katedra za pravo i ekonomiku prometa - weboteka.net prometa/ekonomika_prometa... · •...
Post on 31-Jan-2018
224 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Č ŠČ ŠSVEUČILIŠTE U ZAGREBUSVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIZNANOSTI
Katedra za pravo i ekonomiku prometa
EKONOMIKA PROMETAEKONOMIKA PROMETAEKONOMIKA PROMETAEKONOMIKA PROMETA
Nositelj kolegija: prof dr sc DAMIR ŠIMULČIKNositelj kolegija: prof. dr. sc. DAMIR ŠIMULČIK
Asistentica: mr. sc. DANIJELA BARIĆ, dipl. ing.
1Akademska godina 2007./2008.
KonzultacijeKonzultacijeKonzultacijeKonzultacije
prof. dr. sc. DAMIR ŠIMULČIK
Ponedjeljak: 14:00 – 15:30, Siget 18c, soba 15
Utorak: 11:00 – 12:30, Vukelićeva 4 soba 0 3Utorak: 11:00 12:30, Vukelićeva 4, soba 0.3
INSTITUT PROMETA I VEZA
mr. sc. DANIJELA BARIĆ, dipl. ing.
Utorak: 08:00 – 09:30Kušlanova 2, 1. kat, soba 6
Utorak: 08:00 09:30
Četvrtak: 08:00 – 09:30 e-mail: dbaric@fpz.hr
2
Podaci o kolegijuPodaci o kolegijuPodaci o kolegijuPodaci o kolegiju
Kolegij: EKONOMIKA PROMETAKolegij: EKONOMIKA PROMETAP ddi l ki dijP ddi l ki dijPreddiplomski studijPreddiplomski studijBroj ECTS bodova: 5Broj ECTS bodova: 5Broj sati: 2+0Broj sati: 2+0Broj sati: 2+0Broj sati: 2+0Lokacija održavanja predavanja: Lokacija održavanja predavanja: VukelićevaVukelićeva 4, amfiteatar4, amfiteatarTermini predavanja:Termini predavanja:p jp j
Utorak: 15:00 – 17:00, grupe 2a i 2b Četvrtak: 14:00 – 16:00, grupe 1a i 1b, g p
3
Predavanja
Dvije k t l
Usmeni
kontrolne zadaće
OBVEZEOBVEZEOBVEZEOBVEZEUsmeniispit
OBVEZE OBVEZE STUDENTASTUDENTA
OBVEZE OBVEZE STUDENTASTUDENTA
Dva seminarska
radarada
Pismeni ispit
4
ispit
KRITERIJI:KRITERIJI:STUDENT MORA OSTVARITI 40 b dSTUDENT MORA OSTVARITI 40 b dSTUDENT MORA OSTVARITI >40 bodova
KAKO?
1 Prisutnost na predavanju - 5 bodova
STUDENT MORA OSTVARITI >40 bodova
KAKO?
1 Prisutnost na predavanju - 5 bodova
KRITERIJ KRITERIJ ZA POTPISZA POTPIS
1. Prisutnost na predavanju - 5 bodova2. Seminarski rad (2x15 ili 1x30) - 30 bodova
- dva pismena seminara (2x15)- prezentacija (30 bodova)
1. Prisutnost na predavanju - 5 bodova2. Seminarski rad (2x15 ili 1x30) - 30 bodova
- dva pismena seminara (2x15)- prezentacija (30 bodova)
3. Kontrolna zadaća (2x10) - 20 bodova
Ukupno: 55 bodovaStudenti koji imaju ≥50 bodova oslobođeni su pismenog
3. Kontrolna zadaća (2x10) - 20 bodova
Ukupno: 55 bodovaStudenti koji imaju ≥50 bodova oslobođeni su pismenog
KRITERIJKRITERIJZA ZA
EE
Studenti koji imaju ≥50 bodova, oslobođeni su pismenogdijela ispita, ukoliko pristupaju ispitu u terminima
ispitnih rokova u veljači (06. ili 21. 02. 2008. g.)
Studenti koji imaju ≥50 bodova, oslobođeni su pismenogdijela ispita, ukoliko pristupaju ispitu u terminima
ispitnih rokova u veljači (06. ili 21. 02. 2008. g.)
PISMENI PISMENI ISPITISPIT
Potpis u indeksu (temeljem ostvarenih >40 bodova)Potpis u indeksu (temeljem ostvarenih >40 bodova)
KRITERIJKRITERIJZA ZA
5
USMENI USMENI ISPITISPIT
-Pozitivno ocijenjen pismeni dio ispita-Pozitivno ocijenjen pismeni dio ispita
OBRAZAC ZA SEMINARSKI RADOBRAZAC ZA SEMINARSKI RAD
6
Termini Termini kontrolnih zadakontrolnih zadaććaakontrolnih zadakontrolnih zadaććaa
1. Kontrolna zadaća 2. Kontrolna zadaća
20. 11. 2007., grupe 2a i 2b 15. 01. 2008., grupe 2a i 2b, g p22. 11. 2007., grupe 1a i 1b 17. 11. 2008., grupe 1a i 1b
7
Termini ispitnih rokovaTermini ispitnih rokovau ak.god. 2007./2008.u ak.god. 2007./2008.u ak.god. 2007./2008.u ak.god. 2007./2008.
Datum roka Vrijeme ispita Mjesto (lokacija) i dvorana
06. 02. 2008.
10:00 – 11:00 h Siget, dvorana 1
21. 02. 2008.
20. 03. 2008.
26. 06. 2008.
03. 07. 2008.
04. 09. 2008.
15. 09. 2008.
8
Sustav ocjenjivanjaSustav ocjenjivanja
Bodovi Ocjena pismenogdijela ispita Konačna ocjena
20 dovoljan (2) dobiva se na usmenom dijelu ispita30 dobar (3) dobiva se na usmenom dijelu ispita30 dobar (3) dobiva se na usmenom dijelu ispita40 vrlo dobar (4) dobiva se na usmenom dijelu ispita50 odličan (5)
9
Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaKoncepcija predavanja
POJAM I SADRŽAJ EKONOMIKE PROMETA
PODJELA PROMETA UNUTAR PROMETNOG SUSTAVA
PROCESI EKONOMSKOG FUNCIONIRANJA PROMETNOG SUSTAVA
JAVNI GRADSKI PROMET
MENADŽMENT U PROMETNOM PROCESU
PROMETNA POLITIKA
FINANCIRANJE IZGRADNJE I ODRŽAVANJA PROMETNE INFRASTRUKTURE
PRIVATIZACIJA OBJEKATA CESTOVNE INFRASTRUKTURE
TEMELJNI ČIMBENICI EKONOMSKOG FUNKCIONIRANJA PROMETNOG SUSTAVATEMELJNI ČIMBENICI EKONOMSKOG FUNKCIONIRANJA PROMETNOG SUSTAVA
EKSTERNA EKONOMIJA I EKSTERNA DISEKONOMIJA - segmenti infrastrukturne politike
METODE EKONOMSKOG VREDNOVANJA PLANOVA IZGRADNJE OBJEKATA PROMETNE INFRASTRUKTURE
METODE KOMPLEKSNOG VREDNOVANJA PLANOVA IZGRADNJE PROMETNE INFRASTRUKTURE
OCJENA INVESTICIJSKOG PROJEKTA PROMETNE INFRASTRUKTURE
METODOLOGIJA I POSTUPAK IZRADE STUDIJE IZVODLJIVOSTI OBJEKATA PROMETNE INFRASTRUKTUREINFRASTRUKTURE
INVESTICIJE U PROMETU
METODE ZA OCJENU I IZBOR INVESTICIJSKIH PROJEKTA U PROMETU
RJEŠAVANJE ZADATAKA IZ FINANCIJSKE EKONOMIJE
10
RJEŠAVANJE ZADATAKA IZ FINANCIJSKE EKONOMIJE
literaturaliteraturaliteraturaliteratura
Osnovna literatura:
1 Šimulčik D : Ekonomika i organizacija cestovnog prometa Fakultet prometnih1. Šimulčik, D.: Ekonomika i organizacija cestovnog prometa, Fakultet prometnih znanosti , Zagreb, 2004.
2. Padjen, J.: Prometna politika, Ekonomski institut i Informator, Zagreb, 1996., poglavlje: Mjere javne prometne politike, str. 70-130
Preporučena literatura:
1 Barić D : Metode za ocjenu i izbor investicijskih projekata u prometu1. Barić, D.: Metode za ocjenu i izbor investicijskih projekata u prometu, magistarski znanstveni rad, Sveučilište u Zagrebu, Poslijediplomski studij Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu, Zagreb, 2006.
2. Perić, T., Radačić, Ž., Šimulčik, D.: Ekonomika prometnog sustava, Fakultet prometnih znanosti , Zagreb, 2000.
3. Radačić, Ž., Šimulčik, D.: Ekonomika prometnog sustava, Fakultet prometnih znanosti , Zagreb, 1995.
4 Č i i S i t P t M d t ffi
11
4. Časopisi : Suvremeni promet, Promet, Modern traffic ,…
Investicije Investicije →→ Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaInvesticije Investicije →→ Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaInvesticije Investicije Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanjaInvesticije Investicije Koncepcija predavanjaKoncepcija predavanja
2 Investicijski projekti
1. Investicije
3 projekata3. Metode za ocjenu i izbor investicijskih projekata
2. Investicijski projekti
SWOT analizaAnaliza troškova i koristi (cost-benefit analiza)Višekriterijska analiza (AHP metoda)
4.Primjena metoda u rješavanju konkretnog problema iz područja prometaproblema iz područja prometa (Izbor varijante rekonstrukcije pruge na dionici Osijek-Strizivojna/Vrpolje)
12
INVESTICIJSKI PROJEKTI METODE ZA OCJENU
INVESTICIJSKIH PROJEKATA
INVESTICIJE
ANALIZA TROŠKOVA I SWOT
ANALIZAVIŠEKRITERIJSKA VIŠEKRITERIJSKA
KORISTIANALIZA
ANALIZAANALIZA
13
investicije, investiranjeinvesticije, investiranjeinvesticije, investiranjeinvesticije, investiranje
InvestiranjeInvestiranje– uporaba sredstava radi stjecanja novih vrijednosti,– odricanje od potrošnje u sadašnjosti kako bi se dobile određene koristi u budućnosti, što
podrazumijeva ulaganja financijskih sredstava za stvaranje određenih proizvodnih dobara,– akumulacija koja se troši radi poboljšanja društveno ekonomskog razvitka,akumulacija koja se troši radi poboljšanja društveno ekonomskog razvitka,– .....
