ih

trapist 320, mlijeko 32 d inara li­tra, jaja 16 kom ad i med 250 Din

602, Srbije 196 i Slovenije 132, kilogramdok su iz stran ih zem alja najve­ćim dijelom bili zastupljeni Francuzi (preko 110), Nijemci,

turista , S4 preko 2200 noćenja. U zatim Švicarci, Austrijanci, Bel- ovaj b ro j nisu uračunati oni koji gijanci, Englezi, Holandani i dr. su samo na nekoliko sati ostali u gradu. Iz naše zem lje najviše

m H S U t I KOD IICE

um jerene.DRAGUTIN MERLE

Nije rijedak slučaj da pojedini vinogradari upropaste sav svoj godišnji prihod zbog toga, što mnogi poljoprivrednici ne posve­ćuju punu pažnju čistoći, kako podrum a, tako i vinskog suda. Podrum je u najviše slučajeva sprem ište svega i svačega, pa o- tuda i vino koje se drži u tako­vim podrum im a ne će se i ne može održati zdravim . U ovom kra tkom prikazu ne m islimo se upuštati u analizu kakav mora b iti podrum, i kako ga treba odr­žavati, već ćemo pokušati u k ra tk im crtam a prikazati kako treba čuvati i njegovati vinsko suđe (bačve), je r se vino u njem u nalazi. Koliko im a i dobrih vi- nara-vinogradara, koji su i n a j­bolje vino pokvarili zbog nepo- k lan jan ja pune pažnje sudu. P ri­je nego vinsko suđe upotrebimo, m ora se svakako bačva pregleda­ti d a U je zdrava. Z drava bačva sm ije m irisati jedino malo po su m p o ro m dimu, nap ro tiv ' uko­liko zaudara po čemu bilo drugom, ona je bolesna i m ora se liječi­ti. Bačve najčešće treba liječiti od plijesni, pošto u vlažnim po­drum im a plijesan Im a sve uvje­te za razvoj. Cim ustanovim o da nam je bačva plijesniva, mora­mo joj odm ah skinuti dno 1 o- staviti neko vrijem e na zraku da se plijesan osuši. Tada se četkom i hladnom vodom tem eljito od­stran i sva plijesan. Kad se pli­jesan sasvim odstranila, isp ire se

fesora i akadem ika Josipa Ko- rošca stigla u Šibenik. Za v rije­me dvodnevnog boravka grupa je posjetila G radski muzej i a r ­heološke iskopine na Danilu. Tomprilikom je direktor m uzeja prof. nje vrijem e snabdjevena dovolj- dinara kilogram, krum pir 16, pa- ranih birača, i tek ovi im ali su ča, Ju re Gačina, Sime Gracin,

izabrati u općinsko zastupstvo.U šibenskoj općina imalo se i -

zabrati 112 birača, i to u užem gradim Šibeniku (sa Goricom)22, u Varošu 14, u Docu (sa Ra-slinama) 6, u Lozovcu (sa Crni- vić-Terzanov, Grgo Zivković-La-

suhe šljive 120, sir paški 480, sir com, Bilicama, Dubravom B ir- urenta, Ivan Zivković-Bukarina,njem i Konjevratim a) 22, u Z a- M aiko Bogavfcić-Budiša, Ante tonu 4, u Vrpolju (sa Danilom, Grgurević-Buva, Josip Lušić Mandalinom, Donjim Poljem, (župnik), Joso Ercegović-Klamuš, Perkovićem, Borajom i Jad rtov - Jakov Ercegović-Midela, Filip cem) 18, u Prim oštenu 12, u R o- Ercegović-Midela, Sime Zupano- goznici 14. vlć-Galje, B are Zivković-Kano-

Izborna agitacija bila je vrlo nik, Joso Ercegović-Sapa, Joso živa. G radska gospoda bila su Ercegović-Sušta i Mate Ercego- pretežno talijanaška i dotad o- vić-Gak.bespravijeni h rva tsk i puk p re- Ovolika m asa narodnih birača gnuo je da sa vlasti u općini u - m ora da se vrlo neugodno- doj- kloni svoje nacionalne i socijal- m ila carsko-kraljevske P re tu re u ne neprijatelje, koji su samo u Šibeniku, tada najviše državne užem gradskom izborništvu us- vlasti u kotaru, kad je ova siječ- pjeli proturata nekoliko svojih nja 1849. tražila da izbor zastup- birača, dok su u svima ostalim a stva bude odgođen. Pitano je izabrani samo narodni birači, glede toga i staro, dekretom po- skoro sve težaci. stavljeno općinsko zastupstvo. O-

