ȡ˛ ˇ˜ˇ# ŠČ Č...

�� ������� ��� ���� ��� � ������� ��� ���� ��� � ��

�������� ���� � ����� Č����� �� ������� ������� � ���� �Ć�"� � ������ �����" �����Š�� "�������� � ������Ž� �"��� � � ���� �� ���������� ��Č����� ��Č� ������� ���#� � ����Š� �Č�

����� � Č������ �������� ��� ����� ������ �� ������ �� �č����š��� ����������

Mas -lina ima svugdje,ali hotela za koris-ne kukce, posebno

za solitarne pčele, na po-dručju Zadarske županije imasamo u maslinicima OPG Čir-jak, u Popovićima i Karinu Do-njem. Da sve bude zanimljivi-je vlasnici imanja, supružniciNela (43) i Stipe (47), imaju za-grebačku adresu. Oni i njihovotroje djece Roko (16,5), Mari-jeta (13) i Marta (10) žive uobiteljskoj kući, u HrvatskomLeskovcu, a to je tamo kod na-platnih kućica, dakle na sa-mom ulazu u Zagreb.

��������� ������� ��������

- Rado i sve češće dolazimou Karin i Popoviće, kaže Nela.Nju i njezinu obitelj upoznalismo potkraj prošle godine ka-da smo pisali o zadarskim“purger ima” koji su se iskazalii kao vrsni maslinari.

Čirjaci su, podsjetimo, prije9 godina kupili zemlju i počelisaditi masline. Najprije u Po-povićima, rodnom mjestu gla-ve obitelji Stipe, a potom i ususjednom Karinu Donjem.

Na dvije lokacije s ukupno19.000 metara četvornih, ima-ju 360 stupi maslina i to uglav-nom domaće sorte oblica inešto introduciranog leccina,koji je za oblice dobar

o p ra ši va č .Preklani su još dodali 36 sa-

dnica istarske buže, za kojupojedini stručnjaci tvrde da jeizvorno zapravo (sjever-no)dalmatinska sorta.

Uz masline u Karinu na7.500 metara četvornih Čirjaciimaju i nasad od 200 smokavai to sve, masline i smokve, uekološkom uzgoju. Za maslineveć imaju certifikat, potvrdni-cu i ekološki znak, a smokvesorte zamorčica i petrovke sujoš u prijelaznom radoblju i unadzoru Biotehnicona Split,jer su posađene prije nepune

dvije godine.-Dobro su krenule, ali su ih

najprije zima, a sada i sušamalo usporili, kaže Stipe, kojiupravo ovih dana ulaže napo-re i sa dvije cisterne od po2.000 litara dovozi vodu i zali-jeva smokve. Ništa mu, kaže,nije teško. On je dragovoljac

Domovinskog rata, od počet-ka pripadnik glasovite Antite-rorističke postrojbe Lučko, paotkad je umirovljen sve viševremena provodi u rodnomkraju na svom imanju.

Iako je rodom iz Slavonije isupruga Nela se zaljubila uBukovicu i Ravne kotare. Doksu oni krčili šikaru i pripremali

teren za sadnju s djecom u Za-grebu ostajala je njezina maj-ka Ruža (67) koja je uvijeksprema pomoći.

- Podržava nas u svemu, is-tiče Nela, isto kao što ih je od

samog početka pratio i ohra-brivao agronom ZvonimirVlatković iz Savjetodavneslužbe Zadarske žu p a n i j e.Njegovi savjeti su zlata vrijed-ni strahovito puno nam je po-

mogao u svim fazama, od pri-preme terena, izbora sorti, sa-dnje, a educirao nas je i o mo-gućnostima korištenja sred-stava iz programa ruralnogra z vo j a .