InvesticijskaInvesticijska odlukaodluka -- odluka o uporabi akumulacije (koja se troši radi društveno-ekonomskog razvitka.
InvesticijeInvesticije podrazumijevaju ulaganja u:
InvesticijskaInvesticijska politikapolitika –– slijed investicijskih odluka
InvesticijeInvesticije podrazumijevaju ulaganja u:1. stručno osposobljavanje i usavršavanje kadrova2. osnovna sredstva3. obrtna sredstva (dopunska) – uvjet za aktiviranje izgrađenih objekata, odnosno
nabavljenih sredstavanabavljenih sredstava4. istraživačku djelatnost – potrebe tržišta, razvoj novih tehnologija, sredstva za proizvodnju,
usavršavanje metoda rada, itd.,5. ostale investicije
14
OsnovnaOsnovna podrupodruččjaja investicijainvesticija:
1. investicije u nova sredstva – infrastruktura i oprema1. investicije u nova sredstva infrastruktura i oprema2. investicije u cilju povećanja obujma prijevoza – povećanje propusne i prijevozne sposobnosti,3. investicije u cilju modernizacije postojećih sredstava – racionalizacija rada, povećanje kvalitete
prijevozne usluge, povećanje sigurnosti prijevoza,4. investicije u cilju zamjene istrošenih sredstava.4. investicije u cilju zamjene istrošenih sredstava.
FazeFaze investicijskoginvesticijskog procesaprocesa
Faza Aktivnost
Priprema - pojava ideje o provedbi investiranja- identifikacija mogućih i prihvatljivih investicijskih rješenja
j k i ti i t šk k i ti ij k j š j- procjena koristi i troškova svakog investicijskog rješenja
Ocjena - definiranje kriterija i izbor metoda za ocjenu mogućih iprihvatljivih investicijskih rješenja
- izrada analitičko-dokumentacijske osnove za izbor projekataj p j- donošenje investicijske odluke
Izvedba - priprema izgradnje investicijskog objekta- izgradnja
priprema proizvodnje
15
- priprema proizvodnje
Poslovanje - krajnji cilj projekta
Investicijski projektInvesticijski projektInvesticijski projektInvesticijski projekt
INVESTICIJSKIINVESTICIJSKI PROJEKTPROJEKT išlj k ih iINVESTICIJSKIINVESTICIJSKI PROJEKTPROJEKT – osmišljen skup povezanih ivremenski raspoređenih interdisciplinarnih aktivnostikojima se planira ostvarenje ciljeva razvoja (društva ucjelini ili investitora) i u okviru kojih se upotrebljavacjelini ili investitora) i u okviru kojih se upotrebljavakapital.
U sklopu investicijskog projekta izrađuje se informacijsko-dokumentacijska osnova za donošenje investicijske odluke.
Investicijska odluka uključuje slijed različitih postupaka tijekom fi i ij jdefiniranog vijeka projekta.
Projektnu dokumentaciju, u procesu planiranja investicijskog projekta, čine analitičke i sintetičke studije.
16
Dokumentacijska osnova Investicijskog projektaDokumentacijska osnova Investicijskog projektaDokumentacijska osnova Investicijskog projektaDokumentacijska osnova Investicijskog projekta
DOKUMENTACIJSKA OSNOVAOSNOVA
ANALITIČKE STUDIJE SINTETIČKE STUDIJEANALITIČKE STUDIJE SINTETIČKE STUDIJE
• Studija transportnog tržišta• Studija lokacije
• PREDINVESTICIJSKA STUDIJA- dokument koji sadrži analitičko dokumentacijsku osnovu za prethodnu ocjenu
investicijskih varijanti, kako bi se odabrale varijante za daljnju analizu njihove društveno-ekonomske učinkovitostiStudija lokacije
• Studija tehnološko-tehničkog rješenja• Studija troškova prijevoza• Studija utjecaja na okoliš• Geološka studija•
- cilj: stjecanje brzog uvida u učinkovitost projekta uz što manje troškove, zbog čega seanaliza ograničava samo na ključne parametre projekta, a prihvatljiva je i manja točnostulaznih podataka i rezultata u smislu aproksimativnih vrijednosti;
- razina razrade tehničke dokumentacije su idejna rješenja, koja sadrže pregledne grafičkeprikaze s opisom objekata, radova i opreme, te grubom procjenom troškova.
• INVESTICIJSKA STUDIJA•...... - dokument koji sadrži analitičko dokumentacijsku osnovu za donošenje odluke o izvođenjuplaniranog investicijskog projekta, zbog čega ova analiza obuhvaća sve parametre (nesamo ključne) koji utječu na učinkovitost projekta, a pri tome je neophodna maksimalnatočnost ulaznih podataka i rezultata analize u granicama mogućnosti predviđanja;
- tehnička dokumentacija na višoj je razini razrade (idejni ili glavni projekt).
• STUDIJA IZVEDBE
17
- dokument koji sadrži analitičko dokumentacijsku osnovu planiranog najprihvatljivijegnačina za izvedbu investicijskog projekta;
- izrađuje se samo za one investicijske projekte koji su prihvaćeni za izvedbu.
Priprema investicijskih projekataPriprema investicijskih projekataPriprema investicijskih projekataPriprema investicijskih projekata
Priprema investicijskih projekata podrazumijeva skup aktivnosti čiji je osnovni cilj pripremiti Priprema investicijskih projekata podrazumijeva skup aktivnosti čiji je osnovni cilj pripremiti informacijsko-dokumentacijsku osnovu koja će koristiti za vrednovanje, ocjenu i izbor projekta, kao i njegovu izvedbu i poslovanje.
U operativnom smislu priprema se podrazumijeva kao faza planiranja investicijskog projekta u kojoj se od ijaj slijedeće radnje:kojoj se odvijaju slijedeće radnje:
- pojava ideje o potrebi investiranja,- identifikacija mogućih i prihvatljivih rješenja,- procjena koristi i troškova svakog od identificiranih rješenja.p j g j j
OsnovniOsnovni aspektiaspekti InvesticijskogInvesticijskog projektaprojekta1 Tržišni analiza projekata na transportnom tržištu odnosno mogućnost plasmana1. Tržišni - analiza projekata na transportnom tržištu, odnosno mogućnost plasmana
prijevozne usluge kao i nabavke njegovih inputa,
2. Tehnološko-tehnički - sposobnost projekta proizvesti uslugu s ciljem zadovoljenja dijela potražnje na prometnom tržištu
3. Ekonomsko-financijski - izveden je iz tržišnih i tehnološko-tehničkih aspekata, a svrha mu je fizičke veličine financijski vrednovati, koje će tako omogućiti sagledavanje koristi i troškova projekta, neovisno o tome u kakvom se fizičkom obliku prvotno javljaju
18
fizičkom obliku prvotno javljaju.
analiza poslovanja, korištenjakorištenja postojećih sredstava i sposobnost investitora
analiza
ekonomsko
investitora tržišta
STRUKTURNASTRUKTURNASTRUKTURNASTRUKTURNAekonomsko-financijska
analiza
STRUKTURNA STRUKTURNA PRIPREMA PRIPREMA
INVESTICIJSKOG INVESTICIJSKOG
STRUKTURNA STRUKTURNA PRIPREMA PRIPREMA
INVESTICIJSKOG INVESTICIJSKOG tehnološko-tehnička analiza
PROJEKTAPROJEKTAPROJEKTAPROJEKTA
analiza
analiza lokacije
19
lokacije
Ocjena investicijskih projekataOcjena investicijskih projekataOcjena investicijskih projekataOcjena investicijskih projekata
podrazumijeva skup radnji čiji je cilj utvrditi opravdanost i prihvatljivost projekta.u operativnom smislu ocjena se može definirati kao ona faza planiranja investicijskog projekta u kojoj
d ij j lij d k i ise odvijaju slijedeće aktivnosti:- definiranje ciljeva razvoja u okviru kojeg se planira investicijski projekt,- definiranje kriterija i izbor metoda za ocjenu projekta,- izrada dokumentacijsko-informacijske osnove za primjenu metoda za ocjenu,
i j k i ij i d- primjena kriterija i metoda,- predlaganje redoslijeda projekata za izvedbu,- donošenje investicijske odluke (pozitivne ili negativne).
navedena definicija ocjene projekta prilagođena je slijedu metodoloških postupaka u procesu ocjene, što znači da za neku drugu svrhu ocjena može biti i drugačije definirana.
