medunarodna ekonomija skripta 2
Post on 01-Feb-2016
112 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
1
Teorije vanjske trgovine
1. MERKANTILIZAM
2. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI A. SMITHA
3. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA
4. HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA VANJSKE TRGOVINE
5. NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE
MERKANTILISTIČKI POGLED NA TRGOVINU
- ekonomska filozofija 1400.-1800. godine popularna u zemljama kao što su Velika Britanija,
Španjolska, Francuska i Nizozemska;
- naĉin da se odreĊena zemlja obogati (bogatstvo znaĉi posjedovanje zlata i plemenitih
metala) i postane moćna jest da više izvozi nego uvozi;
- što neka zemlja ima više zlata, to je bila bogatija i moćnija;
- zagovarali su da drţava stimulira izvoz, a uvodi ograniĉenja na uvoz;
- kako sve zemlje nisu mogle istovremeno imati izvoz veći od uvoza te kako je koliĉina zlata
fiksna, neka je zemlja mogla prosperirati jedino na štetu druge zemlje.
- Danas se bogatstvo zemlje mjeri ukupnim zalihama ljudskih i prirodnih izvora koji se
koriste u proizvodnji.
- Što je veće bogatstvo zemlje, veći je tijek roba i usluga koji se moţe uĉiniti dostupan svakoj
osobi, i viši je standard ţivota te zemlje.
- Merkantilizam je zagovarao akumulaciju zlata zato što se zlato smatralo pravim bogatstvom
nacije. Dubljom analizom dolazi se do još racionalnijih razloga za mjerenje bogatstva
koliĉinom zlata:
- sa zlatom monarhisti su mogli opremiti vojske, kupiti zalihe i osposobiti mornaricu te ići s
njom u osvajanje novih kolonija;
- više zlata znaĉilo je više zlatnih kovanica u cirkulaciji i veću poslovnu aktivnost.
- Kako bi akumulirala zlato, zemlja je morala poticati izvoz i ograniĉavati uvoz, tako
stimulirajući nacionalni output i zaposlenost.
ADAM SMITH I APSOLUTNA PREDNOST
•1776. Bogatstvo naroda u kojem napada merkantilistiĉki pogled na trgovinu;
•zagovara slobodnu trgovinu (liberalizam) te smatra kako je to najbolja politika;
•smatrao je da se sa slobodnom trgovinom svaka zemlja u svijetu moţe specijalizirati u
proizvodnji onog dobra u kojem ima apsolutnu prednost, odnosno moţe ih proizvoditi
uĉinkovitije nego druge zemlje;
321Odjeća po
satu
716Brašno po
satu
UkupnoVBSADProizvodnja
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
2
SAD ima apsolutnu prednost u proizvodnji brašna, a VB u proizvodnji odjeće. Kad bi se SAD
specijalizirala u proizvodnji brašna, a VB u proizvodnji odjeće, ukupni output bio bi mnogo
veći nego da nastave proizvoditi obje zemlje oba dobra.
440Odjeća po
satu
12012Brašno po
satu
UkupnoVBSADProizvodnja
•Smith je tvrdio da ako se svaka zemlja specijalizira za proizvodnju dobra u kojem je
uĉinkovitija i mijenja ga za dobro u kojem je manje uĉinkovita, output svih dobara koja su
predmet trgovine će se povećati.
•Ovaj porast dijele sve zemlje koje dobrovoljno sudjeluju u trgovini.
•Te će dobrobiti biti maksimizirane ukoliko se vlade budu što je manje moguće miješale u
operacije u domaćoj ekonomiji (laissez-faire) i meĊunarodnoj trgovini (slobodna trgovina).
DAVID RICARDO I KOMPARATIVNA PREDNOST
•ĉak i kad jedna zemlja ima apsolutni nedostatak u proizvodnji oba dobra u odnosu na drugu
zemlju, one bi mogle imati koristi od trgovine;
•manje uĉinkovita zemlja trebala bi se specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog dobra u
kojem manje apsolutno zaostaje;
•za to dobro kaţe se da u njemu ta zemlja ima KOMPARATIVNU PREDNOST;
•s druge strane, manje uĉinkovita zemlja trebala bi uvoziti dobro u ĉijoj proizvodnji je veća
apsolutna prednost druge zemlje…;
•ovo je poznato kao zakon komparativnih prednosti;
•Ricardo je (kao i Smith) bazirao svoja razmišljanja na brojnim pojednostavljenim
pretpostavkama, jedna od njih je i teorija vrijednosti rada koja kaţe da je cijena dobra jednaka
utrošenom radu u proizvodnji tog dobra, jer rad promatra kao JEDINI proizvodni faktor;
•danas se ta teorija odbija,
•takoĊer se odbija i Ricardovo objašnjenje komparativnih prednosti, no zakon komparativnih
prednosti sam po sebi ne,
•zakon komparativnih prednosti je valjan i moţe se objasniti kroz oportunitetne troškove.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
3
23Odjeća po satu
16Brašno po satu
VBSADProizvodnja
•U gornjoj tablici SAD ima apsolutnu prednost i u proizvodnji brašna i u proizvodnji odjeće.
Ta je apsolutna prednost relativno manja u proizvodnji odjeće nego u proizvodnji brašna. Iz
toga slijedi kako VB ima komparativnu prednost u odjeći, a SAD u brašnu jer je apsolutna
prednost veća u proizvodnji brašna (6:1), nego u proizvodnji odjeće (3:2). MeĊusobno
probitaĉna trgovina moţe nastati ako bi se SAD specijalizirala za brašno, a VB za odjeću.
EB
FB
X
Y
Zemlja B ima komparativne prednosti u proizvodnji dobra Y.
specijalizacijom u proizvodnji tog dobra moguće je da
razmjenom ostvari veću potrošnju i da krivulja max potrošnje
bude udaljenija od ishodišta nego krivulja proizvodnih
mogućnosti.
Točka FB leži dalje od ishodišta od točke EB iz čega slijedi da
razmjena omogućuje veću potrošnju od proizvodnje.
•Kad su graniĉni prinosi konstantni, krivulja proizvodnih mogućnosti predstavlja u biti pravac
cijena.
•Što je god veća koliĉina rada, to krivulja proizvodnih mogućnosti leţi dalje od ishodišta.
HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA VANJSKE TRGOVINE
Eli Heckscher (1879 - 1952)
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
4
Bertil Ohlin (1899-1979)
- Model objavljen 1919. godine;
- Objašnjavaju utjecaj raspoloţivosti faktora proizvodnje na obrazac trgovine.
- 2 x 2 x 2 model:
- 2 zemlje, 2 proizvoda, 2 proizvodna faktora (L i K)
- Broj dobara u modelu = broju faktora proizvodnje.
Pretpostavke:
• identiĉna tehnologija i ukusi,
• faktori su perfektno mobilni unutar zemalja, ali perfektno imobilni meĊu zemljama,
• nema transportnih troškova, carina ili drugih ograniĉenja trgovine,
• puna zaposlenost,
• nema obratnog faktorskog intenziteta,
• proporcije proizvodnih faktora u dvjema zemljama su razliĉite.
H-O teorem:
- Zemlja će izvoziti robe koje koriste intenzivnije obilniji faktor proizvodnje i uvoziti one
robe koje koriste intenzivnije njen oskudniji faktor proizvodnje.
- Trgovina rezultira uzajamnim dobicima;
- Zemlje preusmjeravaju (realociraju) faktore kako bi povećale specijalizaciju u proizvodnji
roba koje intenzivnije koriste njen obilni faktor;
- Relativne cijene roba se izjednaĉuju izmeĊu zemalja nakon trgovine.
