monetarna politika, izvoz i tečaj
Post on 28-Jan-2017
235 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Monetarna politika, izvoz i tečaj10. konvencija hrvatskih izvoznika
1. lipanj 2015.
Boris Vujčić, guvernere-mail: boris.vujcic@hnb.hre mail: boris.vujcic@hnb.hr
1 Realni tečaj i izvoz1. Realni tečaj i izvoz
Pokazatelji cjenovne i troškovne j jkonkurentnosti hrvatskog gospodarstva
105
110
105
110
90
95
100
90
95
100
ks, 2
010.
=100
ks, 2
001.
=100
75
80
85
75
80
85 inde
inde
k
75752001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.Nominalni - lijevoRealni, uz potrošačke cijene - lijevoRealni, uz jedinični trošak rada u uk. gospodarstvu - lijevoRealni, uz proizvođačke cijene - desnoRealni uz jedinične troškove rada u prerađivačkoj industriji lijevo
Napomena: Pad indeksa predstavlja realnu efektivnu aprecijaciju. Realniefektivni tečaj kune uz proizvođačke cijene uključuje hrvatski indeksproizvođačkih cijena industrije na nedomaćem tržištu koji je raspoloživ odsiječnja 2010.
Realni, uz jedinične troškove rada u prerađivačkoj industriji - lijevo
Izvor: HNB
Kretanje cjenovne konkurentnosti Hrvatske povoljno u usporedbi p j p
s komparativnom grupom zemalja
Realni efektivni tečajevi uz potrošačke cijene (2000 =100)Realni efektivni tečajevi uz potrošačke cijene (2000.=100)
Zemlje sa stabilnim i/ili fiksnim tečajem Zemlje sa slobodno fluktuirajućim tečajem
90
100
110
120
90
100
110
120
50
60
70
80
50
60
70
80
40
50
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
Bugarska Hrvatska Estonija LetonijaLitva Slovačka Slovenija
40
50
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
Češka R. Madžarska PoljskaRumunjska Hrvatska*
Napomena: Rast indeksa predstavlja realnu efektivnu deprecijaciju * Hrvatska je na ovu sliku stavljena radi usporedbe.Izvori: BIS; HNB
j
...troškovna konkurentnost poboljšana nakon p jpočetka krize
Realni efektivni tečajevi uz ULC u ukupnom gospodarstvuRealni efektivni tečajevi uz ULC u ukupnom gospodarstvu (2000.=100) Zemlje sa stabilnim i/ili fiksnim tečajem Zemlje sa slobodno fluktuirajućim tečajem
90
100
110
120
100
110
120
130
60
70
80
60
70
80
90
50
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.Bugarska Estonija Hrvatska Letonija
Litva Slovenija Slovačka
50
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
Češka Rep. Hrvatska Madžarska
Poljska Rumunjska
Napomena: Rast indeksa predstavlja realnu efektivnu deprecijaciju * Hrvatska je na ovu sliku stavljena radi usporedbe.Izvor: Eurostat
j j j
... no, ostvarenja hrvatskog izvoza nepovoljnija , j g p j jnego u usporedivoj skupini zemalja
Robni izvoz (2000 =100)Robni izvoz (2000.=100)
Zemlje sa stabilnim i/ili fiksnim tečajem Zemlje sa slobodno fluktuirajućim tečajem
400450500550600650
300
350
400
450
500
100150200250300350
100
150
200
250
300
50100
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
Bugarska Hrvatska Estonija LetonijaLitva Slovačka Slovenija
50
100
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
Češka R. Madžarska PoljskaRumunjska Hrvatska*
*Hrvatska je na sliku zemalja sa slobodno fluktuirajućim tečajem stavljena radi usporedbe.Izvori: Eurostat; HNB
j j
Ne postoji izravna veza između rasta izvoza i p jkretanja tečaja – u dobrim vremenima...
2008 20032008. vs. 2003.