OsnovniOsnovni aspektiaspekti InvesticijskogInvesticijskog projektaprojekta
StatičniStatični::analizira učinkovitost projekta na temelju podataka iz jednog vremenskog razdoblja vijeka projekta i
obično se u tom slučaju uzima jedna "reprezentativna" godina, a to je najčešće godina u kojoj se postiže projektirana vrijednost; p p j j ;cilj: pružiti grubi uvid u učinkovitost projekta, pa se stoga analiziraju samo neposredni učinci unutar
projekta, dok je točnost rezultata manja.Dinamični:Dinamični:
koristi podatke u pravilu iz cijelog vijeka projekta;
20
koristi podatke u pravilu, iz cijelog vijeka projekta;cilj: definitivno utvrditi učinkovitost projekta; u analizi su uključeni neposredni i posredni učinci projekta, a točnost rezultat je veća;u pravilu, primjenjuje se i u Predinvesticijskoj i u Investicijskoj studiji.
S b i či k k j d j i ti ij ki j kt ž t ti i j ji tiS obzirom na učinke koje daje, investicijski projekt se može promatrati i ocjenjivati:s aspekta poduzeća koje investira (najznačajniji neposredni ekonomski učinci koji doprinose povećanju njegovog dohotka) i s aspekta šire društvene zajednice odnosno društva (uz ekonomske učinke najznačajniji su tzv.
OcjenaOcjena financijskofinancijsko -- trtržžišneišne uuččinkovitostiinkovitosti projektaprojektaTemeljni cilj je omogućiti ocjenu opravdanosti i prihvatljivosti projekta sa stajališta samog poduzeća kaoi tit i č j j j di t ij d ti j kt k ji ć t iti i t iti
neekonomski i posredni učinci od investicija).
investitora, pri čemu se procjenjuje dio novostvorene vrijednosti projekta koji će se stvoriti i ostavitipoduzeću, a inputi i outputi projekta se vrednuju prema tržišnim cijenama.
OcjenaOcjena društvenodruštveno -- ekonomskeekonomske uuččinkovitostiinkovitosti projektaprojektaU analizu se uključuju učinci projekta na sve ciljeve društveno-ekonomskog razvitka, i to neposredniU analizu se uključuju učinci projekta na sve ciljeve društveno ekonomskog razvitka, i to neposredniučinci u samom projektu, ali i posredni koji će se pojaviti izvan njega. Osim toga, svi učinci kao i troškoviinvesticije i eksploatacije vrednuju se prema ispravljenim cijenama koje odražavaju njihovu vrijednost saspekta društva (iz cijena se isključuju carine, takse, subvencije, i dr., budući da navedeni troškovi značeprelijevanje dohotka iz privrede u korist društvene zajednice).p j j p j )
R. br. Element ocjene Financijsko-tržišna
učinkovitost Društveno-ekonomska
učinkovitost
1. Kriterij za ocjenu učinka projekta Učinak projekta na dobit Učinak projekta na sve ciljeve društveno-ekonomskog razvoja
2. Obuhvatnost učinka projekta Neposredni učinci projekta Neposredni i posredni učinci projekta
3. Cijene za vrednovanje učinka projekta Tržišne cijene inputa i outputa projekta
Ispravljene cijene inputa i outputa projekta
21
outputa projekta outputa projekta
4. Vremenske preferencije donosioca investicijske odluke
Individualne vremenske preferencije poduzeća/vlasnika
Društvene vremenske preferencije
Značaj ?Značaj ?
• Investicijski projekt je analitičko-dokumentacijska osnovica za donošenjeinvesticijske odluke, a s obzirom na učinke koje daje, promatra se i ocjenjujesa stajališta investitora, ali i društvene zajednice u cjelini;sa stajališta investitora, ali i društvene zajednice u cjelini;
• Investicijski projekt je temeljna odrednica svakog poduzetničkog pothvata, sobzirom da se tek planiranjem i analizom svih detalja budućeg pothvatamože uvidjeti da li je opravdano i realno pristupiti realizaciji idejemože uvidjeti da li je opravdano i realno pristupiti realizaciji idejeinvestiranja;
• Izrada Investicijskih projekata zakonski je regulirana (Zakonu o javnojnabavi (NN br. 117/01, čl. 14., stavak (3)): "Za kapitalna ulaganja naručiteljnabavi (NN br. 117/01, čl. 14., stavak (3)): Za kapitalna ulaganja naručiteljmora prethodno pripremiti i usvojiti investicijski projekt sukladno metodologijiza pripremu, ocjenu i izvedbu investicijskih projekata.“);
• Europska Unija osnovala je predpristupne fondove namijenjene pomoći priEuropska Unija osnovala je predpristupne fondove namijenjene pomoći prifinanciranju infrastrukturnih projekata iz području prometa i okoliša uzemljama kandidatima za članstvo u EU, a jedan od glavnih kriterija odabiraprojekata za financiranje je visoki stupanj pripremljenosti studijske i
j k d k ijprojektne dokumentacije;
Sve navedeno govori o značaju problematike, što nameće nužnost i potrebu primjeneznanstvenih metoda u izradi i odabiru investicijskih projekata, kako bi se dobila
22
kvaliteta projektne dokumentacije, a samim time i projekta, a to je jedini načinpronalaženja dugoročno dobrih rješenja.
METODE ZA OCJENU I IZBOR METODE ZA OCJENU I IZBOR INVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAMETODE ZA OCJENU I IZBOR METODE ZA OCJENU I IZBOR INVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATAINVESTICIJSKIH PROJEKATA
AnalizaAnalizaTroškova Troškova i Koristii Koristi
VišekriVišekri--terijskaterijskaAnalizaAnaliza
SWOTSWOTANALIZAANALIZA
23
i Koristii Koristi AnalizaAnaliza
SWOT analizaSWOT analiza
SStrengthstrengths -- snage, prednostiWWeaknesseseaknesses -- slabosti, nedostaciOOpportunitiespportunities -- prilike, mogućnostiTThreatshreats -- prijetnje, opasnosti
Osnovne značajke:Osnovne značajke:• suvremena metoda za analizu odabrane strategije i situacije;• strategijski instrument pomoću kojeg se dinamički sučeljavaju snage i slabosti predmeta analize s
prilikama i prijetnjama okruženja radi identificiranja šansi i rizika;• sveobuhvatan opis značajki predmeta analize i kao takva može biti dio analitičkog
odlučivanja;odlučivanja;• analizira čimbenike koji određuju snagu predmeta analize, slabosti, neiskorištene prilike i
moguće prijetnje odnosno opasnosti, a njihova kritična analiza daje osnovu za izradu strategije;• ne daje nikakve specifične odgovore, nego predstavlja način učinkovite organizacije informacija ine daje nikakve specifične odgovore, nego predstavlja način učinkovite organizacije informacija i
osjetljivih značajki kao baza podataka za izgradnju poslovne strategije i operativnih planova• odgovore koji se dobiju SWOT analizom trebalo bi u slijedećoj fazi iskoristiti za donošenje
važnih strateških odluka, definirati misiju i viziju, buduće ciljeve, te strategiju pomoću kojih će se t iti t lj i ilj i
24
ostvariti postavljeni ciljevi;• relativno brza, jasna i učinkovita metoda.
• predstavljaju • unutarnja svojstva koja • to su oni trenutni ili budući • predstavljaju predstavljaju unutarnja svojstva koja su usmjerena na postizanje odgovarajućih
j j jsmanjuju konkurentnu sposobnost i uspješnost, odnosno značajno ometaju ili u potpunosti onemogućavaju ostvarivanje
to su oni trenutni ili budući uvjeti i promjene u okolini odnosno vanjski/eksterni utjecaji na projekt predmetnog subjekta koje on može trenutno ili u
postojeća ili buduća svojstva i uvjete okoline npr. projekta koja imaju
konkurentnih strategijskih prednosti;
• omogućavaju t i j
g j jutvrđenih ciljeva;
• u praksi se iskazuju u vidu nedostataka određenih resursa, odnosno snažnih ograničenja u pogledu
budućnosti iskoristiti u svrhu poboljšanja svoje konkurentnosti i uspješnosti;
• vanjski čimbenici i situacije koje pomažu u ostvarivanju
ili će u budućnosti imati negativan utjecaj na konkurentnost i
ostvarivanje ciljeva.
og če j u pog eduiskorištavanja resursa, vještina ili potencijala npr. projekta.
koje pomažu u ostvarivanju zadanih ciljeva projekta. uspješnost projekta
25
Cilj:Cilj:Identificirati navedene čimbenike (tzv. kritične točke), a zatim utvrditi određene pravce
akcije odnosno razviti strategiju razvoja sustava koji se u osnovi temelji na:akcije, odnosno razviti strategiju razvoja sustava koji se, u osnovi, temelji na:• potenciranju korištenja snaga,• eliminiranju slabosti (minimiziranje),• iskorištavanju prilika,• respektiranju mogućeg utjecaja prijetnji.
Kako bi se došlo do zaključaka potrebno je odgovoriti na neka osnovna pitanja kao što su:• Kako iskoristiti jake strane projekta za korištenje prilika okruženja?Kako iskoristiti jake strane projekta za korištenje prilika okruženja? • Kako iskoristiti jake strane projekta za obranu od prijetnji okruženja?• Kako slabosti projekta mogu utjecati na korištenje prilika okruženja?• Kako slabosti projekta mogu utjecati na obranu od prijetnji okruženja?
Najčešća primjena:Najčešća primjena:• analiza županija (Vukovarsko-srijemska, Karlovačka);• gradova,gradova,• Sveučilišta (Sveučilište u Rijeci),• fakulteta,• poduzeća,
26
• ....
SWOT matrica:SWOT matrica:• suvremeno sredstvo za analizu prilika i prijetnji u vanjskom okruženju,
kao i njihovih veza sa unutarnjim slabostima i snagama predmeta analize,• pomoću SWOT matrice se u dvodimenzionalnom obliku povezuju
ji ( l b ) i j ki ( ilik ij j ) či b i i
OsnovnaOsnovna SWOTSWOT matricamatrica
unutarnji (snage, slabost) i vanjski (prilike, prijetnje) čimbenici.
