hrvatski izvoz

A. UDINA, G. LUKINI ARDI, G. SUI: Analiza relativnog poloaja hrvatskog izvoza na trite Europske unijeEKONOMSKI PREGLED, 63 (5-6) 291-321 (2012) 291

ANALIZA RELATIVNOG POLOAJA HRVATSKOG IZVOZA NA TRITU EUROPSKE UNIJE

Rad analizira promjene relativnog poloaja hrvatskog izvoza, odnosno njegovog udjela na tritu Europske unije u razdoblju od 2000. do 2010. godine primjenom metode konstantnih trinih udjela (engl. constant mar-ket shares). Spomenuta metoda omoguuje da se promjene trinog udjela neke zemlje poveu sa strukturnim i drugim karakteristikama njenog izvoza. Pritom su proizvodna i geografska obiljeja izvoza obuhvaena strukturnim uinkom, dok je utjecaj svih ostalih imbenika koji se mogu odraziti na izvoz-ne rezultate i posljedino na promjenu trinog udjela obuhvaen uinkom konkurentnosti. Rezultati pokazuju da je stagnacija udjela hrvatskog izvoza na tritu EU u razdoblju od 2000. do 2010. poglavito posljedica nekonku-rentnosti, dok je strukturni uinak tek blago pozitivan.

Kljune rijei: izvoz, specijalizacija, konkurentnost, metoda kon-stantnih trinih udjela

Andrijana udina*Gorana Lukini ardi**Gordi Sui***

* A. udina, mr. sc., savjetnica, Hrvatska narodna banka (E-mail: [email protected]). ** G. Lukini ardi, dipl. oec., glavna struna suradnica, Hrvatska narodna banka (E-mail: gorana.

[email protected])** G. Sui, mr. sc., direktor, Hrvatska narodna banka (E-mail: [email protected])

Stajalita iznesena u radu pripadaju autorima i nisu nuno stajalita institucije u kojoj su zaposleni. Autori zahvaljuju Maji Bukovak na korisnim prijedlozima i Ivici Previu na pomoi oko prikupljanja podataka.

Zahvala ide i dvojici anonimnih recenzenata jer je ukljuivanjem njihovih primjedbi i sugestija rad znaajno dobio na kvaliteti.

Prvobitna verzija lanka primljena je u urednitvo 30. 9. 2011., a defi nitivna 17. 5. 2012.

UDK 339.5.057.7(497.5) JEL Classifi cation F10, F14, F23 Prethodno priopenje

A. UDINA, G. LUKINI ARDI, G. SUI: Analiza relativnog poloaja hrvatskog izvoza na trite Europske unijeEKONOMSKI PREGLED, 63 (5-6) 291-321 (2012)292

1. Uvod

Relativan poloaj izvoznika neke zemlje na inozemnom tritu odreuje prije svega njihova sposobnost da kvalitetom svojih proizvoda nadjaaju konkurente. No, znaajnu prednost u borbi za trini udio moe im dati i povoljna proizvodna i geografska struktura njihovog izvoza, odnosno intenzitet potranje za njihovim proizvodima na tritima gdje ih plasiraju. U smislu potranje vano je stoga i u kojoj je mjeri ire regionalno okruenje neke zemlje dinamino1.

Kada je rije o Hrvatskoj, pitanje trinog poloaja njenih izvoznika posebno je vano u kontekstu Europske unije koja je njeno najvanije izvozno trite. U geografskoj strukturi hrvatskoga robnog izvoza, udio 27 zemalja lanica EU pre-mauje 60%2. U razdoblju od 2000. do 2004. taj je udio u prosjeku iznosio 67%, da bi se do kraja 2010. postupno smanjio na 61%. Istovremeno, u hrvatskom je izvozu porastao udio manje konkurentnih trita u njenom neposrednom okruenju (po-glavito Bosne i Hercegovine te Srbije).

S obzirom da je rast domaeg izvoza u EU bio razmjerno spor (prosjeni godinji rast izvoza u razdoblju od 2000. do 2010. iznosio je 6%, to je tek ne-znatno bre od rasta potranje), posljedino je i njegov udio na tom tritu stagni-rao. Hrvatska u tom smislu znaajno odstupa od drugih zemalja Srednje i Istone Europe udio kojih je na tritu EU-a tijekom proteklog desetljea znaajno pove-an (isto je potvreno i u radu Buturac i Grini (2009.)).

Poetkom 2000.-ih, pristupanjem Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organiza-ciji te potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju s EU kao i brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, dolo je do znaajne libera-lizacije hrvatskog vanjskotrgovinskog sustava. Meutim, to nije imalo znaajan pozitivan utjecaj na hrvatski izvoz, niti na rast njegova trinog udjela u EU. Imajui u vidu veliinu trita EU i skoro punopravno lanstvo Hrvatske, ovaj rad nastoji objasniti neke od uzroka dosadanjih nepovoljnih kretanja njezina udjela na tritu EU-a. U tom se kontekstu postavlja pitanje u kojoj je mjeri na iste utjecala struktura i orijentacija izvoza, odnosno jesu li hrvatski izvoznici bili manje uspjeni od konkurenata u odabiru brzo rastuih proizvoda i trita ili se pak razlog njihova zaostajanja dominantno krije u slabijoj konkurentnosti u irem smislu.

1 injenica da geografska blizina djeluje pozitivno na trgovinsku razmjenu potvrena je i na primjeru Hrvatske koritenjem gravitacijskog modela u radu Bilas (2007.).

2 Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku (u nastavku DZS).


Odgovor na to pitanje pokuat e se dobiti primjenom metode konstantnih trinih udjela (engl. constant market shares) zasnovanoj na detaljnim bazama podataka koje prikazuju strukturu trgovine prema proizvodima i zemljama par-tnerima. Ovo je prvi put da se ova metoda primjenjuje u analizi hrvatskog izvoza, pri emu se razmatraju promjene njegovog udjela na tritu 27 zemalja lanica EU-a. Promjena udjela ralanjuje se na strukturni uinak, koji pokazuje koli-ko na promjenu trinog udjela utjee sama struktura izvoza prema pojedinim proizvodima (proizvodna orijentacija), odnosno izvoznim tritima (geografska orijentacija), te uinak konkurentnosti koji obuhvaa sve ostale imbenike (teh-noloke inovacije, kvalitetu proizvoda, devizni teaj i slino) koji mogu utjecati na konkurentnost nekih roba na odreenom tritu i posljedino na njihov tri-ni udio. Ista e se metoda primijeniti i na podatke o izvozu odabranih zemalja Srednje i Istone Europe kako bi se poloaj hrvatskih izvoznika izravno uspore-dio s izvoznicima iz zemalja slinih karakteristika, to je dodatni doprinos ovog rada.

Rad je strukturiran na sljedei nain: nakon uvodnih razmatranja, u dru-gome poglavlju opisuje se poblie metoda konstantnih trinih udjela koja se koristi u radu, ukljuujui i opis podataka. Slijedi analiza strukturnih obiljeja hrvatskog izvoza, to je osnova za tumaenje i razumijevanje rezultata koji se iznose u etvrtome poglavlju, i to zasebno za Hrvatsku i odabrane zemlje Srednje i Istone Europe. U posljednjem poglavlju iznose se zakljuna razma-tranja.

2. Metodoloke osnove i opis podataka

Metoda konstantnih trinih udjela esto se koristi u empirijskim analiza-ma vanjskotrgovinskih tokova. Njome se promjena trinog udjela neke zemlje na odreenom tritu dovodi u vezu sa strukturnim i drugim karakteristikama njenog izvoza. U podruju vanjske trgovine ovu je metodu prvi koristio Tyczynski (1951.), iako se ista i ranije primjenjivala u drugim ekonomskim podrujima, primjerice u analizama zaposlenosti ili proizvodnosti rada. Izvorna formulacija ove metode ralanjuje promjenu trinog udjela na dva osnovna dijela koji zajedno daju uku-pni uinak. Prvi dio koji se naziva strukturni uinak odraz je same strukture izvoza i pokazuje koliko na izvozne rezultate moe utjecati odabir proizvoda koji e se izvoziti, kao i zemalja u koje e se plasirati. Drugi dio predstavlja rezidualnu vrijednost, a naziva se uinak konkurentnosti. Izvornoj formulaciji pripisivali su se mnogi nedostaci, poglavito vezani uz konstrukciju modela i interpretaciju


pojedinih uinaka3. S vremenom je metoda evoluirala, a njene najvanije preinake u odnosu na izvornu formulaciju objavljene su u radovima Richardson (1971.a i 1971.b) i Milana (1988.).