GRAFIKON
FB
FA
C’
I I’
Izvoz
Uvoz
Izvoz
Uvoz
pt
pA
pB
Proizvod X
Pro
izvo
d Y
EB
EA
Leontijevljev paradoks
• Pokušaj empirijskog testiranja H-O teorije;
• Njegova se studija temelji na bilateralnoj usporedbi intenziteta korištenja i
raspoloţivosti proizvodnih faktora SAD i ostalog svijeta;
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
5
• Raĉunao je koliko rada, a koliko kapitala direktno i indirektno uvjetuje 1milijun$
vrijednosti izvoza, a koliko rada i kapitala uvjetuje domaća proizvodnja kojom bi se
supstituirao konkurentski izvoz u iznosu od 1milijun$.
• Empirijskom analizom na temelju input-output tabela, došao je do rezultata da je
1947. godine ameriĉki uvoz odnosno supstitucija uvoza zahtijevao 21% više kapitala
nego što je sadrţavao ameriĉki izvoz
• Došao je do rezultata suprotnih H-O teoriji: SAD izvoze radno intenzivne proizvode,
a uvoze kapitalno intenzivne proizvode, mada se kapital smatra obilnim
proizvodnim faktorom u SAD-u
• MeĊutim, nije gledao koliko kapitala ulaţe zemlja iz koje SAD uvozi, to nije isto kao
supstitucija uvoza.
• Npr. Kina proizvodi tepih s puno uloţenog rada, dok SAD isti tepih proizvodi s više
uloţenog kapitala.
• Dobio je mnoge kritike: trebalo je analizirati odnose proizvodnih faktora samo u
sektoru dobara koja su predmet vanjske trgovine (traded goods sector), a ne u
cjelokupnoj privredi; rad u sebi sadrţi i kapital ostvaren investicijama u obrazovanje,
pa se i taj ljudski kapital treba uzeti u obzir prilikom usporedbe intenziteta korištenja
proizvodnih faktora,…
Ricardo vs. H-O teorija
• Ricardova teorija komparativnih prednosti temelji se na proizvodnoj funkciji sa samo
jednim proizvodnim faktorom – radom (L).
• H-O teorija komparativnih prednosti temelji se na proizvodnoj funkciji sa dva
proizvodna faktora – radom i kapitalom (L i K).
• Ricardova teorija pretpostavlja razliĉitu produktivnost proizvodnog faktora, H-O
teorija pretpostavlja istu kvalitetu proizvodnih faktora.
GRAFIKON
L/aLXK/aKX
L/aLY
K/aKY
pX/pY
0 X
Y
Ograničenje rada
Ograničenje kapitala
Ograniĉenja proizvodnje dobara X i Y neke zemlje:
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
6
aLX * X + aLY * Y ≤ L
aKX * X + aKY * Y ≤ K
Gdje je aLX utrošak rada za proizvodnju jedinice dobra X, a aKX utrošak kapitala za
proizvodnju jedinice dobra X.
Teorem Rybczynskog
GRAFIKON
K
L
H
J
E E`
C
G
F
D
dobro
Y
dobro X
O
I
• Porast koliĉine raspoloţivog rada uz fiksnu koliĉinu kapitala uvjetuje porast koliĉine
proizvodnje robe x .
• Uz nepromijenjenu faktorsku intenzivnost dolazi do realokacije kapitala u proizvodnju
robe x.
• To ima za posljedicu smanjenje proizvodnje robe y.
• Relativno povećanje robe x je veće od relativnog povećanja rada i relativnog
smanjenja proizvodnje robe y.
• EE´=porast radne snage
• CF =porast proizvodnje dobra X (radi oĉuvanja pune zaposlenosti)
• DG =opadanje proizvodnje dobra Y (zbog realokacije odreĊene koliĉine kapitala u
proizvodnji dobra X)
• Relativno povećanje proizvodnje dobra X je veće od relativnog povećanja radne
snage: CF/OC>EE´/HE
Pri konstantnim cijenama proizvoda, povećanje raspoloţivosti jednog faktora izazvat
će rast outputa u većoj proporciji u proizvodnji one robe koja je intenzivna u tom faktoru, a
smanjiti će output drugog proizvoda.
Stolper Samuelson teorem
Relativna cijena proizvoda (px/py) je povezana s relativnom cijenom faktora (w/r) preko
mobilnosti faktora izmeĊu djelatnosti unutar zemlje.
Pretpostavimo da relativna cijena X-a raste u zemlji nakon otvaranja trgovine:
• viši (px/py) navodi domaće proizvoĊaĉe da povećaju ponudu proizvoda X u odnosu
na Y
• X je radno intenzivan što dovodi do povećanja potraţnje za radom
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
7
Py
PX
K
J
P P1
E
H
G
F
r
w
O
I
GRAFIKON
• Raste cijena X-a = p u p1
• Rast plaće = OE na OG
• Opada dohodak od kapitala za FH
• Relativni porast plaća EG naspram OE je relativno veći od relativnog porasta cijene
dobra X.
• Povećanje potraţnje za radom podiţe realne plaće, w.
• Viši (px/py) dovodi tako do višeg (w/r) kao rezultat razliĉite faktorske intenzivnosti
proizvoda.
S-S teorem:
• Poveća li se cijena radno intenzivnog proizvoda X, porasti će potraţnja za radom što
će utjecati na povećanje cijene rada i to proporcionalno više od porasta cijene robe X,
te smanjenje cijene kapitala.
ILI
• Pod danim okolnostima, porast relativne cijene dobra povećava realni prinos faktora
koji se intenzivno koristi u proizvodnji tog dobra, dok realna cijena drugog faktora
pada izraţeno u oba dobra.
Novije teorije vanjske trgovine
1. Kravisova teorija
2. Linderova teorija
3. Teorija ţivotnog ciklusa proizvoda
4. Ekonomija razmjera i nesavršena konkurencija
5. Gravitacijski model trgovine
Kravisova teorija
• Struktura vanjske trgovine se odreĊuje raspoloţivošću dobara te da zemlja uvozi
dobra koja nisu raspoloţiva u zemlji, odnosno da se vanjska trgovina ograniĉava na
dobra koja nisu raspoloţiva u zemlji.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
8
• Carinska zaštita, kartelizacija, transportni troškovi,… teţe eliminiranju iz vanjske
trgovine onih dobara koja su raspoloţiva u domaćoj proizvodnji, makar i uz više
troškove.
• Dobra mogu biti neraspoloţiva u apsolutnom smislu, tj. zato jer ih zemlja uopće ne
posjeduje, glavni razlog predstavlja nepostojanje prirodnih resursa.
• Dobra mogu biti neraspoloţiva i u relativnom smislu – njihova je domaća ponuda
neelastiĉna, npr. nedovoljne inovacije mogu biti razlog za to.
• Dobra takoĊer mogu biti neraspoloţiva zbog diferencijacije proizvoda koja
eventualno zemlji daje privremeni monopol u proizvodnji, dok druge zemlje ne poĉnu
imitirati tu proizvodnju
• Uvoz je posljedica elastiĉnosti vanjske ponude i neelastiĉnosti domaće ponude, a kod
izvoza je obrnuto.
• Upravo je to razlog da izvozni sektori svake zemlje pokazuju natprosjeĉnu stopu
tehniĉkog napretka.
Linderova teorija
• Linder razlikuje trgovinu primarnim i trgovinu industrijskim proizvodima.
• Trgovinu primarnim proizvodima objašnjava njihovom prirodnom raspoloţivošću u
skladu s H-O teorijom, dok za trgovinu industrijskim proizvodima tvrdi kako je
funkcija mnogih faktora kao npr.: tehnološka superiornost, menadţerska vještina i
ekonomija opsega.