������ �� �����

Aplicirali smo na Mjeru 6.3.za mala gospodarstva čija jeekonomska veličina od 2000do 7.990 eura, pojašnjava Nelai otkriva da je njihov programp ro šao na natječaju. Već sudobili avansno 7,5 tisuća euraza nabavku strojeva i to trak-torske prikolice, 200 gajbi zaberbu maslina, atomizer i ras-pršivač gnojiva, a isto toliko ćedobiti kad realiziraju sve za štosu se natjecali u svom poslov-nom planu, a to su trimer za

održavanje rubnuih djelovamaslinika i suhozida, motornapila, novi motokultivator, biokomposter ili usitnjivač granakoje će zajedno s kominomkoristi se za biognojivo budući

su u ekološkoj proizvodnji.- Radi se o bespovratnim

sredstvima. Preporučila bihsvima OPG-ima koji kreću uposao da koriste sredstva izove i drugih mjera ruralnograzvoja, kaže Nela.

A njoj i Stipi izleda nikadane ponestaje ideja.

Š��� !�š�� �"�� ����������

Kad su se već odlučili i podi-gli ekološki maslinik i smokvikostali su dosljedni. Nastavilirazvijati svoje imanje u duhubioraznolikosti pri čemu im jesavjetima i preporukama po-magala i Marija Ševar, višukoordinatorica za ekološkupoljoprivredu pri Savjetodav-noj službi Zagreb.

- Gospođa Ševar je izuzetnozanimljiva predavačica kojanam je proširila vidike,naučila važnosti bioraznoliko-sti suživota biljaka, životinja isamog čovjeka, kaže Nela. Ta-ko su u masliniku svoje mjestoi važnost dobile biljke poputlavande, kadulje, ružmar ina,smilja, vriska, mente, stablamagunje, murve, drijenka, ko-stele, jasena, perunika, jorgo-va n a . .

-Maslina je iz porodice jor-govana pa smo zato posadili ijorgovan, govori Nela i dodajeda su u njihovom maslinikusvoje mjesto našli i ptice, bla-vori, zelembaći, kornjače i zla-toke… Tu su i mnogi korisnikukci, osice, bubamare, paucii pčele, a da bi ih se, posebnosolitarne pčele koje su najboljio p ra šivači u što većem brojuprivuklo u maslinik valjalo je

za njih podignuti posebnenastambe. Ili kako ih već zovuhotele za kukce i solitarnep č e l e.

- Prvi hotel smo postavilipočetkom ožujka, pa drugi ikonačno treći početkom svib-nja, govori Stipe koji je ujednoi glavni projektant, investitor igraditelj ovih zanimljivih ho-tela. Uz suprugu Nelu, kao idotad veliku pomoć pružio je iStipin stric Bašte Čirjak (71).

- Kad mi dođemo iz Zagrebaeto i njega iz Zadra gdje stanu-je. S nama je u maslinama ismokvama od jutra do na-večer, kaže Nela. Bašte im jepomagao i pomaže u svim fa-zama podizanja nasada odkrčenja, sadnje, uzgoja i svihdrugih poslova kojih u masli-nama uvijek ima, a sve to radisa zadovoljstvom jer ga, kaže,posao u polju vraća u zavičaj,

u dane djetinjstva i mladosti.Tada je korisnih kukaca bilopuno više i nije im bilo po-trebno graditi staništa. Okolišnije bio onečišćen, a u prirodije bilo drvenih kućica, trstike idrugih prirodnih materijalagdje su obitavali i raz-množavali se, kaže Stipe i po-jašnjava kako je tekla izgrad-nja hotela u njegovu maslini-ku.

��� ����� � ������������������"�

- Za početak smo od drve-nih paleta postavili konstruk-ciju sa pregradama koje smoispunili različitim materijali-ma - sijenom, slamom, šišar -kama bora, korom od drva inarezanim djelovima trstike ibazge. U pregrade su potomugrađeni pravokutni komadicigle i siporeksa u kojima smoizbušili rupe promjera 0,8 do 1cm, a dužine od 6 do 12 mili-metara. Solitarne pčele u te

rupe polažu jajačca, potom ih"zabetoniraju" blatom i kadobave posao završavaju svojživotni ciklus. Ugibaju. U ranoproljeće iz rupica izlaze mladesolitarne pčele i nastavljaju ci-klus oprašivanja i raz-množavanja, pojašnjava Sti-p e.