Izbori biranih birača izvrše- vo je u svojoj sjednici od 26. si­ni su u prosincu 1648. I danas ječnja izrazilo svoje »čvrsto i su zanim ljiva imena te 112-ori- jednodušno m išljenje da odm ah ce tadanjih najuglednijih ljudi treb a da bude obavljen izbor op- grada i sela, pa ih donosimo. Iza- ćinskih časti glasovima puka«, brani su u izborništvim a:,^ jer '»izbor općinskih časti glaso-

G r a d : A ntun Fenzi (konte), vima puka svjetuje javno m iš- Antun Semonić, Niko Slavica, ljenje i želja sadanjeg zastup- Frano Fenzi (konte), Lujo Zulia- stva«. Na osnovu toga naredilo ni, Josip ĐadTov, A ntun Meneg- je Okružno poglavarstvo u Za-

ukrcaj raznog m aterijala. Tako heUo> JosiP Beban- G iron- <*™ 1. veljače izvršenje izbora, aPaško Rošini, Ivan Fosco, Ju ra j tri dana kasnije pozvala je P re - Bane, Niko Koštan, K arlo Vido- tu ra birane birače da 22. velja- vić, Ivan Kevešić, Miho Štipan- če dođu u dvoranu drevne Vijeć- čić, Spiro Boman, dr. V iktor G a- nice radi b iranja načelnika, 6 liotović, Vicko Buratović, A ndri- prisjednika i 24 vijećnika, ja Galvani, d!r. Lujo F ra ri i Paš- 22. veljače 1849. šibenski je ko Belam arić; puk slavio svoju p rvu pobjedu:

V a r o š : Mate Ilijaš, Tome za načelnika izabran je pučki sinSupuk, Pave Grubišić, M arko Niko Koštan, odnijevši veliku Supuk, Sava Omčikus, Mate Ce- većinu nad talijanašem kontom lar, Ivan Rosani, Stipe Vučeno- Antunom Fenzijem, a za prisjed- vić, Simo KuLišić, Stevo M ata- nike izabrani su Semonić, R o- vulj, K rste Bakula, Ante B ara- sani, Niko Slavica, Kulišić, dr. nović-Kapural, Ive Baranović- Ante Fontana i Tome Supuk. T renfo i Ive Gojanović; Izbori su nastavljeni sutradan.

D o l a c : Sime Lokas, Dunko Tada su izabrani za općinskeBujais, Vicko Unić, pop Inocent vijećnike: Paško Rošini, Marko

PREUREĐENJE KINA »SLOBODA«

P red više od mjesec dana za­vršim uokvirenje slika, izradu počeli su" radovi na preuređenju ogledala raznih veličina, urezi- kinem atografa »Sloboda«, koji su vanje - ustaklivanje novograd- upravo ovih dana završeni, tako Pr * dolasku ju ta rn jeg radničkog nja, kao i sve ostale staklorezač- (ja današnjim danom započeti vlaka teško je stradao Grgoke,usluge. ........ redovite predstave. D vorana je. Skelin Antin. 18 godina star iz

Izrada brza 1 solidna - cijene bojadisana, postavljene su novepreklopne stolice, a u donjem d ijelu sale i dvije lijepo uređene lože sa 20 sjedaćih m jesta. Tako­đer je instalirano električno gri-

MALI OGLASNIK jan je i fluorescentno svijetlo. To zaposlen, u blizini klaonice isko-M IJENJAM TROSOBNI UDOB- je ujedno prvi veći objekt koji čio iz vlaka i tom p riijk0m do-

NI STAN (i djevoja'čku sobu) u je osvijetljen fluorescentnim si-

U utorak 31. prošlog mjeseca

Sitnog Gornjeg, zaposlen kao m anuelni radnik kod poduzeća »Rad«. On je, u nam jeri da sk ra­ti pu t do gradilišta, gdje je bio

STO RADI SANITARNA INSPEKCIJA?

27. prošlog mjeseca svratio je u Narodni restoran Dragan Jo - vanović, trgovački putnik podu­zeća »Cvetan Dinov« iz Skoplja i tamo pojeo dva obroka ćevapči­ća. Međutim, dotični je odm ah osjetio bolove u želucu, te je ušlijed trovanja bio prim oran zatražiti u bolnici liječničku po­moć, gdje je zadržan šest dana. Napominjemo, da to nije osam­ljen slučaj, i sm atram o potreb­nim zapitati Sanitarnu inspekci­ju: Kako je moglo do toga doći?