Izvoz roba i uslugaRealna efektivna aprecijacija tečaja
PL
RO
CZ
SK
LT
LV
RO
SK
EE
HU
LV
BG
CZ
EE
BG
PL
0 5 10 15 20 25 30 35
SI
LT
HR
0 25 50 75 100 125 150
HR
SI
HU
Napomena: Podaci prikazuju ukupnu postotnu promjenu indeksa realnog efektivnog tečaja deflacioniranog potrošačkim cijenama ipostotnu promjenu izvoza roba i usluga između dva razdoblja. Crveni stupići prikazuju zemlje koje provode politiku stabilnogtečaja a plavi stupići zemlje sa plivajućim tečajem u većini godina za razdoblje obuhvata Crvena okomita (isprekidana) linijatečaja, a plavi stupići zemlje sa plivajućim tečajem u većini godina za razdoblje obuhvata. Crvena okomita (isprekidana) linijaoznačava prosječnu promjenu za zemlje sa stabilnim tečajem, a plava linija za one s plivajućim tečajem.
Izvori: BIS; Eurostat
...niti u kriznim vremenima2013 2008
Realna efektivna deprecijacija tečaja Izvoz roba i usluga
2013. vs. 2008.
HR
CZ
HU
PL
EE
RO
LV
LT
BG
SI
LV
RO
HR
CZ
SK
PL
BG
EE
-5 0 5 10 15 20
SK
LT
EE
-10 0 10 20 30 40 50 60
HR
HU
SI
Napomena: Podaci prikazuju ukupnu postotnu promjenu indeksa realnog efektivnog tečaja deflacioniranog potrošačkim cijenama ipostotnu promjenu izvoza roba i usluga između dva razdoblja. Crveni stupići prikazuju zemlje koje provode politiku stabilnogtečaja, plavi stupići zemlje sa plivajućim tečajem, a crni stupići zemlje članice europodručja u većini godina za razdobljeobuhvata. Crvena okomita (isprekidana) linija označava prosječnu promjenu za zemlje sa stabilnim tečajem i članice europodručja,a plava linija za one s plivajućim tečajem.Izvori: BIS; Eurostat
Robni izvoz RH prema ekonomskim grupacijama zemalja
• nakon punopravnog članstva povećan rast izvoza u EU ponajprije u nove zemljenakon punopravnog članstva, povećan rast izvoza u EU, ponajprije u nove zemlječlanice
• nakon blagog pada udjela izvoza u zemlje članice CEFTA-e u 2013., u 2014.primjetan blagi opravak izvoza (posebice u Srbiju te BIH)primjetan blagi opravak izvoza (posebice u Srbiju te BIH)
2005.=100
200
220
160
180
200
100
120
140
60
80
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
EU15 EU12 CEFTA
Izvor: DZS
Ostali Ukupno
Razlozi zaostajanja hrvatskog izvoza za j j gusporedivim zemljama?
promjene realnih efektivnih tečajeva imaju slab iograničen utjecaj na kretanje hrvatskog izvoza parazloge treba potražiti u:razloge treba potražiti u:
važnosti i značaju ne-cjenovne konkurentnosti
relativno nepovoljnom poslovnom okruženju
slabom priljevu ulaganja u izvozno orijentirane sektorep j g j j
nepovoljnoj geografskoj i proizvodnoj strukturi izvoza
relativno slabim ulaganjima u istraživanja i razvoj
2 Monetarna politika i kamatne stope2. Monetarna politika i kamatne stope
Kamatne stope za kreditiranje poduzeća na p j ppovijesnom minimumu
9
10
9
10
5 71 6
7
8
6
7
8
%%
4,58
5,71
4
5
4
5
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Prosječna vagana kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećimaProsječna vagana kamatna stopa na dugoročne kredite poduzećima
Napomena: Posljednji dostupni podaci za kamatne stope su za travanj 2015.Izvor: HNB
k t t k dit b k d ći bilj ž t i t d
p
kamatne stope na kredite banaka poduzećima bilježe postupni trendsmanjenja
zrcali se u izrazito visokoj likvidnosti... zrcali se u izrazito visokoj likvidnosti
Likvidnost banaka i kamatne stope na Višak likvidnosti bankovnog sustava pdomaćem financijskom tržištu
20
24
18
20 6,06,0Hrvatska ‐višak devizne likvidnosti
Hrvatska ‐višak kunske likvidnosti
gu europodručju i Hrvatskoj (u % BDP-
a)
12
16
20
10
12
14
16
lrd.