Njegovi hoteli za pčele,osim ekološke imaju i estetskufunkciju. Krov je u stilu tradi-cionalne gradnje pokrivenbenkovačkim pločastim ka-menom koji štiti od kiše. Sasjeverne strane je suhozid kojištiti od bure, a u produžetkutakođer suhozid u kojega je tui tamo umetnut i pokoji be-tonski blok čije šupljine su is-punjene prirodnim materijali-ma - šišarkama, korom od dr-va, slamom i trstikom. Ispredhotela je poveći kamen, a upukotinama žednjaci i čuvar-

kuće. Uokolo lavanda, kaduljai smilje kako bi svojim bojamai mirisima privukli što više ku-kaca, posebno solitarnihpčela. Tih sjajnih opraši va č akojih u prorodi nedostaje ismatraju se ugroženom vr-stom.

A jedna solitarna pčelao p ra ši cvjetova koliko i 120pčela medarica, kaže Nela Čir-jak.

Ona i njezin suprug Stipe uplanu imaju još puno toga dabi njhovi maslinici i smokvikjoš više izgledali kao mala oa-za mira, suživota i bioraznoli-kosti kako bi se sa svojim pri-rodnim pomagačima brojštetnika sveo na najmanjumoguću razinu. Bez prskanjakemijskim sredstvima. Eko-loško maslinovo ulje, ekomasline, proizvodi od ljekovi-tog bilja.. Dio sna su već ostva-rili, a s vremenom će i glavnicilj - živjeti od svog imanja uPopovićima i Karinu Donjem.

� �� ��č�� ��� � ������ ����� �������� ��������� �� ������ ��� ��� ����������� �����č��� ����������� � �������� ������� š�š����� ����� ���� � ��� ���������� �������� ���� � ������ � ������ � �� ���� ����đ��� �������� ��� ������ � �������� � ����� ��� ����š��� ���� � � � � ���������� !������� �č��� � ����� ����ž� ����č�� � ���� �������� � ���� ������ć� �� ������ ������ ��� � �������� �č���� ���������� ����� ����š������ � ������ž������� �ž� !��� Č����

����� � ��Š�� � �� � �� �������� � ������������ ��ć ���������� �č �

� �� � ���� Č����� ������� ���� ��� � ���!� ž ��ć ����� ��� �"� #�� �� �� ������ ���

$� %����&�'( �)(*��$�Š�&� �����š�� ������� ��č����� ��� � +� ���� �� š������,� Č����� �������� �����š ����������

$�'� �-��! $��+�������� +�������

. ���� � ��������Lani su Čirjaci ubrali oko 2000 kg maslina, preradili ih u uljari

Martin u Prigradi i dobili 300 litara ekološkog ektradjevičanskog ulja.

Na smotri maslinara i uljara Maslina Split i na Festivalu maslina Za-

greb njihova ulja dobila su zlatne medalje za kakvoću. Ove godine,

nažalost, urod će biti slabiji, masline su slabo resale i ono cvijeta što

je bilo nije se dobro oplodilo. - Zimus su 10 dana zaredom tempera-

ture bile ispod nule, a kod oplodnje temperature je bila iznimno viso-

ka. To je glavni razlog lošije oplodnje, smatra Nela Čirjak. Dogodine

se, kaže, nadaju boljem jer će i solitarne pčele pripomoći u oprašiva-

nju.

$ ���� +������ �����č�ć�/ č��� +� š���� � +� ����

�����š��/ ���� � ���č��Osim ekološkog i esteskog Čirjakovi hoteli za solitarne pčele imaju i

edukativnu ulogu. U posjetu su im, među ostalima, došli i sveučilišni

nastavnici Janja Filipi i Šime Marcelić te studentica Iva Knežević sa Od-

jela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Studentica Iva piše diplomski rad o solitarnim pčelama, a mentorica

joj je doc. dr. sc. Janja Filipi.

