naknadni usjevi - fazos.unios.hr

Naknadni usjevi:

Poboljšanje strukture tla korijenskim sustavom

Zaštita površine tla nadzemnom masom

oKopavina

Leguminoza Ozimina

Slavonski tropoljni plodored Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. List. Stu. Pro.

I L L L L L L O O O 3

II O O O O O O O 5 III K K K K K K K 5

IV L L L L L L O O O 3

naknadni usjevi, postrni usjevi, pokrovni usjevi, zaštitni usjevi, akumulacijski/“rudarski” usjevi…

proizvodnja hrane, krme, zelena gnojidba, pčelinja

ispaša, bio – masa utjecaj na biološka, kemijska i fizikalna svojstva tala pozitivni biološki efekti – borba protiv korova, štetočina,

bolesti - trošenje istih prirodnih resursa “gušenje”, “zasjenjivanje”, “izgladnjivanje”, “iscrpljivanje”

- alelopatija: trovanje ili odbijanje= “kemijski rat” bilja,

- okoliš za predatorne vrste

… a od slame čak i građevine…

višak oborina borba protiv erozije nedostatak oborina konzervacija vode u tlu

“kemija”:

- dodatna organska tvar tvorba humusa - simbiotsko i asimbiotsko usvajanje hraniva (N, P, K, makro i mikroelementi), - sprječavanje posliježetvenog ispiranja hraniva

EKONOMSKI EFEKTI dodatna zarada, veća održivost, diverzifikacija

proizvodnje i tržišta, dodatno znanje potreban pažljiv odabir usjeva i tehnologije proizvodnje

Razlozi protiv

Dodatni trošak gnojiva, sjemena, sjetve

???

Hrvatska početkom 2000tih: oko 300.000 krupnih grla, uobičajena razina humusa u tlu <1-2%

Hrvatska početkom 1900tih: oko 900.000 krupnih grla, uobičajena razina humusa u tlu >3-4%

NEDOSTATAK ORGANSKE TVARI U TLU!!! Mineralno gnojivo nema što vezati u tlu Mikro i makro fauna u tlu gladuje Pitanje držanja vlage u tlu i, naravno, mogućnost “samoopskrbe hranivima”

Mogućnost fiksacije dušika

Slovenski pokus Dva roka sjetve SC-podzemna djet CC-bijela djet. RC-crvena djet. WV-oz. grahorica

Održivost ~ Samoobnovljivost ~ Okoliš Mineralna gnojiva – nabavka svake godine, cijene uglavnom samo sve skuplje (prate tržište nafte = sirovina i energija)

Naknadni usjevi – mogućnosti sjemenske proizvodnje (sa 1 ha dovoljno sjemena za 20-100 ha), energija <-> Sunce (besplatno, još neko vrijeme)

Kultura

norma sjetve kg/ha

cijena po kg

cijena ukupno (s PDVom)

Pšenica 300 2,5 915

Ječam 250 2,5 763

Raž 180 2,5 549

Facelija 16 43 839

Ozimi grašak 150 6 1098

Ozima grahorica 120 24,2 3543

Cijena sjemena – kvaliteta košta, no…

…sjemenarenje je najdohodovnija proizvodnja usjeva, a za “čudne” kulture gotovo da i nema konkurencije

Grahorice

Fito-siderofore: Molekule koje korijen trava luči da poboljša usvajanje hraniva iz tla

…ili, samo za veliku masu Jarina, dobro podnošenje suše Mogućnost smjesa Sjetvena norma 8-10 kg/ha

Sjetva: specijalne sijačice, nove i skupe, …

, ili obični rasipači gnojiva.

Ključna riječ budućnosti: Energija

Kome treba više proizvoda s polja???

Moralnost dileme: hrana ili bio-gorivo?!?

Kome bi još dobro došlo više proizvoda s polja???

Najvažnije medonosno bilje među oraničnim kulturama Uljana repica

lat. Brassica napus var. oleifera, fam. Brassicaceae

Suncokret

lat. Helianthus anuus, fam. Asteraceae

Lan

lat. Linum usitatisimum, fam. Asteraceae

Bijela i crvena djetelina

lat. Trifolium repens, Trifolium pratense, fam. Fabaceae

Heljda

lat. Phagopyrum esculentum, fam. Polygonaceae

Facelija

lat. Phacelia tanacetifolia, fam. Hydrophullaceae

Podsijani usjev

Postrni usjev

Pokrovni usjev

Dodatno, krmni medonosni usjevi: Biljke iz porodice mahunarki ili lepirnjača, lat. Fabaceae (prije Leguminisae, Papilionaceae)

Smiljkita roškasta lat. Lotus corniculatus

Lucerna lat. Medicago sativa

Hmeljasta djetelina lat. Medicago lupulina

Švedska djetelina lat. Trifolium hybridum

Grahorica lat. Vicia sativa

Ptičja/ozima grahorica lat. Vicia villosa/V. cracca

Dodatno, krmni medonosni usjevi (nastavak): Biljke iz porodice mahunarki ili lepirnjača, lat. Fabaceae (prije Leguminisae, Papilionaceae)

Esparzeta, divlji vučjak lat. Onobrychis viciifolia

Seradela, ptičja noga lat. Ornithopus sativus

Dodatno, krmni medonosni usjevi: Biljke iz porodice glavočika, lat. Asteraceae (prije Compositae)

Neven lat. Calendula officinalis

Različak lat Centaurea cyanus

Maslačak lat. Taraxacum officinale

Dodatno, krmni medonosni usjevi: Biljke iz porodice usnjača lat. Lamiaceae (prije Labiateae)

Lavanda hibridna lat. Lavandula hybrida

Iva lat. Ajuga reptans

Metvica divlja lat. Mentha longiforia

Kadulja – žalfija lat. Salvia officinalis

Livadska kadulja lat. Salvia nemorosa

Mrtva kopriva lat. Lamium purpureum

Dodatno, krmni medonosni usjevi: Biljke iz porodice kupusnjača lat. Brassicaceae (prije Cruciferae)

Većina ih može biti usijana u glavni usjev!!!

Podlanak lat. Camelina sativa

Divlja rotkva lat. Raphanus raphanistrum

Gorušica lat. Sinapis arvensis

Bijela slačica lat. Sinapis alba

“Viribus unitis”

Riža i grahorica

Pšenica, soja i kukuruz

Pšenica i grašak

združena sjetva, konsocijacija, usijani usjevi, interpolacija

Konsocijacija: “Tri sestrice” Kukuruz-pruža potporu za rast grahu Grah-dušik za kukuruz Tikva-pravi sjenu na tlu i čuva vodu, štiti korijenje, suzbija korove

“Vuci-guraj” (Push-pool) tehnologija (Kenija) – kukuruz uz leguminozu koja osigurava dušik i odbija moljca, rubna trava koju moljac više voli - sva tri usjeva daju više krme nego kukuruz sam

How Push-Pull Works

Push-Pull is a novel approach in pest management that uses a repellent intercrop

and an attractive trap plant. Insect pests are repelled from the food crop and are

simultaneously attracted to a trap crop. Maize is intercropped with a legume,

silverleaf desmodium (Desmodium uncinatum), and napier grass (Pennisetum

purpureum) is planted around the intercrop. Both plants provide quality fodder for

livestock. Therefore, farmers using Push-Pull technology for pest control not only

reap three harvests (maize, napier grass and desmodium), they also dramatically

reduce the devastating effects of the parasitic weed Striga hermonthica through the

effects of desmodium.