• Linder je pokušao objasniti relativnu veličinu vanjske trgovine, odnosno njen udio u
nacionalnom dohotku, budući da strukturu nije mogao.
• Temeljna teza: veličina trgovine meĎu dvjema zemljama je veća što je veća
sličnost strukture potraţnje dotičnih zemalja.
• Sliĉnost strukture potraţnje nekih zemalja je veća što je veća sliĉnost per capita
nacionalnih dohodaka tih zemalja.
• Iz toga slijedi: što god je iznos per capita nacionalnog dohotka meĎu zemljama
bliţi, to je intenzitet njihove meĎusobne trgovine industrijskim proizvodima veći.
• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih
zemalja, negoli od razlika u troškovima proizvodnje.
• Poduzeća u nekoj zemlji prvenstveno su orijentirana na proizvodnju onih dobara koja
se mogu prodati na domaćem trţištu, a to odreĊuje skup dobara koji će ta dobra imati
za ponuditi kad poĉnu izvoziti, a takav izvoz je najperspektivnije izvoziti u zemlje sa
sliĉnim ukusima.
• Iz Linderove teorije mogu se izvesti slijedeći zakljuĉci: preduvjet za izvoz
industrijskih proizvoda jest postojanje postojanje domaće potraţnje za istim
proizvodima, izvozni sektori su samo oni koji su dovoljno veliki, tj. koji zadovoljavaju
domaću potraţnju, što je veća sliĉnost struktura privreda dviju zemalja, veća je
mogućnost njihove meĊusobne razmjene, potencijalni volumen vanjske trgovine dviju
zemalja je veći što je razina dohotka per capita u njima bliţa,…
Teorija ţivotnog ciklusa proizvoda
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
9
• Tehnološka promjena utjeĉe na svjetsku trgovinu stalnim uvoĊenjem novih dobara na
trţište i unapreĊivanjem naĉina proizvodnje postojećih proizvoda.
• Zbog toga što tehnologija nije podjednako dostupna svim zemljama nastaju tehnološki
jazovi u kojima je najnaprednija tehnologija koncentrirana u relativno malo zemalja.
• Model tehnološkog jaza naglašava vremenski pomak u imitaciji.
• Model ţivotnog ciklusa proizvoda naglašava proces standardizacije.
– Stadij I: Faza novog proizvoda – Proizvodnja i potrošnja samo u zemlji
inovacije.
– Stadij II: Faza rasta proizvoda – Rast potraţnje kod kuće i u inozemstvu
dovodi do izvoza proizvoda iz zemlje inovacije.
– Stadij III: Faza starenja proizvoda – Proizvod je standardiziran i licenciran
drugim zemljama.
– Stadij IV: Faza imitacije I – Zemlja imitacije prodaje proizvod u trećim
zemljama.
– Stadij V: Faza imitacije II –Zemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju
inovacije.
GRAFIKON
Potrošnja. Zemlja
inovacijeProizv.
Potrošnja
Proizv.Zemlja
imitacije
Stadij I Stadij IVStadij III Stadij VStadij II
Količina
Vrijeme
Izvoz
Uvoz
Uvoz
Izvoz
Ekonomija razmjera i nesavršena konkurencija
• Smithova, Ricardova, H-O teorija temelje se na pretpostavkama savršene konkurencije
te razmjerno konstantnih ili opadajućih prinosa.
• Temeljna pretpostavka novijih teorija – ekonomija masovne proizvodnje u kojoj
djeluje zakon razmjerno rastućih prinosa na trţištu nesavršene konkurencije. Što se
god više proizvodi, niţi su im jediniĉni troškovi, a time i cijene.
• Globalizacija;
• Multinacionalne kompanije;
• Intrakorporacijska trgovina (više od 1/3 uvoza i 2/5 izvoza SAD-a poĉetkom ovog
stoljeća).
Pristup integrirane svjetske privrede
• Globalistiĉki pristup (Krugman);
pristup integrirane svjetske privrede koja se onda dijeli na nacionalne privrede.
• Zakljuĉci u skladu s H-O teorijom;
Ali: zemlja izvozi faktorske usluge svog relativno obilnog proizvodnog faktora – primjerice
rada, kroz izvoz radno intenzivnog proizvoda X.
• Trgovina proizvodima je zapravo MEDIJ preko kojega se izvoze faktorske usluge
relativno obilnog proizvodnog faktora.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
10
Monopolistička konkurencija
• Proizvodnja jednog proizvoda (X);
• Postoji puno proizvoĊaĉa (ulaz u proizvodnju slobodan) sliĉnog, ali barem donekle
razliĉitog proizvoda;
• Zakon relativno rastućih prinosa – ekonomija razmjera kod pojedinih proizvoĊaĉa;
• Svijet podijelimo na 2 zemlje: A i B.
• Da bi se ostvarila ista proizvodnja u svijetu mora se proizvodnja odreĊene vrste
proizvoda X alocirati u potpunosti u pojedinoj zemlji (diferenciran proizvod).
• Tako bi se oĉuvala ekonomija razmjera u proizvodnji iste vrste diferenciranog
proizvoda X u pojedinoj zemlji.
• Obje zemlje i izvoze i uvoze X (izvoze dio X-a u kojemu su se specijalizirale).
Razlikujemo 2. komponente vanjske trgovine:
1. INTERINDUSTRIJSKU – trgovinu razliĉitim vrstama proizvoda, komparativne
prednosti prema H-O modelu
2. INTRAINDUSTRIJSKU – trgovinu istom vrstom proizvoda, ali diferenciranih zbog
djelovanja zakona razmjerno rastućih prinosa i postojanja ekonomije razmjera.
Multinacionalne kompanije
• Dovoljno velike da mogu utjecati na promjenu ukupne trţišne ponude, a time i cijene.
• Razlozi nastanka: industrijska organizacija – da se 2 ili više aktivnosti stave pod isto
vlasništvo, lociranje aktivnosti prema komparativnim prednostima zemalja, pristup
nacionalnom trţištu, izbjegavanje transportnih troškova i sl.
• Ekspanzija se odvija uglavnom preko izravnih inozemnih ulaganja.
• Da li su ove investicije i vanjska trgovina supstituti ili komplementarni?
• Odgovor u motivima internacionalizacije…
• Ako neko poduzeće postaje multinacionalno zbog komparativnih prednosti pojedinih
zemalja – utjeĉe na povećanje (stvaranje) VT.
• Ako neko poduzeće postaje multinacionalno da poboljša pristup lokalnom trţištu – ne
utjeĉe na VT.
Gravitacijski model
• Gravitacijski model predstavlja ekonometrijsku ex post tehniku za ispitivanje
determinanti bilateralnih trgovinskih tijekova.
• To je model trgovinskih tijekova baziran na analogiji sa zakonom gravitacije u fizici
(Newton).
Zakon gravitacije:
Gravitacija je razmjerna umnošku mase, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti
dvaju tijela.
Masu zemlje ĉini veliĉina zemlje i privredne razvijenosti.
FORMULA SA LOGARITMIMA
• Xij = izvoz zemlje i u zemlju j;
• Yi = BDP zemlje izvoznice;
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
11
• Yj = BDP zemlje uvoznice;
• Ypci = BDP per capita zemlje izvoznice;
• Ypcj = BDP per capita zemlje uvoznice;
• Dij = geografska udaljenost izmeĊu glavnih gradova zemlje izvoznice i zemlje
uvoznice;
• Ni = stanovništvo zemlje izvoznice;
• Nj = stanovništvo zemlje uvoznice;
• LANij = jezik (varijabla koja je jedan ukoliko zemlje govore isti jezik);
• Pretpostavlja se da je trgovina meĊu dvjema zemljama pozitivno povezana s njihovim
veliĉinama i negativno s udaljenostima meĊu njima.
