organ narodnog fronta za grad i kotar...
Post on 01-Mar-2021
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SM RT FA ŠIZM U - SLO B O D A N A R O D U !
ŠIBENSKI listPoštarina plaćena u gotovu
Š I B E N I KSrijeda,
17. prosinca 1952.Izlazi tjedno
God. I. Broj 18Cijena 5 dinara
O R G A N N A R O D N O G F R O N T A Z A G R A D I K O T A R Š I B E N I K
11-godišnjica Jugoslavenske
na rodne armi je
Izbori za lokalne organe N arodne vlasti
22. X II. naša A rm ija s c je lokupnim narodom slavi 11- godišnjicu svoga stvaranja kao revolucionarne snage Jugoslavije. O na se stvarala pred 11 godina u odlučnoj i upornoj borbi pro tiv njem ač'• ko-fa§ističkih osvajača, i do-
• maćih izda jn ika u sam oj Jugoslaviji, izda jn ika o tadžbine na čijem su se čelu nalazili reakcionarni krugovi m onarhije i vodećih partija.
N aša junačka A rm ija na čelu sa svo jim V rhovnim ko m andantom predstavlja jednu od najvećih tekovina N arod ne revolucije. O na se rodila i izrasla j e - kroz vatru revolucionarne borbe; za to danas zna da cijeni te p lodove, da se odupre svakom onom tko bi pokušao da nas sk re n e . s ovog puta i da povrijed i suveren ite t socija lističke Jugoslav ije . Stevna je historija ra zv itka Jugoslavenske narodne arm ije. O na će i buduće znati da ispiše sv ije tlu stranicu naše p o v ijesti kad to zatraži sloboda i nezavisnost o tadžbine.
M i sm o ponosni što je Savez kom unista Jugoslavije uspio da stvori, jed in stven i
ni je zadatak pripadnika A r- dije. M i gajimo i cijenim o bogato iskustvo ko je je naša A rm ija imala u N arodno j revoluciji, kada je svaki borac i rukovodilac bio agitator, politički radnik i borac s puškom u ruci. V eze izm eđu naroda i njegove vo jske najveći je za log za uspješno izvršavan je tv ih zadataka• M i nastojim o da št(> god više m ožem o, budem o čvrsto povezani s narodom na teritoriji na ko jo j se nalazimo.
N aši oficiri rade u N a rodnom fron tu i .drugim m asovnim organizacijama. O ni su kroz ovu godinu održali 193 predavanja na terenu. O d pripadnika naših jedinica na ovom terenu učlanjeno je u. Savez boraca, N arodni fron t i N arodnu tehn iku 465 drugova. N aše jedinice održale su 467 ku lturno-um jetn ičkih priredbi na terenu. N a popravku pu teva i m ostova dato je 9.356 radnih sati. O vakvih prim jera moglo bi se mnogo navesti i n jih treba da ima što više. N aše jedin ice s narodom čine jednu cijelinu, jer su i n jihovi interesi i c iljevi isti. Sv i oni žele da se što
fro n t naroda i n jihove A rm ije prije izgrađuje naša -otadžbi- u odbrani naše dom ovine. O vo jed in s tvo naročito dolazi do izražaja, kada m o sko vsk i gospodari i n jihovi sateliti,N u savezu sa V atikanom i ostalim reakcionarnim krugovim a pokušavaju na razne načine da priznanje za uspjeh koga *su
na, a sv i ~su kao jedan složni da stanu na braniku zem lje kad god to zatreba.
Svi pripadnici naše A r m ije su najsretn iji kada su na VI- kongresu SK J dobili
spriječe razvitak socijalizm a k o d nas i da nas potčine K rem i ju . Sve su n jihove nade propale, a laži i k levete , ko je u- pućuju na na§u zem lju , razbija ju se u prah i pepeo o snagu> jed in stvo i m onolitnost naših naroda•
Svijesna da od brže izgradnje zem lje zavisi i brzi *razvo j oružanih snaga, naša A rm ija se pridružila naporima naših naroda u izgradnji socijalizma. N a izgradnji svih glavnih ob jeka ta u zem lji radili su i pripadnici A rm ije i dali preko 5,5 m iliona radnih sati. O sim ovoga, iz redova A rm ije od 1948. do danas i- zašlo je 278 hiljada ljud i ko ji su u n jo j postali kvalificirani radnici.
■ N a š C K SK J svhaćajući položaj zem lje i pravilno gledanje na vo jno-političku situaciju, a u interesu očuvanja naše nezavisnosti i mira u sv ije tu , pristupa organizac iji i jačanju naše A rm ije , — podizanju vo jne industrije kao m aterijalne baze za to. N apori radnih ljud i u ovom pogledu već su urodili p lodom . V ojna i ostala industrija u relativno kra tkom vrem enu m o^i će da snabdijeva našu A rm iju . O na jo j već sada daje nove tenkove, avione, brodove, topove i sve ono što je potrebno da branimo k r v l ju ' izvo jevanu slobodu.
Ideološko-politički rad na odgajanju našega sastava stal-
N E K A ŽIV I V R H O V N I K O M A N D A N T O R U Ž A N IH S N A G A FN R JU G O SL A V IJE MARŠAL JU G O SLA V IJE JO SIP BROZ- T IT O !
postig li u jačanju odbrambe- ne snage zem lje.
M i's la v im o 11-godišnjicu flaše A rm ije sprem ni i sposobni da branimo našu zem lju od svakog neprijatelja, p đ b e z obzira odakle i u kakvim se bojam a neprija telj po javio .N a- ša A rm ija s to ji kao granitna stijena na braniku tekovina Revolucije. Ona predstavlja snažnu i svi jesnu udarnu snagu revolucionarne A rm ije .Z a to radni ljud i naše o tadžbine m ogu biti sigurni uvijek u svo ju A rm iju .
Kapetan fregate D m itar Lukač
Izabrano 32 odbornika za vijeće proizvođača NO-a kotara
U nedlelju 14. ov. mj. održani su značajni izbori. Prvi put radnici industrijsk ih poduzeća, trgovine i ugostiteljstva, zanatstva, zadrugari seljačkih radnih i po ljopriv rednih zadruga izabrali su 32 najbo lja i najiskusn ija druga i drugarice u vijeće proizvođač a N O -a kotara'. Ovo novo tijelo u organim a vlasti omogu ćit će radničikoj klasi da neposredno učestvuje u r je šav an ju problem a svoga grada i kotara-
. P redstavnici radnih ko lek tiv a grada i sela okupljeni u vijeću proizvođača nastav it će neposrednu borbu za p ro dubljivanje naše socijalističke dem okracije.
Kao i za izbore N O -a tako su i za vijeće proizvođača izvršene pravovrem ene političke i tehničke priprem e, koje su doprin ijele da se izbori o- bave bez zasto ja i navrijem e. B irališta su bila svečano okićena, a radnici i zadrugari vedro raspoloženi glasali su za najbolje drugove i drugarice.
Poduzeća i zadruge na području grada i ko tara sv rsta
ni su u četiri izborne grupe.U prvoj izbornoj grupi
(industrija ) broj članova izbornog tijela iznosi 2744, glasalo je 2193, od kojih 317 žena. Izabrano je 26 odbornika i to : 1. K rste Stošić pok. N ikole, 2. Miljemko N inić pok. Jakova, 3- A n te Bučević pok. Jakova, 4- Joso G rbelja M arkov, 5. M ilka Friganović, 6. S to jan V učković pok. D ani
la. 7. Svetin G aćina Jerkov, 8. Silvijo Sokol polk. Frane, 9. C vitko Papak Jakovljev, i 10. V lado Pesarić M artinov, 11. Ivan Klingor, 12. Špiro Štrbac pok. Vase, 13- L inardo K itarović Ivanov, 14- M ilivoj Pavešić pok. M ilivoja, 15. A nte V aldžić pok. M arka, 16. Ing. V alentin Ledinski, 17. Ivo Rajević Petrov, 18. Frane Ju ras pok. V icka, 19. Ing. Ma- rin Kršulr 20- Ivan Fržop An- tin, 21. Frane Čičminko pok- M ate, 22. A nte Bujaš pok. Jose Pengaš, 23. Stipe Blaće pok. Ive, 24. Tom e Gagić pok. Laže, 25. Josip Bogavčić pok. Paške i 26. Slavo Radin pok. Šime-
U drugoj izbornoj grupi (poljoprivreda) ko ja broji 271 član, glasalo je 182, od
kojih tri žene- Izabrano je četiri odbornika i to: 1. Branko C vitan pok. Jose, 2. Ive Skra- čić M arkov, 3. T anasije Ležaj ić pok. Save i 4. Ivan Go- leš Mankov.
T reća izborna grupa ( trgovina i ugostiteljstvo) broji 71 član« glasalo je 58. Izabran je jedan odbornik i to : M ilena Baica Franina.
Č etvrta izborna grupa (zanatstvo) b ro ji 100 članova« a glasalo je sam o 55. Izabran je jedan odbornik i to: A n te G uberina pok. Dunke-
Kako u ovoj izbornoj grupi u predviđenom vrem enu nije glasalo dvije trećine upisanih članova, to su izbori produženi za dva sata.
IX. kotarska konferencija Nurodne omladineStotridesetsedam omladi-
naca i om ladinki iz raznih m jesta na ko taru okupilo se u poned je ljak 15. ov. mj. u p rostorijam a Rem ontnog zavoda da na svojoj IX. k o ta rskoj konferenciji analiziraju rad svo je organizacije u ovoj godini.