HR
K
%
4,0
5,0
4,0
5,0
BDP‐u (%)
Europodručje ‐ višak likvidnosti
4
8
2
4
6
8
u m
2,0
3,0
2,0
3,0
Udio u B
002007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Višak kunske likvidnosti - desnoVišak devizne likvidnosti - desnoPrekonoćna međubankovna kamatna stopa - lijevo
0,0
1,0
0,0
1,0
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 3./2015.
Napomena: Višak kunske likvidnosti je razlika između stanja naračunima za namirenje poslovnih banaka kod HNB-a i iznosa kojegbanke moraju održavati na tim računima prema obračunu obveznepričuve. Višak devizne likvidnosti su likvidna devizna potraživanja
p jKamatna stopa na trezorske zapise MF-a (364 dana u HRK) - lijevo
/
Napomena: Višak likvidnosti u eurozoni jest višak rezervi uodnosu na regulatorno zahtijevanu obveznu rezervu (eng.excess reserves). BDP za europodručje odnosi se na 19zemalja članica, dok se podatak za višak likvidnosti odnosi nap p j
veća od minimalno propisane razine Odlukom o minimalnopotrebnim deviznim potraživanjima.Izvor: HNB
j , peurozonu promjenjivog sastava.Izvori: ECB, Eurostat, HNB, DZS
Regulatorni trošak smanjen za dvije trećineRegulatorni trošak smanjen za dvije trećine
Trošak regulacije na margini – alternativna mjera karakteraTrošak regulacije na margini alternativna mjera karaktera monetarne politike
2,5
Trošak regulacije
1 5
2,0
g j
1,0
1,5
%
0,5
0,02008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. III.2015.
Trošak regulacije procijenjen je kao vagana razlika između najmanjeg potrebnog povrata na plasmane ioša egu ac je p oc je je je ao aga a a a eđu aj a jeg po eb og po a a a p as a enominalnog troška izvora financiranja banaka, uvažavajući kolik sredstava banke ne mogu plasirati zbogregulatornih zahtjeva.
Izvor: Izračun HNB-a.
... no, i dalje znatno veće nego u europodručju
Prosječne kamatne stope za poduzeća u europodručju i Hrvatskoj
9
10
6
7
8
9
%
2
3
4
5
0
1
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
2015
.
Europodručje Hrvatska
Izvori: ESB; HNB
Europodručje Hrvatska
Kamatne stope uvelike povezane s rizikom ljzemlje
Kamatne stope na novoodobrene kratkoročne kredite poduzećima i kreditniKamatne stope na novoodobrene kratkoročne kredite poduzećima i kreditnirejting
Napomene: Rejting je prikazan kao prosjek numeričkih vrijednosti rejtinga triju rejting agencija (Fitch, Moody's i Standard & Poor's).Numeričke vrijednosti pokazuju koliko je po pojedinoj agenciji pojedina država iznad/ispod investicijskog rejtinga BBB-/Baa3. Rejtingpoprima vrijednosti od -9 do 9, pri čemu -9 označava najniži špekulativni rejting (C kod Fitch i Moody's, te R kod S&P), a 9 označavanajbolji mogući rejting (AAA kod Fitch i S&P te Aaa kod Moody's) Kamatne stope odnose se na novoodobrene kreditenajbolji mogući rejting (AAA kod Fitch i S&P te Aaa kod Moody's). Kamatne stope odnose se na novoodobrene kreditenefinancijskim poduzećima, s ročnošću do 1 godine i iznosom do 1 mil. EUR.Izvori: ESB, Bloomberg