Unutarnji čimbenici
Vanjski čimbenici
SNAGE (S)
SLABOSTI (W) Vanjski čimbenici
PRILIKE (O)
S – O strategija
W – O strategija
PRIJETNJE (T)
S – T strategija
W – T strategija
27
Unutarnji SNAGE SLABOSTI
Alternativne strategije SWOT matriceAlternativne strategije SWOT matriceAlternativne strategije SWOT matriceAlternativne strategije SWOT matrice
Unutarnji čimbenici
Vanjski
(S)
snage u menadžmentu, operacijama, financijama,
SLABOSTI(W)
slabosti u područjima prikazanim u poljuj
čimbenici marketingu, istraživanju i
razvitku, konstrukciji
prikazanim u polju "snage"
PRILIKE (O) S – O
W – O (O)
sadašnji i budući ekonomski uvjeti, političke i društvene promjene, novi
S O strategija
potencijalno najuspješnija strategija, uporaba snaga
strategija
razvojna strategija prevladavanja slabosti u
cilju iskorištavanjap j ,proizvodi, usluge
tehnologija (vodeći računa i o rizicima)
g j , p gorganizacije da bi se
iskoristile prilike
cilju iskorištavanja prilika
PRIJETNJEPRIJETNJE(T)
nedostatak energije, konkurencija i područja
S – T strategija
uporaba snaga da bi se nosilo
W – Tstrategija
smanjivanje opsega l j lik id ij
28
konkurencija i područja slična onima u prethodnom
polju prilika
uporaba snaga da bi se nosilo s prijetnjama ili ih se izbjeglo poslovanja, likvidacija
ili zajednički pothvat
Analiza troškova i koristiAnaliza troškova i koristiAnaliza troškova i koristiAnaliza troškova i koristi
• engl. Cost-Benefit Analysisd l ški k d š j i l ih i i ij kih dl k• metodološki postupak za donošenje racionalnih investicijskih odluka,
• postupak utvrđivanja društvenih troškova i društvenih koristi u javnom sektoru, pri čemuje težište na maksimiziranju društvenih koristi,
• utvrđivanje, usklađivanje i vrednovanje svih vrijednosti i svih nedostataka nekogutvrđivanje, usklađivanje i vrednovanje svih vrijednosti i svih nedostataka nekogprojekta, kako bi se na toj osnovi odredila uspješnost investicijskog projekta i štoomogućava donošenje odluke o realizaciji projekta,
• funkcija cilja: rast društvenog proizvoda, nacionalnog dohotka ili kvalitete javnog dobra,j l i ij d i j d j ć ili dl ž i ij ili• procjena relativne vrijednosti promjena u odnosu na postojeće ili predložene situacije ili
projekte.11.. OsnovniOsnovni pokazateljipokazatelji pripri dinamidinamiččnomnom pristupupristupu
internainterna stopastopa profitabilnostiprofitabilnosti-- internainterna stopastopa profitabilnosti,profitabilnosti,-- netoneto sadašnjasadašnja vrijednost,vrijednost,-- relativnarelativna netoneto sadašnjasadašnja vrijednost,vrijednost,-- razdobljerazdoblje povratapovrata sredstavasredstavarazdobljerazdoblje povratapovrata sredstavasredstava..
22.. TerminTermin planplan (rekapitulacija društveno-ekonomskog tijeka projekta)
33.. AnalizaAnaliza osjetljivostiosjetljivosti
29
33.. AnalizaAnaliza osjetljivostiosjetljivosti
Interna stopa profitabilnostiInterna stopa profitabilnostiInterna stopa profitabilnostiInterna stopa profitabilnosti
interna stopa profitabilnosti je ona diskontna stopa, koja neto sadašnju vrijednost svodina nulu;na nulu;njome se izjednačavaju početna investicijska ulaganja sa sadašnjom vrijednošćubudućih prihoda i troškova;u stranoj literaturi za ovu stopu koristi se kratica IRR (engl. Internal Rate of Return);matematički izraz koji se koristi za izračunavanje interne stope profitabilnosti glasi:
za prihvatljive projekte ISP ne smije biti manja od društvene diskontne stope na tržištukapitala u protivnome se prema ovom kriteriju investicijski projekt ocjenjuje s aspektakapitala, u protivnome se prema ovom kriteriju investicijski projekt ocjenjuje s aspektadruštva kao neprihvatljiv (općenito se kreće od 6 do 20%);ISP i kvaliteta projekta u proporcionalnom su odnosu (što je ISP veća, to je investicijskiprojekt prihvatljiviji);
30
za proračun vrijednost interne stope profitabilnosti, kao i većine ostalih ekonomskihpokazatelja, postoji i programska podrška, a najčešće upotrebljavan je Microsoft OfficeExcel.
Neto sadašnja vrijednostNeto sadašnja vrijednostNeto sadašnja vrijednostNeto sadašnja vrijednost
neto sadašnja vrijednost investicijskog projekta dobiva se kao apsolutna mjera društveneučinkovitosti projekta, odnosno iznos društvene akumulacije izražen u sadašnjoj vrijednosti kojuinvesticijski projekt ostvaruje u svom vijeku;definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih društvenih neto primitaka u društveno-ekonomskomtoku (termin planu) svedenih na njihovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta;kao diskontna stopa u proračunu diskontiranja primjenjuje se društvena diskontna stopa;u stranoj literaturi za neto sadašnju vrijednost koristi se kratica NPV (Net Present Value);neto sadašnja vrijednost računa se prema slijedećem obrascu:
∑ −ntt TKNSV
da bi projekt bio prihvatljiv NSV mora biti pozitivna;u proporcionalnom je odnosu sa kvalitetom projekta;
∑= +
=1t
ttt
)i1(NSV
u proporcionalnom je odnosu sa kvalitetom projekta;proračun se radi pomoću Microsoft Office Excela;kriterij neto sadašnje vrijednosti ima niz prednosti, koje se u prvom redu očituju u tome što se uzima u obzir cijeli vijek projekta, odnosno značajan je vremenski čimbenik. osnovni nedostatak ovog pokazatelja očituje se u tome što mjeri samo apsolutni učinak na materijalnu osnovu projekta, ne ukazujući pri tome na veličinu investicija koje su potrebne da bi se ostvarila ta neto sadašnja vrijednost, što znači da apsolutna vrijednost neto sadašnje vrijednosti može biti jednaka i kod velikih i malih investicija (a nije svejedno da li se određene koristi ostvaruju temeljem većih ili manjih ulaganja);
31
koristi ostvaruju temeljem većih ili manjih ulaganja);ovaj nedostatak može se eliminirati izračunavanjem relativnog pokazatelja, odnosno svođenjem diskontiranih neto koristi na jedinicu uloženih investicija (relativna neto sadašnja vrijednost).
Relativna neto sadašnja vrijednostRelativna neto sadašnja vrijednostRelativna neto sadašnja vrijednostRelativna neto sadašnja vrijednost
i š j ij i i ij j i čRelativna neto sadašnja vrijednost investicijskog projekta izračunava se kaoodnos neto sadašnje vrijednosti i sadašnje vrijednosti investicija;Pokazuje koliko jedna jedinica investicija ostvaruje jedinica akumulacije;Analitički se računa pomoću slijedećeg izraza:Analitički se računa pomoću slijedećeg izraza:
INSVd =
Da bi projekt bio prihvatljiv, ovaj pokazatelj mora biti pozitivan, a što je veći, toje analizirani projekt učinkovitiji;
I
je analizirani projekt učinkovitiji;Ukoliko se analizira nekoliko varijanti jednog projektnog rješenja, odabire se onakoja osigurava najveći iznos neto koristi po novčanoj jedinici sredstava koji seulažu;Prednost ove metode je jednostavno računanje, a nedostatak joj je što ne uzima u obzir vremensku komponentu kod vrednovanja novčanih iznosa (kod uspoređivanja novčanih iznosa iz različitih vremenskih intervala ne primjenjuje se diskontiranje).
32
se diskontiranje).
Razdoblje povrata sredstavaRazdoblje povrata sredstavaRazdoblje povrata sredstavaRazdoblje povrata sredstava
Razdoblje povrata investicijskih ulaganja podrazumijeva vrijeme koje je potrebno da biprojekt povratio uložene investicije (vrijeme tijekom kojeg je potrebno zbrojiti pozitivne
i i k d blj l j d bi b j i ih i i k i d bljneto primitke u razdoblju poslovanja, da bi se zbroj negativnih neto primitaka iz razdobljaizvedbe sveo na nulu, tj. nadoknaditi vrijednost investicija tijekom izvedbe projekta);Ovisi o iznosu uloženih sredstava, stupnju učinkovitosti investicija, odnosno ostvarenimneto koristima (dobiti) po jedinici uloženih sredstava i cijeni kapitala na tržištu;Sa stajališta razdoblja povrata sredstava, profitabilna je svaka investicija koja se možeotplatiti u razdoblju vijeka trajanja;Najjednostavnija (a time i najmanje precizna) procjena razdoblja povrata sredstava može se izračunati pomoću slijedećeg obrasca:se izračunati pomoću slijedećeg obrasca:
Nedostatak ove metode je što se ne uzima u obzir tijek novca nakon razdoblja povrataulaganja (osim u slučaju ako je razdoblje povrata jednako vijeku projekta) pa se neulaganja (osim u slučaju ako je razdoblje povrata jednako vijeku projekta), pa se neprepoznaju investicije isplativije na dugo razdoblje.Također, prevelik naglasak na brzi povrat uloženih investicija, a time i likvidnost, moženegativno utjecati na ostvarenje ostalih razvojnih učinaka, stoga se ovaj kriterij preporuča
33
primjenjivati kod projekata s kraćim vijekom, a zatim u situacijama kada su koristi itroškovi od realizacije projekta u početnim godinama veći od onih koji se pojavljuju kasnije,kao i u procesu razvoja u kojem se veliki značaj daje što bržem povratku investicija.