U ovome se radu koristi formulacija metode konstantnih trinih udjela koju je 2005. razvila Europska sredinja banka (u nastavku ECB), a koja je na zadovo-ljavajui nain otklonila veinu uoenih nedostataka. Prema ECB-ovoj formulaci-ji metode konstantnih trinih udjela, primijenjenoj na Hrvatskoj, ukupni uinak (engl. total effect ili, skraeno, TE) predstavlja postotnu promjenu trinog udjela hrvatskog izvoza na tritu EU, a jednak je zbroju strukturnog uinka (engl. struc-ture effect, SE) i uinka konkurentnosti (engl. competitiveness effect, CE) te se defi nira kao:

gdje je:

g stopa rasta ukupnog hrvatskog izvoza u EU izmeu dva razdoblja4 ,

g* stopa rasta ukupnog uvoza EU izmeu dva razdoblja5 ,

gij stopa rasta hrvatskog izvoza proizvoda i u EU lanicu j u razdoblju t,

g*ij stopa rasta uvoza proizvoda i u EU lanicu j u razdoblju t,

qij udio proizvoda i u hrvatskome izvozu u EU lanicu j u razdoblju t-1, i

q*ij udio proizvoda i u uvozu EU lanice j u razdoblju t-1.

Strukturni uinak se dalje ralanjuje na proizvodni uinak (engl. product ef-fect, PE), geografski uinak (engl. market effect, u nastavku ME) i mijeani struk-turni uinak (engl. mixed structure effect, MIX) koji su izraunati koritenjem

3 Primjerice, pri konstrukciji modela, kako je istaknuto u radu Simonis (2000.), javlja se problem indeksnog broja jer primjena razliitih skupnih agregatnih indeksa utjee na veliinu i pre-dznak izraunatih uinaka. Osim toga, kao znaajna slabost izvorne formulacije moe se istaknuti i injenica da uinak konkurentnosti, s obzirom da je izraunat kao rezidualna vrijednost, obuhvaa i meudjelovanje dvaju osnovnih uinaka, to oteava njegovu interpretaciju.

4

g = ij gij

j

i

5

g* = *ij g * ij

j

i

TE =

g g* = ij

ij

*( ) gij*j

i

+

ij

j

i

gij gij*( )

UKUPNI UINAK STRUKTURNI UINAK UINAK KONKURENTNOSTI


pri emu je:

g*i rast uvoza proizvoda i u EU u razdoblju t,

g*j rast ukupnog uvoza u EU lanicu j u razdoblju t,

qi udio proizvoda i u hrvatskome izvozu u EU u razdoblju t-1,

q*i udio proizvoda i u ukupnom uvozu EU u razdoblju t-1,

qj udio EU lanice j u hrvatskome izvozu u razdoblju t-1, i

q*j udio EU lanice j u ukupnom uvozu EU u razdoblju t-1.

Prema navedenoj formuli, proizvodni uinak za Hrvatsku bit e pozitivan i doprinosit e rastu trinog udjela u onim djelatnostima koje su u domaem izvozu zastupljenije nego u izvozu drugih zemalja u EU (q

i > q*

i), a bit e tim vei to je

uvozna potranja za tim proizvodima na tritu EU (g*i) snanija. Primjerice, ako

Hrvatska u EU izvozi vie kemijskih proizvoda nego druge zemlje, a potranja za njima je snana, tada e ona u toj industriji biljeiti pozitivan proizvodni uinak i posljedino poveati trini udio samo zato to je u relativnoj prednosti pred dru-gim zemljama. Isto tako, Hrvatska e generirati pozitivne geografske uinke na tr-itima onih lanica EU koje su domaim izvoznicima relativno vanije nego dru-gim izvoznicima (q

j > q*

j) i bit e vei to je uvozna potranja tih lanica (g*

j) jaa.

Kao primjer se moe navesti sluaj Slovenije koja je zbog svoje blizine Hrvatskoj znatno vaniji partner nego drugim izvoznicima na trite Unije. Ukoliko bi po-tranja sa slovenskog trita bila snana tada bi hrvatski izvoznici zbog svoje izlo-enosti tome tritu imali znatno vie koristi od drugih te bi poveali svoj udio na europskom tritu. S obzirom da geografska i proizvodna struktura izvoza nisu meusobno neovisne, njihov je zajedniki utjecaj, prema metodi konstantnih tri-nih udjela, sadran u mijeanom strukturnom uinku6. Preostalom (rezidualnom) uinku konkurentnosti pripisuje se svaka promjena trinog udjela koja ne proi-zlazi iz proizvodnog, geografskog i mijeanog strukturnog uinka. Uinak konku-rentnosti prema tome moe obuhvaati razne imbenike koji potiu konkurentnost izvoznika, kao to su ve spomenute tehnoloke inovacije, kvaliteta proizvoda, devizni teaj i slino.

6 S obzirom na njegovu (statistiku) svrhu, u nastavku ovog rada mu se ne pridaje zasebno ekonomsko znaenje, niti ga se posebno tumai. Isti pristup slijedi veina autora koji se koriste doraenom verzijom metode konstantnih trinih udjela.

SE =

+

+

PROIZVODNI UINAK GEOGRAFSKI UINAK MIJEANI STRUKTURNI UINAK


Predstavljena ECB-ova formulacija metode konstantnih trinih udjela, iako znaajno poboljana u odnosu na ranije verzije, u sebi i dalje ukljuuje odreene nedostatke. To se prije svega odnosi na injenicu da rezultati mogu varirati ovisno o postavkama modela, poglavito o izboru razine razdiobe (dezagregacije) izvoza prema proizvodima i geografskim tritima. Zbog toga se kasnije u radu uspore-uju rezultati dobiveni koritenjem dviju razliitih razina razdiobe podataka. Isto tako, nije nevaan niti odabir frekvencije podataka, premda se izborom godinjih podataka, to je pristup koriten u ovome radu, uvelike umanjio problem promje-ne strukture izvoza izmeu dva analizirana razdoblja (problem indeksnog broja). Nadalje, kao deskriptivna metoda, metoda konstantnih trinih udjela ne ispituje uzrono-posljedine veze izmeu trinog udjela i drugih ekonomskih varijabli, primjerice realnog efektivnog teaja. Unato tome, metoda konstantnih trinih udjela daje koristan uvid u strukturne karakteristike izvoza i njihov utjecaj na izvo-zne rezultate pa esto slui kao polazina osnova ekonometrijskih modela kojima se ispituju odrednice (determinante) trinog poloaja neke zemlje (ili integracije).

Metoda konstantnih trinih udjela do sada se koristila za analizu trinog poloaja niza zemalja u razliitim vremenskim razdobljima. Neki od primjera ukljuuju Portugal (Cabral, 2004.; Amador i Cabral, 2008.), Belgiju (Simonis, 2000.), Italiju (Foresti, 2004.), Austriju (Skriner, 2009.), Grku (Athanasoglou et al., 2010.), Njemaku (Deutsche Bundesbank, 2006.), zemlje lanice eurozone (ECB, 2005.; Jimenez i Martin, 2010.), 62 industrijalizirane zemlje i zemlje s tr-itima u nastajanju (Finicelli et al., 2008.), 21 europsku i neeuropsku zemlju ili skupinu zemalja (Michel, 2005.), itd. Saeti prikaz glavnih rezultata spomenutih radova dan je u Tablici 1. u Prilogu.