PROMET U ŠIBENSKOJ LUCI Za posljednjih desetak dana

boravilo je u šibenskoj luci ne­koliko stran ih i domaćih preko­oceanskih brodova koji su vršili

spio poda nj, izgubivši desnu no­gu iznad koljena. Unesrećeni je su iz luke isplovili švedski bro-

Splitu za odgovarajući u Sibe- jalicam a u našem gradu. Kakom ku. Za inform acije o b ra titi se doznajemo u toku su priprem nikonobaru Mediću u oficirskoj radovi na preuređenju i drugog odm ah upućen u šibensku bolni- *Giansbergen«, » ^menzi, j gradskog kinem atografa. cu, gdje je zadržan na liječenju

Z a n a š e p o ljo p r iv red n ik e

to treba učiniti prije berbe grožđa

»Algerija« s izvjesnom količinom barita i kromove rudače za Ro- terdam i Anvers, te domaći bro­dovi »Hrvatska« s teretom od 50 tona ferom angana, zatim »Kor­dun« s teretom od 5550 tona cin­kovog koncetrata i »Korana« sa većom količinom drvene grade.

bačva hladnom vodom. Poslije Na k ra ju treba istaći, da bačve toga se ulije u bačvu 5 do 10 li- treba očistiti kako unutra, tako ita ra vrele vode, kojoj se p re t- izvana. Bačve ne sm iju biti po- KRAĐA U ZAVODU ZA SOCI- hodno dodalo 200 do 400 gram a sve plijesnive, a obruči ne sm iju JALNO OSIGURANJEsode. Bačvu zatvorim o te dobro is peremo. Još dok je voda u bač­vi topla treba je iz bačve izliti, a bačvu zatim isp irati hladnom vodom. Poslije toga, kad se bač­va dobro osuši treba je zasumpo- riti.

Plijesnive bačve ne smijemo nikada p rati vrelom vodom, a da se prethodno n ije sva plijesan

biti zarđali. Nedavno su organi U nutrašnjih Nekoliko riječi treba kazati i o poslova uspjeli uhvatiti J . S.,

tome kako treba postupiti sa su- koji je izvršio k rađu u Zavodu đem u kojem je ležalo zdravo vi- za socijalno osiguranje, odnijevši no, kao i o onom u kojem je pre- tom prilikom jednu električnu vreo mošt. K radljivac je, odm ah posli­

je nego je počinjena šteta, uh-Bačve treb a isprati hladnom

vodom, a stijene izribati čv rsto m i pak, četkicom. Ako se pak u suđe ne™

Regola (župnik), M ate Unić i Vicko Rošini;

L o z o v a c : Niko Mrnđe, Mijo Knežić, Marko Supuk-Ceko, Marko Krnić, Bare Koštan, Mijo

Supuk, Sime Ercegović-Klamuš, F rane Draganić, Omčikus, Bela­marić, pop Paško Mileta, Celar, Miliša, Vučenović, Ante Sižgo- rić, Lokas, Giron, Krnić, pop

odstranila. Ako tako ne radimo, može ući, onda trebam o ispratip rodrije t će u drvo bačve neu­godni m irisi, koji se iz plijesni razvijaju kod viših tem peratura, pa bi s e time bačve još više po­kvarile. ■

bačvu najprije hladnom a zatim toplom, a ne vrelom vodom.

Isp ira ti bačyu treba dok voda koja otiče nije posve čista. Zatim

vaćen i predan na daljn ji postu- Todor Sušić, Knežević, A nte Del­fin, Ive Aras, Joso Mihaljević,

NANIO JO J TEŠKE POVREDE višnjić , Jajrov K ljajić, Knežić. 1 U Sm rdeljima, općina Đevrske, Grandeš. Među izabranim a bilo

došlo je nedavno do- nemilog je 17 težaka.E k i p a »Jad ran = film a« d o p u to= v a l a u Š ib e n ikP rije nekoliko dana jedna e-

slučaja, kada je Ilija Tomasović Savin, zbog netrpeljivosti koja je vladala od ranije, sačekao kod seoskog bunara Milicu Tomasović ž. Đure, nanijevši joj teške tje -

U novo zastupstvo izabrana su sa svim hrvatskim glasovima i četiri Srbina.

