multiplikativni učinak i njegova primjena u turizmu - luka giljan konačna verzija.docx
Post on 23-Jan-2016
254 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZADRU
ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI
STUDIJ KULTURA I TURIZAM
Luka Giljan
MULTIPLIKATIVNI UČINAK I
NJEGOVA PRIMJENA U TURIZMU
Seminarski rad
Zadar, 2014.
SVEUČILIŠTE U ZADRU
ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI
STUDIJ KULTURA I TURIZAM
Luka Giljan
MULTIPLIKATIVNI UČINAK I
NJEGOVA PRIMJENA U TURIZMU
Seminarski rad
Doc. dr. sc. Božena Krce Miočić
Zadar, 2014.
SADRŽAJ
1. UVOD 1
2. TURIZAM 2
2.1. POJAM TURIZMA 2
2.2. EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA 3
2.2.1. MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA TURIZMA..………………………………………….....……...4
3. MULTIPLIKATOR……………………………………….…………………………………………………………………..6
3.1. POJAM MULTIPLIKATORA…………………………….………………………………………………………..6
3.2. MODEL MULTIPLIKATORA…………………………….……….……………………………………………….6
4. TURISTIČKI MULTIPLIKATOR…………………………………………….……………………………………………7
5. MULTIPLIKATIVNI UČINCI HRVATSKOG TURIZMA……………………………..…………………………11
6. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………………………………..…..12
7. SAŽETAK………………………………………………………………………………………………………………………14
8. POPIS LITERATURE…………………………………………………………………………………………………….…15
9. POPIS ILUSTRACIJA………………………………………………………………………………………………………16
1. UVOD
U ovom seminarskom radu piše se o multiplikativnom učinku i njegovoj primjeni u turizmu.
Turizam, kao jedna od najsloženijih pojava 21. stoljeća, u posljednje se vrijeme sve više i više
proučava i velika mu se pažanja pridodaje. Iako se ne može nazvati gospodarskom granom,
vrlo je značajan za gospodarstvo neke turističke destinacije, regije ili zemlje ovisno o
kontekstu u kojem se spominje.
Cilj ovog seminarskog rada prvenstveno je bilo istražiti, analizirati, definirati i zaključiti što je
to multiplikativni učinak u turizmu, kako funkcionira te kako utječe na gospodarstvo neke
turističke destinacije, regije ili zemlje.
Kao zaokružena cjelina, ovaj seminarski rad pokušat će predočiti multiplikativni učinak i to
tako da se krene od osnovnih pojmova kao što je turizam, zatim ekonomske funkcije turizma
od kojih je za ovaj rad najznačajnija multiplikativna funkcija.
Uz sve navedeno, objasnit će se i pojmovi kao što su multiplikator, turistički multiplikator i
vrste multiplikatora te modeli multiplikatora i analiza multiplikativnih učinaka turizma u
Republici Hrvatskoj.
1
2. TURIZAM
Turizam, kao jedna od pojava suvremenog doba, je ušao u većinu aspekata života ljudi i vrlo
ga je teško definirati jednom definicijom i značenjem.
2.1. POJAM TURIZMA
Turizam je danas veoma širok pojam i može ga se promatrati sa više aspekata. Turizam
pojava suvremenog doba i prema tome razvile su se brojne definicije i tumačenja.
Danas je u većini zemalja prihvaćena opća koncepcijska definicija turizma koju je predložio
UNWTO i koja se može ubrojiti u definicije s pozicije turističke potražnje, a glasi: „Turizam
uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine
ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz
aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.“1
U svojoj knjizi „Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav“ Čavlek i njezini
suradnici naveli su da iz definicije koju je predložio UNWTO proizlazi pet temeljnih obilježja
turizma koje ističu da turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u
turističkim odredištima; putovanje se mora odvijati izvan sredine uobičajenog boravka;
turizam je kružno putovanje i ne traje dulje od godinu dana; svrha putovanja nije stalni
boravak i nije vezana uz zapošljavanje i naposljetku zadnje obilježje turizma je to da turisti na
svojim putovanjima i u odredištima ne privrjeđuju, već troše.2
Može se smatrati da je prema svojoj definiciji, turizam vrlo složena pojava iz koje proizlazi
nekoliko temeljnih obilježja koja određuju sam pojam i njegovo značenje jer svako putovanje
nije turističko putovanje.