Termin planTermin planTermin planTermin plan
• rekapitulacija društveno-ekonomskog toka projekta
Primjer tabličnog prikaza Termin plana projekta rekonstrukcije pruge
34
Analiza osjetljivostiAnaliza osjetljivostiAnaliza osjetljivostiAnaliza osjetljivosti
Analiza osjetljivosti (senzibiliteta) je dopunska analiza učinkovitosti investicija koja utvrđuje promjeneosnovnih pokazatelja učinkovitosti investicija, ovisno o promjeni ulaznih vrijednosti.Osnovna značajka analize osjetljivosti je da ona mjeri posljedice pretpostavljenih promjena vrijednostiOsnovna značajka analize osjetljivosti je da ona mjeri posljedice pretpostavljenih promjena vrijednostikritičnih parametara, ali ne ukazuje na vjerojatnost da će do tih promjena i doći, pa se u skladu s time iprimjenjuje u Investicijskom projektu.Ekonomski pokazatelji, odnosno kriteriji utvrđivanja učinkovitosti investicija polaze od pretpostavke da susvi uzeti parametri u proračunu realni, kako u trenutku proračuna, tako i u perspektivi. Međutim, vrlo jeteško ocijeniti vrijednost pojedinih polaznih parametara za bližu, a posebice za daljnju budućnost, odnosnoza vrijeme utvrđivanja učinkovitosti investicija, a to je razdoblje od 10 do 30 godina. Zbog toga se provodiova dopunska analiza učinkovitosti investicija.Cilj analize osjetljivosti projekta je procjena prihvatljivosti projekta, ako se vrijednosti kritičnihparametara projekta budu razlikovali od planiranih u tijeku dosadašnje analize Pod kritičnimparametara projekta budu razlikovali od planiranih u tijeku dosadašnje analize. Pod kritičnimparametrima projekta podrazumijevaju se oni elementi, koji značajno utječu na njegovu učinkovitost, alikoji su istovremeno i naglašeno neizvjesni. Kod projekata koji se odnose na rekonstrukciju postojeće iliizgradnju nove prometne infrastrukture, najčešći su slijedeći parametri:
veličina investicija,j ,prognoza prometa ikoristi od rekonstrukcije infrastrukture.
Pri tome se odabiru varijante, a kao primjer navode se slijedeće:1 varijanta: vrijednost investicija povećana za 10%1. varijanta: vrijednost investicija povećana za 10%,2. varijanta: vrijednost investicija povećana za 10%, prognoza prometa smanjena za 10%,3. varijanta: vrijednost investicija povećana za 10%, koristi u cjelini smanjene za 10%.
Rezultati analize osjetljivosti najčešće se prikazuju u tabličnom obliku.K k j li j tlji ti d k li či k it ti i ti ij t či d ij k
35
Kako je analiza osjetljivosti dopunska analiza učinkovitosti investicija, to znači da nije usko vezana samouz analizu troškova i koristi, nego se primjenjuje i kod drugih metoda ocjene učinkovitosti investicija.
REkonomska interna stopa
Ekonomska neto
Ekonomska relativna Razdoblje
Primjer tabličnog prikaza analize osjetljivosti (promjena relevantnih parametara)
R. br. Varijante interna stopa
profitabilnosti [%]
sadašnja vrijednost [103 kn]
neto sadašnja
vrijednost
povrata[godina]
0 Osnovna 14 34 150 217 60 +0 6284 110. Osnovna 14,34 150.217,60 +0,6284 11
1. Investicije: +10% 12,94 127.210,72 +0,4838 13
2 Investicije: +10% 12 29 107 952 33 +0 4106 142. jPrognoza prometa: -10% 12,29 107.952,33 +0,4106 14
3. Investicije: +10% Sve koristi: -10% 11,51 89.182,09 +0,3392 15
36
Višekriterijska analizaVišekriterijska analiza
VIŠEKRITERIJSKO ČODLUČIVANJE
VIŠECILJNO VIŠEATRIBUTIVNO Č
Viš k i ij k dl či j d lj i i ij j d ili iš f k ij ilj k
VIŠECILJNO ODLUČIVANJE ODLUČIVANJE
(VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA)
Višekriterijsko odlučivanje predstavlja proces optimizacije jedne ili više funkcija cilja na skupu mogućih rješenja. Višekriterijski problemi (u usporedbi s jednokriterijskim problemima) podrazumijevaju postojanje:
- više kriterija (funkcija cilja, funkcija kriterija) za odlučivanje,iš lt ti ( j š j ) i b- više alternativa (rješenja) za izbor,
- proces izbora jedne konačne alternative.Osnovni elementi problema odlučivanja su:
Cilj - stanje sustava koje se teži postići odlukomAlt ti l ti i đ k jih bi i k it ijiAlternative - elementi između kojih se bira, a opisane su kriterijima.Kriteriji – njima se opisuju alternative, a njihova osnovna svrha je direktno ili
indirektno dati informacije o tome u kojoj mjeri se pojedinom varijantom ostvaruje željeni cilj.
37
Analitički hijerarhijski proces( )
Analitički hijerarhijski proces( )(AHP metoda)(AHP metoda)
AHP = engl. Analytic Hierarchy Processutemeljitelj Thomas Saaty 70-tih godina prošlog stoljećakoristi se u cilju rješavanja kompleksnih problema odlučivanja, kada postoji veći broj kriterija.jedna je od najpoznatijih, najprovjerenijih i najčešće korištenih metoda donošenja odluke, odnosnojedna je od najpoznatijih, najprovjerenijih i najčešće korištenih metoda donošenja odluke, odnosnometoda za višekriterijsku analizu.osnovna prednost ove metode očituje se u mogućnosti prilagodbe donositelja odluke u smislu brojaatributa, odnosno kriterija i alternativa o kojima se istovremeno odlučuje, a koje je moguće opisati ikvantitativno i kvalitativno. Prema tome, AHP metoda omogućava fleksibilnost procesa odlučivanja ipomaže donositeljima odluke postaviti prioritete, te donijeti najbolju odluku uzevši u obzir ikvalitativne i kvantitativne aspekte odluke.rješavanje složenih problema odlučivanja pomoću ove metode temelji se na njihovom rastavljanju naniz ''manjih'', lakše rješivih problema koji se nakon toga hijerarhijski rangiraju. Osnovne komponentena koje se problem rastavlja su:na koje se problem rastavlja su:
• cilj,• kriteriji (podkriteriji) i• alternative.
N d i l ti ti j d l iš i (hij hij k t kt ) i č jNavedeni elementi se zatim povezuju u model s više razina (hijerarhijsku strukturu) pri čemu je navrhu cilj, a na prvoj nižoj razini su glavni kriteriji. Kriteriji se mogu rastaviti na podkriterije, a nanajnižoj razini nalaze se alternativenakon hijerarhijske dekompozicije osnovnog problema, primjenjuje se matematički model pomoćukojega se računaju prioriteti (težine) elemenata koji su na istoj razini hijerarhijske strukture
38
kojega se računaju prioriteti (težine) elemenata koji su na istoj razini hijerarhijske strukture
Analitički hijerarhijski proces( )
Analitički hijerarhijski proces( )(AHP metoda)(AHP metoda)
Rješavanje problema pomoću AHP metode može se definirati kroz četiri faze:• strukturiranje problema (funkcija cilja, kriteriji, podkriteriji, alternative),• prikupljanje podataka,• ocjenjivanje relativnih težina,
Rješavanje problema pomoću AHP metode, može se definirati kroz četiri faze:
j j j ,• određivanje rješenja problema.
39Hijerarhijska struktura
Osnovni AHP model
R.b. Kriterij Podkriterij
Najčešći kriteriji (s podkriterijima) kod izbora trase
1. Tehnološko-tehnička rješenja • propusna sposobnost• maksimalna brzina • vozno vrijeme
2. Sigurnost u prometu • prometne nezgode • zagušenje prometa podkriterijima) kod izbora trase
rekonstrukcije prometnice• željezničko-cestovni prijelazi
3. Ekonomski pokazatelji • troškovi investicija • troškovi eksploatacije • vrijeme izgradnje objekata
• geologija zemljišta
40
4. Ekološki i prostorno-urbanistički pokazatelji g g j j
• prostorno-urbanistički utjecaj • buka i vibracije
Saaty-eva skala važnosti ocjene
Intenzitetvažnosti Skala Objašnjenje
1 J d k ž D t ib t j d k d i ilj1 Jednako važno Dva atributa jednako doprinose cilju
3 Umjereno važnije Temeljem iskustva i procjena daje se umjerena prednost jednom atributu u odnosu na drugi
5 Strogo važnije Temeljem iskustva i procjena strogo se favorizira jedan atribut u odnosu na drugi
7 Vrlo stroga, Jedan atribut izrazito se favorizira u odnosu na 7 g ,dokazana važnost drugi; njegova dominacija dokazuje se u praksi
9 Ekstremna važnost
Dokazi na temelju kojih se favorizira jedan atribut u odnosu na drugi potvrđeni su s najvećom važnost uvjerljivošću
2,4,6,8 Međuvrijednosti Vrijednosti kompromisa među odgovarajućim susjednim vrijednostima
41
PROGRAMSKA PODRŠKAPROGRAMSKA PODRŠKAPROGRAMSKA PODRŠKAPROGRAMSKA PODRŠKAZa rješavanje problema višekriterijske analize razvijeni su i programski paketi koji donositelju odluke predstavljaju pomoćni alat;Do danas je razvijen niz različitih softvera, a AHP metoda implementirana je u programskom paketu Expert Choice, koji je dostupan i u demo verziji;Uz činjenicu da je AHP metoda vrlo bliska načinuUz činjenicu da je AHP metoda vrlo bliska načinu na koji pojedinac intuitivno rješava složene probleme rastavljajući ih na jednostavnije, dostupnost programskog paketa Expert Choice također je važan razlog popularnosti ove metode;također je važan razlog popularnosti ove metode; EXPERT CHOICE u potpunosti podržava sve korake karakteristične za primjenu AHP metode, omogućava strukturiranje hijerarhijskog modela
bl dl či j iš či tproblema odlučivanja na više načina, te uspoređivanje u parovima također na nekoliko načina;Posebnu vrijednost programu daju različite mogućnosti provođenja detaljne analize osjetljivosti koje se temelje na vizualizaciji posljedica promjena ulaznih podataka; Analizu osjetljivosti moguće je prikazati kroz četiri opcije, odnosno pomoću grafova
42
Performance, Gradient, Dynamic i Head to HeadProgram omogućava kreiranje različitih izvješća.