'kipa »Jad ran filma« iz Zagreba lesne povrede. Nesretna žena je

Ciknute bačve, liječe se obično se ostavi bačvu da se osuši, te seisto tako kao i plijesnive. suha zasumpori, začepi i ostavi.

N ajprije se bačve, četkom do- Svaku praznu bačvu moramo, doputovala je u Šibenik da bi °dm alf upućena u kninsku bol-bro očiste i hladnom vodom ispe- pri.je nego u nju dođe vino, ispi- snimala dokum entarni film o n*cu> Sdje joj je pružena pivan i 7 o t i„ , , , .. . „ i „ . , , pomoć. O ovom slučaju organiru. za tim se napune hladnom ra ti vodom, dok one bačve koje K rapnju. Snim anje dokum en- ; T , , .., , . . ..U nutrašnjih poslova kotara Sibe-vodom te ostave sta ja ti 8 do 10 su duže ležale prazne, a bile su tam og filma, pod nazivom »Ne- nik vode protiv IUj esati. Kad se voda izlije, ispere se češće sum poravane, moram o p ri- poznati kraj«, je završeno, tako Tomasovića.bačva vrelom vodom i sođomv prem iti tako da ih napunim o vo- da će on uskoro biti prikazivan uNa bačvu od 10 hl uzima se ako dom i ostavimo 8 do 14 dana. Za našim ldnematograifuma. Ovaj do-50 lita ra vrele vode i 7 kg sode. to vrijem e se voda mora prema kum entarni film je od posebnogBačva se dobro izvalja. P rije ne- potrebi izm ijeniti. značenja, je r su snim ljeni obi-go se ohladi voda tre b a je izliti, Ovim kratkim prikazom htjeli čaji, lov i život spužvura, jedinihpustiti bačvu da se osuši, a onda smo da naši vinogradari uoče na našem Jadranu ,je dobro zasumporimo i začepi- važnost o čistoći vinskog suđa, Ekipa »Jadran-£ilma« otputo-mo. Ako se i iza tog postupka je r u protivnom, može sav trud vala je na otok Zirje, gdje će seosjeti ciknutost, onda se ovaj po- biti upropašten. također vršiti snim anje za jedanstupak ponovi. Ing. M. Lallć dokum entarni fiilm.

OBIO PAKET Nedavno je u Nikoli Jakiću,

vođi palube na brodu »Perast«, a koji ujedno vrši dužnost p ri­jem a i otprem e pošte, o tkriven kradljivac, koji je nasilno otvo­rio jednu pošiljku koja je stigla iz Đenove za K rstu Govića iz K rapnja. Kako su izvidi završe~ ni, to će Nikola Jakić uskoro od­govarati pred sudom..

» S I B E N S K I L I S T « organ Socijalističkog saveza radnog naroda za grad i kotar

Šibenik

Uredništvo, štam parsko poduzeća »Štampa«

Glavni 1 odgovorni urednik

NIKOLA BEGO Tekući račun: Narodna banka

Šibenik broj 581—T—292Rukopisi se ne vraćaju.

P retp la ta za tri mjeseca Din 120.—, pola godine Din 240.—, za 1 godinu Din 480.—.

Stran* 4 »Ši b e n s k i l i s t * Srijeda, 8:' ru jnu 1954.

Što Šibenik gradi na obali?Pisac članica »O izgradnji stam ­

benog bloka na oibald« nema jasnu predodžbu o izgradnji Ši­benika/ a m edu ostalim i namje­ni, sadržajim a i funkcionalnim odnosima onoga Sto se danas ostvairuje n a obali.

Kao projektant cjelokupnog urbanističkog uređenja Šibenika, uiključio sam u »projekat uređe­nja obalnih površina«, mome ra ­du konkurentno »rješenje novoga bloka« na obali. Stoga ću u pr­vom redu podsjetiti na ono, što je prethodilo odlukama o upravo takvom uređenju obale. Urbani- stičko-arhitektonski natječaj dao je niz raznih, prijedloga uređenja obale pred historičkim dijelom grada, a žiri je jednako povoljno ocijenio dva rada, koj a su u osnovi različito riješila izgradnju novoga bloka i uređenje obalnih površina. Prvo rješenje predviđa u području novoga bloka, široko otvaranje sredine grada prema obali, sa svrhom što jačeg stva­ranja kontakta sredine grada sa životom obale i postizanja vizuel- nog doživljaja mora već iz Širo­ke ulice. Drugo rješenje zapo­stavlja takav kontakt, no daje prednost mirnom prostoru na o- bali, u kojem razvija društveni život. Sadržaji obaju rješenja bi­li su istovjetni i n i u jednom času sporni, iako su varira li u obujmu sadržaja i u oblikovanju visine pojedinih objekata. In tere­santno je, da su oba konkurentna rada ibila gotovo jednaka u kon­turam a tlocrta onog objekta koji »suzuje« obalu, pa to nije moglo nastati slučajno* Jača razlika, gotovo opreka, biila je u tlocrtnoj dispoziciji sadržaja prizemlja. ONO odlučio se za izgradnju po drugom rješenju sa primjenom dispozicije sadržaja prizemlja prema prvom rješenju. Po tome se izvodi gradnja novoga bloka, a urbanističko uređenje okolnih površina obale, izvodi se po pro­jektu potpisanoga.

