mer inakicevic jusut kamic iviesua i-ianzovic
Post on 16-Oct-2021
1 Views
Preview:
TRANSCRIPT
mer iNaKicevic - jusut Kamic - iviesua i-ianzovic
r*JPI
:.
:
; ..:
!
i
3. razred osnovnaskole
i ii n
Izdavaci:
Za izdavace:
Urednici:
Federacija Bosne i HercegovineMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sportaIzdavacka kuca Ljiljan, Sarajevo
Prof. dr. Fahrudin RizvanbegovicMensur Brdar
Ismet Kriiic
Enes Durmisevic
Recenzenti:
Lektor:
Ilustracija
naslovne strane:
Resid Hafizovic
Ibrahim Dzananovic
Dzemaludin Latic
TRIO, Sarajevo
Strucni konsultant: Salem Obralic
DTP:
Stampa:
KPI, Sarajevo
Dom stampe, Zenica
ISBN 9958-22-023-7. - ISBN 9958-11-012-1
CEP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
UDK 372.880.927(075.2)
NAKICEVIC, OmerArapski jezik : za III razred osnovne skole / Omer Nakicevic, Jusuf Ramie, MesudHafizo\ac. - 2. izd. - Sarajevo : Ljiljan, [etc.], 1997. - 59 str. : ilustr. ; 24 cmNa nasi. str. i usp. stv. nasi, na arap. pismu.
ISBN 9958-22-023-7. - ISBN 9958-11-012-1
1. RAMIQ Jusuf 2. HAFIZOVIC, Mesud
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Fedwacije Bosne i Hercegovinerjesenjem broj UP-I-03-6 5-4572-115/97, odobrilo je ovaj itdzbenik u skolskoj 1997/98. godini
Tiraz; 5.000 primjeraka
Strogo je zabranjeno svako umnozavanje i prestampavanje ovog udzbenika hez odobrenja izdavaca.
Neovlasteno kopiranje, umnozavanje i prestampavanje predstavlja krivicno djelo iz ci 100. Zakona o
autorskom pram (Si list RBiH br. 2/92 i 13/94).
OMER NAKICEVIC - JUSUF RAMIC - MESUD HAFIZOVIC
ss--.- Si
S™3
E=a a -.:.vr
T:
RAZRED OSNOVNE SKOLE
##
-w-.^L^ii
###
>M *•*
BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
IZDAVACKA KUCA "LJILJAN", SARAJEVO
Sarajevo, 1997.
UPUTSTVO ZA UPOTREBU(udzbenika za I, II, i III razred)
Poznato je, arapski nije samo jezik Arapa nego i svih muslimana, jer je Kur'an,
kao glavni izvor islamskog ucenja, objavljen takoder na arapskom jeziku. To je jezik
koji nije dozivio nikakve promjene vec punih cetrnaest stoljeca. Za to vrijeme bio je
svjetionik civilizacije. Osim toga, arapski jezik danas je veoma cijenjen u svijetu. Onje jedan od sluzbenih jezika UN. Prema tome, na arapski ne treba gledati samo kao
na jezik vjere i civilizacije nego i jezik mectunarodne komunikacije. Zbog toga danas
milioni ljudi u svijetu, medu njima i gradani BiH, posebno Bosnjaci, ispoijavaju vrucu
zelju za ucenjem ovog jezika.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Repubiike Bosne i Hercegovine
obratilo se nekolicini strucnjaka iz ove oblasti da pripreme programe iz arapskog
jezika za osnovno i srednje obrazovanje. Prema torn programu, koji je usvojen, rje-
senje broj UP-l-03-61 1-400/94 od 5. maja 1994 godine, Ministarstvo je zaduziio tu
grupu da izradi udzbenike (za osnovce od I do III razreda jedna knjiga, za osnovce
IV razreda i I gimnazije i drugih srednjih skoia, takoder po jedna knjiga).
Pisuci ovaj udzbenik autori su posebno vodili racuna o:
- punoj uskladenosti elemenata savladivanja jezika (slusanju, govoru, pisanju i citanju),
- izucavanju savremenog arapskog jezika i terminologiji islamske kulture kako bi
to ucenik mogao primijeniti i u razumijevanju islama i islamskog ucenja, ali i u
svakodnevnom zivotu,
- svjetskim dostignucima, i iskustvu o poucavanju stranaca arapskom jeziku, ko-
jima arapski jezik nije maternji jezik, a i
- pruzanja pomoci predavacu putem instrukcija iznijetih u predgovoru udzbenika,
kako da na najuspjeliji nacin obavi svoj posao.
Prva knjiga iz ovog ciklusa kao pocetnica ne zadrzava se izolovano, posebno na
izgovoru arapskih glasova, nego ih predstavlja u jednom prirodnom slijedu u okviru
razumijivog konteksta. Ona se ne zadrzava ni na svim pojedinostima jedne teme,
nego je izlaze u nekoliko navrata u povezanim grupama. Cilj udzbenika nije da se
nesto memorise i da se to sto se memorisalo najednom iskaze, nego je cilj da se to
korisno upotrijebi. Isto tako, u udzbeniku se ne govori o gramatickim analizama ili
terminologiji, nego o svakodnevnoj primjeni. Cetiri osnovna jezicka elementa treti-
raju se podjednako. Jezik se uci i ostvaruje napredak kroz stalnu primjenu i aktivno
kontaktiranje predavaca i ucenika, ili ucenika i drugog ucenika. Cilj udzbenika je da
pripremi ugodnu atmosferu u sredini za medusobno komuniciranje kako bi sto vise
ucenika ucestvovalo u razgovoru.