• TakoĊer, ukoliko se u zemlji uvoznici i zemlji izvoznici govori isti jezik, pretpostavlja
se pozitivan utjecaj na meĊusobnu trgovinu.
• Brojne varijable se dodaju u ovaj model i postoje brojne inaĉice.
Koristi od razmjene zemalja A i B
• Ako su graniĉne stope supstitucije u zemljama A i B razliĉite, razmjena dobara X i Y
meĊu tim zemljama bit će obostrano probitaĉna sve dok se graniĉne stope supstitucije
ne izjednaĉe.
• (GSS-pokazuje koliko je jedinica dobra X društvo voljno ţrtvovati za potrošnju
dodatne jedinice dobra Y, a da mu razina zadovoljstva ostane ista, tj. da ostane na istoj
krivulji indiferencije.)
GRAFIKON
Z3
Z2
Z1
I1
I2
I3
Dobro X Partner B
Partner A Dobro X
Dobro
Y
Dobro
Y
C
F
E
S
• Sa I su oznaĉene krivulje indiferencije zemlje A
• Sa Z su oznaĉene krivulje indiferencije zemlje B
• Dimenzije dijagrama odreĊene su ukupnom koliĉinom dobara X i Y kojima zemlje
raspolaţu
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
12
• U toĉki C GSS zemlje A je veća od GSS zemlje B – osnova za obostrano probitaĉnu
razmjenu
• Da zemlja A daje sve više jedinica dobra Y za sve više dobra X – sve dok ne doĊu u
toĉku S- GSS su jednake, samo je A na višoj krivulji indiferencije , pa je A pokupila
sve koristi od razmjene.
• Toĉka F-obrnuto, B pokupila sve koristi od razmjene.
• Toĉka E-oba partnera profitiraju od razmjene, oba su na višim krivuljama
indiferencije.
• Spajajući sve toĉke dodira krivulja indiferencije partnera A i B dobivamo krivulju
ugovora FS.
• Toĉke na toj krivulji pokazuju jednakosti graniĉnih stopa supstitucije partnera, što
znaĉi da je postignuta ravnoteţa i eliminirani razlozi za razmjenu.
• Svako daljnje nastavljanje razmjene išlo bi na štetu jednog ili drugog partnera.
• Toĉke na krivulji ugovora predstavljaju Paretov optimum (poloţaj bilo koje stranke ne
moţe se poboljšati, a da se time ne pogorša poloţaj druge)
KRIVULJA RECIPROČNE POTRAŢNJE
Pokazuje ponudu izvoza i potražnju za uvozom neke zemlje.
• Krivulja reciproĉne potraţnje pokazuje kolika je potraţnja zemlje za uvoznim
proizvodima za koje je voljna ponuditi odreĊenu koliĉinu izvoznih proizvoda pri
razliĉitim relativnim cijenama proizvoda.
• Krivulja ukljuĉuje elemente potraţnje (potraţnja za uvozom) i ponude (ponuda
izvoza).
IzvoĊenje krivulja reciproĉne potraţnje
• Oslanjanje na granice proizvodnih mogućnosti
• Dvije zemlje i dva proizvoda
• Trgovinski trokut i krivulja indiferentnosti trgovine (James Meade, 1952.)
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
13
Y
X1
2
3
Krivulja recipročne potražnje zemlje 1
Krivulja pokazuje koliko robe X nudi zemlja 1 u zamjenu za uvoz robe Y, pri različitim cijenama.
GRAFIKON 1
GRAFIKON 2
YUvoz robe Y zemlje 1
X Izvoz X zemlje 1
0
Možemo zamisliti da je krivulja recipročne potražnje nastala od svih mogućih trokuta trgovine. Točke 1, 2 and 3 su na toj krivulji .
1
2
3
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
14
GRAFIKON 3
YUvoz Y
X Izvoz X
c
d
Krivulja recipročne potražnje
Nagib pravca je relativna cijena X prema Y
pX / pY
d
c
GRAFIKON 4
YUvoz Y
X Izvoz X0
Nova cijena
Nova cijena
Trgovinski trokut se povećao zbog novih cijena:
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
15
GRAFIKON 5
Izvođenje krivulje recipročne potražnje
Y
X
(PX/PY)1
Q1
C1
Q2
(PX/PY)2
C2
Strani izvoz, Q*Y – C*Y
Domaći uvoz, CY – QY
Strani uvoz, C*X – Q*X
Domaći izvoz, Q*X – C*X
(PX/PY)2
(PX/PY)1
Domaća krivulja
recipročne
potražnje
Krivulja indiferentnosti prema trgovini
• Kombinacije proizvodnje i potrošnje koje zemlji daju istu razinu blagostanja uz
razmjenu ili bez nje (tj. u autarkiji) predstavljaju točke indiferentnosti zemlje prema
trgovini.
Y
Y
XX
III
III IV
0
02
01E
E1
E2
F1
F
G
G2
KRIVULJA
INDIFERENTNOSTIC1
C
C2
Z
G2
H1
H2
• E, E1 i E2 predstavljaju istu razinu društvenog blagostanja jer leţe na istoj krivulji
indiferencije.
• U toĉki E zemlja proizvodi i troši istu koliĉinu proizvoda X i Y. To je situacija
autarkije.
• E1 – troši OH1 proizvoda Y i H1 E1 proizvoda X, a proizvodi O1F1 proizvoda Y i E1
F1 proizvoda X (izvozi O1G1 proizvoda X i za to dobiva OG1 proizvoda Y)
• Analogija toĉka E2
• Spajajući ishodišta ovih prostora moguće proizvodnje dobili smo krivulju
indiferentnosti prema trgovini (IT).
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
16
• U svakoj toĉki na IT zemlja je indiferentna sudjeluje li u meĊunarodnoj razmjeni ili ne
jer uvijek doseţe istu razinu blagostanja, krivulju indiferencije Z.
GRAFIKON
X
Y
IT3
IT2
IT1
IT
PX/ PY=1
PX/ PY=1/2
PX/ PY=1/3
PX/ PY>1
• Višim krivuljama indiferencije odgovaraju više krivulje IT.
• U p1 zemlja nema interesa za trgovinu.
• U p2 zemlja ima interesa za trgovinu, doseţe višu krivulju IT.
• Daljnje poboljšanje uvjeta razmjene, navodi zemlju na povećavanje razmjene.
• Skup toĉaka u kojima su razliĉite krivulje odnosa cijena tangente na razliĉite krivulje
IT predstavljaju krivulju reciproĉne potraţnje (zemlje A)
GRAFIKON 1
zemlja A
zemlja B
Pro
izvo
d Y
Proizvod X
Krivulje recipročne potražnje za dvije zemlje
GRAFIKON 2
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
17
zemlja A
zemlja B
Presjek krivulja određuje ravnotežne uvjete
trgovine kao i količine proizvoda X i Y
Izvoz X zemlje A
Uvoz X zemlje B
Uvo
zY
zem
lje
A
Izvo
zY
zem
lje
B
C–Točka razmjene
Recipročna potraţnja i trgovinska ravnoteţa
• Analiza reciproĉne potraţnje je usmjerena na izvoz i uvoz zemlje pri nekom odnosu
trgovine.
– Uzmemo li funkciju proizvodnih mogućnosti (PM) i korisnosti koje pokazuju
razliku proizvodnje i potrošnje za svaki proizvod pri nekoj relativnoj cijeni
(trgovinski trokut pri svakoj relativnoj cijeni).
– Krivulja reciproĉne potraţnje (ponude) sumira ove trgovinske trokute s
relativnom cijenom jednakoj nagibu pravca iz ishodišta.