1 ČAVLEK, N. et al.: Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, 2011., p. 30.2 Ibid.
2
2.2. EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
Može se smatrati da je turizam veoma složen i kompleksan pojam te ima veliki obuhvat u
gospodarskom sustavu zemlje.
U svojoj knjizi Čavlek i sur. ističu kako složenost turizma proizlazi iz fragmentiranosti i
disperziranosti u većini segmenata nacionalnog gospodarstva i da se pritom ne misli na
fragmentiranost i disperziranost njegove ekonomske osnove u okviru različitih gospodarskih
grana i sektora, već se misli na brojne ekonomske učinke koji nastaju djelovanjem tržišnih
interakcija i izravne i neizravne međuovisnosti.3
Autori također navode kako uloga turizma u gospodarskom sustavu proizlazi iz njegovih
ekonomskih funkcija i da je važno imati i usvojiti znanja o načelima djelovanja turizma u
gospodarskom sustavu jer se na njima generiraju brojni ekonomski učinci.4
Kao najbolju definiciju ekonomskih funkcija turizma uzima se definicija poznatih domaćih
teoretičara turizma Markovića i Markovića:„Pod ekonomskim funkcijama turizma
razumijevaju se sva njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje postavljenih
ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju određenim ekonomskim učincima.“5
Iz navedene definicije Markovića i Markovića može se zaključiti da je turizam kompleksan
pojam koji ima više funkcija, što znači da je turizam zapravo višefunkcionalan. Međusobna
interakcija svih njegovih djelovanja ka ostvarivanju predočenih i željenih ciljeva dovodi do
stvaranja određenih ekonomskih učinaka.
Postoji više ekonomskih funkcija turizma:
1. multiplikativna funkcija, 2. induktivna funkcija, 3. konverzijska funkcija, 4. funkcija
zapošljavanja, 5. funkcija poticanja međunarodne razmjene dobara, 6. apsorpcijska funkcija,
7. funkcija uravnoteženja platne bilance, 8. funkcija razvoja gospodarski nedovoljno
razvijenih područja, 9. integracijska funkcija, 10. akceleracijska funkcija.6
3 ČAVLEK, N. et al.: op. cit. p. 261.4 Ibid.5 MARKOVIĆ, S., MARKOVIĆ, Z.: Ekonomika turizma, Školska knjiga, Zagreb, 1972., p. 286 ČAVLEK, N. et al.: Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, 2011., p. 262.
3
2.2.1. MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA TURIZMA
Kao osnovnu definiciju multiplikativne funkcije turizma Čavlek i sur. ističu da: „u svojoj
osnovi, multiplikativna funkcija turizma opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka
ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turističke potrošnje, tj. u trenutku kada privremeni
posjetitelj podmiri račun za bilo koju uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog
turističkog putovanja i boravka u turističkoj destinaciji.“7
Iz navedene definicije multiplikativne funkcije turizma može se zaključiti da je to jedna od
važnijih ekonomskih funkcija turizma jer ona opisuje turizam kao zaista snažnu pojavu koja
multiplicira svoj dohodak kada se turistička potrošnja realizira, tj. kada posjetitelj neke
turističke destinacije plati uslugu koju je iskoristio.