Udzbenik posvecuje duznu paznju zivom jeziku i u njemu se koristi direktan stil.
Udzbenik koristi slike koje razjasnjavaju pojedine situacije, u osnovnom tekstu ili u
vjezbama. Ove slike su od pomoci i predavacu kod komentara i uceniku da lakse i
bolje razumije sadrzaj teme.
Udzbenik sadrzi 7 za prvu godinu, 7 za drugu i 7 za trecu godinu osnovnih temat-
skih cjelina vezanih za interesovanja ucenika tog uzrasta, sa postupcima savladiva-
nja jezickih sklopova i detalja. Sve teme date su kroz tekst dijaloga i po nekoliko
tekstova vezanih za dijaiog predvidenih za uvjezbavanje citanja, konstrukcija pravila
arapskog jezika i termina operisuci sa oko 450 rijeci i izraza.
Teme i vjezbe su programski date i one su medusobno povezane u nastojanju daomoguce uceniku da iskaze svoje osjecanje na arapskom jeziku priblizno kao i nasvom, maternjem. Teme su povezane sa situacijama koje se odnose na zivot uce-
nika u skoli i kuci koristeci termine za koje su zainteresovani u ovoj obiasti.
Pored toga, ovaj udzbenik je tako koncipiran da moze dati, istovremeno, i iz-
vjesne instrukcije predavacu arapskog jezika jer ukazuje na najvaznije eiementejedne metodske jedinice ponaosob (jezicke konstrukcije, gramaticke eiemente, izra-
ze, posebno grafeme i foneme), nudi objasnjenje predlozenih postupaka kod svakogpredavanja i vjezbi i daje prijedloge za dodatnu aktivnost koja bi isla u prilog dapredavanje bude sto uspjesnije.
Sve ovo sto se odnosi na ucenika (slike u knjizi za prvacice koji jos ne znajupismo i kasnije za njih pripremljeni tekstovi kad su bar djeiimicno saviadali arapskopismo) dato je u uocljivoj formi, dok je ono sto se odnosi na predavaca dato u manjeupadljijvoj formi. Na mnogim mjestima data su i rjesenja vjezbi, ako je bilo potrebno,
a uz svaku novu metodsku jedinicu dat je i tabelarni prikaz sadrzaja recenickih sklo-
pova, gramatickih eiemenata, termina i izraza kao i karakteristicni fonemi i grafemi
za arapski jezik i pismo, kako bi predavacu bilo lakse da prati osnovne ciijeve nas-
tave jezika i to upotrijebi u vjezbi s ucenicima.
U fazi usmenog ucenja jezika, a to je u dijeiu knjige za prvu godinu osnovneskole, u kojoj nema uopste pisanih tekstova, nego je sve dato u slici, u umanjenoj
formi dat je za predavaca tekst dijaloga, vjezbi i prica popracen metodom poste-
penosti kako bi se osigurao uceniku sto bolji pristup jeziku i omogucilo da sto vise
ima koristi iz tog perioda nastave.
Smatramo da se predvideno gradivo u ovom svesku moze obraditi za tri godine(I, II i III razred), ako bi se predavanje odrzavalo svake sedmice, kroz trideset sest
sedmica godisnje u trajanju po 45 minuta.
KORISTENJE DIJALOGA U NASTAVI JEZIKA
Dijaiog u ovom udzbeniku je i cilj i sredstvo, istovremeno. Cilj, jer je on koncentri-
sana slika sadrzaja iekcije i osnova koja pomaze uceniku da se lakse izrazi jer munudi gotove recenicke sklopove i izraze iz svakodnevnog zivota. Dijaiog je i sredstvo
jer sadrzi gramaticki oblikovane cjeline i pojedinosti za razne situacije koje su potre-
bne kod savladivanja jezika i uspostavljanja kontakta s drugima.
Dijaiog i vjezbe koje prate osnovni tekst treba smatrati nerazdvojnom cjelinom
svake metodske cjeline. Dijaiog ne bi bio kompletiran ako bi ga ucenik naucio na-
pamet, memorisao, a nastavnik zanemario vjezbe i uputstva koja ga prate. Primjetno
je da postoji razlika izmedu materije pripremljene za prvu godinu u ovom udzbeniku.
tzv. usmemo savladivanje jezika, kada ucenik jos ne zna pismo, nego se koristi gla-
som i slikom i ostalih dijelova za drugu i trecu godinu, kada se ucenik oslanja pored
glasa i slike i na citanje i pismo.
Da bi smo sto manje upotrebljavali matemji jezik ucenika, pribjeglo se koristenju
slika koje objasnjavaju doticnu situaciju i dijalosko videnje. U prvo vrijeme kada uce-
nik dobar dio dijaioga ne razumije poslije prvog slusanja, nastavnik se moze obratiti
ucenicima i na njihovom maternjem jeziku i govoriti im o temi ili situaciji o kome
govori i dijalog.