Izraun pojedinih uinaka prema opisanoj metodologiji zasniva se na detalj-nim podacima Eurostata o strukturi vanjske trgovine sadranim u bazi Comext7. Pritom se koriste godinji podaci o vrijednostima uvoza svih 278 zemalja lanica EU pojedinano u razdoblju od 1999. do 2010. na razini tri znamenke Standardne meunarodne trgovinske klasifi kacije roba (u nastavku SMTK), izraeni u teku-im eurima. Ovo se odnosi i na vrijednosti i strukturu hrvatskog izvoza u EU koji se promatra iz perspektive uvoza pojedinih zemalja lanica EU. Iako bi teoretski izvoz zemlje A u zemlju B morao biti jednak uvozu zemlje B iz zemlje A, u praksi to gotovo nikada nije sluaj9, pa tako i ovdje koriteni podaci donekle odstupaju

7 Svi podaci su preuzeti s http://epp.eurostat.ec.europa.eu/newxtweb (dataset EU27 Trade Since 1988 by SITC) na dan 20.04.2011.

8 Preciznije, radi se o 26 zasebnih trita jer su podaci o uvozu Luksemburga i Belgije iska-zani zajedno.

9 Mogui razlozi statistikih odstupanja vanjskotrgovinskih podataka kod razliitih izvora ukljuuju odreene metodoloke razlike praenja vanjskotrgovinskih tokova poput obuhvata trgo-vine i razlika u FOB (engl. free on board) i CIF (engl. cost, insurance and freight) vrednovanju,


od slubenih podataka o hrvatskom robnom izvozu koje objavljuje DZS. Usprkos tome, ovaj se pristup primjenjuje u empirijskoj analizi da bi se osigurala konzisten-tnost i metodoloka usklaenost svih koritenih podataka.

Kada je rije o obuhvatu podataka, treba istaknuti da su iz analize za sve ze-mlje iskljueni vanjskotrgovinski tokovi koji se odnose na goriva i maziva (SMTK odsjek 3) zbog izraene kolebljivosti cijena energenata, zatim na ostale nespome-nute proizvode (SMTK odsjek 9) koji obuhvaaju nemonetarno zlato i neklasifi ci-rane proizvode. Zbog specifi nosti Hrvatske iskljuena je i SMTK kategorija 793 koja obuhvaa ostalu prijevoznu opremu, ili konkretnije brodove i amce10. Stoga svi grafi ki prikazi i rezultati analize prikazani u narednim poglavljima, uklju-ujui i Prilog, za sve analizom obuhvaene zemlje iskljuuju navedene odsjeke i kategoriju SMTK.

3. Strukturna obiljeja hrvatskog izvoza u EU

Premda veina hrvatskog robnog izvoza odlazi na trite EU, domae su robe na europskom tritu zastupljene s vrlo niskim udjelom koji se u razdoblju od 2000. do 2010. kretao u rasponu od 0,11% do 0,14%11. Promatrajui zasebno trita pojedinih zemalja lanica EU, Hrvatska je na njima takoer minimalno zastuplje-na, uz izuzetak slovenskog trita gdje se gotovo 5% roba uvozi iz Hrvatske.

Da bi se lake interpretirali rezultati metode konstantnih trinih udjela koji se daju u sljedeem poglavlju, a posebno dio koji se odnosi na strukturni uinak, potrebno je poznavati strukturu hrvatskog izvoza prema proizvodnoj i geografskoj podjeli te je usporediti s uvoznom potranjom iz EU zemalja. to se tie proizvod-ne strukture12 (Tablica 1.), u hrvatskom robnom izvozu u EU prevladavaju proi-zvodi tekstilne industrije (19,8%), elektrini strojevi, aparati i ureaji (11,5%) te poljoprivredni i industrijski strojevi (9,6%). Nakon njih, s udjelom od 8,6%, slijede

razlike u praksama koje se odnose na reviziju podataka i/ili naina konverzije nacionalnih podataka u jedinstvenu izvjetajnu valutu.

10 Zbog velikih pojedinanih vrijednosti podaci o izvozu i uvozu brodova u kratkim vre-menskim razdobljima izrazito su kolebljivi. Osim toga, knjienje izvoza i uvoza brodova zasnovano je na bruto naelu zbog ega su u sluaju Hrvatske, a povezano s poslovima dorade, vrijednosti izvoza i uvoza ove SMTK kategorije statistiki uveane. Prema podacima DZS-a, udio brodova u ukupnome izvozu RH iznosi u prosjeku oko 10%. Istodobno, udio brodova u ukupnome izvozu RH u EU, prema podacima Eurostata, iznosi tek 3%.

11 Kada se u izraun ukljue SMTK odsjeci 3, 9 i kategorija 793, trini udio Hrvatske bio je u promatranome razdoblju podjednako mali te je u prosjeku iznosio 0,12%.

12 Iskljueni su brodovi (SMTK kategorija 793) i energenti (SMTK odsjek 3) s udjelom od 3% svaki te nerasporeene robe (SMTK odsjek 9) s udjelom od 0,5%.


prehrambeni proizvodi (najvie pie i duhan te eer), zatim kemijski proizvo-di (8,4%) i proizvodi od drva (7,4%). Prema faktorskom sastavu gotovo polovinu izvoza ine proizvodi koji su resursno intenzivni (35,7%) ili nisko tehnoloki inten-zivni (13,8%). Ovakva je faktorska struktura uvelike odredila dosadanji slab rast izvoza, a predstavlja i ograniavajui faktor buduega rasta jer je, kao to spominju i Athanasoglou et al. (2010.), supstitucija nisko tehnoloki intenzivnih proizvoda onima srednje i visoko tehnoloki intenzivnim spora i ograniena. Time se izvo-znici dovode u nezavidan poloaj u odnosu na konkurente jer upravo potranja za visoko tehnoloki intenzivnim proizvodima najbre raste. Pored toga, radno intenzivne djelatnosti suoene su i sa snanom konkurencijom iz zemalja s niskim trokovima rada, poput Kine i Indije, to je dodatni ograniavajui imbenik rasta izvoza u tim djelatnostima.

Tablica 1.

USPOREDBA STRUKTURE I DINAMIKE HRVATSKOG IZVOZA U EU I UKUPNE UVOZNE POTRANJE IZ EU,

PREMA DJELATNOSTIMA, U RAZDOBLJU OD 2000. DO 2010.

Napomena: Grupiranje proizvoda prema djelatnostima i faktorskom sastavu preuzeto je iz ECB (2005.), a prikazano je u Tablici 2. Priloga.

Izvori: Comext (dataset EU27 Trade Since 1988 by SITC, preuzeto 20.04.2011.), izraun autora

Hrana, pie i duhan 8.6 13.7 8.9 5.1Tekstilni proizvodi, uklj. kou, odjeu i obuu 19.8 -1.1 7.1 3.1Proizvodi od drva, uklj. namjetaj 7.4 8.1 1.9 4.7UKUPNO 35.7 2.9 17.8 4.2Proizvodi od papira 2.2 9.3 1.9 2.5Proizvodi od nemetalnih minerala 3.6 8.5 2.0 2.6Osnovni metali, uklj. eljezo i elik te obojene metale 3.8 10.9 6.1 10.7Preraeni proizvodi od metala 4.2 11.5 3.1 7.3UKUPNO 13.8 9.5 13.0 7.0Kemijski proizvodi, isklj. farmaceutske proizvode 8.4 7.3 10.4 6.6Poljoprivedni i industrijski strojevi 9.6 11.8 10.2 4.0Prijevozna sredstva 3.1 11.1 13.5 2.8UKUPNO 21.1 8.8 34.2 3.8Elektrini strojevi, aparati i ureaji 11.5 14.2 11.9 6.3Medicinski i farmaceutski proizvodi 2.3 2.9 4.6 12.5Znanstveni i kontrolni instrumenti, optiki ureaji 1.5 7.9 8.1 2.1UKUPNO 15.3 11.0 24.5 7.5

- Neklasificirano 14.0 7.3 10.5 6.3

SVEUKUPNO 100.0 6.4 100.0 5.1

Ukupni uvoz EU

udio (%) prosjena godinjastopa promjene (%)Faktorski sastav Djelatnost

Hrvatski izvoz u EU

srednjetehnoloki

visoko tehnoloki

udio (%) prosjena godinjastopa promjene (%)

nisko tehnoloki,resursno

intenzivni

nisko tehnoloki


Tablica 2.