D a prijeđemo na iznesene primjedbe tako složenom projek­tu rješenja toga dijela obale.

Rub obale koja je u gradnji, nam ijenjen je lokosaobraćajn onih naselja, koja pomorskim putem giravitiraju Šibeniku. U budućnosti se može očekivati da će taj prom et i porasti, no on će ibiti na tome m jestu obalnog pojasa gotovo isključivo osobno- putnički, i to prvenstveno za ve­zu naselja na otocima sa gradom. Kopnena naselja regiona Šibeni­ka vezat će sa gradom mnogo brže, češće, udobnije i stalnije Jadranska cesta, koja je u iz­gradnji. Bez obzira na to, plan namjena gradskih obala u Šibe­niku predviđa strogo odvajanje putnika od tereta, i u vezi s tim prim jenjuje i određen pomak današnjih nam jena pojedinih dijelova prem a jugu. Tako će se u budućnosti za putničko-pomorski saobraćaj brodova duljih relacija koristiti prvenstveno obala u Dragi. U Dragi se stvara cen­tralni gradski saobraćajni trg, veličine nekoliko Poljana. Na tom trgu nalazi se i nova put­ničko željeznička starfica, a rub obale uz kolosjeke stanice kori­sti se za loko - teretni promet. Regulaciona osnova predviđa rješenje problema u cjelini, pa se može sa sigurnošću pretposta­viti, da će na novoj gradskoj o- bali • pred historičkim dijelom grada ostati samo dio osobnih vozila u vezi potrebe putničko

pomorskog loko-saobraćaja. A ta količina vozila ne će nikada zahtijevati neko daljn je prošire­nje obalne površine, kako to pi­sac pomenulog članka navodi.

Nova obala nam ijenjena je isključivo pješaku, bilo da kao putnik na tom »gradskom pero­nu« čeka n a odlazak broda, ili ga. koristi u dolasku, ili je pak jednostavan građanin šetač. Prvo odgovara ju tarn jem »radnom«, a drugo večernjem »društvenom« periodu života grada na tome mjestu. P ro jek tirana cestovna traka širine 6 m podređuje se tom svakodnevnom slijedu kori­štenja tog obalnog pojasa. Nave- če je obala nam ijenjena šetnji i društvenom životu građana, i to u cijeloj svojoj širini sve do objekata, pa su i nam jene niša i trgova ikao i sadržaj objekata, podređeni prvenstveno toj funk­ciji. N ikada i ni u kakvom slu­čaju nije pred historičkim dije­lom grada m jesto za sm ještaj bilo kakve garaže ili magazina, a jednako tako ni bilo kakvog sadržaja koji Ibi sa sobom doveo povećanje saobraćaja vozilima.

nog dijela bloka u svrhu hotela, jer će u Šibeniku, obzirom na njegov razvoj, i onako biti po­trebno izgraditi takav ob jekat i pored uređenja bloka »Krke« u te svrhe.

Zašto je na obali projektiran novi posebni trg m alih dimen­zija? Po mom m išljenju, projek­tan t nije na tome m jestu ni i- mao da rješava neki prostorno- sadržajni zahtjev u funkcional­nom odnosu na loko-saobraćajnu nam jenu obalnog ruba, — n a ­protiv, on je imao da riješi sadr­žajno ovo područje tako, da ono zadovolji prvenstveno društvenoj nam jeni »prostora«, a tam o loci­rana kavana srodna je potreba­ma putnika osobnog loko-saobra­ćaja. Moje je m išljenje, da je pro­jek tan t želio da na tom m jestu stvori i urbanistički oblikuje o- balnu nišu, kao predprostor d ru ­štvenim sadržajim a, i kao pro­stor m irovanja koji je oprečan hodanju obalom> prostor koji treba da djeluje više svojom a r­hitekturom nego namjenom, više reprezentacijom nego funkcional­nošću. Ovakva niša — trg po-