-U idućoj godini planiramo proširiti istraživanje. Kućice u masliniku

obitelji Čirjak definitivno su povećale brojnost solitarnih pčela, a samim

time i posjećenost na cvjetovima masline, kaže doc. dr. sc. Janja Filipi.

Nakon obavljenih radova u masliniku

počevši od proljetne rezidbe, zaštite i

prihrane maslina, svih agrotehničkih mje-

ra obrade tla, postavljanja hotela za kuk-

ce, održavanja i uređivanja suhozida,

okopavanja svog mediteranskog bilja u

masliniku došlo je vrijeme da Čirjaci pre-

dahnu i uživanju u pogledu na sve na-

pravljeno.

-Dokazali smo da nismo instat maslinari,

kaže Nela, ne krijući zadovoljstvo dosada

postignutim.

Jer, dodaje, tko može platit ovaj prekra-

san pogled na procvalo smilje, lavandu,

kadulju, neven i ružmarin, dočarati sve

ove opojne mirise, ples leptira i predivno

zujanje bubamara i pčela!?

Čak i ovo nemilosrdna žega ovdje prija i

sve skupa kao da jedno bez drugoga ne-

može. Sve djeluje tako mirno i spokojno.

Prirodno. Toliko da nam ni ovogodišnja

slabija cvatnja i oplodnja maslina ne mogu

umanjiti zadovoljstvo koje osjećamo dok

ispijamo gutljaje jutarnje kave u svom

masliniku, govori “glasnogovornica “ OPG-

a Čirjak i dodaje:

- Još samo da ovih dana svo ovo pre-

krasno bilje uberemo i sačuvamo kako bi

osigurali uživanje u njegovim ljekovitosti-

ma i mirisima tijekom dugih zima kada

smo daleko od ove čarolije, nadahnuto go-

vori Nela. Otkrila nam je da će od svih

ovih biljaka izraditi mirisne jastučiće, čaj-

ne mješavine i macerate u kojima će, vje-

ruje, mnogi uživati.

-Macerati su pripravci koje dobijemo po-

tapanjem ljekovitog bilja u maslinovo ulje.

Važno ja voditi brigu da su biljke i ulje

koje koristimo u izradi macerata zdravi i

da nisu tretirani kemijskim sredstvima.

A, evo i recepta:

Staklenku napunimo cvjetovima smi-

lja,

*prelijemo uljem tako da cvjetovi budu

sasvim potopljeni u ulju

*staklenku zatvorimo, neka tako odstoji

40 dana na toplome

*povremeno promješati, potom procjediti

kroz gazu,

*preliti u tamne bočice i čuvati na hla-

dnom mjestu oko 6 mjeseci.

Tijekom maceriranja ulje iz biljaka iz-

vuče ljekovita svojstva ,u kojima možemo

uživati tijekom cijele godine, kaže Nela.

Ona osobno macerte smilja koristi za

noćnu njegu kože lica i vrata. Macerat

revitalizira, regenerira, pomaže kod zaras-

tanja ožiljaka akni i ostalih upalnih proce-

sa na koži, tvrdi Nela Čirjak. Ona smatra

da o vrijednosti smilja pa i svih drugih lje-

kovitih biljaka iz prirode znamo puno , sa-

mo je pitanje da li uopće I koliko te bla-

godati primjenjujemo i koristimo u svakod-

nevnom životu.

!�) �Č�'� ���,$( ( ���� ć ����ž��� ����š �.�)���-�$�! ��'�� �*.�Đ( .��'�$�!� � �'�$��Ž� �.!�&� ������č� ������ ��� / ���� �������� �� " �"� �� �� �� ć $ �� ������ ��� +����� �����č�ć / č��� +� š���� � +� ���

���-�) 1��'� ��� ć� ��+ � �� ž ���� �+� �č������ć�+�

�'���-$� ��'�

�� ���� �� �š���č�

�š� ����� ���Ž���Ć �������� ����

Svi poznamo pčele me-darice koje nam dajumed, vosak i druge

pčelinje proizvode, teo p ra šuju voćke utječući takona njihov urod. Međutim,ponekad vidimo i neke dru-gačije male, dlakave i tamnepčele, za koje većina nas nezna jesu li štetne ili korisne.