NASTAVA FONEMA ! GRAFEMA (izgovora i slovnih znakova)
Ovaj udzbenik ne predocava izgovor posebno, a slovne znakove posebno, nego
ih predocava prirodnim slijedom i postupno, tako da ucenik uvjezba da uoci razliku
slusajuci, zatim izgovarajuci, pa citanjem odredenih pisanih znakova, kad nauci pi-
smo, i, najzad, pisanjem. Sve ove cetiri faze zavrsavaju se istim slijedom, tj. da svaki
slijedeci korak utvrduje prethodni.
Tri su prakticne radnje kroz koje proiazi ucenik :
1. glasovni i slovni znaci, fonemi i grafemi,
2. upoznavanje fonema i grafema, slusanje i citanje i
3. uocavanje razlike medu slicnim fonemima i grafemima u izgovoru i pismu.
Nastavnik je obavezan da vodi racuna kod nastave izgovora i pisanja slovnih
znakova o cetiri elementa:
- slusanju i usvajanju glasova,
- izgovoru,
- citanju i pretakanju slovnih znakova u glasove i
- pisanju, pretakanju glasova u pisane znakove.
Kod svih vjezbi koje su vezane za pismo, posebno u fazi usmenog ucenja arap-
skog jezika (prva i druga godina), pismo se oslanja na izgovaranje slovnih znakova
i uocavanju razlike medu njima oponasanjem nastavnika i ponavijanjem, zatim izgo-
vorom i upotrebom slike.
VJEZBE CITANJA
Tekstovi predvideni za vjezbe citanja imaju za cilj da poniove ono sto je biio u
proslom predavanju, da navikavaju ucenike na duze, ali i ispravno citanje i bar djeli-
micno razumijevanje misli teksta. Predavanje treba pripremiti da odgovara opstoj
atmosferi razreda kako bi se privukla paznja ucenika i probudila zelja za pravilnim i
duzim citanjem.
Uvijek poceti sa citanjem teksta dok su knjige ucenika zatvorene. Tekst procitati
do kraja, pazljivo, sa pravilnim izgovorom, jer ucenici oponasaju nastavnika i kad
praviino izgovara foneme i kada grijesi. Poslije procitanog teksta sa ucenicima treba
razgovarati o istoj temi jednostavnijim izrazom i primamljivim nacinom kako bi svi
mogli ucestvovati u razgovoru o onome sto su culi. Tekst ponovo procitati, ali Za-
jedno sa ucenicima, pa ponovo sam da bi praviino shvatili izgovor, zatim u grupama,
pa pojedinacno. Pozeljno je da tekst, kada se cita zajedno, bude ispisan i na tabli,
da se ukaze gdje su stanke kod citanja. Pri citanju sa table koristiti lenir i slicno, da
bi ucenici bolje pratili. Treba insistirati da ucenici naviknu citati recenicu po recenicu
a ne rijec po rijec. Cas citanja treba da ima tri faze da bi ucenik brzo postigao pra-
vilno citanje teksta:
- citanje naglas odredeno vrijeme radi navikavanja na pravilno citanje,
- citanje radi razumijevanja teksta i
- citanje radi postizanja brzine.
Kod prvog citanja, tj. kod citanja naglas, posvetiti paznju pravilnom izgovoru gla-
sova uz zadrzavanje kod problematicnih i tezih izgovora glasova. Kod drugog cita-
nja, tj. kada se cita radi razumijevanja teksta, truditi se da ucenik pravilno pojmi
znacenje svake misli. U ovom momentu bilo bi korisno postaviti pitanje uceniku i
razgovarati o istoj temi da bi se provjerilo da li je ucenik pravilno shvatio znacenje. Utrecoj fazi citanja kada se nastoji postici odredena brzina, treba bodriti ucenika dapostigne odgovarajucu brzinu u citanju i traziti od ucenika, jednog po jednog dasvaki od njih ucestvuje u citanju.
NASTAVA PISMA
Zastupljeno je tzv. "Nesh" pismo. Nastava pisma pocinje savladivanjem pisma u "fazi
prije pisanja". U ovoj fazi ucenika privikavati na pisanje s desne strane, uvjezba-
vajuci ga da crta osnovne oblike slova koji se susrecu u arapskom pismu.
U fazi savladivanja "pisma" ucenik se uvjezbava na vise mjesta:
- u vrijeme uvjezbavanja izgovora glasova i pisanju znakova,
- na kraju svake tematske jedinice, koju prate odredena slova,
- zatim slova u sklopu rijeci, recenice, kao i citati iz Kur'ana i hadisa.
Kod svake vjezbe pisma, slovo ili slova koja smjeramo uciti napisana su uocljivije.
Potrebno je da nastavnik napise ta slova na tabli velikim i jasnim pismom i da objasni
ucenicima pravilno crtanje slova, ukazujuci odakle se pocinje kod pisma slova i tako
sve do kraja, da ukaze da se tacke postavljaju na slovo ako ih ima, nakon sto senapise rijec.
Vazno je da nastavnik prati ucenike dok pisu slova kako ne bi prepisivali pogre-
sno, npr. da ih ne bi pisali s lijeva udesno, ili stali kod svakog slova kad ga napisu dastave tacke ako ih ima, sto ometa napredovanje ucenika u pismu.
Ucenik bi morao osjetiti od prvog casa pisanja da arapsko pismo ima i svoja
pravila Ijepote koja se mora postovati. Zanemarivanje tih pravila ne samo da rezul-
tira losim pismom, nego prouzrokuje i greske u citanju i razumijevanju teksta.