STRUKTURA I DINAMIKA HRVATSKOG IZVOZA U EU I UKUPNE UVOZNE POTRANJE IZ EU, PREMA ZEMLJAMA,

U RAZDOBLJU OD 2000. DO 2010.


U Tablici 1. vidi se i da veinu proizvoda koji prevladavaju u hrvatskom izvo-zu karakterizira razmjerno spor rast uvozne potranje s trita EU, to e se po-kazati vanim za rezultate proizvodnog uinka. Primjerice, uvozna potranja za tekstilnim proizvodima u zemljama EU-a, koji su visoko zastupljeni u hrvatskom izvozu, u prosjeku je rasla svega 3,1% godinje. Prosjena godinja stopa rasta uvoza proizvoda drvne industrije, takoer visoko zastupljenih u hrvatskom izvozu, iznosila je u zemljama lanicama EU-a takoer razmjerno niskih 4,7%. S druge strane, na tritu EU bre od prosjeka rastao je uvoz farmaceutske, metalne indu-strije (proizvodnja osnovnih metala), preraenih proizvoda od metala, kemijskih proizvoda, elektrinih strojeva, aparata i ureaja, pri emu je zastupljenost znaaj-nog dijela proizvoda spomenutih kategorija u hrvatskom izvozu ispodprosjena u usporedbi sa strukturom ukupnog uvoza EU.

U geografskoj strukturi hrvatskog izvoza u EU (Tablica 2.) dominiraju etiri zemlje lanice u koje odlazi preko tri etvrtine domaeg izvoza: Italija (s udjelom od 28,0%), Slovenija (17,6%), Njemaka (17,4%) i Austrija (15,7%). Meutim, pre-ma relativnom znaaju, od navedenih je trita jedino njemako trite drugim izvoznicima podjednako vano kao i Hrvatskoj (na njemako trite openito od-

Italija 28.0 5.6 9.0 4.6

Slovenija 17.6 12.1 0.5 8.4

Njemaka 17.4 0.9 19.4 5.4Austrija 15.7 10.5 3.2 5.1

Francuska 3.2 1.7 12.5 3.6

Velika Britanija 2.4 6.0 12.3 2.8

Belgija 1.5 5.9 8.4 5.6

Nizozemska 1.3 1.5 7.8 5.5

panjolska 1.1 15.0 6.6 5.3Baltike zemlje 0.3 13.5 0.8 11.9Ostale stare lanice EU 3.2 5.5 10.5 3.4Ostale nove lanice EU 8.2 14.0 9.1 11.7SVEUKUPNO 100.0 6.4 100.0 5.1

i (d d i b ) i

udio (%)prosjena godinja stopa promjene (%)

udio (%)

prosjena godinja stopa promjene (%)

Zemlja odreditaHrvatski izvoz u EU Ukupni uvoz EU


lazi 19,4% svih roba plasiranih u Uniju, to je slino udjelu te zemlje u hrvatskom izvozu u Uniju). Ostale tri navedene zemlje koje su Hrvatskoj vani vanjskotrgo-vinski partneri, izvoznicima iz drugih zemalja u prosjeku su manje vane. Njima su znatno vanije druge stare lanice EU, posebno Francuska, Velika Britanija i panjolska, gdje, pak, hrvatski izvoznici relativno malo izvoze.

Kada se promatra dinamika uvozne potranje s navedenih trita, rast potra-nje s njemakog i austrijskog trita u razdoblju od 2000. do 2010. bio je na razini prosjeka EU (5,1%), dok je potranja s talijanskog trita blago zaostajala (4,6%). Potranja sa slovenskog trita bila je snanija od prosjeka (8,4%), iako se ne moe mjeriti s baltikim zemljama ili primjerice Bugarskom i Rumunjskom. Hrvatska je na ta vrlo dinamina trita bila razmjerno slabo orijentirana te na njima nije uspjela ostvariti porast trinog udjela.

4. Glavni rezultati metode konstantnih trinih udjela

Analiza udjela hrvatskog izvoza i izvoza usporedivih zemalja na tritu EU u razdoblju od 2000. do 2010., primjenom metode konstantnih trinih udjela, po-tvruje izraeno zaostajanje Hrvatske. Ukupni uinak, kojim se mjeri prosjena godinja promjena trinog udjela, za Hrvatsku iznosi svega 0,5%, a za usporedive zemlje Srednje i Istone Europe ak 7,5%13 (Tablica 3.). Rezultati za Hrvatsku posebno su slabi tijekom krizne 2009. i 2010. kada je njen trini udio u prosjeku padao 2,1% godinje, dok su usporedive zemlje uspjele odrati rast svoga udjela ak i tijekom kriznog razdoblja.

Snanom prodoru zemalja Srednje i Istone Europe na trite Unije tijekom 2010. pripomogao je, izmeu ostaloga, i njihov ulazak u EU koji im je od 2004. (odnosno 2007. u sluaju Bugarske i Rumunjske) omoguio slobodan pristup za-jednikom tritu i osigurao konkurentsku prednost pred treim zemljama. Osim toga, ove su zemlje stekle odreenu prednost i ulaskom u sustav paneuropske dija-gonalne kumulacije podrijetla roba14 krajem 1990.-ih, to kod Hrvatske jo uvijek nije sluaj.

13 Ovdje treba naglasiti da je zbog iskljuivanja SMTK odsjeka 3, 9 i komponente 793, u sluaju nekih zemalja ukupni uinak donekle podcijenjen. To se uglavnom odnosi na baltike zem-lje, pogotovo na Litvu kod koje energenti ine gotovo etvrtinu ukupnog izvoza u EU.

14 Sustav dijagonalne kumulacije podrijetla roba omoguuje proizvoau da u svoj proizvod ukljui i materijale iz druge drave s kojom ima sklopljen ugovor o slobodnoj tr-govini te da ga pod povlatenim uvjetima izveze kao vlastiti proizvod u neku treu dravu, a s kojom takoer ima sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini.


Ve je spomenuto kako rezultati metode konstantnih trinih udjela mogu varirati ovisno o razini razdiobe podataka koja se koristi pri izraunu. Razlog tomu je injenica da pojedine grupacije obuhvaaju proizvode ije se stope rasta izvoza mogu znaajno razlikovati. Stoga je za Hrvatsku i odabrane zemlje Srednje i Istone Europe provedena analiza osjetljivosti pojedinih uinaka na promjenu razine razdiobe (dvije znamenke SMTK). Izraun na razini dvije umjesto tri zna-menke SMTK (Tablica 3. u Prilogu) u sluaju Hrvatske pokazao je neto povoljnije ukupne uinke, dok je ta razlika za zemlje Srednje i Istone Europe gotovo zane-mariva. Pritom u oba sluaja izraun na dvije znamenke SMTK rezultira povoljni-jim uinkom konkurentnosti, dok se strukturni uinak pokazao manje povoljnim nego na razini tri znamenke SMTK. Unato tome, zakljuak o znatno slabijim re-zultatima hrvatskih izvoznika u odnosu na konkurente iz Srednje i Istone Europe i dalje vrijedi.

4.1. Rezultati za Hrvatsku

Meu imbenicima koji su utjecali na kretanje trinog udjela hrvatskog izvoza u EU u razdoblju od 2000. do 2010., blagi pozitivan utjecaj imala je geo-grafska struktura domaeg izvoza, odnosno njegova orijentacija prema tritima s nadprosjenim rastom potranje (kao to se vidi u Tablici 4., geografski uinak, oznaen s ME, u prosjeku je iznosio 0,7%). Utjecaj proizvodne strukture bio je go-tovo neutralan (prosjeni proizvodni uinak, oznaen s PE, iznosio je svega 0,2%), to upuuje na slabosti Hrvatske zbog injenice da je uvozna potranja za proizvo-

2000.-2004. 2005.-2008. 2009.-2010. 2005.-2010. 2000.-2010.