A ove divlje pčele, koje nežive u zajednici, već se svakaposebno brine o sebi i svakazasebno gradi gnijezdo, zbog

čega ih i zovu solitarne pčele,itekako su korisne. I one, kaoi pčele medarice oprašujumnoge kultivirane i samoni-kle biljke, ali imaju velikeprednosti. Aktivne su punoprije od običnih pčela, pao p ra šuju voćke i za hladnihdana ili one koje cvatu rano.Osim toga, one su odličnio p ra šivači i kruške kojupčele medarice zaobilaze.Treba reći i to da su solitarnepčele vrlo učinkovite. Jednatakva pčela koja u dlačicamana svom trbuhu prenosi pe-lud, opraši cvjetova koliko i120 pčela medarica. Nažalo -st ima ih znatno manje odpčela medarica koje su, sto-ga, ipak glavni oprašivači bi-ljaka.

No, kako žive solitarnepčele i kako ih privući uvoćnjak da nam pomognu uo p ra ši va n j u ?

Dok neke od divljih pčelažive i u gnijezdima u zemlji,one za nas najznačajnije izroda Osmia, rade gnijezda utrsci ili u rupicama i pukoti-nama greda i dasaka starihdrvenih kuća. Ta pčela prvoočisti nečistoću iz rupice ilisrčiku iz trske u koju namje-rava snesti jaja, a zatim unjoj pregrađuje jednu po je-dnu malu prostoriju, u kojuprvo donese nektar i pelud,na koji snese po jedno jaje.Ovu "sobicu" zatvori blatom,pa do nje gradi drugu i takoredom po 6 do 15 takvih ma-lih "sobica", ovisi o dužini tr-ske ili rupe. Ličinke se tu hra-ne, a zatim već u jesenzačahure se i pretvaraju uodraslu pčelu koja tu prezimii idućeg proljeća izlijeće izsvog skrovišta. Međutim, ka-ko ima sve manje drvenihkuća, a i trske u pojedinimkrajevima u prirodi gotovo inema, ovim je pčelama teškopronaći stanište. No, u tomeim i mi možemo pomoći,

bez previše muke i troška, asolitarne pčele će tada, zaje-dničkim radom s pčelamamedaricama i bumbarima,dobro oprašivati voćke, od-nosno djelovati na po-većanje broja zametnutihplodova, pa će nam tako po-moći da urod voća u našemvoćnjaku bude znatno većinego kada ne bismo vodiliračuna o ovim našim malimpomagačima.

�'���-$� �Č�'� �� � �� 23 ����š� �/ ������� ���� �"����+ � ���"�

$� �� �������� �č��� ��� � ��č������� ���� ����� ������� ���� � ����š�������� ���� � � % �č��� �� �����

.(Ž��! � Ž�$!� *�� ��� ��+� ��� � ���

Ž�� ������ �� "���

Solitarnih pčela ima više vr-

sta, a najčešće su one iz roda

Osmia, a također i Megachile-

pčele rezačice, koje svoja

gnijezda grade od dijelova listo-

va koje režu svojom leglicom na

zatku. Sve su ove pčele miro-

ljubive i ne bodu, a žive samo

oko mjesec dana.

-��������� � ��ž��

Valja znati da solitarne

pčele ne lete daleko- samo

200 do 250 m od svog gnijez-

da, pa bi bilo dobro, ako već

imamo veći voćnjak, i "kućice"

za njih postavljati na toj razdalj-

ini. Tako će svaka bolje pokriva-

ti svoj teritorij i biti znatno učin-

kovitija u svom radu.