Nastavnik je obavezan da ukaze ucenicima na razliku izmedu slova, a posebnona slicnost slova u pismu kao sto su (£ ^ ^ ili o ^). Osim toga, interesovanje nas-
tavnika za ispravljanje gresaka u pismu i ohrabrenje izazvace kod njih zelju da pisu
bolje, jasnije i Ijepse.
Istrazivanja i iskustva nam potvrduju da poteskoce s kojima se susrece ucenik ne
nastaju iz prirode samog jezika, nego iz metode predavanja i uvjezbavanja ucenika.
Ovaj udzbenik posvecuje posebnu paznju vjezbi pisma i ubraja ga medu osno-
vne elemente ucenja jezika. Zbog toga udzbenilk nudi vise nacina vjezbanja pisma,
asvi oni imaju isti cilj.
8
HcUCaOVOK
Ovaj udzbenik kao udzbenik za trecu godinu osnovne skole sadrzi takoder 7 os-
novnih tematskih cjelina, kao i prethodna dva udzbenika. U njemu je posvecena
duzna paznja:
- punoj uskladenosti elemenata savladivanja jezika (slusanju, govoru, pisanju i
citanju),
- izucavanju savremenog arapskog jezika i terminologiji islamske kulture kako bi
to ucenik mogao primjeniti i u razumijevanju islama i islamskog ucenja, ali i u
svakodnevnom zivotu.
- svjetskim dostignucima, i iskustvu o poucavanju stranaca arapskom jeziku, ko-
jima arapski jezik nije maternji jezik, a i
- pruzanju pomoci predavacu putem instrukcija iznijetih u opstem predgovoru udzbe-
nika kako da na najuspjeiiji nacin obavi svoj posao.
Sve cjeiine u udzbeniku vezane su za interesovanje ucenika uzrasta treceg raz-
reda koji imaju bar donekle saznanje o arapskom jeziku. Teme su date kroz tekst
dijaloga sa ponekoiiko tekstova vezanih za dijalog predvidenih za uvjezbavanje ci-
tanja, konstrukcije pravila arapskog jezika i termina operisuci sa oko 200 rijeci i izraza.
Na mnogim mjestima data su i rjesenja vjezbi. Ako je bilo potrebno, a uz svaku
metodsku jedinicu dat je i tabelarni prikaz sadrzaja recenickih sklopova, gramatickih
elemenata, termina i izraza kao i karakteristicni fonemi i grafemi za arapski jezik i
pismo kako bi predavacu bilo lakse da prati osnovne cjeiine nastave i to upotrijebi u
vjezbi s ucenicima.
Dijalog u ovom udzbeniku je i cilj i sredstvo istovremeno. Cilj, jer je on skoncen-
trisana slika sadrzaja lekcije i osnova koja pomaze uceniku da se lakse izrazi jer munudi gotove recenicke sklopove i izraze iz svakodnevnog zivota. Dijalog je i sredstvo
jer sadrzi gramaticki oblikovane cjeiine i pojedinosti za razne situacije koje su potre-
bne kod savladivanja jezika i uspostavljanja kontakta s drugima.
I ovdje dijalog i vjezbe koje prate osnovni tekst treba smatrati, kao i u prva dva
udzbenika, nerazdvojnom cjelinom svake metodske cjeiine. Primjetno je da postoji
razlika izmedu materije pripremljene za prvu i drugu godinu i materije u udzbenika
kada se ucenik oslanja, pored glasa i slike, i na citanje i pismo.
Predavanje treba pripremiti da odgovara opstoj atmosferi razreda kako bi se pri-
vukla paznja ucenika i produbila zelja za pravilnim i duzim citanjem. Uvijek poceti sa
citanjem teksta dok su knjige zatvorene. Tekst procitati do kraja, pazljivo, sa pravil-
nim izgovorom jer ucenici oponasaju nastavnika i kad pravilno izgovara foneme i
kad grijesi. Tekst citati prema uputstvima u opstem uvodu udzbenika.
DIJALOG:
L$lyc-*J
* S
J
? iillJ C^
^:^) \ 4j^xJ Jj>-
J
O
c/J
s
J\
** s-
i^?jt> ] jy^ J
tS S
3 4_kj^>Jl J I Aj^cJ Jj>-
J ftl^Ji
V f
X ^ < >" >*
} O dJ?-^
J Ji*^ t̂>^ o
-—s—
- -
"- ,»*^
c-^^Lk^ ^
r~»J»^ • J^
11
iiii.,
NAPOMENA ZA NASTAVNIKA;
*
y S
^X S S
4.Ja^kJi \JxA LiJ
jj^7 Ojj^ C
1*x
C
C; J* -* X
J*^ 3
.x a*°
\' U ** U Vox
ODGOVORI NA PITANJAKORISTECI BROJEVE KAO U PRIMJERIMA :
fyjS 2bojl o^i^ ?
a^ X
} (A
? « ._ o?o>^lUii^ (\
y s
? olji Ulxf ^jf (Y
os
(V
JLw4%"(
fcJ>«JLJ;*r (i
12
ZAMIJENI KAO U PRIMJERIMA:
" " ****** .00
JLkX. *
ft
f
•H * e
»
r
• #4
f
*
ODGOVORI NA PITANJA IZ TEKSTA:
J1
? fJJi ^jjuji L-U4- liL. p
1 &j*J2>A 3jj-^? *_S" (Y9 .-
X
) cJ^p iiu (r
*"
^
DOPUNI RECENICU KAO U PRIMJERU
*^
' *
aL^^J! CsJLil ol^S (2JL^>r) 4-^ai]l of i (Y
-* J»
(c£>-jh) £>\^ cjr^\ (\
13
(<L^r) ljj^s}\ CUj^M (Y
(5wbJj>r) aI^jIuJI o^JixJl (T
** f x £J>
(J
J
1
) JJ^ 1 ^-^ (*
m ** I*" *» M _^ *, « W-*\ /» ** ** H •* hi » HIlMJERIMA:
» 1» *
(5o>-lj) Sj^^
£-~* (jl^JI) DIjjj^?