• Toĉka presijecanja krivulja pokazuje uravnoteţenu trgovinu, tj. jednaki su trgovinski
trokuti.
Utjecaj promjene krivulje proizvodnih mogućnosti izazvana zbog povećanja
relativno oskudnog proizvodnog faktora na krivulju recipročne potraţnje
GRAFIKONX
Y
PMO0
PMO1
FA
Q1
px/pY=1
px/pY=1
px/pY>1
FA2
FA1EA
CA
CA2
CA1
• Pretpostavljamo da je došlo do povećanja kvalitativnog ili kvantitativnog faktora K u
zemlji A koja ima komparativne prednosti u proizvodnji radno intenzivnog dobra X.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
18
• Nakon povećanja faktora K njezina se krivulja transformacije mijenja. Sad zemlja A
proizvodi više dobra X, ali znatno više dobra Y koje je kapitalno intenzivno, a koje je
prije uglavnom uvozila.
• Uz isti odnos cijena sada bi zemlja A proizvodila u FA1, a trošila u CA1.
• Uz taj odnos cijena, zemlja B ţeli uvesti više proizvoda X nego što zemlja A ţeli
izvoziti.
• Višak potraţnje nad ponudom dobra X na svjetskom trţištu utjeĉe na povećanje cijene
tog dobra pa odnos cijena raste. (>1).
• Na taj naĉin poboljšali su se uvjeti razmjene zemlje A.
• Dakle, porast proizvodnog faktora K koji se intenzivnije koristi u proizvodnji uvoznog
dobra zemlje A (jer je Y kapitalno intenzivno dobro) utjeĉe na porast udjela zemlje A
u razdiobi koristi od razmjene jer se uvjeti razmjene zemlje A poboljšavaju.
GRAFIKON
00
AA
BB
A`A`YY
XX
CCA1A1
CCAA
px/pY>1
px/pY=1
Utjecaj promjene krivulje proizvodnih mogućnosti izazvana zbog povećanja
relativno obilnog faktora na krivulju recipročne potraţnje
GRAFIKON
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
19
X
Y
PMO0
PMO1
FA
FA1
FA2
CA1
CA2
CA
EA
px/pY=1
px/pY=1
px/pY<1
• Pretpostavljamo da je došlo do kvalitativnog ili kvantitativnog porasta proizvodnog
faktora L u zemlji A koji se intenzivnije troši u proizvodnji izvoznog dobra x zemlje
A.
• Porastom relativno obilnijeg proizvodnog faktora L mijenja se KPM.
• Promjenom krivulje transformacije uz isti odnos cijena – javlja se višak ponude dobra
X nad potraţnjom na svjetskom trţištu što uvjetuje opadanje njegove cijene.
• Sad je odnos cijena manji od 1, odnos cijena se smanjuje.
• Pri tom se izjednaĉuje ponuda i potraţnja za dobrom X na meĊunarodnom trţištu.
• S obzirom da je odnos cijena manji nego prije, uvjeti razmjene zemlje A su se
pogoršali.
• Zato zemlja ne moţe doseći krivulju indiferencije CA1 već CA2.
• To znaĉi ujedno da su se uvjeti razmjene za zemlju B poboljšali.
• Ona kupi koristi od privrednog rasta u zemlji A koji je posljedica povećanja koliĉine
i/ili kvalitete relativno obilnog faktora te zemlje ili tehniĉkog napretka u proizvodnji
izvoznog proizvoda zemlje A.
• Da je zemlja A ţeljela i nakon porasta svog obilnog proizvodnog faktora smanjivati
razmjenu, ona bi u cijelosti zadrţala za sebe koristi od svog razvoja jer bi se njezini
uvjeti razmjene poboljšali.
GRAFIKON
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
20
00
A`A`
BB
AAYY
XX
CCAA
CCA1A1
px/pY=1
px/pY<1
Kako na meĎunarodnu razmjenu i na odnose cijena utječe promjena ukusa u zemlji
A u korist njezina izvoznog proizvoda X
GRAFIKON
Proizvod X
Pro
izvo
d Y
px/pY>1
px/pY=1
EA
FA
FA1
CA
CA1
Z1
Z2I1
• Promjene ukusa u zemlji A pokazuju promjene krivulja indiferencije od Z1, Z2,… na
I1,…
• Krivulje indiferencije I,… nagnutije su prema osi X što znaĉi da se sada intenzivnije
ţeli izvozno dobro X.
• Prije promjene ukusa zemlja A je proizvodila u toĉki FA, a trošila u CA uz px/pY=1
• Nakon promjene ukusa u korist X, povećana je njegova proizvodnja u zemlji A, ali još
je više povećana potrošnja X-a u A.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
21
GRAFIKON
00
AA
BB
A`A`YY
XX
CCA1A1
CCAA
px/pY>1
px/pY=1
• Tako da se krivulja reciproĉne potraţnje zemlje A pomiĉe ulijevo, rotira u smjeru
suprotnom od kazaljke na satu.
• Uvjeti razmjene zemlje A se poboljšavaju te se povećavaju njene koristi od razmjene.
• MeĊutim, smanjuje se opseg meĊunarodne ekonomske razmjene, što znaĉi i smanjenje
specijalizacije u proizvodnji pa zemlja A moţe biti u boljem ili lošijem poloţaju nego
prije.
• Da li je zemlja A u boljem ili gorem poloţaju nego prije, ne moţemo znati jer su se
promijenile mape krivulja indiferencije, a to ĉini usporedbu nemoguću – ne znamo je
li dosegla višu ili niţu krivulju indiferencije.
Kako na meĎunarodnu razmjenu i na odnose cijena utječe promjena ukusa u zemlji
A u korist njezina uvoznog proizvoda Y
GRAFIKON
Proizvod X
Pro
izvo
d Y
px/pY<1px/pY=1
EA
FA1
FA
CA
CA1
Z1
Z2I1
• Promjena ukusa u zemlji A u korist uvoznog dobra Y odraţava se na promjenu
krivulja indiferencije koje su sada nagnutije prema dobru Y.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
22
• Zemlja A je voljna ponuditi više dobra X za istu koliĉinu dobra Y u meĊunarodnoj
ekonomskoj razmjeni.
• Zbog toga njezina krivulja ponude u meĊunarodnoj razmjeni rotira u smjeru kazaljke
na satu.
• Uz nepromijenjenu krivulju ponude zemlje B, takva promjena ponude zemlje A
odreĊuje novi niţi odnos cijena px/pY<1.
• To znaĉi da se uvjeti razmjene zemlje A pogoršavaju, a da se volumen meĊunarodne
ekonomske razmjene (to znaĉi i specijalizacije u proizvodnji) povećava.
GRAFIKON
00
A`A`
BB
AAYY
XX
CCAA
CCA1A1
px/pY=1
px/pY<1
Marshall-Lernerov uvjet:
AKO JE ZBROJ ELASTIĈNOSTI RECIPROĈNE POTRAŢNJE OBIJU ZEMALJA
VEĆI OD 1, TRŢIŠTE JE STABILNO.
εA + εB > 1
(elastiĉnost potraţnje za uvozom zemlje A pokazuje za koliko će se postotaka povećati
njezina potraţnja za uvozom dobra Y ako se relativna cijena tog uvoza smanji za 1%)
GRAFIKON
B
ARavnotežni
odnos cijena,
PX /PY
M
M´
N´
N
Y
X
β
α
E
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
23
• Uvjet stabilnosti trţišta je da krivulja reciproĉne potraţnje zemlje A sijeĉe krivulju
reciproĉne potraţnje zemlje B odozdo.
• To znaĉi da je tangens kuta koji tangenta na krivulji potraţnje A u toĉki E zatvara s
apscisom veći od tangensa kuta koji tangenta na krivulji B zatvara s apscisom u istoj
toĉki.