P ored delegata, konferenciji • su učestvovali drugovi Pere Škarica, politički sekreta r K otarskog kom iteta, Ćiro M ilutin, organizacioni sekretar K otarskog kom iteta, Mate Poljičanin, član Biro-a O blasnog kom iteta N O H -a, Vdto- m ir ' G radiška, p redsjednik N O -a ko tara , Ivan Goleš, p redsjednik K.S.P.Z.-a V inko Petrina i M ilan Čakić, p red sjednici N O -a općine Šibenik- vanjaki i Đ evrske.
Izv ješta j o radu organizacije i K otarskog kom iteta podnio je R ajko Dobrijević, politički sek re tar Kotarskog kom iteta N O H -a.
N akon izv ještaja razvila se korisna diskusija u kojoj su učestvovali mnogi om ladin
ca i om ladinke. Pored toga, konferenciju su pozdravili Pere Škarica, M ate Poljičanin i Ivan Goleš.
D onesen je program rada za 1953. godinu, a pohvaljeni ,;u i nagrađeni najbo lji aktivi N arodne om ladine i pojedinci om ladinci i omladinke- Kao najbo lji na kotaru proglašen je aktiv N O -e u Ž irju. Pored n jega nagrađeni su aktivi u Prvić Luci i V rpolju. Diplome su dobili aktiv i N O -e u Prvić Šepurini, T ribun ju, Zlarinu, Pirovcu. G aćelezima, Bribiru, Širokam£, radnički Vodice, SR.Z Vodice, električna radionica Tvornice glinice i alurni- nijum a u Lozovcu, V aćani i Đ evrske. N agrađeni su po jedinci: Stipe Sladič, A lbin Ja- kas, Ljubo Tošić, M ate V ran čić, M eri M ustapić, RokoM ijat i M ara Mičkić.
K onferencija je odlučila da se radi stalne brige i p o moći koju su pružali omladinskoj organizaciji za počasne ‘članove prim e drugovi Pere Škarica, Ćiro Milutin« Vi-
tom ir G radiška, V inko P e trina, M ilan Čakić, N ikola P an jko ta te Ivan Goleš.
N a kraju je izabran novi K otarski kom itet u ko ji su ušli slijedeći drugbvi i drugarice: R ajko D obrijević, Slav- ko V rančić, Srećko Bijelić, Slavko Klarin, A nte-M itar Bi- rin. Rade Čakić, M ate V ran čić, A lbin Jakas, M arko Ziv- ković, N evenka Petković, Stioe G rancarić, Đ uro Kovač,
A nte Bajić, Ljubo Tošić, Meti M ustapić, M iljenko G aćina, Bogdan Pekić, Z ora D ragutin, L jubom ir Popović, Mate Bilan i ’Joso Jurić.
Izvršeno je i konstitu iranje kom iteta , te su u '■sekreta r ija t izabrani Rajiko D obrijević, sekretar, Srećko Bijelić, zam jenik sekretara , te Stipe G rancarić, Slavko V rančić i Rade Čakić-
Konstituiranje NO-a grada
Ž IV JE L O N E R A ZR U - ŠIVO JE D IN S T V O N A R O D A l i N JE G O V E A RM IJE!
U ned jelju 14. prosinca o. g. u p rostorijam a M jesnog sindikalnog vijeća održana je konstitu irajuća sjednica N arodnog odbora gradske općine Šibenik. S jednici su p risu stvovala 33 od 40 novoizabranih odbornika N O -a gradske općine.
Sjednfcu je o tvorio najs ta riji izabrani odborn ik drug ing- Jakov D espot, koji je u svom' k fa tk o m izlaganju evocirao uspom ene iz doba N arod ne revolucije. T ak o đ er se dotakao i uspjeha • postignutih u. izgradnji socijalističke domovine, a posebno uspjeha« koji su postignuti na području našega grada.
N akon što je izvršeno b iran je dvojice , ovjorovitelja zapisnika prešlo še na dnevni red- Poslije nego je drug Ni- verifikacione kom isije i nakon kiča Labura pročitao izvještaj š.to je izvršena verifikacija m andata novih odbornikaN O -a gradske općine, izvršeno je polaganje zakletve svih prisu tn ih odbornika. Z atim je drug Žiki Bulat. sek re tar
G radskog kom iteta SKJ, p red ložio da se za novog p redsjed nika N O -a gradske općine i- zabere druga P etra Rončevi- ća, člana Biroa O blasnog kom iteta za Dalm aciju. Prijedlog druga Bulata od svih prisutnih odbornika jednoglasno je pnhvaćen.
Potom se drug P etar Ron- čević zahvalio odbornicim a na datom mu povjerenju , i- staknuši da je ljubav građana za N arodnu vlast došla do iz-* ražaja baš sada kada se vodi uporna b itka za socijalističku izgradnju zemlje. U nastavku sv6g govora rekao je, da će se svi zadaci -moći brže i lakše izvršavati ukoliko ovo p red stavničko tijelo bude kolektivno djelovalo, a da bi se sve tp postiglo potrebno je, da svi novoizabrani odbornici o- kr?nu svoje lice prem a naro du, koji danas na svojim leđim a nosi g|lavni te re t izgradnje socijalizm a.
N a k ra ju je pozvao na 9uradnju sve novoizabrane odbornike kazavši, .d a će o njihovom zalaganju i brizi,
koju budu posvećivali narodu, svi zadaci N O -a biti navrijeme i uspješno izvršeni.
Poslije izbora novog, p redsjednika prešlo se na biran je pojedinih kom isija i savjeta pri N O 41 gradske općine- Z a p redsjedn ika Savjeta za privredu izabran je drug Šime Klarić, za predsjednika Savjeta za kom unaine poslove drug I viša B aranov ić ,' z i predsjednika Savjeta za prosvjetu i kulturu drug Božo Stošić, profesor, a za p red sjedn ika Savjeta za socijalno staran je i narodno zdravlje drug Niikica Labura.
N akon toga je dosadašnji p redsjedn ik N.O-a gradske općine drug Iviša Baranović podnio izvještaj o radu N arodnog odbora za protekla tri m jeseca.
N a završetku sjednice u- puceni su telegram i M aršalu Jugoslavije Josipu Brozu Titu i p redsjedniku V lade NR H rvatske drugu V ladim iru Bau kariću.
P O Z D R A V TITU I C K SKJSastali smo se danas, na IX.
g od išn jo j konfe renc iji om lad ine kotara Š ibenik, da analiziram o naše uspjehe i p ob jede , a isto tako da i kroz sam okritiku iznesemo naše slabosti. O voga časa, kada su sve naše že lje usmjerene ka stvaranju za jedn ičkog ak- c ionog program a svih organ izacija m ladića i d jevo jaka našeg 'kotara, naše misli nas vode k vama, d rag i d rugov i, k vama ko ji
. nam ukazujete put do pob jede . Vi nas sm jelo vo d ite stazom herojstva i istine u novu i sretniju budućnost, je r epsko doba naše h is torije , još uv ijek tra je i svi smo mi junaci loga -doba.
Svi kao jedno , i m ladi lju d i u o vo j našoj sali, i n jihove riječi i pjesma n jihova kao da g ovo re : »Snaga je naša planinska rijeka, Nju ne će nigda ustaviti nitko«.
Kroz te stihove, davno napi-- sane progovara njegova historija, da, p regovara n jegova historija, mučna krvava, a li slavna. f ti vatreni reci pobuđu ju u nama silan osjaćaj ponosa. Um irali su naši d je d o v i i p rad je do v i bez suza i bez straha, je r .su b ili uv je reni, da će na n jihov im g ro b o v ima procvasti cv ijeće slobode i ž ivotne radosti za da leko neko poko ljen je . S loboda je našim narodim a došla preko tisuća g ro bova i potoka krvi. I mi, mladi, lju d i šibenskog kotara pod suncem te slobode f pod zastavom nove socija lističke Jugoslavije, g rad im o nov ž ivo t sa pjesmom o Titu, o CK-a našeg SKJ-a. Ta pjesma ko ju su p jeva li i p jeva ju om ladinci —■ udarnici po šumama G orskog Kotara, u ve lik im halama tvorn ice A lu m in ijim a u Lozovcu, na po ljim a seljačkih radnih zadruga u malom b rod o g ra d iliš tu i svagdje, g d je ž iv i i radi naš om ladinac, b it će snažnija I
glasnija*. Ona se već da loko vrlo da leko čuje, je r je p jevam o mi svi, mi m lad i lju d i rada i znoja. To je pjesma novog života, pjes>- ma s lobode i duševnog pro ljeća
Svi smo se mi hrabro b o r ili na svojim radnim- m jestima i o- baveze ko je smo dali našem narodu, vama drag i d rugov i i vama drag i druže Tito, časno .smo izv rš ili.-O n d a kada u zraku ug ledamo čuvare našeg neba f čujem o n jihov zvuk osjećaj pon o sa ispunjava nam m lade grud i, gd je je i našim rukama stvoreno m nogo a lum inijum a, to g dragocjenog m aterija la, onda kad na valo\Vma p la v o g Jadrana ug le dam o b rodove , sjetim o se da su i oni d je lo naših ruku, i izoranih n jiva i žu tog klasja, sjećamo se mi rado. Svi smo mi čvrsto d ržali kramp i lopatu, čekić i srp u svojim žu ljev itim rukama, a ako suha ustreba, spremni smo desnicom još čvršće stegnuti pušku, spremni smo bran iti s lobodu naših ognjišta, koja d rukč ije d ime, naš m irni razvitak i put u socijalizam.