., '
(<JUj j^? o^
J> 3 /
RAZLIKA U IZGOVORU I PISANJU:
(J?» ii
o^ Lf
^f ys» ^y2-* (T*^4 ^ «/? i 4^wo^O ^yi? <5 ^»v
II* 14
SPOJI SLIJEDECA SLOVA U RIJEC:
u" d
c_~> J o
o v a*
C c/3
<^J <S C
J c il
PITAJ I ODGOVORAJ KAO U PRIMJERU:
<_oHi f
f -- $^ ss
? ^Jal .jOJl >:(^o
fJ 1 a-J^ 1 <
•r
V : (Y o
;>3i L^J :
f
4 «/3 2
1
•* •£
y f
DOPUNI RECENICU ODGOVARAJUCIM DODATKOMi
t-J aiJ^Jl 5i3l o<r
v o
Jj~uJ ^Ijjl a
<Luoj*Ji ^jUji cjL (t
15
NAPRAVI PRICU OD SLIJEDECIH RECENICA
^^ • ^
, I 1
J L-^V Jl,**>
X
*"
: n
^UoJ>- L L^>r IJla cJlio- J
-"
.1
-J
•»
JP J
ARAPSKiJEZIK - III RAZRED 16
DIJALOG
O
S J
^jji j p~*jJ1
•
L5^'y : UT^' J^UJI ^1 JPI^ ^3 ^ 151
% A i
y J* UT^
? 4^jwUjl
4lwOr L* **» j \jXS-s
J p-*3 : J^j
.dJuJJ c5^>- LJUP J^cJ J ! e^-^1
17
NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:
*
cJus- cJi c LLi y>u
A^j *Olll J? j*-* c ^ij^ui £_^
^
2l^r U
ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:
5i,aJ </^li. LLi 3^:
: SJbjJ t^Ji- LL_p^ :
f* ^
do o
: cj
AMiJENI KAO U PRIMJERU:
(J^\) d\^!\Lx^ (i
18
ODGOVORI NA PITANJA IZTEKSTAA -
>f
¥ jj*j h\y> U (^
t^^kji^ ^j> a
?t^X> ijiyb L. (T
? db^ L. (i
AZLIKA U IZGOVORU I PISANJU:
J* I2
1*1* .
P S>^* x £
fAVI PRIJEDLOGE ^ J\ J NAODGOVARAJUCA MJESTA
Si
<UvjJuJl LuaS (V Jl*s_^J1 LiL? (^
-S^O !y (i 2^}\ c~£J (\
19
RA. VARAJ KAO U PRIMJERU:
j» a
3
S <*<
(Cai!») cJ\j U! (\
%
? oly iiU clJI j
-S o -^ *<
(v^) oly Ut (Y
**
J
20
DIJALOG:
•\^?'c\j) U^- *>G' ~ itf ISU :lT< *w->r^J alll
? Olli L
^'U- ^XJl i_r-^ : OL~p>
-J \ J" s
i
ty-1 ' ^JluJl
-xj : ^j jlLJI
? SljUlJl ,,-i* : OlLp
{JT~ZJl Ijlp : c_jjluJl
u~-,->MJt J\ L*13 lit : Jll-p
> * *_ f
21
NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:
«•* & s o •
dy^Ki j 2^^^- c tiyX* 3 ^.J <• 'Oy^S j 4j*>IJ
ODGOVORI NA PITANJA KAO U PRIMJERU:
^^^fj, SljLJt (^-^kil^) ? SljLlJl ^
i,*
_(cL^i\J}f^odl^ (i
(i~tP) \ Vu^^ ^ (o
s*
ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:
^^U! ly^ J\ L*!i uf : o ^*Ul ;^^ J\ L*li Uf :
f
O 4 *̂bjl :
f
O Of.^f22
ODGOVORI NA PITANJA 1Z TEKSTA:
? jll^ v-*-^" J-4 £*
? SljCJ!^ (Y
* J ^
? aiiyi L J- (T
w . . . *^s-"^ a
ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:
p * tiljjj fi3i
iJJ^ :
f
u-jjUJfjJl ci^ * U
f
<j"J fj3* * • . •»
; c-» u*J3 :
f (Y
/
^j^ iJLp iS^ • ^ lip:f V
: o U :j^ f ('
: o1 -
*•- V ^ :
r (
: o Wjiif (1
: o Ljf:f (
v
23
BROJI
jJ%- . '4?KJ j J">'J . jLJI-> V J^^J J _W~.J-L>-
j «*>^^y J\J j j J"^J « *JWji
RAZGOVOR KAO U PRIMJERU:^
NU U"JjJiL^rt a
J ^
1 1 .£?>" a
aJaj^Ji ^y (r
(*
* =*
STAVi PRILOGE^ t U* tfJi
NA ODGOVARAJUCE MJESTO:
jtp j t^b^Jl Jljj! diUi Ja (V
24
NAPRAVI PRICU OD SLIJEDECIH RECENICA:
4^" jJw^Ji ^oJ .5 x^> k^^JtL^* LLP 4
RAZLIKA U IZGOVORU I PISANJU:
J* O/
ij
S
^ o^° u* ^ L^ ^
C \j »u
c
j^ dX^>- diii oU- l)U
25
DIJALOG:
^L-^Jl ^ J^^4 o^uc^iT : Jby
*
? a^j Jul 4xUl 4 L^>- : s^J^ii
li^M
su
^
; <djl cLi jl : luJ^li
27
NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:
4JJ1 *Li 01 J^r-f
U^\ ^
h\j\ eJixJi ^ui J3V1
^i>ji
PO i EVI:
3f- ^lil! Dljlj! (Y
NAPISI SLOVIMA BROJEVE KAO U PRIMJERU:
J". Si?