Kao nadopuna definiciji multiplikativne funkcije turizma proizlazi zaključak da svaki
privremeni posjetitelj, potrošnjom vlastitog novca na razne usluge i proizvode što ih nudi
turistička ponuda, potiče nekolicinu međusobno uvjetovanih gospodarskih aktivnosti i
interakcija, a da toga ni sam nije svjestan.8
Kako je sam pojam turističke potrošnje veoma složen pojam koji ostvaruje nekolicinu
ekonomskih učinaka važno je znati prepoznati i razlikovati različite tipove ekonomskih
učinaka turističke potrošnje: „u nastojanju da se dobije što cjelovitija slika ukupnih
ekonomskih učinaka koje turistička potrošnja ostvaruje cirkulacijom kroz različita područja
(gospodarske djelatnosti) nacionalnog gospodarstva, ekonomska teorija turizma primjenjuje
teoriju multiplikatora. Sukladno toj koncepciji, ekonomski učinci turističke potrošnje, nastali
na temelju cirkulacije novca, odnosno njegove multiplikacije, mogu biti okarakterizirani kao –
izravni, neizravni i inducirani.“9
Izravni učinci ekonomske potrošnje: „odnose se na ukupnost turističke potrošnje ostvarene u
gospodarskim djelatnostima koje izravno apsorbiraju turističku potrošnju (ugostiteljstvo,
turističko posredništvo, promet i trgovina na malo). Procjenjivanje vrijednosti ukupnih
izravnih učinaka ekonomske potrošnje odvija se agregiranjem vrijednosti novca koji su
privremeni posjetitelji potrošili u turističkoj destinaciji, tj. agregiranjem prihoda koji je
zaradila turistička ponuda na određenom turističkom tržištu.“10
7 Ibid.8 Ibid.9 ČAVLEK, N. et al.: op. cit. p. 263.10 Ibid.
4
Neizravni ekonomski učinci turističke potrošnje: „odnose se na ukupnu količinu svih troškova
(sirovina, poluproizvoda, proizvoda i usluga) koji su nastali u procesu formiranja turističke
usluge. Podmirivanje troškova pružatelja turističkih usluga svojim dobavljačima, ali i
dobavljača prema svojim dobavljačima smatraju se ekonomskim učinkom jer su posljedica
turističke potrošnje. Vrijednosti neizravnih učinaka turizma procjenjuju se pomoću tablice
međusektornih odnosa hrvatskog gospodarstva u okviru koje je moguće napraviti detaljnu
analizu razmjene među pojedinim sektorima nacionalnoga gospodarstva.“11
Inducirani ekonomski učinci turističke potrošnje: „odnose se na ekonomske učinke koji su
nastali kao rezultat povećane kupovne moći lokalnog stanovništva i javnog sektora na
turistički receptivnom području. Često se spominje rast potrošnje lokalnog stanovništva i rast
javne potrošnje koju su omogućili prethodno ostvareni multiplikativni učinci ekonomske
potrošnje. Vrijednosti induciranih ekonomskih učinaka turizma moguće je procijeniti samo za
manje geografsko područje jer zahtjeva najširi mogući obuhvat praćenja i utvrđivanja snage
utjecaja obrtaja novca na poticanje nove potrošnje.“12
11 Ibid.12 Ibid.
5
3. MULTIPLIKATOR
Da bi se lakše razumjela multiplikativna funkcija turizma, u ovom će se poglavlju objasniti
što je to multiplikator i kako on funkcionira.
3.1. POJAM
Samuelson i Nordhaus u svojoj knjizi „Ekonomija“ navode definiciju multiplikatora u kojoj
ističu da je multiplikator: „učinak koji promjena od jednoga dolara u egzogenim izdacima ima
na ukupnu proizvodnju. U jednostavnom modelu C + I multiplikator je omjer promjene u
ukupnoj proizvodnji, u odnosu na promjenu u investicijama.“ 13
U svojoj knjizi Samuelson i Nordhaus ističu da definicija multiplikatora govori o promjeni u
proizvodnji po jedinici u egzogenim izdacima i da to ukazuje da određene sastavnice
potrošnje treba smatrati kao varijable izvan modela – jer je u takvom slučaju ulaganje
egzogena sastavnica i taj se isti pristup može koristiti za određivanje učinaka promjena u
izdacima države za potrošnju roba i usluga, izvozu i ostalim stavkama na ukupnu
proizvodnju.14
Smatra se da je multiplikator zapravo učinak koji se javlja kada promjena u izdacima ima na
ukupnu proizvodnju.