L ijepo Vas m olim o da nam p ozd rav ile to p lo i drugarski' d ruga Kidriča, fer za jedno sa svima našim narodima d ije lim o b rigu za n jegov ž ivo t. Kažite mu, da nam je jed ina želja — n jegovo što brže ozdrav ljen je .
Na koncu, šaljemo Vam drag i d rugov i borbene om ladinske po>- zdrave i obećavam o Vam da ćemo rad iti i učiti kao i d o sada, ali sa još većim elanom 1 još sm jelije.
I samo naprijed , n e p o ko le b ljivo naprijed uči nas naš drug Tito. Te riječi su sim bol naše borbe i našeg stvaranja.Delegati IX. god išn je konferencije
om lad ine kotara Šibenik
Strana 2 »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 17. prosinca 1952.
Dokle će don Ante Radić ovako ?„Interna stvar crkve1, ili protunarodna djelatnost
ZAPAŽANJA 1 PK11£01.0 /1
N ekoliko dana poslije nego je osnovan Inicijativni odbor staleškog svećeničkog društva u Šibeniku, uslijedio je odlučan poziv od strane o r dinarija sede im pedita don A nte Radića (t. j. zamjenik- bolesnog biskupa D ra Ćirila Banića), svećenicima koji su ušli u taj odbor da se istoga odreknu, ili da će odgovarati po crkvenim propisima. Članovi Inicijativnog odbora u- v jereni da se udruženje ne kosi crkvenim propisim a i disciplini, kao što to dokazuje stan je kod svećeničkih udruženja u čitavoj zemlji nastavili su radom na proširenju društva. M eđutim , ovih dana uslijedila je suspenzija tih svećenika.
N a ovaj način crkveni funkcionari šibenske biskupije i ovom prililkom dokazuju da su nosioci reakcionarnog otpora protiv norm aliziranja odnosa između države i crkve. Kao što je svojevrem eno Dr- Ćiril Banić na biskupskoj konferenciji u Zagrebu bio jedan od najgrlatijih pobornika »non • licet-a« (t. j. zaibrane svećeničkih staleških udruženja), tako. sada i njegov zamjenik đon A nte Radić, prvi je m eđu 'crkvenim funkcionarima u zemlji, koji, zbog osnivanja i stupanja u udruženje suspendira svećenike.
Poznato je da ciljevi s ta leških udruženja svećenika uopće ne zadiru u crkvenu
1 disciplinu i unutarnja crkvena i religiozna pitanja. N jihov cilj. je suradnja sa N arodnim vlastima, čuvanje te kovina Oslobodilačkog ra ta i N arodne revolucije, p o p n v - ljanje njihovog ekonomskog položaja i reguliranja p itanja socijalnog osiguranja svećenika.
M eđutim , reakcionarni dio svećenstva, koji .}€ na određeni način i agentura vanjskog nam neprijatelja — učestvujući do jučer u sprovođenju ' o- kupatorsko-ustaške politike: u klanju, nasilnom pokrštavanju, osnivanju niza logora poput onih u Jasenovcu i Gradiški, i drugim zvjerstvim a; a danas jednako uporno podgrijavaju i pomažu iredentističke‘planove o ponovnom porobljavanju naših krajeva, u prvom redu dalm atinske obale, pa i našeg Šibenika ,—; pro tura upravo takve parale: o novoj vjeri, o tcjepljenju od V atikana i slično, da bi ovu plem enitu akciju diskreditirali i kom promitirali .u očima lojalnih svećenika i naših religioznih građana.'
O vdje še radi o tom e da i svećenici, sinovi i građani ove zemlje, im aju pravo da se koriste sa propisim a našega U stava i .neodrživi su prigovori,' da su oni kad svećenici, apsolutno vezani svojim pozivom, te da za njih ustavni propisi ne važe. Kad svećenici, koji su pristupili udruženju, zbog toga bivaju suspendirani, znači, da se* ti crkveni funkcionari i poglavari jedino i svim silama stara ju da onemoguće suradnju svojih po-, dređenih svećenika sa narodnim vlastim a i da ih žele na um jetan način držati po stra ni zbivanja u našoj zemlji, da bi ih .mpgli huškati r upotre- biti protiv interesa naše zemlje i našeg poretka. Takvi crkveni funkcionari i poglavari svojim radom dokazuju da su politički i ideološki neprijatelji svoje zemlje a popovska zvanja da su im samo zakrilje, a tobožnji interesi crkve - busija.
Kako don A n te Radić brani svoj p ro tunarodni i p ro tuzakoniti rad? O n Se b rani providnim i neodrživim , a rgumentim a da se staleško u- druženje svećenika ne može osnovati bez odobrenja crkvenih vlasti, je r da su ona i n t e r n a s t v a r c r k v e i da
crkveni poglavari na tem elju kanonskih propisa im aju p ra vo da odlučuju o njihovom postojanju ili nepostojanju- I dalje, pošto su potpisnici dopisa, kojim .izvještavaju ordinarija t o osnivanju In icijativnog odbora staileškog društva svećenika u Šibeniku, to uradili bez suglasnosti i odobrenja da je preduzeo takve m jere. I dalje, da on sm atra posto janje staleških udruženja svećenika mimo c-kve doista opasnim po in terc je crkve i crkvenu disciplinu, a da' su s e . svećenici stupanjem u svoj poziv obavezali na poštivanje kanonskih propisa i crkvene discipline-
Koliko je jalova ova odbrana očigledno je kad se zna da je u našoj zemlji p ro tu zakonit svaki ak t kojim se narušava sloboda pojedinca i pii'avo na udruživanje, sa p re tpostavkom da su suglasni našom poretku, odnosno državnom i društvenom razvoju. Može se ovdje postaviti p itanje kako bi se don A nte Radić ponio prem a udruženjim a svđćenika da su se osnivala za Pavelieeve endehazije? Odgovor je jasan, što će se najibolje vidjeti malo niže kad budemo iznijeli nekoliko- biografskih podataka o njemu, t. j. on bi ih ne samo. odobrio nego i svesrdno pomagao. Don A nte Radić ne traži razloge i proturazloge u dobroj nam jeri, već da prikrije svoje prave' nam jere i svoj p ro tu narodni rad, zbog kojeg je već bio suđen i odležao pet godina u kazneno-ipopravnom domu u Gradiški, ali koji ga, izgleda, ni malo nije izm ijenio.
Letimičan pogled na nekoliko biografskih podataka o don -Anti Radiću, koji je pred svega nekoliko mjeseci izišao sa robije, a sada tako visoko odskočio, i evo g a 'o p e t na protunarodnom djelu — objasn it će nam bolje od svega .njegovo sadanje držanje i po-
IVE Š PRLJAN GLIŠO
U srijedu 10. ov. mj. umro je u bo ln ic i u Zagrebu p rvob o rac Ive Šprljan-G lišo. Posmrlni cstaci preneseni su u n jegovo rodno mjesto Vod ice , g d je je uz mnoštvo naroda izvršena svečana sahrana. Tom p rilikom od druga i borca oprostili su se Gušte Sprljan, član CK SKH i V itom ir Gradiška, predsjedn ik NO-a kotara.
Smrću Ive Sprljana-G liše Savez komunista Hrvatske izgub io je svog v je rnog sina. Još u mladim godinam a drug G lišo je p r ig rlio napredne ide je i postao nepo ko le b ljiv borac za radnička prava. U studenom 1941. postaje član naše. slavne Partije. Drug G lišo još u prvim danima ustanka, u toku Revolucije, u. pos- Ijeratnoj izgradn ji očitu je svoju vjernost Kom unističkoj partiji, Titu i narodu. Nosilac je Spomenice, ordena za hrabnosf i o rde na zasluge za narod II. reda.
Nakon oslobođen ja .drug G lišo sam oprijegorno izvršava zadatke, koje mu povjerava Partija i narod. On ima ve lik ih zasluga u obnovi popa ljen ih i porušenih naselja na području našeg ko tara O d naroda je b io pošlivan i c ijen jen. I za vrijem e č itavog života uživao je n jegovo pov je re nje. N eko liko godina nalazi se na čelu M jesnog NO-a Vodice. Zadružni dom i e lektrifikac ija Vodica ostat će kao tra jni spomen na druga Glišu.
I na posljedn jim izborima narod je Sprljana izabrao za svog odborn ika.
Narod je na posljednjem i- spraćaju odao dužno poštovanje svom vjernom sinu, obećavši da će nastaviti putem , ko jim je drug Glišo neustrašivo kročio.
Slava prvoborcu Ivi Šprljanu- G liš il
stupanje.U bivšoj Jugoslaviji ističe
se svojim nacionalno-šovim- stiškim stavom . Jedan je od najagilnijih u križarskom b ra tstvu, koje će dati dobar broj budućih ustaša-koljača, tipa M aričića zvanog »Kečki«, Frj- ganovića zvanog »Žile« i b raće M atković. Isto tako beskom prom isan je separatista i pro tivnik ideje bilo kakve ju goslavenske zajednice (je>r lakše je njegovim • naredbodavcim a kad sm o . razjed in jeni).