Za takve sadržaje koji zahtije­vaju posluživanje i snabdijeva­nje vozilima, ili koji poslužuju saobraćaj, postoje određena m je­sta i područja koja predviđa u r­banistički plan igrada, a koja su utvrđena na tem elju funkcional­ne konstrukcije grada. Ovo spo­minjem naročito s razloga, što je pisac pomenutog članka već ranije u zagrebačkom »Vjesniku« predlagao uređenje nove obale sa sm ještajem garaža i m agazina u vezi loko-saobraćaja, i pozivao posebno na intervenciju Urbani­stički institu t i Konzervatorski zavod NRH, kao da oni nisu o tom predm etu dali svoju svestra­nu suradnju već za vrijem e ur- banističko-arhitektonskog natje­čaja, a i kasnije, u donošenju odluka, i kao da se nisu sugla­sili s osnovnim stavovima proje­kata.

»Stambeni sadržaj« koji je uključen u katovim a novoga bloka na obali ne smeta sadr­žajim a prizemlja, koji su podre­đeni nam jeni obale i obalnih površina. Dapače, lično ne vidim ni »realniju«, ni po nekom d ru ­gom specifičnom traženju koris­niju nam jenu korištenja sprato- va, no u stambene svrhe. Taj ok­vir korištenja objekata nijo op­rečan »društvenoj« nam jeni tog dijela obale. K ada b i postojale realne mogućnosti investiranja u svrhu pojačanja društvenog sadržaja na tome m jestu obale, bilo bi poželjno korištenje jed­

goduje društvenom sadržaju koji je ovdje bogato prim ijenjen, (ka­vana, kino, dvorana i t. d.). To nije nešto novo u historičkim ob­likovanjim a obalnih površina m editeranskih gradova, a da li je pro jek tan t u tome uspio, to je zasebno p itanje o kojemu nije riječ.

Jednim dijelom; tako je i n a ­stalo ono »suženje« obale, no o- no je nastalo svijesno iz mnogo važnijih razloga. Načinom urba­nističkog oblikovanja objekata na obali želi se izbjeći stvaran je bedema između obale i grada, koji niže tako slikovito svoju hi- storičku mlinucioznu izgradnju sve do kule sv. Ane. Time se nastoji dovući taj gradski am bijenat na obalu, i ne utući proporcije gra­da glomaznim objektim a obale. I još nešto. Ovo »suženje« treba da približi izgradnju grada obal­nom rubu, da se sadrži historičlk- dojam Šibenika koji »raste iz mora«, — dojam koji jednostav­no ovaj grad svojom konfigura­cijom i izgradnjom traži. Ovu karakterističnu ljepotu Šibenika treba zadržati. Bilo bi estetski bezosjećajno, kada bi se ovaj grad doživilo na način, da se on diže iz ravne plohe prostrane o- bale.

Pisac članka se ugleda u »proširenje« splitske rive, kojom bi se navodno .na dobar način rješavao lokalni saobraćaj. P re ­daleko bi me odvelo, kada bi a­

nalizirao profile te obale, i kako oni rješavaju saobraćajne potre­be, i da li i u kojoj m jeri postoji potreba provedbe kolnog saobra­ćaja splitskom rivom. U biti i ne­ma sličnosti s problemom »pro- voznosti« šibenske obale gdje je kapacitet provoznosti u funkcio­nalnom smislu jednak potreba­ma stam bene ulice. No upravo na tome prim jeru mogu iznijeti lo­še posljedice nekompleksnog rje ­šavanja urbanističkog problema. Neum jereno proširenje splitske rive vrlo je porazno u pogledu na doživljaj veličine, skladnosti i m onum entalnosti Dioklecijano­ve palače. Prevelika platform a obale stvara od palače gotovo neugledan objekat, koji je time izgubio svoju m onum entalnost u doživljaju s obale, te je udalji- vanjem od mora postao izrazito kopneni objekat. N ekadanja ka ­

ra k te r is tič n a slika Splita time je uništena, i ne postoji više mogućnost dovođenja u jedin­stven doživljaj: lučkog kolorita drvenih plutajućih bracera (trgo­vina), usidrenih duž obale, sa monumentom palače i' vrevom života pomorskog grada. Na tome m jestu izgubljen je kontakt mo­ra sa gradom. Ovim proširenjem obale, Split je mnogo od Splita izgubio.