3.2. MODEL MULTIPLIKATORA
Model multiplikatora je „makroekonomska teorija koja se koristi da bi se objasnilo kako se
kratkoročno određuje proizvodnja. Naziv multiplikator potječe od otkrića da promjena u
egzogenim izdacima (kao što su investicije) za jedan dolar rezultira promjenom BDP-a za više
od jednog dolara (uzrokuje umnoženu promjenu). Glavna je pretpostavka modela
multiplikatora ta da su cijene i nadnice fiksne te da u ekonomiji postoje resursi koji su
neuposleni.“15
Može se smatrati kako je model multiplikatora jedna od značajnijih teorija za određivanje
kratkoročne proizvodnje te kako svaka promjena u izdacima rezultira umnoženom promjenom
BDP-a.
13 SAMUELSON, P., NORDHAUS,W.: Ekonomija, Mate d.o.o., Zagreb, 2011., p. 440. 14 Ibid.15 SAMUELSON, P., NORDHAUS,W.: op.cit., p. 437.
6
4. TURISTIČKI MULTIPLIKATOR
Imajući na umu kako je turizam kompleksan pojam koji ima velik broj ekonomskih funkcija,
od kojih je jedna i multiplikativna funkcija, može se zaključiti, tj. razabrati postojanje
turističkog multiplikatora.
Bartoluci navodi da se multiplikatori višestruko primjenjuju u ekonomici turizma te da se
standardna analiza koristi multiplikatorom za izračun učinaka potrošnje na dohodak, osobito
inozemne turističke potrošnje. 16
Može se zaključiti da je turistički multiplikator pojava do koje dolazi zbog obrtaja novca, tj.
kada taj novac koji su potrošili posjetitelji kruži kroz transakcije u ekonomiji na lokalnoj ili
nacionalnoj razini.
Da bi se lakše razumio cijeli taj proces, multiplikacija ostvarene turističke potrošnje prikazana
je sintetski gdje je vidljivo kretanje jedne jedinice potrošnje kroz samo 3 razine (inicijalna
faza i dvije iteracije).
Slika 1.: Proces multiplikacije turističke potrošnje
Izvor: ČAVLEK, N., BARTOLUCI, M., PREBEŽAC, D. et al: Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, 2011., p. 264
16 BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013., p. 37.
7
Iz shematskog prikaza procesa multiplikacije turističke potrošnje jasno je vidljivo da se
turistička potrošnja u inicijalnoj fazi grana, tj. sastavljena je od više komponenti. Te
komponente su uvoz (iz kojeg se događa odljev sredstava), prihodi domaćinstava, lokalni i
gospodarski subjekti i javni sektor. Iz te druge tri komponente proizlazi sekundarna potrošnja,
odnosno prva iteracija koja je umanjena za novac koji je izašao iz cirkulacije.
U sekundarnoj potrošnji (prvoj iteraciji) postupak je isti kao i u inicijalnoj fazi turističke
potrošnje. Dakle, ponovno je vidljivo da se u uvoznoj komponenti događa odljev sredstava, a
iz komponenti prihoda domaćinstava, lokalnih i gospodarskih subjekata i javnog sektora
proizlazi sekundarna potrošnja, ali ovaj put druga iteracija koja je također umanjena za dio
novca koji je izašao iz cirkulacije prve iteracije turističke potrošnje.
Taj proces, odnosno cirkuliranje turističke potrošnje može imati više od dvije iteracije: „Zbog
činjenice da je turistička usluga najčešće sastavljena od najrazličitijih ulaznih elemenata
(inputa) koji su također prošli određene faze dovršetka i rafiniranosti, cirkulacija turističke
potrošnje rijetko se kad zaustavlja na prvoj ili drugoj razini (iteraciji) sekundarne potrošnje. U
tom smislu veći broj iteracija u cirkulaciji turističke potrošnje je logičan i očekivan, ali to
samo pokazuje koliku snagu turizam ima u aktivaciji najrazličitijih gospodarskih aktivnosti,
što u završnici utječe na poticanje razvoja i diverzifikacije gospodarskih aktivnosti na lokalnoj
i regionalnoj razini.“17
Iz navedenog se može zaključiti da turizam ima veliku snagu za aktivaciju mnogih
gospodarskih aktivnosti i da utječe na razvoj na mnogim razinama gospodarske aktivnosti te
da cirkulacija turističke potrošnje može imati više iteracija koje su svaki put umanjene za dio
novca koji je izašao iz cirkulacije.