Z a vrijem e okupacije Dalm acije odlazi u Zagreb- N adbiskup Stepinac (sada kardinal) im enuje ga zam jenikom duhovnika velikog križarskog sestrinstva. U stvari postaje faktički vođa ove organizacije i odgovoran je za n jen prou- staški stav i rad- Tu su se od gajali na jgrla tiji propagatori Pavelića i endehazije. T u se organiziraju m olenja za poglavnika — tog vrhovnog ko- "ljača. Uz to rukovodi i đačkim i radničkim om ladinskim križarskim pokretom .
Po oslobođenju don A nte Radić i dalje ostaje u Z agrebu, iako nem a neke određene svećeničke dužnosti i to na intervenciju Stepinca. U skoro počinje aktivnim radom na o- kupljanju ilegalnih grupa m eđu bivšim križarim a; T im grupam a postavlja zadatke: dabojkotira ju omladinske radne akcije,. da šire neprija te ljsku propagandu, da gi-re ilegalne letke koje im on donosi tzv. »katoličke vijesti«. Z a v rije me suđen ja Stepincu organizira klečanje za ovoga. Početkom 1946'. povezuje se sa
Pavlom Glad, okorjelim ustašom, preko kojega hoće da prebaci u inozem stvo grupu od četiri ili p e t om ladinaca bivših križara, ali mu je usp jelo p rebaciti svega jednog;, nekog Kolarića.
N a ovom »poslu bio je u- hapšen svibn ja 1946-, a siječn ja 1947. godine zbog svih ovih djela bio je od strane O kružnog suda u Zagrebu o- suđen na pet godina prisilnog rada, i na gubitak građanskih prava u tra jan ju od tri godine. Kaznu je izdržao u kazne- no-popravnom domu "u G radiški.
'Vlalo mjeseci pošto je i- zišau iz zatvora evo ga opet na starom poslu. N aš narod opravdano § negoduje protiv ovakvog njegovog djelovanja i pita dokle će ov&ko don A nte Radić i njem u slični?
Ž. B.
Pripreme za Dan dječje radosti' D ruštvo »N aša djeca« >i
P ionirsko kazalište u Šibeniku vrše već sada velike priprem e za što svečaniju proslavu Da na d ječje radosti. Tom prilikom u N arodnom kazalištu b it će održana svečana prirćd- ba, na kojoj će nastupiti pored zbora pionira jo š folklorna i baletna sekcija Pionirskog kazališta. T akođer će biti izvedeno nekoliko ritm ičkih v ježbi i dječji kom ad »N aša d je ca« od Branislava Nušića. Pored mnogih drugova — rica u radu oko priprem a za ovu proslavu naročito je zapažen
rad drugarice Milke Bučić.
P r i m j e r k o j i z a s l u ž u j e p r i z n a n j e
Zaključci trgovinsko ugostiteljske komore
U utorak 9. prosinca o. g. održan je sastanak Trgo- vinsko-ugostiteljske kom ore za k o ta r i grad Šibenik, a kojem su prisustvovali p red stavnici Savjeta za privredu N O -a k o ta ra , N arodne banke, trgovačkih poduzeća i zadruga sa područja ko tara i grada.
Sastanak je otvtfrio drug Šime Klatić, p redsjedn ik Komore, ko ji je iznio niz p ro blem a p red kojim se nalaze trgovačka poduzeća i zadruge u vezi o tk lan jan ja teškoća na- stalih uslijed ovogodišnje suše’, pa su na tem elju toga doneseni slijedeći veom a važni zaključći:
1. Sva o tkupna poduzeća i zadruge, bez obzira da li su članovi Komore ili ne, dužni su da se p rid ržavaju m aksimalnih otkupnih cijena ut- vrđeriih_ na zajedničkom sa? stanku otkupnih poduzeća u T rgovinskoj kom ori u Splitu.0 ovome b it će ponovno o- baviještena sva državna i zadružna otkuipna poduzeća kao1 organi trgovinske inspekcije N O -a ko tara i grada, kako b i mogli vršiti kontrolu nad p ridržavanjem cijena.
' 2. U cilju pojačan ja prometa s inozem stvom preporu- ča se svim područnim poduzećima, da u ovom pravcu razviju što veću aktivnost i da se. vanjskoj trgovini štavi na raspolaganje što veća količina artikala za izvoz. S druge strane potrebno je izbjegavati uvoz onih artikala- koji nisu neophodno potrebni za život. T akođer se stav lja u zadatak Komori da sa Savjetom za privredu N O -a ko tara i grada ispita m ogućnost osnivanja uvozno-izvoznog 'poduzeća za područje Sjeverne Dalmacije-
3. U cilju pojačanja p ro meta industrijske robe sa selom stav lja se u zadatak trgovačkim poduzećima »Kornat« i. »G radski magazin«, da o tvaranjem prodavaonica i o rganiziranjem prodaje industrijske robe na sajam ske da-
U ško lsko j nastavi praktičan rad predstavlja uz teoretski . jedan od glavnih fa k tora za što uspješnije savlađivanje školskog gradiva. M e-' dulim, na g im naziji u Šibeniku malen broj nastavnika služi se tom m etodom u nastavi- M eđu njima, po našem m išljenju, nujviše se ističe drugarica profesor Julka Julčić, koja na škon predaje kem iju . Poz- ncia jc n jezina a k tiv n o s t.' Ni j e i.jC lko'jl da se ona nakon svr ien s nastave v,rača u gim naziju samo da bi održala sat praktičnog rada. V o ljom i ustrajnošću u tum ačenju gradiva, ona kod svojih učenika postiže dobre rezultate, pa je i razum ljivo da je takav način rada i izazvao interes
učenika prem a tom predm etu . Pored n je svo jom aktivnošću ističe se jo š i drug profesor M srkušićt ko ji predaje psihologiju. 1 m nogi p ofesori m ogli bi također postići dobar u- spjeh kod učenika, sa malo više ak tivn o sti u praktičnom radu.
Želja je m nogih učenika na našoj gim naziji, da praktičan rad, ko ji je prilično za nemaren, " bude uz teore tsk i usko povezan. N a ta j način u m nogom e bi se olakšalo svladavanje škoizkog gradiva, specijalno kod prirodnih nauka, a tim e pobudio i veći in teres kod učenika.
Josip Z ivko v ić A n te Rora Ivo B.elan
ne, prošire svoj djelokrug rada na veće općine ovoga kotara. T akođer se K om ori s tav lja u zadatak, da se obrati na kom binat Borovo, kako bi u cilju po jačan ja p rom eta ono otvorilo nekoliko prodavaonica barem u većim općinskim ct'ntrima- ; ;
4. Svim poduzećim a se proporuča najveća š te d n ji o utrošku m aterijaln ih sredstava, kao i izbjegavanje povišenja izdataka na lična p r i- ' m anja.
5. Z adrugam a se stavlja u zadatak da preo rijen tira ju svoj dosadašnji rad i da se prim arno bave probleiriima svoga k ra ja u cilju unapređen ja zadrugarstva. Seljačkim radnim zudrugam a se osobito preporuča da po jačaju otkup proizvoda svojih zadrugara, kao i da otvore u gradu p ro davaonice gdje bi se mogli plasirati ti o tkupljeni proizvodi.
, 6. Da bi se poslovanje privatnog sek tora uskladilo sa radom državnih poduzećai stav lja se u zadatak Komori da stupi u vezu sa zanatskom kom orom kako bi na taj način bila postignuta saglasnost u p itan ju otkupa i prodaje., U vezi s tim b it će potrebno da privredni organi ko tara i grada, pooštre kontrolu nad radom privatnika, je r jc p ri
m ijećeno da se pojedinci bave nedozvoljenim poslovima, a u konktretn im slučajevim a također protiv is tih ' povesti zakonski postupak.
7. T akođer se stav lja u zadatak kotarSko-frgovaokom poduzeću »Kornat« da u 2,a- jednici sa K.S-P.Z.-em, Savjetom za privredu N O -a ko tara i Ž itnim fondom pravilno riješi p itan je raspodjele brašna za područje kotara, pošto je do sada poduzeće »Kornat« bilo nepravilno izdvojeno iz učestvovanja u raspodjeli. I- sto tako preporuča se Žitnom fondu da organizira ravno- (N astavak 'n a četvrto j stran i)
Zdravstvena služba 2a socijalno osiguranje
Laboratorijska služba u na mjeseca ko lovoza o. g. d je lova la vremena pa na ovam o ta je- služba one osiguranike kojim a n ije potreb ove druge p reg le d i .vrše norm alno, ili s lužbenik, ko ji je ' socija lno osigu goda ti koja su mu zagarantirana p osiguranju. Da bi stvar b ila jesn ija budući da b o lu je od šećerne bo le na p reg le d krvi i urina u labora stanje n jegove bolesti ( labo ra to rij n ičkih razloga). Bolnica, kao ustano takve p red le de , već x y treba da bud gi bolesnik t. j. na b o ln ičko liječen u interno o d je lje n je na neikoliko d lesniku kojem je svakako potrebn i malno izgub io samo neko liko min nu ko lič inu urina i krv i. M eđutim , da takav pac ijen t ne svojom v o ljo a s d ruge strane izlaže socija lno osi đacim a..