Međusobna usporedba metoda za ocjenu i izbor investicijskih projekata
Međusobna usporedba metoda za ocjenu i izbor investicijskih projekataza ocjenu i izbor investicijskih projekataza ocjenu i izbor investicijskih projekata
Primjenjuje se kada je potrebno dati kvalitativan opisPrimjenjuje se kada je potrebno dati kvalitativan opis
SWOTSWOTANALIZAANALIZA
j j j j p ppredmeta proučavanja. Ne daje nikakve specifične odgovore, nego predstavlja način učinkovite organizacije informacija i osjetljivih značajki kao baza podataka za izgradnju poslovne strategije i operativnih planova Na
j j j j p ppredmeta proučavanja. Ne daje nikakve specifične odgovore, nego predstavlja način učinkovite organizacije informacija i osjetljivih značajki kao baza podataka za izgradnju poslovne strategije i operativnih planova Naizgradnju poslovne strategije i operativnih planova. Nataj način može biti osnova za primjenu drugih metoda.izgradnju poslovne strategije i operativnih planova. Nataj način može biti osnova za primjenu drugih metoda.
AnalizaAnalizaTroškova Troškova
Jedna od najboljih metoda za prikaz parametara kroz financijsku prizmu, budući da se pomoću nje
i t i d j d ički i ik
Jedna od najboljih metoda za prikaz parametara kroz financijsku prizmu, budući da se pomoću nje
i t i d j d ički i iki Koristii Koristi svi parametri svode na zajednički nazivnik – novac. svi parametri svode na zajednički nazivnik – novac.
VišekriVišekri--terijskaterijska
Primjenjuje se kada sve pokazatelje nije mogućeprikazati kroz jedan kriterij (najčešće financijskuprizmu), te se uvodi više kriterija (i podkriterija)temeljem kojih se određuje najbolja alternativa
Primjenjuje se kada sve pokazatelje nije mogućeprikazati kroz jedan kriterij (najčešće financijskuprizmu), te se uvodi više kriterija (i podkriterija)temeljem kojih se određuje najbolja alternativa
43AnalizaAnaliza
temeljem kojih se određuje najbolja alternativa,odnosno optimalno rješenje.temeljem kojih se određuje najbolja alternativa,odnosno optimalno rješenje.
Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju prometnih problemaprometnih problema
Primjena metoda u rješavanju Primjena metoda u rješavanju prometnih problemaprometnih problema
O j i i b j kt O j i i b j kt cilj:
Ocjena i izbor projekta Ocjena i izbor projekta rekonstrukcije na dionici pruge rekonstrukcije na dionici pruge
O ij k O ij k St i i j /V ljSt i i j /V ljOsijek Osijek –– Strizivojna/VrpoljeStrizivojna/Vrpolje
44
Redoslijed primjene metodaRedoslijed primjene metodaRedoslijed primjene metodaRedoslijed primjene metoda
1. korak 2. korak 3. korak
SWOT ANALIZA
VIŠEKRI-TERIJSKA ANALIZA
ANALIZATROŠKOVA I ANALIZA ANALIZA KORISTI
45
Relevantni parametri za primjenu metodaRelevantni parametri za primjenu metoda
•Analiza postojećeg Ut rđi anje f nkcije •Prognoza prometa•Analiza postojećegtehničko-tehnološkog stanja pruge-položaj i značaj pruge Osijek – Strizivojna/Vrpolje-tehnološko-tehničke
• Snage • Slabosti
P ilik
•Utvrđivanje funkcije cilja
•Utvrđivanje alternativa•Izbor kriterija•Izbor podkriterija
g p•Ekonomski tijek projekta•Troškovi projekta- investicije u rekonstrukciju - troškovi ometanja prometa po postojećoj pruzi- povećane investicije radi elektrifikacije pruge (Varijanta 3)tehnološko tehničke
značajke dionice pruge-tehnologija prometa-opseg i tendencija prijevoza
•Varijantna tehničko-tehnološka
• Prilike • Prijetnje
•Određivanje težina kriterija
•Definiranje hijerarhijskestrukture
•Analitički hijerarhijski
(Varijanta 3)•Koristi projekta- uštede u:° troškovima investicij. i tekućeg održavanja ° troškovi vremena putovanja putnika i robe° razlici cijene prijevoza cestom i željeznicom° smanjenju eksternih troškova prometatehničko tehnološka
rješenja•Osnovne značajke budućeg stanja pruge
Analitički hijerarhijski proces
smanjenju eksternih troškova prometa- učinci zbog povećanja brzine- ostatak vrijednosti
•Termin plan•Analiza osjetljivosti
46
EKONOMIKA CESTOVNOG PROMETA -Investicije - mr. sc. Danijela Barić, dipl. ing.
47
EKONOMIKA CESTOVNOG PROMETA -Investicije - mr. sc. Danijela Barić, dipl. ing.
48
Analiza postojećeg stanjaAnaliza postojećeg stanja
Tehnologija prometaTehnologija prometaTehnološkoTehnološko--tehničke značajke tehničke značajke dionice prugedionice pruge
• na dionici pruge Osijek – Strizivojna/Vrpolje promet se odvija jednokolosiječno,
• regulacija prometa odvija se u kolodvorskom
• eksploatacijska duljina dionice pruge Osijek – Strizivojna/Vrpolje iznosi 48,33 km,
• pruga je jednokolosiječna,razmaku,
• vuča je organizirana diesel-motornim vlakovima za putnički promet, odnosno diesel lokomotivama za par brzih vlakova za
• nije elektrificirana,• ne postoji pružna telefonija niti mogućnost
javljanja s otvorene pruge,• ne postoji APB uređaj
prijevoz putnika, te za teretne vlakove,• mase vlakova predodređene su nagibnim
elementima pruge i vučnim silama lokomotiva, te nizom drugih ograničenja
ne postoji APB uređaj, • pruga je na samo malom dijelu osposobljena
za osovinsko opterećenje 225 kN i 80 KN/m i brzinu 80 i 100 km/h, dok je na najvećem dijelu dozvoljeno osovinsko opterećenje 180
(kočenje vlakova, duljine kolodvorskih kolosijeka, duljinom perona itd.),
• mase putničkih vlakova kreću se od 84 tone u lokalnom do 300 tona u međunarodnom
dijelu dozvoljeno osovinsko opterećenje 180 kN i 64 kN/m i brzina 50 km/h,
• maksimalni uspon pruge je 8‰ u oba smjera,• mjerodavni otpor pruge je 9 daN/t,
di i i t ji 37 t ih ij l prometu,• planirane mase teretnih vlakova kreću se oko
1400 tona.
• na dionici postoji 37 cestovnih prijelaza,• male brzine uvjetovane su lošim stanjem
donjeg i gornjeg ustroja pruge, zastarjelim sustavom osiguranja kolodvora na pruzi,
l j i j i t i ij l i
49
polumjerima zavoja i cestovnim prijelazima u razini.
Osnovne značajke budućeg stanja prugeOsnovne značajke budućeg stanja pruge
-nove tračnice tipa UIC-60 na novim betonskim pragovima s pričvrsnim priborom SKL1 u zastoru od tucanikaminimalne debljine 30 cm ispod praga,-nagib tračnica, odnosno podložnih pločica 40:1, a pragovi se polažu na razmaku od 60 cm, odnosno 1.670 komada/km',-na cijeloj dionici tračnice zavarene u dugi trak prema Uputstvu br. 330 o ugrađivanju i održavanju tračnica u dugomtraku
Gornji ustroj
traku,-postojeću zastornu prizmu, potpuno ukloniti, a s tim materijalom proširiti bankine, zatrpati grabe uz prugu i izraditiparalelne ceste uz prugu,-ispod zastorne prizme ugraditi tampon čiju debljinu treba odrediti na temelju geotehničkih istražnih radova (ne smijebiti manja od 20 cm, odnosno kamen tucanik potrebno je prosijavati na sitima sa četvrtastim rupama, koja se primjenjujuu cijeloj Europi i primjena kamena tucanika 22,4-63 prema novoj granulometrijskoj krivulji),
k t i l i k l ij i k l d i ij iti i i t ti li d t č i UIC 60 i b t ki-skretnice na prolaznim kolosijecima u kolodvorima zamijeniti novima istog tipa, ali od tračnica UIC 60 i na betonskimpragovima; ostale skretnice, radijusa 200 m, zamijeniti s drugima radijusa 300 m (mogu biti rabljene (izvađene izprolaznih kolosijeka) ili nove, ali od tračnica 49).