Cime danas stvoriti živah-r nost gradske obale, koje elem en­te sp a jan ja prim ijeniti u pove­zivanju gradskog života s onim dijelom života na m oru koji daje kolorit grada na m oru? To su pitanja na ko ja daj« odgovor upravo ono, što se danas radi na novoj obali pred historičkim i društvenim dijelom grada Šibe­nika! U tome nasto janju po treb­no je i korisno da se uvaže pri­jedlozi građana koji dovode do boljeg i potpunijeg rješen ja ovih kompleksnih problfema, a in tere­siranje je svakako poželjno i pohvalno. Ali idemo dalje.

Pisac članka misli, da je da­našnjim stanjem glavni gradski trg »Poljana« sa funkcionalnog gledišta »zadovoljavajuće« obuh­vatio sve potrebe grada Šibeni­ka, počam od društvenih pa do saobraćaniih potreba (javnih m a­nifestacija, korza, stanice auto­busa, i si.), — te, ipošto su ostali današnji trgovi »postali 'bez važ­nosti« i »funkcionalnosti« — sm atra, da je s tvaran je trgova suvišno.

Sve ima svoje razloge, pa ta ­ko i navedeno napuštanje član­kom spom enutih trgova: — Trg pred Medulić kavanom (ukoliko se to može nazvati trgom) nije uopće društveno oživio s razloga, što je saobraćaj na njem u vrlo loše riješen; a a rh itek t n ije ni nastojao da osim arhitektonsko- formalističkog »oblikovanja« ra­tom nastale praznine, unese bilo kakav urbanistički sadržajni pro­gram u stvaran je toga trga, po mom m išljenju uslijed neznanja odnosnog projektanta da se je ­dino sa živim sadržajim a s tv a ra ­ju živi urbanistički am bijenti, pa je logično, da su ga djeca prona­šla odličnim terenom za nogo­met, čemu odlično služi! — Trg pred Ložom, koji je zbog gradi­lišta i onako ' već desetak godina nepristupačan, sm ješten je u am ­

bijenat od života napuštenih praznih puževih kućica, u histo- rički petrificiranu muzejsku sre­dinu,. kojoj se čak i kroz struč­ni list traže prijedlozi živog sadržaja koji b i bio sposoban da ponovo razvije život u tom na­puštenom i danas perifernom dijelu gradskog života, mislim prilično uzaludno traženje koje dolazi s nepoznavanja urban i­stičkih zakona razvoja grada. Onaj »trg« pred biskupskom pa­lačom, već je odavno završio svojim životom, i izgubio je n a ­m jenu u času selidbe tržnice na bliže terene u središtu grada. Tim se prim jerim a i faktim a ne može dokazivati »nepotrebnost« s tva­ran ja novih trgova sa živim i određenim uloigama u životu i razvoju savremanog grada, kaq što to pisac članka čini!

Da se vratim o na Poljanu! O- na sa svom svojom prostranošću Ipak n ije ni izdaleka u terito ­rijalnoj mogućnosti da riješi »sve gradske zahtjeve«, pa čak i javni saobraćaj, — a da ostane nepre- gažena od saobraćaja, da ostane u domeni pješaka. Zar Šibenčani žele da Poljana slijedi sudbinu doslovno »svih« sličnih trgova u svim gradovim a, pa i u onima, gdje još n i nem a nekog naroči­tog kapaciteta saobraćaja, a već su građan i kao pješaci izgurani sa gotovo svih trgova, — trgove je već pojeo saobraćaj. Sjetimo se i uporedim o »sve« trgove Za­greba, Beograda i t. d.

A što je, prem a takvom m iš­ljenju pisoa članka, sa' »životom grada n a moru« i sa »približa­vanjem« života središta grada i Poljane Obali? Šibenik je ipak grad na moru, a građani osje­ćaju da sa »vezom na obalu« ne­što n ije u redu!. Život g rada Ši­benika treb a da straste s obalom, i sa morem, to je ona punoća ži­vota koju je Šibenik s raznih razloga dodanas ipostepeno gubio. To treba nanovo stvoriti. Mnoge od potreba središta grada čekaju svoje rješenje, no ne »adapta­cijama« na Poljani, već organi­ziranom izgradnjom obalnih po­dručja, a sa Poljanom treba tak­va područja obale što bolje ve- zatilG rad ne b i dobio, mnogo korištenjem nove obale sa strane nekoliko radnika na u tovaru i istovaru, ali postavom društve­nih sadržaja i rješavanjem živih funkcionalnih potreba na obali, nastaje u cijelom gradu sasvim druga situacija. Jednako tako stvaranje novih trgova' u Dragi otvara novo veliko područje oba­le u neposrednom kontaktu sa središtem grada. Prilaz u ta nova područja obale označuje već danas novi objekat banke. Na tome m jestu stvorit će se-široki prosjek, kao nova pješačka veza Poljane s Obalom!