(
J&\ Uljtjl Li> (Y Dijijl L*> (Y
(o J^iJl <y al>»i (Y
j;j}\ LIS (T
28
> •
(Y L>li£Jl oiy (i
(V ^Lkll oJ^rj(
ODGOVOR! MA PiTANJA Kau U PRMJEhU:
-J ObSOi ofJ c^ ? L>h£Jl t2^ J*s s
,jj JU5JI c^j&il cV ? jUil eTj^- J> (T
^ >
? iluj^s ^jl, u (n
DOPUNI RECENICU KAO U PRIMJERU:
l$}y^ J^aiJi ^ji>» (J-AflJl) <^j*Ul ^j^Ut (^
9
NAJMANJI BROJ ZAOKRUZI JEDNIMA NAJVECI SA DVA KRUGA:
ro \i yv yi n rr
RAZGOVARAJ KAO U PRIMJERU:
* <-^L«^Jl : *
•^
-£ ^
^ . s>
*«-j aJJI ^Li oi : \ cj
AZLIKA U 1ZG0V0RU I PISANJU:
O cf
j
su jLp ii ji ji; 33; 3s 33
30
DIJALOG:
? ail^Jl ^ *\>-J\ Jl i^JfcJLu-Jj*
: aJl>-
' f
. 3̂ : J^U
Ua*l L~»\i U! : jJU
s;
^L« <u*i (wLiJ! o (L-^oJ J^
0/ : J^U
' > - *> >
?ii*i
A ./T-:
*#U!l j fuljl >>-L : J^U
C^^iiJ^ J
==
NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:
5>Jl ^z»L Uf j : jJU
<_^J
c^^
.' ;
i^*-lj *J wL*Li^
ARAPSKI JEZIK - III RAZRED 32
AMIJENI KAO U PRIMJERU:
&
&\ Oil .
fUJ*N '^a>-L :
^ -/ -/ f
*fIjiii j iuljl ^-L : o
2aJI J /Jl:f
i_jjL/?a11 j S^SJI j./3>L< : o
cH :
f
i^jh/s^ll * © •Sol j+4• * *•
x >
^: f
ODGOVORI NA PITANJA IZ TEKSTA:
^ ^
V 4jc*J^Y <u^
iSU (T
aJU ^2>,1- Bl. (i
33
DOPUNI I POVEZI VEZNIKOM 1* KAO U PRIMJERU:
' s * J
JTU ^J :
f(Y
' *r <• i ". *. * '.
f: o
* j.j^ >•" :
r (X
t> A*u :
f(i
: o
IAZLIKA U iZGOVORU I PiSANJUi
Lts
^Lv ^jL- i^j ir->u *p «* <^Ip <_;U
*J*
^U^ j\y fa J)j ^ ybj
34
BROJI:
©Ojjju j oU) d^ 3 «*^v^l J <U JO J
***-
j_^J f J^5 J
SPOJI SLIJEDECA SLOVA I NAPRAVI RUEC:
uf c_J i J f
j ^ t <y
> c c
I c of
I
DOPUNI RECENICU ODGOVARAJUCIM DODATKOM
(V)^^*
JUL
o ^L_^Ju?j^
Ub£ -
cT-*L^i
35
CITAJ!
ji i*> t_^jfc^^ ^
r** s ' y
$
•
4 «
S ? S
^ju-p j &^r 4^j>=- jl^jJi *ui
\-
J ^
. jjji jla j j»jjj» s^r j^*>di l
37
.
/ W>/:
..> H
mill: I
.i-^>Ui iij | fell JU^-f
(
J_^?
fcijJtil ;»L*J? jCL>-I cJjbJ *J
Jl Jl^^x]!• •
J £UUi iyj
.A-o- JJlJ!
NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:
(ja^Jj) a A^-^-oJ?1-
38
ODGOVORI NA PITANJA IZ TEKSTA:
i^>U! c-J lit. (i
*Ijl*JIfuJ* j_^i JjL; £j! (o
ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:
,'
lJ^^JI £* Jlv-MJI J^?j : o .c-iy^Jl *-* i^MJl JI^j :
^
^ 4 X
cJy^Ji *-« JL^bJl J^o : c^ . J^o : *
• - - "alii<U- JwU^'l *> . >
3 :
f
iSPUN! PRAZNiNE ODGOVaRAJUCOiVI RiJECJU:
i> al^i^Bfts( o
X^
alai- CjlkJi iili (Y
^LS"f-^j-^
^IJ^li o^z-M (T
39
RAZLIKA U I2G0V0RU I PISANJU
U*s.