Također je važno predočiti zbog čega dolazi do smanjivanja količine novca: „Smanjenje tog
novca posljedica je odlijeva novca iz gospodarskog sustava koji je neizbježan u gotovo svim
gospodarskim ciklusima, a riječ je o dijelu novca ostvarenog inicijalnom turističkom
potrošnjom, koja u svom prolasku kroz nacionalno gospodarstvo na svakoj od lančano
povezanih razina sekundarne potrošnje (iteraciji) djelomično nestane iz optjecaja.“18
Navedeno upućuje na to da teorija multiplikatora polazi od činjenice da ekonomski učinak
turističke potrošnje nastaje kao produkt cirkulacije turističke potrošnje kroz više iteracija, a
čine ga zbroj izravnih, neizravnih i induciranih učinaka turističke potrošnje. Kao rezultat te
17 ČAVLEK, N. et al.: op. cit. p. 264.18 ČAVLEK, N. et al.: op. cit. p. 265.
8
cirkulacije smatra se multiplikativni učinak koji se predočava kao vrijednost novca koje je
ušla u gospodarski ciklus u prvoj, inicijalnoj fazi, pomnožena s prosječnim brojem iteracija u
kojima ona sudjeluje.19
Može se zaključiti da je multiplikativan učinak zapravo novac, tj. vrijednost novca koja je u
inicijalnoj fazi turističke potrošnje pomnožena s prosjekom ukupnog broja iteracija u kojima
sudjeluje.
Za potrebe analize multiplikativnih učinaka u gospodarstvu u literaturi je definirano pet vrsta
multiplikatora:
1. Multiplikator proizvodnje – vrijednost je dodatne proizvodnje, koja je u gospodarstvu
stvorena kao rezultat dodatne jedinice turističkih izdataka, odnosno potrošnje.
2. Multiplikator dohotka - dodatni je dohodak generiran jediničnim povećanjem turističkih
izdataka, odnosno potrošnje.
3. Multiplikator zaposlenosti – definiran je omjerom generirane dodatne zaposlenosti (izravne
i neizravne) i dodatne jedinice turističkih izdataka odnosno potrošnje.
4. Multiplikator poreznih prihoda – opisuje koliko se u gospodarstvu dodatno stvara poreznih
prihoda na temelju dodatne jedinice turističkih izdataka, odnosno potrošnje.
5. Uvozni multiplikator – multiplikator koji je u kontekstu mjerenja ukupnih multiplikativnih
učinaka turizma u gospodarstvu jedini ima negativni predznak, a ukupna je vrijednost robe i
usluga koje se u gospodarstvu dodatno uvezu kao posljedica dodatne jedinice turističkih
izdataka, odnosno potrošnje. 20
Prema Bartoluciju, svaki od opisanih multiplikatora odnosi se na jedan parcijalni aspekt
multiplikativnih učinaka turizma u gospodarstvu, a cjelovita se slika može sagledati tek
njihovom zajedničkom i sustavnom primjenom te da je izračun multiplikativnih učinaka
turizma posebno važan za one zemlje čija su gospodarstva više ovisna o turizmu, kao što je
npr. Hrvatska. 21
19 Ibid.20 BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013., p. 52.21 Ibid.
9
Može se smatrati da su zaključci u vezi turističkog multiplikatora i općenito multiplikativne
funkcije turizma dobra podloga za oblikovanje turističkog razvoja, strategije i politike neke
turističke regije ili zemlje.
10
5. MULTIPLIKATIVNI UČINCI HRVATSKOG TURIZMA
Turistička privreda Republike Hrvatske je jedan od značajnijih sektora hrvatskog
gospodarstva i ima vrlo važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu.