-na potezu pruge gdje se ostaje na postojećem trupu predviđeno je strojno skidanje postojeće zastorne prizme i dijelazemljanog materijala do novoprojektirane kote planuma tla, prema uzdužnim i poprečnim profilima,
dij l tj d čj Višk i M t bit ć i đ i d j ći i i d j i
Donji ustroj
-na novom dijelu pruge, tj. u području Viškovaca i Meteora bit će izgrađeni odgovarajući nasipi, odnosno usjeci,-projektirana širina planuma iznosi 7,00 m, sa poprečnim nagibom od 5% prema rubu nasipa, zbijenost planuma tlamora biti najmanje 20 MN/m2, a tamponskog sloja 50 MN/m2,-za određivanje debljine tamponskog sloja, tipa geotekstila i po potrebi geomreže potrebno je provesti geotehničkaispitivanja,-neophodno je predvidjeti mjesta odlaganja viška iskopanog materijala, koji se neće moći odložiti uz prugu, odnosnoj j j g j g j j gupotrijebiti za izradu paralelnih cesta, zatim predvidjeti dionice s kojih se on mora odvoziti,-uz prugu se ne smiju stvarati umjetni usjeci.
Objekti donjeg
-kod obje varijante na dijelovima postojeće trase potrebno izvršiti sanaciju i rekonstrukciju propusta, željezničko-cestovne prijelaze denivelirati u Viškovcima i Meteoru, a ostale osigurati,kod varijante za 160 km/h potrebno izgraditi vijadukt duljine 500 m a kod varijante za 120 km/h vijadukt je kraći alij g
ustroja-kod varijante za 160 km/h potrebno izgraditi vijadukt duljine 500 m, a kod varijante za 120 km/h vijadukt je kraći, alinasip ulazi u močvarno zemljište ispred i iza vijadukta.
Signalno-sigurnosni
-skretnice u kolodvorima i ukrižjima na pruzi Osijek – Strizivojna/Vrpolje, osim Strizivojna/Vrpolje osigurane suskretničkim bravama, pa je prugu neophodno osigurati suvremenim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim
50
sigurnosni uređaji
uređajima identičnim za obje varijante,-razlike u investicijama za varijante 160 km/h i 120 km/h nisu značajnijeg reda pa ne trebaju utjecati na izbor varijante.
Varijante tehničko-tehnoloških rješenja ( j k t k t k ij )(projekata rekonstrukcije)
na dionici pruge Osijek – Strizivojna/Vrpolje
Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 3aVarijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 3a
51
ViškovciViškovci
viad
ukt J
ošav
a l=
500
m (2
5 x
20 m
)
km 3
4+89
0.06
8
km 3
5+57
8.41
6C
PR
- N
C
km 3
5+60
7.12
3
evni
pro
pust
l=1
m
cije
vni p
ropu
st l
=1m
km 3
5+34
4.34
6
35+5
30.0
00
rješenje po varijanti
km 3
5+96
5.56
0km
35+
704.
440
cije
vni p
ropu
st l
=1m
1va l=
500
m (2
5 x
20 m
)
749
T 193
α 25 22 11R=2100 m
T 17
v=60 km/h
R=300 m
D=202.131 m
S=10.314 m
h=75
L=50
tg=102.835 mα=29−0
7−30
T 26
α=37−4
0−40
D=294.819 m
h=65
v=55 km/hS=29.539 mtg=155.782 mL=40
T 25
R=300 m
km 3
5+96
5.56
0
78
936/0
km 3
6+01
7.16
8
L=40
S=88.784D=2091.634 mtg=1055.932 m
α=19−35−28R=6000 m
T 17km
32+
223.
395
PK
L 17
km 3
2+18
3.39
5
PP
L 17
KPL
17
km 3
4+23
5.02
9K
KL 1
7
km 3
3+22
9.21
2S
KL
17
km 3
4+27
5.02
9
4
T T
km 3
3+79
7.51
4st
ajal
ište
Viš
kovc
i
peron s nadstrešnicom
l=100 m
zasv
e den
i pro
pust
l=2
mkm
32+
722 .
8 91
km 3
3+36
4.60
4ci
jevn
i pro
pust
l=1
m
ŽC c
esto
vni n
advo
žnja
k l=
14.4
0 m
km 3
3+88
9.68
9
cije k
1
KM
3
78
935/0
36/0
km 3
2+17
8.80
3
PP
L 17
asv e
deni
pro
pust
l=2
mm
32+
722.
652
km 3
3+33
8.04
5ci
jevn
i pro
pust
l=1
m
ŽC c
pr
km 3
3+93
4.42
9
T 18
T 20
1
2
3
4
5
6
78
9
T
T
T
T
TT
km 3
2+21
8.80
3
PK
L 17
km 3
3+05
9.61
2K
KL
17
km 3
3+09
9.61
2K
PL
17
km 3
4+24
8.60
5
PPL
19
34+3
88.6
05
KL 1
8
km 35
+305
.353
PPL 20
km 35
+445.3
53
PKL 20
km 3
5+71
4.41
1K
KL 2
0 km 3
5+85
4.41
1K
PL 2
0
viad
ukt J
ošav
km 3
4+83
6.7
km 35
+032
.754
KKL 19 km
35+1
72.75
4
KPL 19
h=0v=160 km/h
L=40
S=16.211D=920.809 mtg=461.198 m
α=8−24−36R=6000 m
T 17
h=100v=120 km/h
L=140
S=108.225D=924.149 mtg=497.494 m
α=56−14−30R=800 m
T 19
3
5
6
7
1
4
8
9
36/01
2
T
T
T
TTT 20
km 35
+213
.014
KPL 19
km 35
+113
.014
KKL 19
5+49
8.314
km 35
+638
.314
PKL 20
km 3
5+90
4.58
0K
KL 2
0
km 3
6+04
4.58
0K
PL 2
0
h=40v=160 km/h
L=80
S=52.667D=1009.808 mtg=512.680 m
α=25−22−11
h=100v=120 km/h
L=140
S=99.878D=895.913 mtg=479.489 m
α=54−13−12R=800 m
T 18
h=70v=120 km/h
L=100
S=15.719D=447.346 mtg=225.513 m
α=19−55−00R=1000 m
T 19
tg=115.210 m
h=70
v=60 km/hS=13.923 mD=224.836L=50α=34−3
8−30
R=307 m T 19
v=55 km/h
R=299 m
D=214.130 m
S=12.040 m
h=65
L=50
tg=109.297 mα=31−3
1−20
T 21
tg=125.644 m
S=18.299 mD=242.997 m
α=38−4
8−20
L=40R=300 mT 24
21
634/0
89
43
56
23
56
7
tg=115.210 mh=70v=60 km/h
S=13.923 m
D=224.836
L=50
α=34−38−30
R=307 m
T 19
8
h=25v=160 km/h
7T T
34/0
1 33/0
za km
35/0T 17 T 182
43
5 6
7 8
9
1 2 3
4 5
6 78 9
12
34 5 6
78
9T T
T T T TT T T
T
km 3
3+51
2.91
6P
PL
18
km 3
3+59
2.91
6P
KL
18
km 3
4+06
0.43
0
KKL
18
km 3
4+14
0.43
0
KPL
18
k
km 3
KK
T 19h=40v=140 km/h
L=80
S=19.020D=627.514 mtg=315.498 m
α=15−41−7R=2000 m
T 18
h=100v=120 km/h
L=140
S=28.078D=549.058 mtg=279.394 m
α=29−22−35R=800 m
T 20
1
2
3
42
4
3
56
2
8
1
12 3
4
5
6
8
9
33/0
7
7
9
T T
TT
T
T T
TT
T
T
T 17
T
T T
T
T 1 T 2
T 19
km 3
2+21
9 .45
2
PP
L 17
km 3
2+29
9 .45
2
PKL
17
m 3
3+14
9.26
0
KKL
17
229.
260
17
ŽC c
pr
km 3
4+26
4.44
5
km 3
3+44
9.84
6
PKL
18
km 3
3+30
9.84
6
PPL
18
km 3
4+06
5.75
9KK
L 18
km 3
4+20
5.75
9KP
L 18
km 3
4+86
5.66
8PK
L 19
km 3
4+76
5.66
8PP
L 19
KK
km 35
+PPL 2
0
h=100v=120 km/h
L=140
S=27.700D=546.266 mtg=277.900 m
α=29−10−37R=800 m
T 20
h 120L=100R=600 m
T 1=T 2
STAJALIŠTE VIŠKOVCI
km 3
3+32
5.00
0 =
CPR
- ŽC
v=5
v=55 km/hS=1h=65
T 25
km 3
5+09
8.363
zasv
eden
i pro
pust
(opek
a) l=4
.0 m
km 3
3+45
1.00
0be
tons
ka c
ijev
1 2 3
4 5
67
8
km 3
4+32
5.07
7
PZ OSATINA
T 19
T 20
89
32/0 12 3
4
56
8
9 33/0
T 17
5
2
16 34/07 8 9
TkmK
km 3
3+2
KPL
17 h=120v=100 km/h
65 mkm/hh=70L=40
109.052 m
v=60 km/h
R=294 m
tg=135.113 m
S=20.022 m
h=70D=260.749 mL=50α=40−5
6−50
T 20
D=171.168 m
S=9.015 m
α=29−3
8−50
R=282 m
R=254 m
tg=87.156 mL=40
α=35−0
3−50
T22
T23
v=60 km/h
R=294 m
tg=135.113 mS=20.022 mh=70
D=260.749 m
L=50
α=40−56−50
T 20
T 23T 22
trasa prema Varijanti 1
TUMAÈ BOJA :
trasa prema Varijanti 3
trasa prema Varijanti 2
trasa prema Varijanti 3a
D=212.365 m
v=55 km/h
v=55 km/hh=70
h=65S=13.984 mLtg=109
52
53
MeteorMeteore ee e
tg=158.845 m
v=100 km/h
D=316.081 mS=9.023 mhn=65
R=1000 m
L=50α=15−14−50
T 32
R=500 m
tg=173.813 m
hn=35S=23.261 mD=338.359 m
α=34−11−50L=40
T 30
R 3 00
T 21R=10000 m
L=0α=03−43−53
T 20
4.62
2
vede
ni p
ropu
st l=
2 m
39+4
41.0
00
39+9
90.3
31
- NC
svo
di s
e9+
593.