Hrvatska 1.7 0.2 -2.1 -0.6 0.5

Baltike zemlje 6.4 5.6 3.0 4.7 5.5NMS5 7.6 9.6 3.5 7.6 7.6

NMS10 7.9 8.7 4.1 7.2 7.5

Tablica 3.

PROSJENO POVEANJE TRINOG UDJELA (UKUPNI UINCI) U RAZDOBLJU OD 2000. DO 2010.

Napomene: NMS5 obuhvaa eku, Maarsku, Poljsku, Slovaku i Sloveniju. NMS10 ukljuuje NMS5, baltike zemlje, Bugarsku i Rumunjsku.



dima koji dominiraju u njenom izvozu bila ispodprosjena. Uinak konkurentnosti je u razdoblju od 2000. do 2004. bio pozitivan (1,4%), ali se znaajno pogoravao u narednim godinama, a pogotovo u 2010. (-8,5%) te je za itavo promatrano raz-doblje od 2000. do 2010. bio negativan (-0,7%).

Tablica 4.

RAZDIOBA UKUPNOG UINKA ZA HRVATSKU

Napomena: Zbroj pojedinih uinaka ne mora odgovarati ukupnome zbog zaokruivanja.


4.1.1. Proizvodni uinak

Iz specifi nosti proizvodne strukture hrvatskog robnog izvoza i dinamike uvozne potranje na tritu EU, koji su opisani u Poglavlju 3., proizlaze proizvodni uinci (PE). Promatrano prema djelatnostima, proizvodni je uinak za Hrvatsku u podzastupljenim djelatnostima oekivano negativan, a najvie u proizvodnji prije-voznih sredstava i telekomunikacijskih ureaja (dio grupacije elektrinih strojeva, aparata i ureaja), i to najvie u razdoblju od 2000. do 2004. kada je potranja za tim proizvodima bila snana (Slika 1. i detaljno Tablica 4. Priloga). Nadalje, negativan utjecaj na ukupni hrvatski trini udio u EU imala je i farmaceutska in-dustrija, posebno u 2009. i 2010. kada druge zemlje iskoritavaju razmjerno snanu potranju u toj djelatnosti i poveavaju svoj udio na tritu EU-a. Suprotno tome,

$% $% $%*(((" #.", #)"1 #)"( #)". ("/ #,"-*(()" /"* )"* (", )") #(", ."(*((*" (", ("- ("/ ("* #(", #(")*((+" +"1 )"- ("/ )"- #("/ *",*((," +". ("+ #)"+ )"( (". +"**((-" #*") #("/ #("- #(") #("* #)"+*((." -"+ *"/ )"( )", (", *".*((/" #+"- *"1 )", *"1 #)"+ #.",*((0" )"( )"/ )". )", #)"+ #("/*((1" #(", #("* #("0 #("1 )". #("**()(" #+"0 ,". ("* )") +"+ #0"-

$*((("#*((,"% )"/ ("+ #(") (", ("( )",$*((-"#*((0"% ("* )"/ ("1 )", #(". #)"-$*((1"#*()("% #*") *"* #("+ (") *"- #,",$*((-"#*()("% #(". )"1 ("- )"( (", #*",

$%

$%

$%

$%$%


zbog visokog udjela u domaem izvozu, Hrvatska u segmentu proizvoda tekstilne industrije biljei najvei pozitivni proizvodni uinak, iako se radi o industriji sa slabijim prosjenim rastom potranje iz zemalja lanica EU-a, a slino vrijedi i za drvnu industriju.

Slika 1.

PROIZVODNI UINAK ZA HRVATSKU, PREMA DJELATNOSTIMA


Iako proizvodna struktura nije znaajno utjecala na irenje trinog udjela hrvatskog izvoza, njen je doprinos ipak s vremenom rastao, to potvruje pobolj-anje proizvodnog uinka s prosjenih -0,1% u razdoblju od 2000. do 2004. na 0,5% u razdoblju od 2005. do 2010. Tome je najvie pridonijelo smanjenje nega-tivnog uinka u automobilskoj industriji koja je snanije od drugih djelatnosti bila pogoena krizom, a to se nije snanije odrazilo na hrvatske izvozne rezultate jer domai izvoznici nisu specijalizirani u toj djelatnosti.

-0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2

Proizvodi od drva

Farmaceutski proizvodi

Osnovni metali

Kemijski proizvodi

Proizvodi od nemetalnih minerala

Poljoprivedni i industrijski strojevi

Hrana, pie i duhan

Preraeni proizvodi od metala

Elektrini strojevi, aparati i ureaji

Proizvodi od papira

Prijevozna sredstva

Tekstilni proizvodi

Znanstveni i kontrolni instrumenti

UKUPNO

godinji prosjek (2005.-2010.) godinji prosjek (2000.-2004.)


4.1.2. Geografski uinak

Geografska struktura domaeg izvoza i dinamika uvozne potranje iz poje-dinih EU lanica rezultirali su pozitivnim geografskim uinkom (ME) na hrvatski trini udio u EU. Taj je uinak oekivano ostvaren na tritima onih lanica na koja su hrvatski izvoznici relativno vie orijentirani nego druge zemlje, a to su talijansko, austrijsko te pogotovo slovensko trite (Slika 2. i detaljnije Tablica 5. u Prilogu). Zbog slabe orijentacije domaih izvoznika na udaljenija trita, negativan geografski uinak ostvaren je na tritu Nizozemske, Francuske, Belgije, Velike Britanije i panjolske, to je rezultiralo smanjenjem hrvatskog udjela na tim triti-ma. Proboj hrvatskih izvoznika na trita novih lanica EU, izuzev Slovenije, bio je slab, a domai su izvoznici, orijentacijom na geografski blia trita, propustili priliku ostvariti korist od izvoza na udaljenija i dinaminija trita.

Slika 2.

GEOGRAFSKI UINAK ZA HRVATSKU, PREMA IZVOZNIM ODREDITIMA


-1.0 -0.5 0.0 0.5 1.0 1.5

Ostale stare lanice EU

Ostale nove lanice EU

Baltike zemlje

panjolska

Nizozemska

Belgija

Velika Britanija

Francuska

Slovenija

Austrija

Italija

Njemaka

UKUPNO

godinji prosjek (2005.-2010.) godinji prosjek (2000.-2004.)


Slika 2. pokazuje i da se geografski uinak s vremenom poveavao, i to s pro-sjenih 0,4% u razdoblju od 2000. do 2004. na 1,0% u razdoblju od 2005. do 2010., to ukazuje na odreeno poboljanje geografske strukture hrvatskog izvoza. To se prije svega odnosi na sve veu orijentiranost domaih izvoznika na bre rastua tr-ita, prije svega na slovensko trite. Osim toga, u razdoblju nakon 2005. smanjio se i negativni uinak na tritima udaljenijih zapadnoeuropskih zemalja, poglavito panjolske i Velike Britanije15. Hrvatska je, naime, zbog slabije izloenosti tim tritima od drugih zemalja koje izvoze u EU, izbjegla negativne uinke izrazitog pada njihove potranje tijekom krizne 2009. i 2010. i neto sporijeg oporavka tih trita od prosjeka, to posebno vrijedi za panjolsku.

4.1.3. Uinak konkurentnosti

Utjecaj konkurentnosti (CE) na kretanje hrvatskog udjela na tritu EU u raz-doblju od 2000. do 2010. sveukupno je bio negativan, pridonosei njegovu smanje-nju u prosjeku za 0,7% godinje. Kao to se vidi na Slici 3. (detaljnije u Tablicama 4. i 5. u Prilogu) manjak konkurentnosti najizraeniji je u pojedinim dijelovima tekstilne industrije (najvie proizvodnja odjee i obue), i to poglavito na njema-kome i talijanskome tritu. Iznimku u toj industriji ine domai izvoznici koe koji su se znatno bolje od konkurenata probijali na slovensko i austrijsko trite. Slabljenje konkurentnosti izraeno je i kod izvoza odreenih kemijskih proizvoda (plastine tvari u primarnim oblicima), posebice u Italiju, te izvoza farmaceutskih proizvoda, najvie u Belgiju, Irsku i Sloveniju.