O ekonomskoj ulozi turizma u hrvatskom gospodarstvu svjedoče ostvareni ekonomski učinci
u posljednjih deset godina. Napominje se da u tim vrijednostima nisu podatci o
neregistriranom turističkom prometu koji se ostvaruje u stanovima i kućama za odmor i
drugim vrstama smještaja ili u rodbine i prijatelja i koji se statistički ne evidentira te ostaje u
zoni sive ekonomije. 22
U svojoj knjizi, Bartoluci ističe kako je u Hrvatskoj u poslijeratno doba velik pad turističkog
prometa, što se značajno odrazilo na ekonomske učinke turizma. Također ističe kako se u
posljednjih desetak godina turizam počeo značajno oporavljati i ostvarivati pozitivne stope
rasta, ali još nije dostigao rekordne pokazatelje iz predratnog vremena. 23
Može se smatrati da je Domovinski rat koji je zahvatio Hrvatsku ostavio velike posljedice na
razvoj turizma Republike Hrvatske i samim tim veliki pad turističkog prometa u poslijeratno
doba. No posljednjih se godina turizam kontinuirano razvija i njegov se značaj za nacionalno
gospodarstvo širi, ali to još nije dovoljno zbog sezonskog tipa Hrvatskog turizma.
Bartoluci također navodi i pojašnjava ekonomske učinke hrvatskog turizma u posljednjih
desetak godina dobivenih iz istraživanja BIST-a24 te navodi kako ostvareni dolasci turista
konstantno rastu, ostvarenja noćenja su imala sličnu tendenciju rasta, ali ih je najviše
ostvareno 2008. godine prije ekonomske krize u glavnim emitivnim zemljama, povećao se
udio stranih turista, također su se povećala noćenja stranih turista u odnosu na noćenja
domaćih turista, vidljiv je i sezonski karakter hrvatskog turizma, povećao se i BDP te je i
porastao broj zaposlenih u turizmu jer je riječ o izravnoj zaposlenosti u turizmu. 25
Smatra se kako u posljednjih desetak godina hrvatski turizam doživljava svoj procvat. Kao
potvrda toj hipotezi idu u prilog podaci koji govore da broj dolazaka, broj noćenja i količina
potrošnje turista, a i samim time nacionalni BDP, rastu.
22 ČAVLEK, N., BARTOLUCI, M. et al.: Prilog novim odrednicama turističke politike u Hrvatskoj, Acta Turistica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Vol.22., 2010., br. 2., p. 140.23 BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013., p. 53.24 BIST - online management sustav za turističke destinacije Hrvatske koji korisniku nudi informacije o razvoju turizma, tržišnim trendovima, smještajnim kapacitetima.25 BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013., p. 53.
11
6. ZAKLJUČAK
Dakle, turizam je jedna najsloženijih pojava suvremenog doba i prema tome razvile su se
brojne definicije i tumačenja. Turizam su, dakle, sve aktivnosti koje su proizašle iz putovanja
i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine radi odmora, poslovnih i drugih razloga do
najviše jedne godine bez da te osobe primaju ikakvu naknadu. Može se smatrati da je turizam
veoma složen i kompleksan pojam te ima veliki obuhvat u gospodarskom sustavu zemlje.
Složenost turizma podrazumijeva brojne ekonomske učinke koji nastaju djelovanjem tržišnih
interakcija i izravne i neizravne međuovisnosti. Uloga turizma u gospodarskom sustavu
proizlazi iz njegovih ekonomskih funkcija jer se na njima generiraju brojni ekonomski učinci.
Kao takva, ekonomska funkcija podrazumijeva sva djelovanja turizma koja su usmjerena na
ostvarivanje postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju određenim ekonomskim
učincima.