Kamatne stope povezane rizikom (rejtingom) lj RH iž bi i li i i ik ljzemlje, u RH niže nego bi implicirao rizik zemlje
Kamatne stope na novoodobrene dugoročne kredite poduzećima i kreditniKamatne stope na novoodobrene dugoročne kredite poduzećima i kreditnirejting
Grčka
‐9
‐8
‐7
‐6ejtin
g
MadžarskaPortugal
Hrvatska
R² = 0,3672
6
‐5
‐4
‐3
‐2
‐1
0
Špekulativn
i re
tnog
rejtinga
Češka
E ij
SlovačkaPoljska Letonija
LitvaSlovenija
ŠpanjolskaItalijaBugarska
Rumunjska0
1
2
3
4
5
cijski re
jting
Pogo
ršan
je kr
edit
DanskaNjemačkaŠvedska
FinskaNizozemskaAustrijaFrancuska
Belgija Estonija6
7
8
9
100 1 2 3 4 5 6 7 8
InvesticP
Napomene: Rejting je prikazan kao prosjek numeričkih vrijednosti rejtinga triju rejting agencija (Fitch, Moody's i Standard & Poor's).Numeričke vrijednosti pokazuju koliko je po pojedinoj agenciji pojedina država iznad/ispod investicijskog rejtinga BBB-/Baa3. Rejtingpoprima vrijednosti od -9 do 9, pri čemu -9 označava najniži špekulativni rejting (C kod Fitch i Moody's, te R kod S&P), a 9 označavanajbolji mogući rejting (AAA kod Fitch i S&P te Aaa kod Moody's) Kamatne stope odnose se na novoodobrene kredite
Dugoročna kamatna stopa na kredite poduzećima (%), prosinac 2014.
najbolji mogući rejting (AAA kod Fitch i S&P te Aaa kod Moody's). Kamatne stope odnose se na novoodobrene kreditenefinancijskim poduzećima, s ročnošću do 1 godine i iznosom do 1 mil. EUR.Izvori: ESB; Bloomberg
Napredak je vidljiv, no još uvijek nedostatan
100
120
60
80
40
60
0
20
IE SE FI UK DK BE FR NL AT DE EL IT ES PT HR HU SI CZ SK PL LT LV EE RO BGIE SE FI UK DK BE FR NL AT DE EL IT ES PT HR HU SI CZ SK PL LT LV EE RO BG
Doing Business (Ukupni rang 2015.)
Doing Business (Ukupni rang 2008.)
Izvor: World Bank, Doing Business 2015.
Zaostajanje Hrvatske u odnosu na zemlje j j jSrednje i Istočne Europe
Doing Business Global Competitiveness Index
Lakoća Global
100
150
200
Lakoća poslovanja
Pokretanje posla
Ishođenje Provođenje
Rješavanje nesolventnosti
80
100
120
Competitiveness Index
Institucije
InfrastrukturaSofisticiranost poslovanja
Inovacije
0
50
100j
građevinske dozvole
Dobivanje priključka el.
Trgovanje preko granice
Provođenje ugovora
0
20
40
60
Makroekonomsko okružje
Zd t i
Veličina tržišta
poslovanja
energije
Registriranje vlasništva
Dobivanje kreditaZaštite
manjinskih
Plaćanje poreza
granice Zdravstvo i osnovno
obrazovanje
Visoko obrazovanje
Učinkovitost Učinkovitost
Razvijenost financijskog
tržišta
Tehnološka spremnost
Dobivanje kreditamanjinskih investitora
Hrvatska CEE zemlje
tržišta robatržišta rada
Hrvatska CEE zemlje
Izvor: World Bank, Doing Business 2015. Izvor : World Economic Forum, Global Competitiveness Report 2014-2015.
Hrvatska na začelju EU-a prema regulaciji j p g jtržišta proizvoda (PMR indeks, 2013.)