Ovim je tek u nekoliko crta dan opis u vezi prim jedbi nave­denog članka, a mnogi odgovori na pitanja postoje u odnosnim detaljnim urbanističkim planovi­ma, koje će GNO izložiti n a u- vid građanstvu istovremeno sa generalnim regulacionim planom Šibenika, koji je ovih dana dovršen.

Sveuč. Doc. Ing. arh.Dragan Boltar

6 P O K TDrugi

uzastopni poraz „Šibenika"

I drugu utakm icu u okviru Hrvatsko-slovenačke lige odigrao je »Šibenik« n a tuđem t terenu. Ovoga pu ta u Sisku, gdje je do­živio i drugi uzastopni, poraz u ovom prvenstvu — ponovo sa 0:1. P red oko 1000 gledalaca su­sre t je vodio dobro Bačun iz Za­greba. Jedini zgoditak . utakm ice postigli su. domaći u 43. m inuti iz jedanaesterca.

»Šibenik« je nastupio u ovoj postavi: Bašić, Batinica, B rajko- vić, Tambača, Iljadica, Blažević, Aleksić, Bego, Zorić, Cvitanović i Stošić.

Odm ah u početku »Segesta« je • oštro navalila, i do 10. m inute., bila bolja i prem oćnija momčad. U tom dijelu Bašić je uspio o- braniti precizan udarac glavom,, koji. je uputila lijeva spojka do­maćih. Do odm ora utakm ica je protekla u izmjeničnim navala­ma jedne i druge momčadi. I »Šibenik« kao i domaći im ali su više prilika da dođu u vodstvo. Ali i ovog puta »Šibenik« nije imao realizatora. U 43. m inuti Blažević je na samoj ivici kaz­nenog prostora loptu zaustavio rukom, na što< je sudac dosudio jedanaesterac, koji je u gol p re t-

’vorio Smeh. Bašić j e jedva p r­stim a dotakao loptu, koja je pogodila mrežu.

Drugo poluvrijem e uglavnom je proteklo u ravnopravnoj igri, gdje Zorić dvije stopostotne šan­se za . gol nije znao. iskoristiti. I- nače navalna peto rika »Šibenika« i na ovoj utakm ici ispoljila je neborbenost: igrala je suviše,mlako i dozvoljavala protivniku., da ide na prvu loptu. Kod doma-, ćih su se istaklii , desni branič, srednji pomagač i desna strana navale, a kod »Šibenika« pored Bašića, koji je izvanredno b ra ­nio, dobro su igrali Batinica, Tambača, I-ljadica, Blažević i u navali donekle Stošić.

U II. kolu postignuti,su ovi re­zultati: K ladivar — Trešnjevka 1:5, U ljanik — L jub ljana 1:0, Bo­rovo — B ranik 2:0, Željezničar — Tekstilac 5:0, Split — R ijeka 1:2 i Segesta — Šibenik 1:0.

U III. kolu, koje se igra 12. rujna, sastaju se: R ijeka — Ši­benik, Tekstilac — Split, Trćš- njevka — Željezničar, B ranik — Kladivar, Borovo —* Ljubljana i Segesta — Uljanik.

Tablica

TREŠNJEVKA 2 2 0 0 9:1 4RIJEKA 2. 2. 0 0 5:2 4LJUBLJANA 2 1 0 1 4:2 2ŽELJEZNIČAR 2 1 0 1 6:3 2ULJAiNIK 2 1 0 1 2:2 2SBLIT 2 1 0 1 2:2 2BRANIK 2 1 0 <1.2:3 2BOROVO 2- 1 o- 1 2:4 2SEGESTA 2 1 0 1 2:4 2TEKSTILAC 2 1 0 .1 2:5 2KLADIVAR 2 0 0 2 1:7 0ŠIBENIK 2.0 0 :2 0:2 0