• EM/NM>N´M´/E M´
Transportni troškovi
GRAFIKON
B
Y
X
A
PX/ PY=1/4
PX/ PY=1
PX/ PY=5/4
CB
CA
CA1=CB1
G G1
• Zanemarimo li transportne troškove, ravnoteţni odnos cijena je PX/ PY=1, a koliĉine
izvoza i uvoza odreĊene su koordinatama toĉke CA1=CB1.
• Uz transportne troškove, cijena svakog dobra bit će u zemlji uvoza veća od cijene u
zemlji izvoznici za visinu transportnih troškova.
• Npr. uz odnos cijena 5/4 zemlja B uvozi OG jedinica dobra X.
• MeĊutim da bi zemlja A izvozila OG dobra X, odnos cijena treba biti svega ¼.
• Iz toga slijedi da troškovi transporta jedinice dobra X iz zemlje A u zemlju B iznose
CB-CA dobra Y.
• Analogno tome, sa stajališta izvoza Y, vidimo da bi uz odnos cijena 5/4 B bila voljna
izvesti CBG dobra Y, dok bi zemlja A htjela uvesti CAG dobra Y uz odnos cijena ¼.
• Transportni troškovi iznose CB-CA dobra Y.
Utjecaj transportnih troškova na cijene i količine meĎunarodne razmjene
GRAFIKON
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
24
Zemlja BZemlja A
PX
X X
pB
p
pA
CD E F
SA
SB
DB
• U svakoj je zemlji cijena odreĊena ponudom i potraţnjom u toj zemlji u situaciji
autarkije.
• U zemlji A je cijena dobra X niţa nego u zemlji B- razlog za razmjenu.
• Zemlja A bi izvozila dobro x, a zemlja B ga uvozila, ĉime bi se cijena polako
izjednaĉavala (padala u B i rasla u A)
• Ako uvedemo transportne troškove, obje zemlje jednako podnose njihov teret jer je
jednaka elastiĉnost ponude i potraţnje u zemlji.
• U sluĉaju kad ne bi bile jednake, veći bi dio transportnih troškova padao na onu
zemlju u kojoj su ponuda i potraţnja neelastiĉnije (krivulje bi bile okomitije).
GRAFIKON
platno
žito
B
A
E
F
C D
Opća ravnoteža s transportnim troškovima
0
S transportnim
troškovima odnos
cijena u dvije zemlje
se mora razlikovati.
Zemlja A nudi platno
za žito i transport,
dok zemlja B nudi žito
za platno i transport.
G
pp’
p’’
H
Transportni troškovi
• Razlike u cijeni u dvije zemlje prije trgovine moraju biti veće od troškova prijevoza.
Nakon trgovine cijena robe je viša u zemlji uvoza nego u zemlji izvoza za iznos
transportnih troškova.
• Transportni troškovi mogu biti razlog nastanka vanjske trgovine (lokalna trgovina ili
malograniĉni promet).
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
25
• Roba se npr. uvozi na sjeveru zemlje, a izvozi na jugu zemlje. Stoga se neto
komparativna prednost temelji na bruto komparativnoj prednosti i nedostacima zbog
troškova prijevoza.
• Cijena prijevoza nije proporcionalna teţini, volumenu i vrijednosti robe. Vrijedna roba
moţe imati proporcionalno više troškove u odnosu na teţinu.
• Tarifa ne zavisi samo od teţine i vrijednosti robe nego i od vrste prijevoznih sredstava
i udaljenosti. Ove razlike su prikazane na slijedećem grafikonu.
Teorija lokacije
• Teorija lokacije uzima u obzir troškove prijevoza i objašnjava faktore za smještaj
odreĊene industrije bilo da se radi o meĊunarodnoj ili meĊuregionalnoj trgovini.
• Industrije koje proizvode robe mogu biti usmjerene na izvore inputa, na trţište ili
mogu biti slobodne ako su troškovi prijevoza relativno mali.
Utjecaj promjene krivulje proizvodnih mogućnosti izazvana zbog povećanja
relativno obilnog proizvodnog faktora na krivulju recipročne potraţnje
GRAFIKON
X
Y
PMO0
PMO1
FA
FA1
FA2
CA1
CA2
FA
EA
px/pY=1
px/pY=1
px/pY<1
• Pretpostavljamo da je došlo do kvalitativnog ili kvantitativnog porasta proizvodnog
faktora L u zemlji A koji se intenzivnije troši u proizvodnji izvoznog dobra x zemlje
A.
• Porastom relativno obilnijeg proizvodnog faktora L mijenja se KPM.
• Promjenom krivulje transformacije uz isti odnos cijena – javlja se višak ponude dobra
X nad potraţnjom na svjetskom trţištu što uvjetuje opadanje njegove cijene.
• Sad je odnos cijena manji od 1, odnos cijena se smanjuje.
• Pri tom se izjednaĉuje ponuda i potraţnja za dobrom X na meĊunarodnom trţištu.
• S obzirom da je odnos cijena manji nego prije, uvjeti razmjene zemlje A su se
pogoršali.
• Zato zemlja ne moţe doseći krivulju indiferencije CA1 već CA2.
• To znaĉi ujedno da su se uvjeti razmjene za zemlju B poboljšali.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
26
• Ona kupi koristi od privrednog rasta u zemlji A koji je posljedica povećanja koliĉine
i/ili kvalitete relativno obilnog faktora te zemlje ili tehniĉkog napretka u proizvodnji
izvoznog proizvoda zemlje A.
• Da je zemlja A ţeljela i nakon porasta svog obilnog proizvodnog faktora smanjivati
razmjenu, ona bi u cijelosti zadrţala za sebe koristi od svog razvoja jer bi se njezini
uvjeti razmjene poboljšali.
GRAFIKON
00
A`A`
BB
AAYY
XX
CCAA
CCA1A1
px/pY=1
px/pY<1
Utjecaj promjena svjetske cijene na domaća trţišta
GRAFIKON
S (domaća ponuda)
D (domaća potražnja)
Pw
Pe
Proizvođačev
višak
Potrošačev višak
Nakon otvaranja i vanjske trgovine, pod pretpostavkom da je svjetska cijena niţa, dolazi
do slijedećih efekata:
1. Smanjenje domaće ponude,
2. Povećanje domaće potrošnje,
3. Povećanja potrošaĉeva viška,
4. Smanjenja proizvoĊaĉeva viška.
Izvozno usmjereni rast i njegov utjecaj na trgovinu
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
27
• Izvozno usmjereni rast je rast koji povećava nacionalne proizvodne mogućnosti više
prema izvoznoj robi.
• Izvozno usmjereni rast teţi da pogorša nacionalne uvjete trgovine u korist ostalih
zemalja – mala zemlja preuzima svjetsku cijenu kakva jest, dok bi velika mogla na nju
utjecati i imati neke koristi.
GRAFIKON 1
Efekti otvaranja i djelomična specijalizacija
Q
Q’
Uvoz
Izvoz
Izvoz
I I’ I’’
Uvoz
C C’
X
Y
p
P’P’
m m’ m’’m’’’
n’
n
n’’
0
GRAFIKON 2
Relativna količina X:
(qX+q*X)/ (qY+q*Y)/
Relativna
cijena X
RS0
RS1
RD0
(pX/pY)0
(pX/pY)1
• Raste ponuda, iz ĉega slijedi da pada cijena…
• Izvozno usmjereni rast ima za posljedicu pogoršanje uvjeta trgovine.
• To bi znaĉilo da krivulja reciproĉne potraţnje ide udesno. Imamo manje koristi od
trgovine.
• Recimo zemlja koja izvozi X: nudi više izvozne robe X, ali joj pada cijena. Malo više
dobiva Y-a, a dala je mnogo više X-a jer je cijena pala.