Meu djelatnostima u kojima je zabiljeen pozitivan uinak konkurentnosti, osim proizvodnje koe, treba navesti i proizvodnju elektrinih strojeva, aparata i ureaja (uglavnom elektrini kondenzatori, otpornici, diode i slino), posebno na austrijskom tritu, iako su se i tu pozitivni uinci s vremenom smanjivali. Konkurentnost je pridonosila i rastu izvoza poljoprivrednih i industrijskih stroje-va, a donekle i izvozu drvne industrije, posebno namjetaja. Glede konkurentnosti na pojedinim tritima, metoda konstantnih trinih udjela pokazuje da je pad konkurentnosti hrvatskih izvoznika iroko rasprostranjen, a najizrazitiji je na nje-makom i talijanskom tritu, kao i u veini starih lanica EU.

15 U izvozu u panjolsku prevladavaju kemijski proizvodi (umjetna gnojiva) i proizvodi od drva (jednostavni proizvodi od pluta i drva i namjetaj), specijalni strojevi za pojedine industrij-ske grane, proizvodi od nemetalnih minerala (cement) i riba. U Veliku Britaniju veinom se izvozi namjetaj, elektrini vodii, elektrini transformatori, proizvodi metalne industrije (aluminij, otpaci od metala) i odjea.


Slika 3.

UINAK KONKURENTNOSTI ZA HRVATSKU, PREMA DJELATNOSTIMA I IZVOZNIM ODREDITIMA


4.1.4. Ukupni uinak

Sagledaju li se zajedno doprinosi proizvodnog i geografskog uinka i uinka konkurentnosti na promjenu trinog udjela hrvatskih izvoznika u EU, moe se izvesti nekoliko zakljuaka. Kao najvanije, na trini udio hrvatskog izvoza u EU nepovoljno je prije svega djelovala slaba konkurentnost, koju je tek djelomino nadomjestila blago pozitivna struktura izvoza, i to prije svega geografska. Iako je ukupno stagnirao, u nizu djelatnosti trini udio hrvatskih izvoznika u EU znaaj-no je smanjen, u emu se posebno izdvaja tekstilna (-38%) i farmaceutska industri-ja (-67%). Iako to nije predmet ovog istraivanja, treba napomenuti da je smanjenje udjela farmaceutskih proizvoda u hrvatskome izvozu u zemlje lanice EU donekle nadomjeteno pojaanim izvozom u druge zemlje16.

16 Dok je potranja za farmaceutskim proizvodima na tritu EU u razdoblju od 2000. do 2010. u prosjeku rasla 12,5% godinje, hrvatski se izvoz na to trite poveavao za svega 2,9% godinje, pri emu je tijekom razdoblja od 2005. do 2010. ak ostvaren blagi pad. Meutim, hrvat-

-3 -2 -1 0 1 2 3

godinji prosjek (2000.-2004.)godinji prosjek (2005.-2010.)

-3 -2 -1 0 1 2 3


NerasporeenoOstale stare


Baltike zemlje

panjolska

Nizozemska

Belgija

Velika Britanija

Francuska

Slovenija

Austrija

Italija

Njemaka

UKUPNO

Proizvodi od drva


Osnovni metali

Kemijski proizvodi



Hrana, pie i duhan



Proizvodi od papira

Prijevozna sredstva

Tekstilni proizvodi


UKUPNO


Znaajno je pao i trini udio raznih dodataka za hranu, koji su vaan hr-vatski izvozni proizvod. Slino vrijedi i za dijelove kemijske industrije, posebno proizvodnju plastinih tvari u primarnim oblicima (polietilen, polivinil-klorid). Meutim, u nekim visoko zastupljenim djelatnostima Hrvatska je ipak iskoristila svoju komparativnu prednost za poveanje trinog udjela, a to su proizvodnja eera17, pluta i drva, namjetaja, elektrinih strojeva, aparata i ureaja, umjetnih gnojiva, drvenog ugljena, piljevine i drvne mase, montanih zgrada, kamena i ribe.

U djelatnostima koje nisu naroito zastupljene u domaem izvozu, a to su veinom srednje i visoko tehnoloki intenzivne industrije, Hrvatska je u veini njih, izuzev farmaceutskih proizvoda, uspjela odrati trini udio, a u nekim ga sluajevima ak i poveati (pogonski strojevi i ureaji te strojevi za industrijsku proizvodnju). Meu resursno i nisko tehnoloki intenzivnim djelatnostima, pri-mjeri gdje je Hrvatska uspjela poveati svoj trini udio su dijelovi prehrambene industrije (voe i povre te proizvodnja pia), dok se najizrazitijim padom trinog udjela u ovoj grupaciji istie proizvodnja eljeza i elika.

Promatrano prema geografskim tritima, Hrvatska je, zahvaljujui izrazi-toj orijentaciji te brem rastu izvoza od potranje, najvie poveala trini udio u Sloveniji, Austriji i Italiji. Istodobno je smanjila svoj udio na njemakom tritu, kao i na nekim udaljenijim tritima, primjerice u Litvi, Irskoj i Francuskoj.

4.2. Rezultati za usporedive zemlje

Za razliku od Hrvatske iji je trini udio u EU stagnirao, usporedive zemlje Srednje i Istone Europe18 u razdoblju od 2000. do 2010. udvostruile su svoj tr-ini udio s 4,3% na 9,3%. Rezultat je to injenice da im je izvoz na trite EU u prosjeku rastao 12,6% godinje, to znatno premauje prosjeni godinji rast uku-

ski su izvoznici istodobno na druga trita plasirali 13,1% vie tih roba godinje, a najbre je rastao izvoz u Rusiju gdje odlazi gotovo treina svih farmaceutskih proizvoda iz Hrvatske. No, bez obzi-ra na spomenute strukturne promjene, ne moe se rei da je ukupni hrvatski izvoz farmaceutskih proizvoda, s prosjenim rastom od 7,6% godinje, zadovoljavajue pratio svjetsku potranju (prema podacima UN Comtrade, svjetski uvoz ovih proizvoda, izraen u eurima, rastao je prosjeno 11,0% godinje).

17 Udio domaeg eera na tritu EU snano je rastao sve do poetka 2007. kada su uvedena koliinska ogranienja na bescarinski izvoz na trite Unije. S neznatnih 0,04% u 2000. godini, udio hrvatskog izvoza eera na tritu EU u 2006. dosegnuo je 1,9%, nakon ega se do kraja 2010. smanjio na oko 1%.

18 Analizom je obuhvaeno deset lanica EU iz dva posljednja vala proirenja: eka, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija, Estonija, Letonija, Litva, Bugarska i Rumunjska, a iskljuene su Malta i Cipar.


pnog uvoza EU od 5,1%. Najvei prosjeni rast izvoza u desetogodinjem razdoblju imala je Poljska (15,1%), a i veina ostalih zemalja biljeila je dvoznamenkaste stope rasta izvoza.

Osim to je izvoz odabranih zemalja Srednje i Istone Europe rastao bre od hrvatskog, i njegova je struktura prema faktorskom sastavu neto povoljnija. Vei je udio srednje i visoko tehnoloki intenzivnih proizvoda, posebno automo-bilske industrije, proizvodnje industrijskih strojeva, elektrinih aparata i ureaja te znanstvenih i kontrolnih instrumenata (Tablica 6. u Prilogu). Isto tako, iako je resursno i nisko tehnoloki intenzivni sektor relativno manje zastupljen, u okviru toga sektora prevladavaju djelatnosti s natprosjenim rastom uvozne potranje, ka-kva je primjerice metalna industrija. Stoga ne iznenauje da su promatrane zemlje ostvarile vei porast trinog udjela nego Hrvatska, a meu njima najvie Poljska, Slovaka, eka i Rumunjska. O njihovom napretku govori injenica da je u glo-balnim razmjerima jedino Kina ostvarila vei porast udjela na europskom tritu od njih, ime su istisnule niz razvijenih zemalja, primjerice SAD i Japan. Udio kineskog izvoza na tritu EU u razdoblju od 2000. do 2010. godine poveao se s 2,6% na 8,4%, dok je istodobno SAD smanjio svoj trini udio sa 7,9% na 4,6%,

p g j j

-. -. -. & 3+5 1+8 1+2 1+9 ,1+3 2+9 " 4+6 2+4 1+2 1+9 1+4 3+4"& 5+1 1+7 ,1+7 1+8 1+6 4+5 5+5 2+5 1+3 2+2 1+2 4+1"& 7+1 2+7 1+7 2+5 ,1+6 5+5% 7+3 2+5 2+1 1+3 1+3 5+9%% 8+6 1+4 ,1+2 1+2 1+5 8+3! 9+3 2+7 ,1+2 2+8 1+1 7+7& :+4 3+3 1+4 3+1 ,1+3 8+3

21+2 2+3 1+7 2+1 ,1+5 9+:#' 6+6 2+3 1+2 2+2 1+1 5+46 8+7 2+4 1+4 2+3 ,1+2 7+421 8+6 2+3 1+4 2+2 ,1+2 7+4

-.%%-.