Uzrok takvog stanja v je ro j na oko jako kom plic iran i i to baš tim poslom (Po lik lin ika i bo ln ica), ku od četiri mjeseca m ogli uskladi daju sve od sebe, b ili prikraćeni Postoje uslovi da se taj rad norma goršanje zdravija po jed inaca a na be les tiv To je bar za sada neiz lje decenija n ije b ilo lijeka, m eđutim , čuje. Bolesnik mora b iti p od stalni boranta, ko ji putem analize u tvrđu je
u krvi i urinu, zatim ko lič in i ace nik o d ređu je doziran je in jekc ija i . tro lu savjesni pac ijen t vršit će naj m ogao uskladiti i n jegovati svoje
sjećet! d ob ro i n jegovo raspoložen norm alnog (zdravog) čovjeka. M eđ stale u vezi p reg leda dašava. se ob staju prepušten i sami sebi p itam o dođe do težih porem ećaja kod di-j odnosa stradali. Situacija je u tom trebno da m jerodavni dokra jče ovo
osiguranika vrše redovno, kao što
V jeru jem , da će ovaj do
m ijevanje tim : više, što zato posto je boln icu, kadrove i labora to rij na da b ilo ranije, a s d ruge strane i nov ranjem od strane samih trudbenika, i nam ijenjene.
šem gradu od os lobođen ja pa do je redovno i bez prek ida . O d lo g
d je lom ično presta.a i to baš za no bo ln ičko liječen je , dok se za
Drugim riječim a znači: da radnik ran, ne uživa sva ona* prava i. bla_ osto jećim propis im a o socija lnom izn ije t ću konkretan p rim je r: x /< sti upuću je ga lije čn ik P o lik lin ike tc*rij naše boln ice, da b i u tv rd io P o lik lin ike ne vrši p reg le de Iz teh- va »zatvorenoga tipa« ne preuzim a e upućen za taj slučaj kao svaki d ru je. Takav bo lesn ik b it će smješten ana oduzim ajući krevet d rugom b o ji nego d ijabetiča ru , ko ji b i nor- uta d ok mu laborant uzme p o tre b -
uslijed navedenog do laz i do toga, m,* izostaje sa svog redovnog posla, guranje nepotrebnim novčanim iz-
atno leži u odnosim a, ko ji izg leda ju ,
izm eđu ustanova ko je se bave
pa mislim da su se ti odnosi u ro- ti kako ne bi naši trudben ic i, k o ji kad se radi o n jihovom zdrav lju ,
liz ira i tim e spriječi eventua lno p o - roč ito onih ko ji bo lu ju od šećerne '
čiva bolest, ko jo j do p rije neko liko pronalaskom insulina sada se za lje -
m nadzorom liječn ika odnosno la- stanje bo les ti: o posto tku šećera
tona. Na tem elju tog nalaza lije č - način ishrane (d ije te ). Takvu ko n - m anje jedam put m jesečno kako b i zdrav lje . Na taj rjači-n on će se o-. je i vo lja za rad b it će kao kod utim, p o d okolnostim a ko je su na- ratno. D ijabetičari — osiguranici o -
se: tko će snositi odgovo rnost ako" abetičara ko ji su us lijed spom enutih p o g le d u vrlo ozb iljna i b ilo b i p o stanje s tim , da se ovi p reg le d i
je to b ilo - i ranije. .bronam jern i članak naići na razu-
svi uslovi, je r znamo da imamo leko za v id n ijo j v is in i n e g o , je to način uprav ljan ja socija ln im os igu - ko jim a su te ustanove uglavnom
A lb e rt D rulter
Radovi na izgradnji operativne obale u Šibeniku dosta dobro napreduju- N a dijelu obale na Rogaču, koji p rikazuje naša slika, uskoro će šibenska luka dobiti 180 m etara nove obale na kojoj će
moći p ris ta ti još jedan prekooceanski brod. Radovi se p rivode kraju. Pom orsko građevno poduzeće na ta j način zabilježit će još jedan veliki uspjeh u izgradnji naše socijalističke domovine.
Srijeda, 17. prosjnca 1952. »S1BENSKI LIST« Strana 3
i l i r i u I I E C I ® f'P A' D AŠ I B E N I K
K R O Z T J E D A N
Pripreme za proslavu D A N A J N A
U našem gradu vrše se takm ičenja izm eđu pojedinih ovih dana priprem e za pro- jed in ica JN A . U vezi sa slavu 11-godišnjice Jugosla- proslavom b it će u prostori- venske narodne arm ije. P ored jam a hotela »Krka« 20. XII. svečane akadem ije na k o jo j . održana zabava sa p ies0m. će uzeti učešća K U D »MiroVišić« članovi N arodnog ka- koju organizira D om JN A .retar G radskog kom iteta pre-
D r u g B u l a i p o k r o v i t e l j K l u b a š i b e n s k i h s t u d e n a t aU prošlom bro ju našeg druženja i kluba bude usmje-
li®ta objavili sm o da su ši- reno za dobrobit i sreću naše bemski studen ti osnovali, u Za- socijalističke Jugoslavije, grebu svoj ku lturno-um jetnički klub. N a tom zajedničkom sastanku studen ti su izrazili želju da drug Žiki Bulat, sek
zališta i p ripadnici JN A , odr- zajedno sa gradskim hotel- uzm žat će se i b ro jn a fiskulturna sikim poduzećem »Jadrija«.
prokrov ite ljs tvo nad
Seminar za poslovođe knjižara
O vih dana održan je unjihovim klu/bom. Povodom gradu dvodnevni sem inar za toga, drug Bulat*je ovih dana poslovođe kn jižara sa po-upuitio jedno pism o U druženju šibenskih studenata , u
dručja ko tara Z adar, Benkovac, D rniš, Knin i Šibenik.
kojem im se toplo zahvalju je Svrha jc ovog sem inara da na n jihovoj pažnji preuzima- popularizira što bolju prodaju jući pokrovite ljstvo i ujedno knjiga kako bi poslovođe po- srdačno pozdravlja osnivafije jedinih kn jižara mogli zainte- kulturnor-um jetničkog kluba resirati što veći broj kupaca sa željom da rad n jihova u- za lijepe i korisne- knjige:
Pet prekooceanskih brodovau luci
Z a prvih p e tnaest dana je vršio ukrcaj 800 tona poče- m jeseca prosinca boravila su u nog m agnezita za Holandiju.. našoj luci četiri dom aća i je- D va stran a broda, ko ji su po dan s tra n i p rekooceansk i b rod . planu im ala stići u našu luku »A rdea« b rbd ta lijanske za- i iskrcati 8000 tona pšenice, | V | p c r ' \ ~ Y 7 0 r 'F ‘stave krcao je 7000 tona cin- nisu mogda biti p rim ljena u- >>L V £ .1 1 1 1 1 111AJ.kovog koncen tra ta , zatim slijed p reopterećenosti dijela G radsko poduzeće »Meso- uz cijenu od 34 Din. po kilo- 2000 tona .olova i 500 tona ce- operativne obale, a k o ja se voće<< M iguralo je za zimnicu gram u.rusita za inozem stvo. O d na- osjeća naročito posljedn jih veHke k -,|,ćine raziičitih po- Pored toga, poduzeće ješih b rodova u luku su uplovili dana. ijoprivredm h artikala u ukup- nabavilo za potrebe građan-»Zadar«, ko ji je ukrcao 900- . _ , noj v rijednosti od oko 10 mi- stva jabuka u ukuipnoj količinitona pečenog m agnezita i 75 P r e d a v a n j e u D o m u J N A lft)na (dinara . p o red mnogih od 80 hiljada kilogram a uz •tona krom ove rtldače, za tim g prosinca o. g. u Domu artikala, poduzeće je osigura- cijenu od 34 Din. po kilogra- •»Lo§inj« koji je- na Šipadu JN A održao je naš poznati lo 250 hiljada kilogram a kru- mu.krcao drvenu građu i »Dur- javni i kultu rn i radnik . Dr. pira, koje p rodaje uz cijenu N adalje ovo . poduzeće m itor« ko ji jo š iskrcava 8000 Josip Škavić, rek to r A kade;- od 26 Din., zatim 50 hiljada dovozi svakodnevno na tržni- tona ugljena za koksiranje. m ije za kazalište i um jetnost kilogram a kisela kupusa uz ci- cu karfiola (30 Din. po kilo- T akođer je p red nekoliko da- u Z agrebu p redavanje pod jenu od 45 Din., 8 h iljada ki- ’ gram u), svježeg kupusa (2§ na u luku uplovio po prvi naslovom : »K njiževnost-društ- lcgram a kiselje paprike po 60 Din. po kilogram u) i mladog p u t naš novi m otorni preko- vena pojava«. P redavanje je Din. po kilogram u i 20 h iljada krum pira (38 Din. po kilogra- oceanski b r o d ' »Avala«, koji održano za pripadnike JN A . kilogram a kapule (crveni- luk) mu).
............... ■ ■ ■" 1 " O no posjeduje na područ-
Povećan dovoE ribe na ribarnici lE *iZ a posljedn jih n ek o lik o ,
dana, odkako su se poboljšale vrem enske prflike, dovezena je veća količina ribe na gradskoj ribarnici. U&lijed to ga i cijene su pojed in im v rstam a ribe dosta snižene. T a ko je dnevni p rosjek dovezene ribe iznosio oteo 2500 kg. N ajveći je dovoz gavuna, sr- delica i cipalja, dok je ostale v rs ti ribe dovezeno u m anjim količinam a. G avuna je dove
zeno dnevno oko 600 kg. a cijena im .se k re ta la od 40 do 60 Din. po kilogram u, srde- lića 100 kg po cijeni od 60 Din., cipalj>a 1*00 kg po 120 Din., kan jaca 120 kg po 100 Din., trilja 50 kg po 160 Din., sipa 50 kg po 80 Din., liganja 50 k g 'p o 150 Din., bugava 50 kg po 50 Din., jegu lja . 60 kg po 180 Din. i t. d>
Ribarnica, ko ja je za vri-
tržnici. Kako poduzeće ne po- jem e kišovitih i h ladnih dana sj-eduje prik ladnih sk lad išta bila gotovo p ra z n a ,‘’u posljed- ovoliku količinu robe, to je nje vrijem e ponovno je oživje- po trebno da se građani prem a la, a dovezene količine ribe u svojim m ogućnostim a opskr- dovpljnoj m jeri zadovoljile su be pajedinim artiklim a, a na- po treb’e g ra d ira ročito krum pirom .