• Pogoršavaju se uvjeti razmjene.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
28
Uvozno usmjereni rast i njegov utjecaj na trgovinu
• Uvozno usmjereni rast ili uvozno supstitutivni rast usmjeren je više prema uvoznoj
robi.
• Teţi da popravi nacionalne uvjete trgovine na teret ostatka svijeta.
GRAFIKON 1X
Y
PMO0
PMO1
Q0
Q1
GRAFIKON 2
Relativna količina X:
(qX+q*X)/ (qY+q*Y)/
Relativna
cijena X
RS1
RS0
RD0
(pX/pY)1
(pX/pY)0
• Povećava se proizvodnja uvoznog dobra Y, a smanjuje X-a, te njegova ponuda pada.
• Samim time X-u raste cijena.
• Uvozno usmjereni rast poboljšava uvjete trgovine.
Osiromašujući rast
GRAFIKON
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
29
Osiromašujući rast
Izvozna roba
Uvozna
roba
• Zemlja proizvodi sve više svega, a sve manje troši.
• U većoj se mjeri pogoršali uvjeti trgovine nego što je rasla proizvodnja.
• Odnos cijena je postao nepovoljniji i zemlja je dosegla niţu krivulju indiferencije.
Zakljuĉak: izvozno usmjereni rast moţe pogoršati uvjete trgovine toliko da smanji
blagostanje.
Efekti uvoĎenja carina
GRAFIKON
Cijena prije uvođenja carine (mala zemlja)
S (domaća ponuda)
D (domaća potražnja)
Pw
S1 D1
Pw – svjetska cijena robe
ProizvođaProizvođaččevev
viviššakak
Potrošačev
višak
• POTROŠAĈEV VIŠAK mjeri se podruĉjem cijene koju potrošaĉ plaća i one cijene
koju je spreman plaćati (krivulja D). Prikazan je kao prostor ispod krivulje potraţnje D
i iznad trţišne cijene.
• PROIZVOĐAĈEV VIŠAK mjeri se podruĉjem izmeĊu cijene koju proizvoĊaĉ sada
postiţe i cijene po kojoj je spreman prodavati (krivulja S).
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
30
GRAFIKON 1
Cijena, ponuda i potražnja nakon
uvođenja carine (mala zemlja)
Domaća potrošnja padaDomaća ponuda ra
ste
Pw
S1 D1
Pw – svjetska cijena robe
Pw + t = domaća cijena nakon carine
Pw + t
S2 D2
Cije
na
ra
ste
Cije
na
ra
ste
GRAFIKON 2
S (domaća ponuda)
D (domaća potražnja)
Pw
S1 D1
Pw – svjetska cijena robe
Pw + t = domaća cijena nakon carine
Pw + t
Potrošačev
višak
ProizvođaProizvođaččev ev
viviššakak
S2 D2
Potrošačev i proizvođačev višak
nakon carine (mala zemlja)
GG
GRAFIKON 3
Prihod države nakon carine (mala zemlja)
S (domaća ponuda)
D (domaća potražnja)
Pw
S1 D1
Pw – svjetska cijena robe
Pw + t = domaća cijena nakon carine
Pw + t
ProizvođaProizvođaččev ev
viviššakak
Prihod drPrihod držžave ave
od carineod carineGG
S2 D2
GG
Potrošačev
višak
GRAFIKON 4
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
31
Gubitak efikasnosti (mala zemlja)
S (domaća ponuda)
D (domaća potražnja)
Pw
S1 D1
Pw – svjetska cijena robe
Pw + t = domaća cijena nakon carine
Pw + t
Potrošačev
višak
ProizvođaProizvođaččevev
viviššakak
E E –– Gubitak efikasnostiGubitak efikasnosti
D2S2
EE
GRAFIKON 5
Mrtvi teret gubitka (mala zemlja)
S (domaća ponuda)
D (domaća potražnja)
Pw
S1 D1
Pw – svjetska cijena proizvoda
Pw + t = domaća cijena nakon carine
Pw + t
Potrošačev
višak
ProizvođaProizvođaččkiki
viviššakak
Mrtvi teret gubitkaMrtvi teret gubitka
Bez kompenzacijeBez kompenzacije
D2S2
DD
DD --
Utjecaji uvoĎenja carine
• Domaći proizvoĊaĉi postiţu višu cijenu (+)
• Drţava ostvaruje prihode od carine (+)
• Potrošaĉi plaćaju više cijene (-)
• Smanjuje se potrošnja i potrošaĉi imaju manji izbor (-)
GRAFIKON 1
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
32
Carina u maloj zemlji
S (domaća ponuda)
D (domaća potražnja)
Pw
S1 D1
Pw + t = domaća cijena nakon carinjenja – mala zemlja
Pw + t
S2 D2
bb dd
MalaMala
zemljazemlja
cca
GRAFIKON 2
Prohibitivni nivo carine
S (domaća ponuda)
D (domaća potražnja)
Pw
S1 D1
Pw + t
S2 D2
bb dd
Prohibitivni nivoProhibitivni nivo
cca
Pw + t1
Utjecaj carine na uvjete trgovine
GRAFIKON
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
33
AA
BB
AA’’
YY
XX
px/pY=1
px/pY›1
• UvoĊenjem carine u zemlji A njeni uvjeti razmjene su se poboljšali i ona je u boljem
poloţaju nego prije.
• Poboljšanje uvjeta razmjene znaĉi povećanje njezina udjela u razdiobi koristi od
trgovine.
• Opseg razmjene je manji nego prije.
• Smanjenje opsega meĊunarodne razmjene utjeĉe na pogoršanje poloţaja zemlje.
• Ako je poboljšanje poloţaja zemlje A zbog povoljnijih uvjeta razmjene veće od
pogoršanja poloţaja zbog smanjenja koliĉine razmjene, zemlja A će biti u boljem
poloţaju.
• Kada bi zemlja A bila vrlo mala, uvjeti razmjene bi za nju bili dani pa bi rezultat
uvoĊenja carine na uvoz dobra Y bilo samo smanjenje razmjene uz isti odnos cijena
px/pY=1.
• Ovdje pretpostavljamo da to nije sluĉaj.
GRAFIKON 1
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
34
AA
BB
YY
XX
px/pY=1px/pY<1
px/pY=1
BB’’
Kada bi
zemlja B
uvela
carinu!
GRAFIKO2
AA
BB
YY
XX
px/pY=1px/pY<1
px/pY=1
BB’’
Kada bi
obje zemlje
uvele
carinu!AA’’
px/pY<1
GRAFIKON 3
Proizvod x
Proizvod y
B
B’
B’’
AA’A’’
F
E
C D
Uvođenje carine na uvoznu robu i represalije
0
Represalije dovode do Represalije dovode do
smanjenja opsega trgovine bez smanjenja opsega trgovine bez
popravljanja uvjeta trgovinepopravljanja uvjeta trgovine
Optimalna carina
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
35
• OPTIMALNA CARINA je stopa carinskog opterećenja koja maksimizira neto dobitak
koji je posljedica poboljšanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne uĉinke
koji su posljedica smanjenja volumena trgovine.
• Ona dakle donosi optimalne uvjete razmjene što znaĉi maksimalno društveno
blagostanje.
• U svijetu bez poremećaja i savršenoj konkurenciji, zemlja moţe imati koristi od
uvoĊenja carine, ali ta korist mora proizići iz njezine sposobnosti da utjeĉe na odnose
razmjene (mora imati monopsonsku moć).
• U uvjetima nesavršene elastiĉnosti inozemne potraţnje optimalna carinska zaštita ovisi
o elastiĉnosti inozemne potraţnje i o obliku domaće krivulje transformacije.