-."%"%%-.

%" #-.

Tablica 5.

RAZDIOBA UKUPNOG UINKA ZA ODABRANE ZEMLJE, U RAZDOBLJU OD 2000. DO 2010.

Napomena: Zbroj pojedinih uinaka ne mora odgovarati ukupnome zbog zaokruivanja.



a Japan s 3,7% na 1,9%. Poveanje trinog udjela odabranih zemalja Srednje i Istone Europe na tritu EU potvruje i ukupni uinak izraunat metodom kon-stantnih trinih udjela (Tablica 5.).

Iz Tablice 5. razvidno je da se rast trinog udjela promatranih deset zemalja na tritu EU uglavnom moe pripisati uinku konkurentnosti, to je posebno nagla-eno kod Poljske, Rumunjske, Slovake i eke. Uinak konkurentnosti openito je najizraeniji kod izvoza cestovnih vozila i dijelova za automobilsku industriju, elek-trinih strojeva, aparata i ureaja te raznih industrijskih strojeva (Slika 4. i detaljno Tablica 8. Priloga). Kod eke uinak konkurentnosti istie se i u izvozu uredskih strojeva, a kod Poljske jo u izvozu hrane i namjetaja. Slovenija, pak, pokazuje pro-bitak u automobilskoj industriji, ali ne i u drugim djelatnostima, pa joj je uinak kon-kurentnosti sveukupno razmjerno slab. Ostale zemlje koje nemaju razvijenu automo-bilsku industriju kao izvor rasta izvoza, openito imaju manji rast trinog udjela.

Za razliku od Hrvatske ija se konkurentnost smanjila na tritima velikog broja zemalja lanica EU, kod promatranih deset zemalja Srednje i Istone Europe to gotovo nigdje nije sluaj. Kod njih je primjerice uinak konkurentnosti na nje-

NerasporeenoOstale stare


Baltike zemlje

panjolska

Nizozemska

Belgija

Velika Britanija

Francuska

Slovenija

Austrija

Italija

Njemaka

UKUPNO

-2 0 2 4 6 8


-2 0 2 4 6 8


Proizvodi od drva


Osnovni metali

Kemijski proizvodi



Hrana, pie i duhan



Proizvodi od papira

Prijevozna sredstva

Tekstilni proizvodi


UKUPNO

Slika 4.

UINAK KONKURENTNOSTI ZA ODABRANE ZEMLJE SREDNJE I ISTONE EUROPE, PREMA DJELATNOSTIMA I IZVOZNIM

ODREDITIMA



makom tritu izrazito pozitivan, a isto vrijedi i za udaljenija zapadnoeuropska tr-ita to je pridonijelo poveanju njihovog udjela primjerice na tritu panjolske, Francuske i Belgije.

Slino kao i kod Hrvatske, proizvodni je uinak imao tek manji utjecaj na rast trinog udjela zemalja Srednje i Istone Europe na tritu EU. Ipak, odree-ni je broj zemalja zahvaljujui proizvodnoj strukturi svoga izvoza uspio poveati svoj udio na tritu EU, u emu se istiu Bugarska, Litva i Poljska (Tablica 9. u Prilogu). U sluaju prve dvije zemlje pozitivni proizvodni uinak rezultat je visoke zastupljenosti radno intenzivnih proizvoda u njihovom izvozu (proizvodi tekstilne i drvne industrije) i proizvoda metalne industrije (proizvodnja bakra u Bugarskoj). Poljska biljei visoki proizvodni uinak u drvnoj industriji (proizvodnja namje-taja) i u proizvodnji aparata za telekomunikacije i drugih elektrinih aparata, a potonje vrijedi i za Maarsku i Estoniju, koja poput ostalih baltikih zemalja bi-ljei visoki proizvodni uinak i u drvnoj industriji. Veliki broj odabranih zemalja nema znaajno zastupljenu farmaceutsku industriju u svom izvozu pa su izostali proizvodni uinci u toj djelatnosti.

Geografski uinak, prema metodi konstantnih trinih udjela, za deset pro-matranih zemalja Srednje i Istone Europe uglavnom je bio pozitivan, pridono-sei rastu njihovog trinog udjela u EU. Taj se uinak uglavnom ostvarivao kroz izvoz robe na njima susjedna trita i najblia velika trita (Tablica 10. u Prilogu pokazuje geografske uinke za odabrane lanice EU s obzirom na njihova odre-dina trita). Tako je geografski uinak baltikih zemalja najsnaniji unutar same grupacije, to znai da su zemlje imale najvie koristi od pojaane potranje sa su-sjednih trita kojima su tradicionalno okrenuta. Isto vrijedi i za Slovaku, Poljsku i eku iji se relativno snaan rast potranje pozitivno odrazio na meusobne izvozne rezultate.

5. Zakljuak

U ovom se radu po prvi puta metodom konstantnih trinih udjela analizira relativni poloaj hrvatskih izvoznika na tritu EU tijekom 2000.-ih. Tom se me-todom openito sagledava utjecaj strukture izvoza (prema proizvodima i izvoznim odreditima) i njegove konkurentnosti na izvozne rezultate te posljedino na tri-ni udio neke zemlje. Prema metodi konstantnih trinih udjela, ukupna promjena trinog udjela (ukupni uinak), moe proizlaziti iz strukturnog uinka i/ili uinka konkurentnosti. Strukturni uinak obuhvaa utjecaj proizvodne strukture izvoza (proizvodni uinak), geografske orijentacije izvoza (geografski uinak) i/ili mi-jeani strukturni uinak, dok su uinkom konkurentnosti obuhvaeni svi ostali imbenici koji mogu utjecati na izvozne rezultate.


Udio hrvatskog izvoza na tritu EU tijekom 2000.-ih je stagnirao, dok su u istom razdoblju usporedive zemlje Srednje i Istone Europe svoj trini udio udvo-struile. Zaostajanje hrvatskih izvoznika posebno je dolo do izraaja nakon 2004. kada je rast njihovog izvoza u EU poeo usporavati znatno vie od prosjeka drugih zemalja. U tom su razdoblju zemlje Srednje i Istone Europe iskoristile prednosti trgovinske integracije koju im je osiguralo lanstvo u Uniji, dok Hrvatska, uspr-kos visoko liberaliziranim trgovinskim tijekovima sa zemljama lanicama EU-a, u tome nije bila uspjena.

Razlozi zaostajanja hrvatskog izvoza na tritu Unije, prema rezultatima me-tode konstantnih trinih udjela, uglavnom se kriju u niskom uinku konkuren-tnosti, to je posebno naglaeno nakon 2005. Uinak konkurentnosti najslabiji je u tekstilnoj i farmaceutskoj industriji i u odreenim podrujima kemijske industrije, a prisutan je na velikom broju geografskih trita, poglavito na njemakome i tali-janskome tritu. Rijetka iznimka meu starim lanicama EU u sluaju Hrvatske je austrijsko trite. Istovremeno, konkurentnost hrvatskog izvoza poveala se u djelatnostima proizvodnje elektrinih strojeva, aparata i ureaja te proizvodnji koe.