J*j* V Jo* AS- fell r'J
SPOJI SLIJEDECA SLOVA I NAPRAVI RIJEC:
J ^ u*
il I
<> J f f
J i)•J" t f
f <* C
i£f
I J ONAPRAVI PRICU OD SLIJEDECIH RECENICA
jSL^Jl Ji\ JL/>Ut i_j»i /^
ftil
^x
*lJUdl Ju^>Ul JjL;
S^S" 2^^- JL^tAJl flil
iS J^ jl,:>ui j^
40
SPOJI IZRAZ A SA ODGOVARAJUCIM IZRAZOM B
(M) (')
aJi *u o (^4
UUl J
*u La 3U
Ji
ISPUNI PRAZNINE ODGOVARAJUCOMUPITNOM CESTICOM & JiU ^*
:
? vSCJl ^ ^jJl f^
? |JLP A-^jJLJI jjy >c* L- L
f *L^Jl u* C^s <r
BROJI
». i ?_
j^AJjlJ 2j^\J
> f
O **-fj' ) <L)Llm dyuj\ • ^>-ij
O^jjI j
41
DIJALOG:
LT CS-J^U
vilj JLc^jJ~~4 CJU ^^J-^ -^
jJk^ oli^ ^jLi ^ ^X^t : J^Ip
^ • *
<lll $L5» 01 p«Jl iijjjL-
iJjllaal <y Uf .V* J ^Uf : j-i
9 ':
<jr*
? vililyi U .4111
\ o pjj IaJm g\"J\jjlJLil
42
NAPOMENA ZA NASTAVNIKA:
s-L^a 4^^»L>Ji, ^ yJi^-I ? ^Ja^o
{
jl» iJjjjL^lT
CjjuaJb \..a~,A i_. ./?) ^o-J?) 13
? u lUi ^ J te\ 15*
m
asCJ Sr
Sj^IjJI a*lLJl (\
* >
2iJUil a^LJI (Y
* >
«jiili i*lji (r
'- O£»4jtjl Jl AP <*
UJi a^lUl (o
JLoiUi apCJi (i
1 I iff m %»»!GOVORI NA PITANJA KORISTECI SLIKU:
5Jj>-IjJI ^i Sllo-^l jjjf (^ 'i
*
•* •
f-ib-Vi ^jjj^ o
_ a
r
( s
(°
? jji^ji ^jm j>
<?
? 51 ,UJ! LiL"<j^.
o
tj^lsjUJ* <r
< ^
(*
f-vauii^J;(
o"J aJI L^J . 2̂
ODGOVORI NA PITANJA IZ TEKSTA:
^tfWi!
?jiU^Ljy(y
?^1p ojLjJ J^Ip vJ• y
(T
* A , J"
S ^^p jljj^ U (i
? dL'Iyi £ (
44
ZAMIJENI KAO U PRIMJERU
A > <- o
: o
f
^* :
r
ii* :r a
o Jl^» :
f(f
• **
<—» ^ :
f(t
: o L^-L^f (
PISANJE HEMZE:
1
1
V<JV U iTy iJJ\ ^Lm\ j*~*- jas
s s s s s$
\ Ai^Jl*
£»' J aii jji £5
45
1.LEKCIJA
ti si uradila rJL^•* -*"
zadaca
geografija
Vjuce
Lji Jor
^u^
on ce traziti
SS
\t
crtezi j a-^5
ja sam donio, ja sam donijela
koiiko crteza
ti si donijela
ja sam napisao (la)
o a*-\
X
-r 'I
O '^.f/^
potrebno
on cita
studenti, ucenici
^
J
i~J
ucenici XJ%
pjaster, gros
markice
ja cu napisati
ti si nasao
j£s
O-b-j
ti si upoznao
ona je uradila
i^Ss
ona je nacrtalaX"
J
ja sam uzeo (la) ui^-ii_>
49
ja sam kupio (la)
siiKa
ja sam cekao (la)
sprat
ona je pogledala
ona je napisala
2. LEKCIJA
Selma
S
**
y^o$
ja sam usao (la) ol^SiB 3
J ox-
I
•
ona je usla c~t^3* s
ona je rekla cJli
ona je trazila
Prvi Jjsj\
«hejr ^j^
sta je tvoj hobi? ^bl ^ Li
ja sam clan (m.r.) li jlJ^ Ul
*• . V •
55 JJsekcija * i"'
li
wu
za domacinstvo Lsi>^J ' ^ JjJ'^
sekcija za likovno ^ )\ Xs^
ti si cuo
skolska izlozba jli jluJl ^?yJ».*•
mi smo napravili LLi•
50
kolaci, slatko iS^-
arapska <u*j*
ti volis
moj hobi
sakupljanjem maraka
ja sam clan (z.r.)
ja sam trazio
ja sam klanjao
mi smo klanjalt
mi smo otisli, isli
ijfjffi s
** s
"£ sJ^> Ui
a*
J o
> *
ja sam citao (la)
novine
prica
r*
S
*JU>^*£>
$«*
ft-
slatka iJuJJ
3. LEKCUA
zazto se ne obuces?