2 5
2,0
2,5
1 0
1,5
0,5
1,0
0,0
ozem
ska VB
Austrija
Danska
Italija
Estonija
Finska
Njemačka
Portugal
adžarska
Slovačka
Belgija
Češka
panjolska
Irska
sembu
rgrancuska
Litva
Šved
ska
Malta
Bugarska
Latvija
Poljska
Cipar
umun
jska
Sloven
ijaGrčka
Hrvatska
Izvor: OECD
Nizo N M Šp
Luks Fr B
RuS
Nepoduzetnička klima uz velik udio državne pkontrole
Državnakontrola Preprekepoduzetništvu
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
Državna kontrola
1 00
1,50
2,00
2,50
Preprekepoduzetništvu
0,00
0,50
1,00
,
ozem
ska VB
Estonija
Austrija
panjolska
Njemačka
Češka
Malta
Danska
Latvija
adžarska
Irska
Finska
Italija
Litva
Portugal
Belgija
Šved
ska
Cipar
Slovačka
rancuska
sembu
rgSloven
ijaHrvatska
umun
jska
Bugarska
Grčka
Poljska
0,00
0,50
1,00
Slovačka
ozem
ska
Italija
Danska
Austrija
Portugal VB
Finska
Estonija
Litva
Poljska
Njemačka
rancuska
Madžarska
Bugarska
Šved
ska
ksem
burg
Belgija
Sloven
ijaČe
ška
Grčka
Irska
Hrvatska
Latvija
umun
jska
Cipar
panjolska
Malta
Niz Š p N M Fr
Luk S
RuB
Niz N F MB
Luk S
Ru Šp
1 60
1,80
Preprekeza trgovinu i investicije
3,03,5
Državno vlasništvo
Detaljnija podjela
0,60
0,80
1,00
1,20
1,40
1,60
0,00,51,01,52,02,53,0
Uključenost države u poslovanje poduzeća
Složenost regulatornih procedura
Prepreke za FDI
Ostale prepreke za trgovinu i investicije
0,00
0,20
0,40
zozemska
Belgija VB
Finska
ksem
burg
umun
jska
Bugarska
Madžarska
Poljska
Irska
Francuska
Portugal
Njemačka
panjolska
Češka
Italija
Danska
Grčka
Slovačka
Malta
Austrija
Cipar
Šved
ska
Estonija
Latvija
Sloven
ijaLitva
Hrvatska
Administrativno opterećenje startup‐
ova
Regulatorni protekcionizam
postojećih poduzeća
Izvor: OECD
Niz
Luk Ru M F N Šp Prosjek EU 27 zemalja Hrvatska
Okvir monetarne politike izrazito ekspanzivanOkvir monetarne politike izrazito ekspanzivan
HNB vodi politiku stabilnog nominalnog tečaja kune premaeuru uz izrazito ekspanzivno orijentiranu monetarnu
litikpolitikuStabilnost tečaja posljedica dugotrajne spremnosti HNB-ada ga branida ga braniDoseg monetarne politike ograničen mnogobrojnimdomaćim strukturnim problemima van domene djelovanjadomaćim strukturnim problemima van domene djelovanjamonetarne politikeTroškovi financiranja pod velikim utjecajem kreditnogTroškovi financiranja pod velikim utjecajem kreditnogrejtinga (rizičnosti) zemlje
Hvala na pažnji!
3 Ciljanje deprecijacije?3. Ciljanje deprecijacije?
Kako i uz koje posljedice ostvariti ciljanu deprecijaciju?
kreiranjem kuna deviznim intervencijama (višaklikvidnosti već sada na rekordnoj razini!?)