Opi manjak konkurentnosti domaih izvoznika donekle je ublaila njiho-va geografska orijentacija (geografski uinak) prema odreenim lanicama EU iji uvoz raste bre od prosjeka EU, kakvo je primjerice slovensko trite. Glede proizvodnog uinka, njegov je doprinos rastu trinog udjela hrvatskog izvoza u EU tijekom 2000.-ih bio minimalan. Pritom su zbog visoke zastupljenosti tekstil-ne i drvne industrije u tim djelatnostima zabiljeeni pozitivni proizvodni uinci, ali su poniteni negativnim uincima u djelatnostima koje su podzastupljene u hrvatskom izvozu, a koje su u prosjeku bile dinaminije (poglavito proizvodnja osnovnih metala i farmaceutska industrija, a prije globalne gospodarske krize i automobilska industrija).

Prema rezultatima dobivenima metodom konstantnih trinih udjela, Hrvatska se uvelike razlikuje od zemalja Srednje i Istone Europe. Meu njima najveim rastom udjela na tritu EU istiu se Poljska, Slovaka i eka. Iako su u nekim djelatnostima, primjerice tekstilnoj industriji, pod pritiskom konkurencije s Dalekog istoka, spomenute zemlje smanjile svoj trini udio u EU, taj su pad i vie nego nadomjestile trinim probojem u drugim djelatnostima, i to najvie u srednje i visoko tehnoloki intenzivnima, poput proizvodnje telekomunikacijskih ureaja, kompjuterske opreme i cestovnih vozila. U njihovu je sluaju, za razliku od Hrvatske, najvei doprinos trinom proboju dao uinak konkurentnosti koji je prisutan u velikom broju djelatnosti i geografskih trita, pa ak i onima udaljeni-jima poput panjolske i Francuske.

Proizvodna struktura izvoza zemalja Srednje i Istone Europe neto je po-voljnija od Hrvatske, u smislu veeg udjela tehnoloki intenzivnijih djelatnosti


(primjerice, automobilske industrije), no ni u njihovom sluaju ona nije odigrala vaniju ulogu u poveanju njihova ud jela na tritu EU. Geografska struktura dala je neto vei doprinos jer su navedene zemlje izrazito orijentirane na meusobna trita, a njihova je potranja openito bila iznadprosjena.

Zakljuno treba istaknuti da strukturne manjkavosti, a posebno slaba kon-kurentnost, koji su potvreni u ovome radu, bitno odreuju perspektivu buduega rasta hrvatskog izvoza. Vanu ulogu u nadolazeem razdoblju imat e i daljnji tijek integracijskih procesa, posebno u kontekstu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Time e se donekle redefi nirati ne samo trgovinski odnosi sa sadanjim lanicama Unije, ve i s drugim vanim vanjskotrgovinskim partnerima izvan Unije. Detaljna analiza utjecaja tih promjena na hrvatski izvoz stoga je svojevrsni poziv na nasta-vak ovog istraivanja.

LITERATURA

Athanasoglou, P. P., Backinezos, C., Georgiou, E. A. (2010). Export performance, competitiveness and commodity composition, Working Paper, br. 114, Bank of Greece

Amador, J., Cabral, S. (2008). The Portuguese export performance in perspective: a constant market share analysis, Banco de Portugal Economic Bulletin, jesen 2008.

Bilas, V. (2007). Trgovinska povezanost Hrvatske i EU, u: Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, no. 5, p. 43-67.

Buturac, G., Grini, J. (2009). The competitiveness of Croatian Export to EU Markets, Zagreb International Review of Economics & Business, (12), 1:39-51

Cabral, S. (2004). Recent evolution of Portuguese export market shares in the European Union, Banco de Portugal Economic Bulletin, prosinac 2004.

Deutsche Bundesbank (2006). Germany in the Globalisation Process, Monthly Report, prosinac 2006.

ECB (2005). Competitiveness and the export performance of the euro area, Occasional Paper Series 30, Task Force of the Monetary Policy Committee of the European System of Central Banks

Finicelli, A., Sbracia, M., Zaghini, A. (2008). A disaggregated analysis of the ex-port performance of some industrial and emerging countries, MPRA Paper br. 11000


Foresti, G. (2004). An attempt to explain the Italian export market share dynami-cs during the nineties, CSC Working Paper 47, Centro Studi Confi ndustria, Italy

Jimnez, N., Martn, E. (2010). A constant market share analysis of the Euro area in the period 1994-2007, Banco de Espaa, Economic Bulletin, sijeanj 2010.

Michel, B. (2005). Trends in export market shares between 1991 and 2001, Working Paper 7- 05, Federal Planning Bureau, Brussels

Milana, C. (1988). Constant Market Share Analysis and Index Number Theory, European Journal of Political Economy, (4) 4, pp.453-478

Simonis, D. (2000). Belgiums export performance: A constant market shares analysis, Working paper 2, Federal Planning Bureau

Richardson, J. (1971a). Constant market share analysis of export growth, Journal of International Economics, 1, str. 227.-239.

Richardson, J. (1971b). Some sensitivity tests for a constant market share analysis of export growth, Review of Economics and Statistics, 53 (3), str. 301.-304.

Simonis, D. (2000). Belgiums export performance: a constant market shares analysis, Working Paper, br. 2, Federal Planning Bureau, Brussels, Belgium

Skriner, E. (2009). Competitiveness and Specialisation of the Austrian Export Sector: A Constant-Market-Shares Analysis, Institute for Advanced Studies Vienna, Economics Series, br. 235

Tyszynski, H. (1951). World trade in manufactured commodities 1899-1959, The Manchester School of Economic and Social Studies, 19, str. 222.-304.

CROATIAS EXPORT PERFORMANCE IN THE EU MARKET

Summary

The paper analyzes changes in the relative position of Croatias exports in the EU market during the 2000-2010 period using the constant market share method. This method links the changes in the market share with structural and other characteristics of exports. The infl uence of exports product and country structure is represented by the structural effect. All other factors that affect exports growth are contained in the competitiveness effect. The results indicate that the stagnation of Croatias export market share in the EU predominantly refl ects the lack of competitiveness, while the structural effect is only mar-ginally positive.

Key words: exports, specialization, competitiveness, constant market share analysis


PRILOZI:

Tablica 1.

SAETI PREGLED EMPIRIJSKE LITERATUREp g p j


Tablica 2.

KLASIFIKACIJA IZVOZNIH PROIZVODA

Izvor: Prema ECB (2005.)

Tablica 3.

USPOREDBA REZULTATA NA OSNOVI RAZLIITE GRUPACIJE PODATAKA (PROSJEK RAZDOBLJA)


j p

p g p j p (p


, p j

Izvori: Comext (dataset EU27 Trade Since 1988 by SITC preuzeto 20 04 2011 ) izra

Tablica 4.

REZULTATI CMS METODE ZA HRVATSKU, PREMA DJELATNOSTIMA SMTK



Tablica 5.

REZULTATI CMS METODE ZA HRVATSKU, PREMA TRITIMA EUROPSKE UNIJE


, p


Tablica 6.

STRUKTURA I DINAMIKA IZVOZA ZEMALJA SREDNJE I ISTONE EUROPE* U EU, PREMA DJELATNOSTIMA,

U RAZDOBLJU OD 2000. DO 2010.

* Obuhvaene su eka, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija, Estonija, Letonija, Litva, Bugarska i Rumunjska.


j j


Tablica 7.

PROSJENI GODINJI UKUPNI UINAK (TE) PO ZEMLJAMA (2000.-2010.)

Izvori:Comext (dataset EU27 Trade Since 1988 by SITC, preuzeto 20.04.2011.), izraun autora

j g j p ( ) p j ( )


Tablica 9. Prosjeni godinji proizvodni uinak (PE) po zemljama (2000. 2010.)

j g j ( ) p j ( )

Tablica 8.

PROSJENI GODINJI UINAK KONKURENTNOSTI (CE) PO ZEMLJAMA (2000.-2010.)


Tablica 9.

PROSJENI GODINJI PROIZVODNI UINAK (PE) PO ZEMLJAMA (2000.- 2010.)



Tablica 10.

PROSJENI GODINJI UINAK TRITA (ME) PO ZEMLJAMA (2000.-2010.)


hrvatski izvoz

Documents