trenerka, dres
ja cu obuci
odmah ^trening
ti imas
r^J Ju-
lia^
51
>x • ^ja cu ucestvovati ii ^C-r^
< ^
fim, klub
^
skolski tim C/vluJl 'i, i
kada-^
*»
takmicenje, utakmica oljL*
sutra lac
cetvrtak3 •
s
sport 4j?l_,sj
ja danas imam trening VO^ fj^ c£~^
on sutra ima cas ^j^ lai^ u_ups *>
zasto ne pises cX-
V 13U
ja cu napisati
skolski klub c^LJl jj. j
sviacionica ^*>CJl o
• •
U redu! Dobro! °^>U-
Gasan jL~i-
trener c_-> ,ai
citanje J^T i
u podnefi*\\ J
ujutro r- Lioil J
navece ^L^JJl i
kabinet za likovno p-^S^ <
52
53
fiskulturna sala "^p\j)\ S
citaonica \^j^
sala za odmor X>\ jlJ\,l5
s kim?
on ce igratl
O S
cr t4
> .°
-x
molim te dii-^ ^* t
ja hocu, ja zelim *kj\
ill
on je obukao
4*
3S
skolsko igraliste ^ jJ^Ji c_^lo
4
4. LEKCIJA
sta si uradila? c^-Ui liU
na ispitu jUt^^! S>
X
it"'
pitanje J1J—
pitanja ^U*-*"
arapski jezik 4_uyul ^uJJl
•
lahak (z.r.) X^s
iahka (z.r.) 4l^»•*
sta si uradio? c~L*i bU
Ferid -by
Fatima 4U?U
trj pitanja Ji^* <£*^
Lijepo!
prvo pitanje
drugo pitanje
trece pitanje
cetvrto pitanje
peto pitanje
tesko (m.r.)
u-.
DjVi ji «UiV*
^/;i Dip
teska (z.r.)>0 X*'
neznam
ako Bog da iLl cLi I'J
ti ces proci, ti ces uspjeti
mi smo znali
sprat
mi smo pobijedili
da li ces citati?
ne
X
sO
LiJ
/WV\
J» •' - ' 3
#*
da is" ces kupiti? c> y*-avwvV kda ii ces gledati?
Saudijac
geografija
pitanje iz geografije
skolska dzamija
til J
Ui liJl[U'J^
4^jwUjl J•*"
lisco,papir ^JJ
54
55
5. LEKCIJA
izlet &>J
- /
da li ces ici? i
—
&Jjl^ ^a
takode
kako cemo ici?
ici cemo kolima
s
^ .. .
o •
ici cemo skol- -r 'VU -'i"" ' ;;/skim autobusom ^J-UJ1 *j4~h *-*>•*—
sa v* 1*1''
sta ces ponijeti? -J^ju- toU
voce
m« cemo uci
mi cemo uzets
zatim
sa **»
sa sobom, sa tobom dX*~*
s njim, sa sobom **^
SS
olovkom (perom) ^-^^
hrana pU_br
^rii
^ \•*
kolaci c£j^>-
reketi <—>>^*
ja cu ponijeti
mi cemo ponijeti
9*
r1
uzima abdest (on)
vodom
6. LEKCIJA
on je otisao
kamp"
• ^j
izvidaci 2iLij>
izvidacka grupa SiLivSJl joy
on je stigao, oni su stigli L^>J
voaa grupe
drvece , stabla
veiikiv
mnogo
mali#
s
on je podigao, oni su podigli *\s\
sator ^o^-
satori ^>L^
teglenje konopca LiJi liL J *
3*
on je klanjao**
Sa**
on je rucao ^lajul J «Ls>
** J* S
on se vratio, (oni su se vratili) a^ j
ona je kupila o jl^
** X
on je gledao ^uLi
56
* *". ? } o
hoces li doci sutra? ^ ^^J J*
kada \J*
sta?
ko?
\h&
Cr*
7.LEKCIJA
Adi!
Omer
j^s y
,
gdje stanujes j- ^~-^' %
ja stanujem XCT13ulica ^j
Bistrik S^.j^>v
?
Mali mudzelliti rz*^ ^^A * i
danas cu te posjetiti fj*M ^jjj^
o st
jatecekam &jCk$\ J> U^
J^
kada ces doci? j^2>° lt~*
u pet (sati) 4_w>Udl ^>-
, ^ *
uvece, poslije podne ^L^»
kada ce se vratiti j^^ > y ./
ucenici? -•' L-- -^ *->
/ '
kada ces napisati t__~i>o[j^
posjeta sj4j
da J•
•
da posjeti, u posjetu fij4>;
57
koja ti je adresa? diJiyi ^
kada ces posjetiti?
t *cetvrti sprat
g\J\ JJjJ|
**' - - *stanbroj15 \OjPjUi
koliko je sati? aiCLll -T
jedan je sahat So^-I^Jl <iCjl
dvasahata d_jljj! 4^Uj!^ ss *
tri sahata a±JI*3» J&LJl
cetiri sahata WJ Jl apCJi
pet sahata <_-L>JI 2_pLJ|
sest sahata 4^oLJl :£lUl
otac jj|
ikindija, icindija
kada ces klanjati
a
58
SADRZAJ
1.LEKCIJA W^ 11
2.LEKCIJA ?il4lj*U 17
3. LEKCIJA S )U 21
59
4. LEKCIJA C)\^*\ 27
5. LEKCIJA ^j 32
6. LEKCIJA #&£ji ^SLil* 37
7. LEKCIJA SjVjj 42
in
top related