bj i b j j d đ i t č jobjavom i branjenjem određene razine tečaja(cijena/trošak takve politike u terminima međunarodnihpričuva?)pričuva?)povećanjem deviznih obveznih pričuva (podizanjeregulatornog troška ima negativne posljedice)egu a o og oš a a ega e pos jed ce)kupovanjem vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu(nema nikakve garancije da bi se takav oblik operacija( g j p jprelio u ciljano slabljenje tečaja)prelaskom na režim valutnog odbora (manja fleksibilnostnego što ju imamo danas)
Povlašteni tečajevi i financiranje iz primarne emisije – napuštanje tržišne ekonomije i j p j j
povratak u prošlost
korištenje povlaštenog tečaja za izvoznike nije dozvoljeno- takve akrobacije praktički bi značile korištenje višestrukihtečajeva napuštanje konvertibilnosti i članstva u MMF utečajeva, napuštanje konvertibilnosti i članstva u MMF-u
povlašteni pristup primarnoj likvidnosti pod uvjetima koji supovoljniji od tržišnih predstavlja netržišnu redistribuciju ilisubvencioniranje - HNB nema mandat za takvo postupanje
takve mjere su uvijek i svugdje u domeni političkogodlučivanja (mjere selektivnog kreditiranja iz bivše države),i predstavljaju udar na neovisnost središnje banke zanjeno ostvarenje zakonom zacrtanih ciljeva
Promjena monetarnog režima
kredibilitet okvira za provođenje monetarne politiketeško se stječe, a iznimno lako gubi
ciljana deprecijacija u visoko euroiziranoj, maloj,otvorenoj, te visokozaduženoj zemlji može biti pogubaneksperiment s nepoznatim konačnim učincima, kako naizvozne performanse Hrvatske, tako i na financijskustabilnost zemljestabilnost zemlje
negativne posljedice (očekivanja, inflacija)
pitanje povjerenja u novi monetarni režim (ciljana razinamože se mijenjati, zašto sutra ne bi bilo 5% ili 10%!)može se mijenjati, zašto sutra ne bi bilo 5% ili 10%!)
Važnost strukture gospodarstva za dinamiku BDP-a
8
10
Simulacije dinamike BDP-a uz različite udjele izvoza i uvoza
0
2
4
6
%
8
-6
-4
-2
-10
-8
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Hrvatska Hrvatska1 Hrvatska2
Napomena: Plavom linijom prikazana su ostvarenja rasta realnog BDP-a RH, crvenom linijom dinamika rasta uz slovenske udjeleizvoza i uvoza u BDP-u, a zelenom uz slovačke udjele izvoza i uvoza u BDP-u.Izvor: DZS; procjene HNB-ap j
Dinamika robnog izvoza RH Godišnje stope rasta robnog izvoza prema podacima DZS-a i platnobilančnim
202530
Godišnje stope rasta robnog izvoza prema podacima DZS a i platnobilančnim podacima
051015
%
‐20‐15‐10‐5
‐25
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
2011
.
2012
.
2013
.
2014
.
Prema podacima DZS‐a Prema platnobilančnim podacima
Napomena: Podaci DZS-a o robnome izvozu se za potrebe sastavljanja platne bilance, između ostaloga, umanjuju zaoplemenjivanje. Također, platnobilančni podaci uključuju prilagodbe za obuhvat.Izvori: DZS; HNB
Važnost inozemnih izravnih ulaganja g jza izvoz (1)
Udio izvoza FDI poduzeća u % ukupnog hrvatskog izvozaUdio izvoza FDI poduzeća u % ukupnog hrvatskog izvoza
Izvori: FINA za podatke do 2010., kasnije DZS i HNB
Važnost inozemnih izravnih ulaganjaVažnost inozemnih izravnih ulaganja za izvoz (2)
Udio izvoza inozemno kontroliranih poduzeća u % ukupnog izvoza zemalja EUUdio izvoza inozemno kontroliranih poduzeća u % ukupnog izvoza zemalja EU
Izvor: Eurostat
Važnost inozemnih izravnih ulaganjaVažnost inozemnih izravnih ulaganja za izvoz
Udio izvoza poduzeća u domaćem vlasništvu u % ukupnog izvozaUdio izvoza poduzeća u domaćem vlasništvu u % ukupnog izvoza
Izvor: BEEPS
top related