• Optimalna carinska zaštita odreĊuje se tako da se izabere skup carinskih stopa koji
izjednaĉuje graniĉni prihod, tj. graniĉne uvjete razmjene s graniĉnim troškom, tj.
graniĉnom stopom transformacije.
GRAFIKON
Optimalna carina
QQ00SS
UU
RR
AA
BB
AA’’
ITITžžitoito
platnoplatno
TT’’TT
carinacarina
M M
• Ravnoteţni je odnos cijena u T (odnos je 1).
• Sada zemlja A uvodi carinu koja će joj donijeti max. blagostanje, naravno, uz
pretpostavku da zemlja B neće odgovoriti istom mjerom, da neće biti odmazde.
• To je carina koja zemlji A omogućava da dosegne najvišu krivulju indiferentnosti
prema trgovini IT.
• To je ona krivulja IT koja je tangenta na krivulji reciproĉne potraţnje zemlje B.
GRAFIKON
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
36
Optimalna carina i elastičnost inozemne ponude
QQ00SS
UU
RR
AA
BB
AA’’
ITITžžitoito
platnoplatno
TT’’TT εε=1=1
carinacarina
εε=2=2
M M εε==∞∞
Optimalna carina zavisi od
elastičnosti inozemne
ponude i potražnje “B”.
Elastičnost u točki T’ je:
ε=U0/R0
Optimalna carina u točki T’
je: S0/0Q=1/(ε-1)=1/(2-1)=1
Optimalna carina u točki M
je 1/(∞−1)=0
Optimalna carina u točki T
je 1/(1−1)=∞
Mjere visine carinske zaštite u nekom gospodarstvu
1. NEPONDERIRANA PROSJEĈNA CARINSKA STOPA – ne uzima u raĉun
relativno znaĉenje svake robe
2. PONDERIRANA PROSJEĈNA CARINSKA STOPA – svaka carinska stopa
ponderirana je udjelom pojedine robe u izvozu zemlje
3. PROHIBITIVNA CARINSKA STOPA – toliko visoka da spreĉava uvoz robe u
zemlju
• EFEKTIVNA STOPA ZAŠTITE – predstavlja u biti promjene u dodanoj vrijednosti
pojedinog sektora zbog uspostavljene strukture zaštite intermedijarnih i finalnih
dobara. Carina na input i carina output se uzima u obzir, pa vidimo koliko je
proizvodnja u biti zaštićena.
• Nominalna zaštita pokazuje efekte na potrošaĉa, na proizvodnju ne znam – to
pokazuje efektivna zaštita.
Količinska ograničenja vanjske trgovine – kvote
• KVOTA – apsolutna granica do koje moţe ići vrijednost ili koliĉina neke robe ili
usluge u odreĊenom vremenskom razdoblju.
• Uvozne i izvozne kvote.
GLOBALNA ili NEDISKRIMINATORNA KVOTA – ako se kvotom ograniĉava
ukupna trgovina neke robe ili usluge sa svijetom.
Kad je dosegnut limit odreĊen kvotom, neovisno iz koje je zemlje roba uvezena,
daljnja trgovina prestaje.
SELEKTIVNA ili DISKRIMINATORNA KVOTA – ako se kvota razlikuje prema zemljama
podrijetla ili odredišta robe ili usluge.
Uvozne granice se odreĊuju bilateralnim sporazumima.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
37
Posebna vrsta – dobrovoljno ograničenje izvoza koje se bilateralno dogovara zbog
narušene ravnoteţe u vanjskotrgovinskoj bilanci (japanski izvoz auta u SAD i EU).
• CARINSKA KVOTA – stavlja limit na uvoz odreĊene koliĉine ili vrijednosti neke
robe uz danu carinsku stopu.
• PrijeĊe li uvoz taj limit primjenjuje se druga, viša carinska stopa.
GRAFIKON
PA
S1 D1
P
S2 D2
A E G F B
C D
SB
SB + UB
DB
• Prikazana zemlja B koja uvozi X iz zemlje A.
• Troši u toĉki B, uvoz je AB.
• UvoĊenjem kvote od AG, smanjuje se uvoz na AG, raste cijena u zemlji B, smanjuje
se potrošnja sa PaDb na PD, raste domaća proizvodnja s PaA na PC, dolazi do
preraspodjele realnog dohotka od potrošaĉa proizvoĊaĉima.
• Smanjenje blagostanja za GDB (smanjenje potrošaĉeva probitka.
• Vlada moţe prodavati dozvole za uvoz do veliĉine kvote – prihod.
• Ili, dijeliti dozvole uvoznicima koji onda profitiraju na razlici cijena dobra X i Y u
zemljama A i B.
• Ako su izvoznici u zemlji A formirali kartel, a uvoznici u zemlji B meĊusobno
konkuriraju, korist od uvoĊenja kvote imat će izvoznici u zemlji A.
GRAFIKON
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
38
AA
BB
YY
XX
px/pY=1
px/pY›1
C D E
O
• Zemlja A uvozi kvotu na uvoz Y-a od OC.
• Krivulja reciproĉne potraţnje zemlje A ima lom u toĉki E pa sada izgleda OECD.
• Uvjeti razmjene zemlje A su se uvoĊenjem kvote poboljšali (px/pY›1).
• Je li time poloţaj zemlje A poboljšan, ne moţemo reći dok ne znamo nalazi li se
zemlja A nakon uvoĊenja kvote na višoj ili niţoj krivulji indiferencije.
GRAFIKON
Cijena, ponuda i potražnja nakon
uvođenja carine (mala zemlja)
Domaća potrošnja padaDomaća ponuda ra
ste
Pw
S1 D1
Pw – svjetska cijena robe
Pw + t = domaća cijena nakon carine
Pw + t
S2 D2
Cije
na
ra
ste
Cije
na
ra
ste
Argumenti za zaštitu
• Argument zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti
• Argument nacionalne sigurnosti i obrane
• Argument mlade industrije
• Argument nepravedne konkurencije
• Popravljanje uvjeta trgovine
• Poboljšanje trgovinske bilance
• Smanjenje nezaposlenosti u specifiĉnoj industriji
• Kompenziranje stranih izvoznih subvencija
• Kompenziranje dampinških cijena (anti-dumping)
• Carina u korist oskudnog faktora proizvodnje
• Politiĉki i socijalni razlozi
• Ĉisto fiskalni razlozi
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
39
MeĊutim, protekcionizam se danas opravdava potrebom zaštite male zemlje od inozemne
konkurencije dok ne postigne konkurentnost – STRATEŠKA TRGOVINSKA POLITIKA.
Kriteriji aktivne zaštitne politike
1. KVALITATIVNI KRITERIJ: što štititi, tj. koje proizvode ili sektore proizvodnje? Na
što uvesti veću carinu?
2. KVANTITATIVNI KRITERIJ: koliko visoku stopu zaštite uvesti?
3. INSTRUMENTALNI KRITERIJ: ĉime, tj. kojim instrumentima štititi? Izbor izmeĊu:
carina, izvoznih taksi i subvencija, necarinskih ograniĉenja, uvoznih kvota, izvoznih
ograniĉenja, provizija i poreza na uvoznu robu, kontrole robe, administrativnih
procedura, pristojbi za carinsko evidentiranje, porijekla robe i dr.
4. VREMENSKI KRITERIJ: kako dugo štititi ili mijenjati intenzitet zaštite? Da li u
vremenu smanjivati ili povećavati zaštitu?
Trebalo bi koristiti FAZNI PRISTUP, a ne šok terapiju . Pomalo smanjivati zaštitu i
najaviti njeno smanjivanje kako bi se odreĊeni sektor mogao priviknuti…
top related