Preko trideset lovaca položilo ispite
N arodno kazališteČETVRTAK, 18. XII. — MRTVI NE PLAĆAJU rO R EZ — kom edija od
M anzari-a.
SUBOTA, 20. XII. — PORODICA BLO —1 kom edija od L jub inke Bobić.
NEDJELJA, 21. XII, — SVEČANA A - KADEMIJA u čast Dana JNA. Početak predstava u 20 sali,
Kine ma tografiTESLA: p rem ijera francuskog film a -
BONiFACIJE MJESEČAR — D odatak:: Filmske novosti bi'. 46. (do 23. XII.)
SLOBODA: engleski film — ŽUTI LEPTIR — Dodatak: Ze leno
z la lo . (do 18. XII.)Premijera n jem ačkog (ilma — SAVJETNIK GEIGER -■ Dodatak: Pod sjenkom Helebarda. (od 19.— 25. XII.)
N arodno sveučilišteU srijedu 24. prosinca o. g.
u prostorijam a M jesnog s ind ika lnog vijeća (poviše "Narodne kavane) održat će drug Srećko Berlengi p re d a v a n je . pod .n a s lo vo m : »ON O V IM USTAVNIM PROMJENA. M A«. Početak p redavanje u 19 sati,
NAJVAŽNIJE SAOBRAĆAJNE VEZE
V l a k o v i Polazak iz Šibenika
u 2.20 sati u 8.01 sati u 10.50 sati u 15.11 sati u 18.22 sati
Dežurna ljekarnaSlužbu vrši II. narodna ljekarna
cesta Bratstva-Jedinstva.
Iz matičnog ureda
2 4 0 0 kilograma mesa dnevnoP<reko svojih šest p roda
vaonica poduzeće »Meso-vo- će« opskrb lju je građane sa dovoljnim količinam a mesa. D nevno se ukupno p roda oko 2400 kg mesa, o d 'č eg a na socijalne ustanove, menze i JN A o tp ad a oko 1000 kilograma. Samo podužeće »Meso- voće« p roda za široku potrošn ju oko 800 kg. G rađani najviše tro še govođe i- bravlje meso, tako da na govedinu o tpada oko 800 kg. K od socijalističkog gaktora cijene me
su su niže za 10 Din. nego kod privatnika- G oveđe, bravlje i teleće meso prodaje^ se kod socijalističkog sek tora uz cijenu od 150 Din. po k ilogramu, dok je svinjskom mesu cijena 180 D in po. kilogr.
G radsko poduzeće »G radski magazin« također preko svo jih prodavaonica, kojih u gradu ima četiri, raspolaže sa svim v rstam a suhom esnate robe, čiji je dnevni potrošak oko 400 kilograma,
O vdašnje lovačko društvo održalo je ovih dana loyačke ispite, kojim a je pristupilo četrnaest kandidata, od kojih je jedanaest p o lo ž io , dok tro jica nisu zadovoljila.
Ispitnu kom isiju sačin javali' su pored delegata Saveza lovačkih društava H rvatske A nte Vukovića, kao p redsjed nika, još i drugovi Karadžole D unko i P an jko ta Špiro. Slični ispiti održani su također i na području ko tara Šibenik i tđ u T ijesnom e i V odicam a,
• na kojim a je pristupilo svega 30 kandidata, od kojih su 26 sa uspjehom položili ispite.
Prim jećeno je, da je u- slijed nerazum ijevanja za ove ispite od strane većeg broja
prijavljenih lovaca pristup io ispitim a veom a mali broj, pa će pojedina lovačka društva biti p risiljena povesti d a ljn je m jere protiv onih koji nisu pristupili polaganju lo vačkog ispita-
NASTAVNI FILM ZA REZERVNE OFICIRE
Dom JNA prikaz ivat će u kinu »Tesla« nastavni film za rezervne o_ fic ire dana 19. prosinca o. g. u 15.30 sati.
čitajte i širite „ŠIBENSKI LIST1
ROĐENI
Zdenka, kći Petra i Bosiijke Bosnić; Ze ljka, kći A n te i Petroinj- le Blaće; Dunja, kći Tomislava i Jiulijnne A n tu lov ; Ivan, sin ■ M arije Lokas; Rino sin Vice i Danice G re- g ov ; Krešim ir, sin Ivana pi M arije E rcegović; Joško, sin Sime i M ilke Slavica; M irjana, kći Spire i Jovan- ke Ž iž ić; Lorena, kći Ivana i L icie Baranović.
VJENČANI
Lacmanović Ante, državni služben ik — Rak M arija , dom aćica i Belamarić Zvon im ir, šofer — Kandido Gordana drž, službenik.
UMRLI
G odina budvig, star 23 go<J.; Tafra Ana rod. Pingula, stara 83 god .; Rndecić Stana rođ. Sekulić, slara 88 g od .; Popović Simo pok. Sime, star 79 god .; Belamarić Sime pok. Jose, star 61 god .; V ido v ić Edgard pok. Bonaventure, star 73 g o d .; Lsmbaša Paško M arkov, star 11 m j.; M afić Ivan Ivanov, star 45 god , i Bosnić Danko Dankov star 17 god.
Putnički za Split Ubrzani za Zagreb Putnički za Split Putnički za Zagreb Putnički za Split
Dolazak u Š ibenik Putnički iz Splita ' u 10.15 satiPutnički iz Zagrefa u 13,08 satiPutnički iz Splita u 17.39 satiUbrzani iz Zagreba u 21.11 sati
A u t o b u s i Polazak iz Šibenika
Za Split pone d je ljko m , četvrtkom i subotom u 6.00 sati
sa Poljane maršala Tita, a dolazak u Split u«8.00 sati.
Za Zadar svaki dan osim ned je lje u6.00 sati iz Doca (splavom).
Za O kla j p reko Drniša i Knina svaki dan osim ned je lje u 14.00 saii k o d Vatrogasnog doma.
Za Kistanje svaki dan osim n e d je lje u 14.00. i sati iz Doca (splavom).
Za Benkovac svaki dan osim ned je lje u 14.00 sati iz Doca (splavom).
Dolazak u Š ibenik
Iz Splita p oned je ljkom , četvrtkom i subotom oko 16.30 sati.
Iz Zadra svaki dan osim ned je lje o ko 17.30 sati.
Iz O klaja svaki dan osim ned je ljo oko 8,30 sati.
Iz Kistanja svaki dan osim ned je lje oko 8.30 sati.
Iz Benkovca svaki dan oko 8.30 sali.
P a r o b r o d i Polazak iz Šibenika
Brza pruga za Split če tvrtkom u 16.10 satir subotom u 16.35 i n ed je ljom u 16.50 sati.
Pu ln ičko-teretna pruga' za Split p o ned je ljkom u. 7.00 i srijedom u4.00 sali.
Brza p ru g a za Zadar— Rijeka u torkom, srijedom i petkom u 9.20 sati.
Putnioko-teretpa petkom u 2.00 sali.
Dolazak u Š ibenik
Brza pruga iz Splita u torkom , srijedom i petkom u 9.10 sati.
Pu ln ičko-teretna pruga iz Splita četvrtkom u 18.30 i subotom u 10.35 sati. *
Brza pruga iz Rijeke preko Zadra četvrtkom u 16.00, subotom u16.25 i ned je ljom u 16.40 sati.
Pu ln ičko-te retna pruga i i Zadra p o ned je ljkom u 5.40 I u torkom u 22.50 sati.
pruga za Zadar i subotom u 12.00
UKINUT BRZI VLAK ZA ZAGREB
O d lukom D irekcije jugoslavenskih državnih že ljezn ica za vrijem e zimskih dana prestaje saobraćati brzi v lak na pruzi S p lit— Perković— Zagreb i obratno.
GRAĐANI I
KORISTITE TURISTIČKU PRUGU
ZA SPLIT. PO LAZAK AUTOBUSOM
S VAKOG PONEDJELJKA, ČETVRTKA I SUBOTE U 6 SATI SA POLJANE M AR ŠALA TITA, A POVRATAK IZ SPLITA U 14.00 SATI. DVA SATA UGODNE VOŽNJE.
»Putnik« — Šibenik.
Povodom Dana Jugoslavenske narodne armije
Rimski rad io je -ob jav io 25. VII. 1942., tri dana pos lije borbe, saopćenje ta lijanske vrhovne kom ande o potpunom Uništenju »partizanskih bandi« u pod ruč ju Š ibenik — Zadar. Talijanski siu av ion i p o tk r ije p - tjiv a li -službeni izvještaj h iljadam a letaka, ko je su rasipali nad selima u s jevernoj D alm aciji. Po starom običa ju i ova j pu t su v lada juć i iz Rima poraz svo je vo jske pretva ra li u herojsku pob je du (kao što će to raditi i deset god ina kasnije).
