miŠljenje, jezik i saznanje
Post on 05-Aug-2015
287 Views
Preview:
TRANSCRIPT
MIŠLJENJE, JEZIK I SAZNANJEODNOS MIŠLJENJA I JEZIKA
ZNAK I SIMBOLVRSTE SAZNANJA
MIŠLJENJE I JEZIK
• I opažanje i mišljenje su nerazdvojno vezani sa jezikom i ne mogu imati objektivni, društveni karakter ako nisu jezički izraženi.
• Šta je neko opazio ostali ljudi mogu da znaju samo kad je drugima pomoću reči izrazio sadržaj svesti.
MIŠLJENJE I JEZIK
• Za nauku su važne formulisane misli, misli izražene jezikom.
• Jezik je spoljašnja materijalna forma iskustva i mišljenja.
• Veza između mišljenja i jezika toliko je prisna da jedno odvojeno od drugog uopšte ne postoji.
JEZIK I SAZNANJE
• Reči unose određenost, konstantnost i opštost u mišljenje.
• Iskustveni i misaoni sadržaj se • vezuje uz jednu reč, • izdvoji, • fiksira i • obnovi u sećanju kad god se kasnije sa tom
rečju ponovo sretne.
JEZIK I SAZNANJE
• Bez jezika čovek ne bi mogao drugim ljudima da prenese svoje misli.
• Misli ne bi mogle imati objektivan, društveni karakter.
• Na primer, bez obzira na različita iskustva i misli koje pojedinci imaju o svojim roditeljima, za reč majka ostaje vezano samo to što je identično kod svih, da je to žena koja nas je rodila.
JEZIK I SAZNANJE
• Mišljenje i iskustvo pojedinca se ne može svesti samo na njegove jezičke iskaze.
• Međitim, svi oni elementi mišljenja koji se jezikom ne mogu formulisati ostaju neodređeni i subjektivni.
ZNAK I SIMBOL
• Jezik je sastavljen od rečenica, a one od reči koje su naročita vrsta znakova.
• Znaci - materijalni objekti koji osobe koje ih razumeju upućuju na nešto drugo, različito od sebe.
• reči, cifre, fotografije, saobraćajni oznake, muzički tonovi
• Na primer, crveno svetlo na raskrsnici znak je da se ulica ne sme preći. Klimanje glavom znak je da se dotična osoba sa nečim slaže.
ZNAK I SIMBOL• Jezički izrazi su • materijalni objekti, • izgovoreni zvuci ili • mrlje mastila ili • štamparske boje na hartiji, • koji uslovljavaju da svako ko ih razume• zamisli jedan drugi materijalan objekt koji je
njime označen.
ZNAK I SIMBOL
• Na primer, • kad u novinama pročitamo sutra
mraz, ove reči same po sebi su skup šara crne boje na hartiji.
• Međutim, za čitaoca koji razume srpski jezik ovo su znaci koji skreću pažnju na to da će sutra zahladneti.
SIGNALI I SIMBOLI• Postoje dve osnovne vrste znakova:
SIGNALI SIMBOLI
munja, otisak stopala u snegu, dim
reči, slike, grafikoni
prirodne pojave veštačke tvorevine
označavaju pojedinačne predmete
označavaju ono opšte u nizu pojedinačnih slučajeva
izazivaju čulne predstave izazivaju pojmove
SIGNALI I SIMBOLI• 1. Signali su prirodne pojave, dok su
simboli veštačke ljudske tvorevine. • signali (munja, otisak stopala u snegu i dim)• nalaze se u konstantnom odnosu,
nezavisnom od ljudi, prema nekoj drugoj pojavi koju označavaju
• Munja je znak udara groma, stopala u snegu su znak da je tuda neko prošao, dim je znak da u blizini gori vatra.
SIGNALI I SIMBOLI
• simboli su tvorevine čoveka• (izgovorene ili napisane reči, slike,
grafikoni)• značenje zavisi od ljudskog dogovora i
ljudskih potreba, od volje ljudi• ljudi mogu menjati značenje reči,
uvoditi nova imena za iste stvari
SIGNALI I SIMBOLI
• 2. Signali kao prirodni znaci označavaju konkretne pojedinačne predmete.
• Na primer, munja je vezana za jedan konkretni udar groma, a ne za grmljavinu uopšte.
SIGNALI I SIMBOLI
• Za razliku od signala simboli se odnose na ono što je konstantno i opšte u nizu pojedinačnih slučajeva.
• Na primer, reč grom označava ono što je zajedničko u svim konkretnim pojavama grmljavine.
SIGNALI I SIMBOLI
• 3. Kad opazimo jednu pojavu koja igra ulogu signala, u stanju smo da predstavimo sebi drugu pojavu koju ona označava.
• Naš doživljaj ima karakter čulne predstave zato što je ta označena pojava pojedinačna i konkretna.
SIGNALI I SIMBOLI
• Međutim, razumeti simbol znači zamisliti strukturu predmeta na koji se on odnosi.
• Tako simboli ne izazivaju čulne predstave već pojmove.
PODELA SAZNANJA• Različiti izvori saznanja određuju i njegove
vrste.• Na osnovu čulnog iskustva dobijamo
svedočanstva o iskustvenim činjenicama. • Na osnovu mišljenja dobijamo zaključke o
opštim, strukturnim svojstvima opaženih činjenica.
• Na osnovu intuicije dolazimo do neposrednih uvida o prirodi složenih celina.
PODELA SAZNANJA
• Nijedan ne vodi sigurno istinskom znanju jer su moguće čulne iluzije, logičke greške i greške intuicije.
• Vrste saznanja jedna drugu proveravaju, pa se primenom pravila može utvrditi da li je zaista reč o znanju.
SVEDOČANSTVO
• SVEDOČANSTVO ili evidencija • verodostojno iskustveno znanje• nesumnjive činjenice koje su
relevantne za neki istraživani problem
OČIGLEDNOST
• OČIGLEDNOST• visok stepen verodostojnosti iskustvenih
podataka• ponekad ono što je očigledno nije i istinito • zvezda večernjača (planeta Venera) očigledno je
veća i sjajnija od bilo koje druge zvezde na nebu • Prihvatanje mnogih složenih i značajnijih naučnih
teorija zavisi od toga da li je očigledan neki ključni podatak.
MNJENJE
• Mnjenje • sirov materijal mišljenja• rezultati nisu podvrgnuti kritičkoj analizi i
proveravanju• neophodna faza kroz koju prolazi proces
saznanja • Javno mnjenje• zdravorazumskim razmišljanjem dobijeni
rezultati široko prihvaćeni u jednoj zajednici
VEROVANJE
• Verovanja • izraz emocija i interesa• jedna od najvećih prepreka na putu ka istinitom
saznanju• Uverenja • verovanja pojedinca za koja on smatra da ima
dovoljnog razloga da smatra istinitim• uverenje je subjektivno, ali se suprostavljanjem
raznih ličnih uverenja umože doći do objektivne istine
top related