000
0+08
4.13
3
tg=307.340 m
v=160 km/h
S=16.602 mh=110
D=611.426 m
R=1500 m
L=180α=16−30−20
T 25
R=700 m
tg=321.175 m
S=40.143 mh=145
D=624.756 m
L=175α=37−02−50
T 23
v=70 km/h
v=160 km/h
R=3500 m
tg=603.410 m
S=51.634 mh=0
D=1195.073 m
L=0α=19−33−49
v=160 km/h
tg=325.740 m
S=5.304 mh=0
D=651.250 m
L 0
TT
T
TT 20
km 4
0+51
8.87
5P
KL 2
1
km 4
1+71
3.94
9KK
L 21
1 2 3 4 5 67 8
9 40/0 1
56
7 89
142/0
CP
R -
NC
km 4
0 +59
4
zasv
km 3
km 3
CPR
-km
39
km 4
0
v=120 km/hh=145
T 32= T 25
3.41
2
T TT
T
40/0 12
23
1T
T 21
km 3
9+29
9.16
5P
K L 2
0
km 3
9+95
0.41
6K
KL 2
01 2 3 4 5 6 7 8 9 41/0 1 2 3
4
km 3
9+89
4.21
7P
P L 2
3
km 4
0+06
9.21
7P
KL 2
3
km 40
+343
.973
KKL 2
3
518.9
73
3
km 40
+728
.596
PKL 2
4
km 4
1+39
8.41
2KK
L 24
km 4
1+57
3KP
L 24
km 4
2+15
0.07
9KK
L 25
41+7
18.6
5325
km 4
2+33
0.07
9KP
L 25
km 4
1+89
8.65
3
PKL
25
T
TT
TT
T
T
T
2
3
4
5
6
75
6
7
8
942/0
1
T 31
D=395.865 m
hn=75S=57.613 m
v=60 km/h
tg=219.816 mL=50α=65−28−10R=303 m
T 24
D=1019.816 m
h=145v=120 km/h
S=153.533 m
α=69−23−00
tg=571.832 mL=175
R=700 m
T 31=T 24
km 40
+51
KPL 2
3
km 4
PPL
25T8
3
49
141/0 2
TRASA PO IDEJNOM PROJEKTU ZA 120 km/h
TRASA PO VARIJANTNOM RJEŠENJU za 160 km/h
54
SWOT analizaSWOT analiza
VARIJANTASTRATEGIJA
ZAKLJUČAKS – O W – T
- omogućava najveće dopuštene brzine od
Varijanta 1
- omogućava najveće dopuštene brzine od 160 km/h,
- pruža najbolje eksploatacijske uvjete jer su niveleta pruge i geometrija kolosijeka znatno povoljnije ne samo u odnosu na
j ć i d l
- neophodna izgradnja vijadukta Jošava, duljine 500 m,
- povećane investicije zbog izgradnje vijadukta. ovu varijantu potrebno je detaljnijepostojeću prugu nego i u odnosu na ostale
varijante- kod Viškovaca nema križanja ceste i pruge
u razini, stoga je povećana sigurnost.
detaljnije analizirati
omogućava najveće dopuštene brzine od 120 km/h
Varijanta 2
- omogućava najveće dopuštene brzine od 120 km/h,- prema eksploatacijskim parametrima, niveleti
pruge i geometriji kolosijeka lošija od Varijante 1,- prema ovoj varijanti potreban je vijadukt gotovo
iste duljine kao i prema Varijanti 1 (500 m).
isključuje se iz daljnje analize
Varijanta 3
- prema eksploatacijskim parametrima (niveleti pruge i geometriji kolosijeka) bolja je od Varijante 2,
- prema veličini investicija manja je od V ij t 1
- omogućava najveće dopuštene brzine od 120 km/h,- prema eksploatacijskim parametrima (niveleti
pruge i geometriji kolosijeka) lošija od Varijante 1,- prema njoj potreban vijadukt duljine oko 200 m,
č j i ij č ljišt i d i
ovu varijantu potrebno je detaljnije
li i tiVarijante 1 - značajnim sanacijama močvarnog zemljišta ispred i iza vijadukta.
analizirati
Varijanta 3a
- prema veličini investicija manjeg je reda u odnosu na Varijantu 3.
- omogućava najveće dopuštene brzine od 100 km/h,- prema eksploatacijskim parametrima (geometriji
kolosijeka) lošija je od Varijante 3isključuje se iz daljnje analize
55
kolosijeka) lošija je od Varijante 3. daljnje analize
Višekriterijska analizaVišekriterijska analiza- AHP metoda -- AHP metoda -
56
Hijerarhijska struktura
57
Prikaz važnosti podkriterija u odnosu na kriterije
58
Analiza troškova i koristiAnaliza troškova i koristi
• Prognoza prometa• Ekonomski tijek projekta• Troškovi projektap j
- investicije u rekonstrukciju - troškovi ometanja prometa po postojećoj pruzi- povećane investicije radi elektrifikacije pruge (Varijanta 3)
• Koristi projekta• Koristi projekta- uštede u:
° troškovima investicijskog i tekućeg održavanja ° troškovi vremena putovanja putnika i robe° li i ij ij t i ž lj i° razlici cijene prijevoza cestom i željeznicom° smanjenju eksternih troškova prometa
- učinci zbog povećanja brzine- ostatak vrijednosti
• Termin plan• Proračun osnovnih pokazatelja
• interna stopa profitabilnosti• neto sadašnja vrijednost• neto sadašnja vrijednost• relativna neto sadašnja vrijednost• razdoblje povrata sredstava
• Analiza osjetljivosti
59
- investicije +10%,- investicije +10%, prognoza prometa -10%,- investicije +10%, sve koristi -10%.
Rezultati Rezultati
Rezultati Rezultati primijenjenih metodaprimijenjenih metodaprimijenjenih metodaprimijenjenih metoda
60
Rezultati SWOT analizeRezultati SWOT analizeRezultati SWOT analizeRezultati SWOT analize
Strategija
Varijanta 1Varijanta 1
S – O (snage – prilike)
W – T (slabosti – prijetnje)
- omogućava najveće dopuštene brzine od 160 km/h, ć b i tj č j j
- neophodna izgradnja vijadukta Jošava, duljine 500 m,
ć i ti ij b- veće brzine utječu na smanjenje vremena putovanja,
- kraća u usporedbi s Varijantom 3, - zbog kraće duljine trase i značajno
povoljnijih horizontalnih i vertikalnih elemenata trase smanjuju se troškovi
- povećane investicije zbog izgradnje vijadukta.
elemenata trase smanjuju se troškovi pogonske energije,
- povećava se propusna moć i stvara bolja ujednačenost međukolodvorskih razmaka, odnosno po izgradnji ukrižja Čepin ograničavajući međukolodvorski razmak g jpostaje Semeljci – Đakovo, pa njegovo skraćenje duljine i povećanje brzine doprinosi većoj propusnoj moći, a ujedno i stvara uvjete za daleko bolju fleksibilnost u reguliranju prometa pruža najbolje eksploatacijske uvjete jer su- pruža najbolje eksploatacijske uvjete jer su niveleta pruge i geometrija kolosijeka znatno povoljnije ne samo u odnosu na postojeću prugu nego i u odnosu na ostale varijante,
- oslobađa se zemljište trase postojeće pruge u duljini 7,1 km, odnosno površine preko 10,6
61
ha u naselju Kuševac, koje se može racionalno iskoristiti u druge svrhe.
Rezultati višekriterijske analizeRezultati višekriterijske analize
0 14556
0,07596
0,32812
0,14556
Varijanta 2
Varijanta 3
Varijanta 3a
620,45036
0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5
Varijanta 1
Rezultati analize troškova i koristiRezultati analize troškova i koristi
Varijanta 1 Varijanta 3(160 km/h) (120 km/h)
Ekonomska interna stopa rentabilnosti 14,34 % 13,86 %rentabilnostiEkonomska neto sadašnja vrijednost 150.217.600,00 kn 128.973.150,000 kn
Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost +0,6284 +0,5693
Razdoblje povrata 11 godina 12 godinaRazdoblje povrata 11 godina 12 godina
63
Analiza osjetljivostiAnaliza osjetljivosti
R. br. Varijante
Ekonomska interna stopa rentabilnosti
Ekonomska neto
sadašnja vrijednost
Ekonomska relativna
neto sadašnja
Razdoblje povrata [godina][%]
vrijednost [103 kn]
sadašnja vrijednost
[godina]
Varijanta 1
0 Osnovna 14 34 150 217 60 +0 6284 110. Osnovna 14,34 150.217,60 +0,6284 11
1. Investicije: +10% 12,94 127.210,72 +0,4838 13
2. Investicije: +10% P t 10% 12,29 107.952,33 +0,4106 14Prognoza prometa: -10% , , ,
3. Investicije: +10% Sve koristi: -10% 11,51 89.182,09 +0,3392 15
Varijanta 3
0. Osnovna 13,86 128.973,15 +0,5693 12
1. Investicije: +10% 12,47 106.973,62 +0,4292 14j
2. Investicije: +10% Prognoza prometa: -10% 11,38 75.231,03 +0,3019 15
Investicije: +10%
64
3. Investicije: +10%Sve koristi: -10% 11,06 72.076,77 +0,2892 16
top related