V ijest se rasplinula u eteru, a n^ dalm atinskom kršu ostali su ž iv i
1 i m rtvi svjedoci.d a j m o r ij e č n a j p r ij e
Ž IV IM A8. lip n ja 1942. U Dugi, kod
! Vod ica , form irana je Primorska če- | ta od boraca iz Vod ica , Tribunja, Zatona, M urtera, T ijesnog J drug ih mjesta šibenske o ko lice . Pedeset — šezdeset boraca svrstalo se u tri voda, p o d kom andom kom andira Draga Ž ivkov ića i komesara G o j- ka Jakovčeva. Istog dana četa je .izvršila prvu akc iju : lik v id ira la talijanske šp ijune u selima Rasline (Skradin), Dazline i napala Talijane |u Gaćilezim a. Sutradan su 16 karabin jera iz T ijesnoga p o ju r ili da u- n iito četu, U Sumi Duga ostalo je
15 m rlv ih karabin jera, a samo je je dan umakao, a da četa n ije p re trp je la n ikakve gub itke .
A kc ije Primorske čete na p ri- . lično nepodesnom terenu, ravnom i ispresjecanom kom unikacijam a, ■između jak ih garnizona — Zadra — Šibenika — Knina — i da lje su se nastavile nesmanjenom žestinom u mjesecu lip n ju . U ništenje dva talijanska m otorna jedren jaka kod Šibenika, jed n o g k o d Zatona,^nekoliko kamiona, pa zatim e lek frovoda od Krke prema Zadru, mosta i rib- nog rezervoara na Prosiku, pored rušenja kom unikacija i te lefonsko1- telegrafrskih veza, u tjera lo je Talijanim a strah u kosti, je r su u spri- ječavanju tih akcija izgu b ili oko 400 vo jn ika . Za pom oć su dovuk li če tn ike i o d lu č ili da unište Primorsku četu. A ona je -u svojim akcija ma rasla tako da je po lo v ino m srpnja dostig la 100 boraca. Po n je n o j udarno j snazi fašisti sa ta j b ro j p re tva ra li u deset puta veći. Zato su angažira li ve like snage.
U noći 21. na 22. srpnja d je - lov i d iv iz ije iz Zadra p rebac ili su se b rodovim a u Pirovac, Tijesno, T ribun j i V od ice . Iz Šibenika u Zaton je s tig lo do 500 Talijana i 500 četnika. M o to riz irane jed in ice iz
Zadra upDtile su se preko Benkovca u Stankovce. N ep rija te lj je Sakupio preko 4000 vo jn ika . Primorska četa se nalazila na brdu Sop- nju. O ko ponoći komanda čete je saznata da Talijani s jakim snagama dvostrukim obručem o pko ljava ju č e tj. Preko 400 staraca, žena i d jece izib jeglo je iz Tribunja ispred terora i sk lon ilo Se p od zaštitu čete u jednu do linu na brdu Sopnju. U samo svanuće nep rija te lj je nastav io da stiska obruč od svih strana. Kom unikacije je kontro lirao tenkov ima i o tpočeo je p rip rem u juriša a rtilje rijskom i m inobacačkom vatrom . Četa se spremila za kružnu odbranu na fron tu o tp rilik e dugom 2500 ;n. Svaki borac je imao pušku »kragujevku« i sto metaka, a vo d o vi (b ilo ih je tri) po jedan ili dva puškom ifra ljeza.
A rtilje rijsko m prip rem om započela je ova neravna borba. U 6.30 sati pošli su Talijani u napad uz neprek idno puškaranje “ d iv lje p o vike. M inobacači su i da lje rovali g o lo s tijen je . Sa brda im nrko nije odgovarao. Već su na 500, 300 . . . 100 m'efara . . . O hrabreni šutnjom partizana srlja li su Talijani u gustim skupovim a naprijed , dok ih n ije dočekala vatra . , .
Kao što snop lje pada pod v>e- šfim zamasima kosca, tako su pod puščanom i m itra ljeskom vatrom s partizanskih po loža ja pada li Ta
lijan i,. jed n i od metaka d rug i od straha. Paniku je još više stvarala neprecizna m inobacačka vatra s talijanskih po ložaja, koja je gađala vlastite vo jn ike isto tako dob ro kao i partizanske puške. Pucnjava s n jihove strane naravno n ije p restala, ali je b ila veoma neprecizna, jer se Talijani nisu usuđiva li izv ir it i g lava iza kamenja! O ko 8 sati istoga jutra nepj-ijate lj je d ob io u p cm oć dva aviona. »Savoje« su dolet.je!e da »omekšaju« partizanske položa je . N eko liko raketa s talijanske strane o b ilje ž ilo je dostig nutu lin iju . To je spriječ ilo avione u bom bard iran ju , je r je razmah između n jih o vog i našeg položaja izno_sio jedva 50 m. Zato su se »Savoje« nisko spustile i samo m itra ljira le partizanske po loža je , a'lr bez ikakvog ' uspjeha. M inobacači su po jača li svoju vatru i nakon to ga su natjerani od svojih o fic ira ustali Talijani !j ponovo prešli u ju riš. Ovaj put su pritis li na desno krilo , gd je se nalazio 2. vod. Vodom je kom andirao Jozo G rube lić . On je d ozvo lio nep rija te lju da se p rib liž i g o to vo na 50 m a onda je o tvo rio vatru koja rvije m ogla p ro mašiti. O sob ito su pogoc i puško m itraljesca M ile Bosne b ili smrtonosni I on i ;su na bu ljuke kosili crnokošuljaše. A oni su b ježa li, o - lakšavajući svoju trku bacanjem spreme i oružja.
Do 11 sati 100 boraca Primorske čete to lik o je uspješno mlatilo 4.000 Talijana da . su preko veze zatražili od kom andira da ih povede na juriš. M e đ u tim - kom and ir je ocijenilo situaciju realno; nep rija te lju , ko ji je p re trp io teške gu b itke, zadati još jedan udarac, spasiti. izb je g lice i izvući jed in icu iz obruča pred da leko nadmo'ćnijim neprija te ljem .
O ko 11.30 sati ope t su dva aviona napala po loža je čete. Ponovo se m inobacačka i m itraljeska vaVa pojačala i Talijani su učin ili još jedan juriš. Naši su ih dočekali bombama i odb iti.' M itra ljesc i M ile Skračić i A m bro Z ivko v ić svo^ jom preciznom vatrom desetkovali su crnokošuljaše. L ijevo k rilo čete uspjelo je po tpuno razbiti neprijate ljsk i obruč prema Pirovcu i Tijesnom. Kroz tu brešu izvuk le su se izb jeg lice . Četa je kroz. c ije lo ju tro imala Slijedeće gub itke ; dva pog inu la i' petoricu ranjenih.
.Već tada, 1942. i na ovom d ije lu Jadranske obale, gd je nema visokih planina, gustih šuma' i bespuća, vod ila se borba p ro tiv daleko nadm oćnije vo jske u lju d stvu a da i ne govorim a u ratnoj tehnici. A ipak je ta vojska, m oderno naoružana, b ila tučena na svakom koraku, u svakoj vrsti borbe. Primorska četa je i u o vo j borb i p ro tiv fašističkih jed in ica , jačih od
form acije b rigade, ostala p o b je d nik.
Istu noć četa se ponovo po ja v ila -n a brdu da bi sahranila mrtve drugove. Našla je Talijane na Sopnju u punom poslu oko p riku p ljan ja ranjenih i m rtv ih vo jn ika . Kamioni su ih 2 dana prevažali u svim pravcima. Nakon kratkog puš- karanja četa se povukla u pravcu Kamenjaka. Prema vjerodosto jn im podacim a fašisti su u borb i izgub ili 240 m rtvih , nešto veći b ro j ranjenih,. dok je Primorska četa imala g ub itke od samo 5 m rtvih i 2 ranjena borca.
Ova borba imala je takvog odjeka da n ikakvi leci i radioem isije nisu m ogle um anjiti slavu partizanskog oružja ni um anjiti teški poraz fašista. N ep rija te lj za dugo vremena n ije pom išljao da pokre ne sličnu akciju, a iz sela toga kraja na stotine m ladića stupalo je u N arodnooslobod ilačku vojsku.
KAD BI MRTVI M O G LI GOVORITI
Kad bi se p ita lo 240 kostura sa Sopnja, kad bi uskrsla d iv iz ija »M urđe« kad bi 100 h iljada p o g inulih Talijana, natjeranih o d M uso- lin ija da osvajaju ovu zem lju, m ogli g o vo rili, oni b i p o ru č ili onima preko Jadrana;
»Ostavite se osvajanja tuđ ih terito rija ako se ne že lite p rid ruž iti nama«, D. 2.
Strana 4 »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 17. prosinca 1952.
N a IX. kotarskoj omladinskoj konferenciji izabrani su delegati za V. kongres N arodne omladine Jugoslavije i to drugovi: Dušan Štrbac, R ajko D obrijević i Slavko V rančić.
Zaključci komore(N astavak sa druge strane) m jerno snabdijevanje tjesteninom područje kotara i grada, kako bi se tako izbjegli »reipovi« kupaca osobito u gradu.
D a bi se prodaja kruha u gradu norm alno odvijala, protrebno je da Komora u zajednici sa Savjetom za privredu N O -a gradske općine na najpodesniji način ograniči količinski p ro d r u kruha, je r je prim jećeno da se njime ishranjuje stoka.