Postoji više ekonomskih funkcija turizma. U ovom se seminarskom radu obrađivala
multiplikativna funkcija koja opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u
inicijalnoj fazi realizacije turističke potrošnje, tj. u trenutku kada privremeni posjetitelj
podmiri račun za bilo koju uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog turističkog
putovanja i boravka u turističkoj destinaciji. To je jedna od važnijih ekonomskih funkcija
turizma jer opisuje turizam kao snažnu pojavu koja multiplicira svoj dohodak u trenutku
realizacije turističke potrošnje. Kako je sam pojam turističke potrošnje veoma složen pojam
koji ostvaruje nekolicinu ekonomskih učinaka važno je znati prepoznati i razlikovati različite
tipove ekonomskih učinaka turističke potrošnje. To su izravni, neizravni i inducirani
ekonomski učinci turističke potrošnje.
Multiplikatori se vrlo često primjenjuju u ekonomici turizma i standardna analiza koristi se
multiplikatorima za izračunavanje učinaka potrošnje na dohodak, osobito inozemne turističke
potrošnje.
Turizam ima veliku snagu za aktivaciju mnogih gospodarskih aktivnosti i utječe na razvoj na
mnogim razinama gospodarske aktivnosti
Multiplikativan učinak je zapravo novac, tj. vrijednost novca koja je u inicijalnoj fazi
turističke potrošnje pomnožena s prosjekom ukupnog broja iteracija u kojima sudjeluje.
12
Što se tiče Republike Hrvatske u poslijeratno doba velik pad turističkog prometa, što se
značajno odrazilo na ekonomske učinke turizma. Ali u posljednjih desetak godina turizam se
počeo značajno oporavljati i ostvarivati pozitivne stope rasta, ali još nije dostigao rekordne
pokazatelje iz predratnog vremena. Domovinski rat koji je zahvatio Hrvatsku ostavio velike
posljedice na razvoj turizma Republike Hrvatske i samim tim veliki pad turističkog prometa u
poslijeratno doba. No posljednjih se godina turizam kontinuirano razvija i njegov se značaj za
nacionalno gospodarstvo širi, ali to još nije dovoljno zbog sezonskog tipa Hrvatskog turizma.
U posljednjih desetak godina hrvatski turizam doživljava svoj procvat. Kao potvrda toj
hipotezi idu u prilog podaci koji govore da broj dolazaka, broj noćenja i količina potrošnje
turista, a i samim time nacionalni BDP, rastu.
13
7. SAŽETAK
Ovaj rad bavi se analizom pojma turizma kao složene društveno-ekonomske pojave
suvremenog doba i njegovih definicija i tumačenja te složenosti turizma koja podrazumijeva
brojne ekonomske učinke koji nastaju djelovanjem tržišnih interakcija i izravne i neizravne
međuovisnosti. Seminarski se rad nastoji predočiti uloge turizma u gospodarskom sustavu
koje proizlaze iz njegovih ekonomskih funkcija jer se na njima generiraju brojni ekonomski
učinci. Postoji mnogo ekonomskih funkcija turizma, no ovaj rad se bavi multiplikativnom
funkcijom, njezinim definicijama i primjeni. Također se navode i definiraju pojave poput
multiplikatora i turističkog multiplikatora i naposljetku multiplikativni učincima turizma
Republike Hrvatske.
Ključne riječi: turizam, ekonomske funkcije turizma, multiplikativna funkcija turizma,
multiplikator i turistički multiplikator, multiplikativni učinci hrvatskog turizma.
14
8. POPIS LITERATURE
PISANI IZVORI:
BARTOLUCI, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva : turistička politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 2013.
ČAVLEK, N., BARTOLUCI, M. et al.: Prilog novim odrednicama turističke politike u Hrvatskoj, Acta Turistica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Vol.22., 2010., br. 2., p. 137 – 160.
ČAVLEK, N. et al.: Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, 2011.
MARKOVIĆ, S., MARKOVIĆ, Z.: Ekonomika turizma, Školska knjiga, Zagreb, 1972.
SAMUELSON, P., NORDHAUS,W.: Ekonomija, Mate d.o.o., Zagreb, 2011.
15
9. POPIS ILUSTRACIJA
Popis slika
Slika Stranica
I. Proces multiplikacije turističke potrošnje 5
16
top related