8. Kako še novi način k red itiranja (SI. list 53/52.) negativno odrazuje na norm alno
' poslovanje gotovo svih trgovačkih i proizvodnih poduzeća, to se ovima stavlja u zadatak, da prem a specifičnim mom entima svog poslovanja upute pismeno obrazloženje Privrednom savjetu Vlade N R H u tom smislu. Dvije kopije obrazloženja potrebno jc da poduzeća dostave Komori kako bi ona, preko trgovinske kom ore N RH i N arodne banke filijala Šibenik, poduzela potrebne korake o tom pitanju.
Program rada omladine kotara za 1953. god. S P O R TN a osnovu izvještaja o
radu organizacije N arodne omladine i K otarskog kom iteta, zatim diskusije i stan ja organizacije na kotaru, konferencija postavlja p red Kotarski kom itet i organizaciju N O H -a na kotaru slijedeće zadatke:
1. Stalno om ladinu upoznavati sa aiktuelnim p itan jim a naše vanjske i unutarnje politike, te u tu s.vrhu prići-tam o gdje to do sada n ije učinjeno- proučavanju m aterijala sa VI. kongresa SKJ> a u prvom redu referata druga Tita- Proučavanje tog m aterijala treba vezati za konkretnu političku i radnu ak tivnost om ladine na kotaru.
2. Pojačati brigu i poduzeti konkretne m jere za m aterijalno osiguranje uspješnog političkog rada. K onferencija u tu svrhu postavlja, da se svaki aktiv, sv i članovi. Kotarskog kom iteta svi sekretari aktiva i članovi općinskih kom iteta N O H -a' pretp late na »Omladinski borac« Ovu liniju m asovne p retp late .spro- voditi i unu tar aktiva kod članova N O H -a. D alje, težiti da se omladina, aktivi i om ladinsko rukovodstvo p re tp laćuje i na ostalu štam pu, zatim da se uključuju u rad čitaonica ' i društvenih organizacija.
3. O m ladinska rukovodstva i omladinske organizacije dužni su da vode stalnu brigu0 političkom stanju na svom terenu; da vode konkretnu borbu protiv pojedinih neprija te lja i to na vrijem e. O vaj rad treba koord in irati sa o rganizacijam a Saveza kom unis ta i drugim političkim organizacijam a u m jestu.
4. V oditi stalnu i to konkretnu brigu, da se što više omladine uključi u razne tečajeve (u prvom redu pred- metnci razne kurseve, ku ltu rna društva, sportske i fiskul- turnc organizacije). U tim kolektivim a osiguravati stalan odgojni rad, kako bi od n jih stvorili zdrave-ideološki i por litieki-om ladinske - kolektive, u kojim a bi vladao socijalistički duh i-patriotizam prem a domovini.
5. Briga za odgoj omladine treba da postane stalan1 neposredan zadatak svih rukovodilaca i aktiva NOH-a- Kroz borbu p ro tiv kom infor- inizma, te borbu protiv • zapadnog reakcionarnog u tjecaja i svih onih koji Su nosioci takvih shvaćanja, izgrađivati lik naše organizacije i odgajati članove N arodne om ladine u p o š ten e 'i pravedne građane socijalističke Jugoslavije.
6. K onferencija postavlja
pred sve aktive i K otarski kom itet N O H -a zadatak da se posveti posebna pažn ja i brigu uključenju ženske om ladine od 17 i 18 godina u zđravstveno-.prosvjetne kurseve.
7. Povesti odlučnu borbu p ro tiv kartan ja , alkoholizm a i pijančevanja.
8. Povesti jednu sveopću brigu o što većem učešću om ladine u organim a narodnog, sam oupravljanja o učešću om ladine u raznim kom isijam a, savjetim a, upVavama, zborovima, skupštinam a i konferencijama.
9. O rganizacija N O H -a na kotaru dužna je da i dalje u- laže sve svoje napore na izgradnji sela, na izgradnji lokalnih ob jekata i drugi rad nim akcijam a, zatim članovi N O H -a Su dužni da se učlanjuju u poljoprivredne zadruge-
I®. K onferencija obavezuje organizaciju N O H -a na ko taru da u 1953. godini angažira 400 om ladinaca i om ladinki na izgradnju pruge Knin—Zadar- U tu svrhu kotarski i općinski kom itet: dužni su da odmah priđu razradi program a agitacije. zatim da aktivi već sada na svojim sastancim a uzim aju obaveze i vrše prijav ljivan je
.om lad ine za radne akcije.
Jednom je na n jegov račun p ro fe sor Škorić is p r ip p v je d io . onu po znatu bosansku šalu o M ehi, ko ji je polagao ispit samo je ovako izo- b lić io :
»Došao M eho da po lož i ispil u' Medresi. Sastao se ispitn i odbor sve od starih bradatih m uftija, ko ji se kreća dostojanstveno i teško od težine pam eti, kao deve. Sjedo oni na stočićima, u bogatim arabeska- ma okolo sebe, a M eho sjeo u sredinu na drven tronoščić.
Počne ulema da p ita:— Znadeš li ti M eho, kako
glasi dvadeset i četvrta Sura?— Znam — odg o vo ri M eho
odkično.— Zna — skrenu g lavom muf
t i je jedan k drugom e značajno _— zna,' zna — dom ahuju naokolo.* — Znaš l i ti, M eho, kako glasitreći stup vjere,
— Z n a m jednako odlučnoizjavi M eho.
— Zna, zna, zna — okreću se odobravajući m uftije i ulema jedan k drugom e.
— Znaš li ti, M eho, kako je M uham ed postao prorok?
— Znam, kimne M eho.•— Zna, zna, zna . . .— Znam — svaki puf je iz jav
ljivao M eho i g ledao vedro i , pouzdano u starješine.
— Znal — d igne se komisija i zaključi ispit.
I lako je M eho postao hodža«.A Brkan je pokazivao osobit
obz ir prema G rg i; nikada ga nije ispitivao. — Dovoljna mu je b ila ona mudrost sjedenja.
Jakovu je sijevalo po g lav i m nogo m ogućnosti spasa, ali je svaku brzo ostavljao, dok na koncu nije jednu p rihva tio i počeo raspravljati na tanko.
Zvonjava za odlazak kući b ila je neugodna granica, kao izlaženje iz to p le sobe na studen.
Profesor Brkan je već u sivom laboratorijskom halje tku, učenjački teška izraza kao i uvijek, nešto prenosio po prirodopisnoij zbirci.'
— Ova kornjača m nogo bolje pristaje ovd je , — govorio je i zam išljao se duboko, da smisli što znatniju prom jenu u rasporedu stvari. Učenjački posao. Izraz mu je dakle sasvim dostojanstven i držan je nepristupačno običnim ljudim a; k običn im ljud im a on b lagonaklono silazi s neba: :— ' Ah, da, vi čekate .-. . — Z ibao se kao gusak, stupao kao on s noge na nogu, i b io do kraja u svakom času svijeslan svoje vrijednosti, od lučivanja sud. binama.
Jakov ga je prom atrao s mržn jom upu tio se lagano kući i nastavio utješno raspredanje događaja.
i f — Tko mi je tebe, tupoglavče,
natovario na leđa! G leda j ga . . . m ogao bi mu glavom razbijati kamenje; a ne bi se nikakva mudrost potresla . . . — znao je Brkanu p ro fesor Skorić reći u g im naziji.
A li Brkan je uporno sjed io u k lup i, uko rijen io se u n jo j kao troskot, treptao očima i podnosio sve na svo jo j tv rd o j g lav i i širokim leđim a. I još je znao b iti ponosan na udarce sudbine kao na svoje posebno b lago. Imao neob ično jak lalenat za tehniku sjedenja u klup i. A školu je shvaćao kao čudnovato vraćanje, obrede ? mahanje rukama da se raziđu ili zgusrou oblaci, neshva tljivo komešanje, šarenilo kao na ve liko j misi. »U vojsci i u školi ne traži razloge!«. Ta'kvo, je m išljenje zadržao do dana današnjega. — Gali su se uplašili gusaka — o d govo rio je jedam put - i tako su guske spasile Rim. — A zašto ne? To je moguće reći. To su obredne riječi.
— 'Klosač ili kopač b io dobar, — g o v o r ili su profesori. A li bogati ro d ite lji h tje li su da postane g o spod in ; izbo r je pao, između to liko d jece baš na n jegovu ozb iljnu g lavu. — Samo je m alo lijen — ,
je. A ono g lavno, što je on zamišljao, to je : b ije li plašt, instrumenat u ruci, dostojanstven hod potpuno opravdan, na licu neizm jeren nehaj za okolinu, i — prez ir. — A iju d i svi: — O no je d ok to r ta j i la j. — A li na m edicin i je b ilo i . težih stvari od plašta i instrumenata; nezg odne stvari: m nogo učiti fu v iti od zla boga, dane i noći, a ponešto i razum jeti; potrebna je pronicavost, a to je ranjiva peta ; zatim zak lju čak: »mesarski posao, smradan«. — Nakon četiri semesjra, naime, učin io mu se beznadan.
Pa, m olim te filozo fija pruža ipak lijepe izg lede : labora to rij, b ije li ogrtač, učenjačka ozbiljnost: bogovski odnos prema učenicima: m icanjem prsta miješaš ih kao p ije sak, a rod ite ljim a odrezeš: — Kažem vam, ne zna ništa . . . —
»Ono je profesor faj i faj . . .«, lije po zvuči.
Prirodne nauke, na prim jer. Pa n ije ni feško u tuviti one prič ice o životin jam a — infusoria c ilia ta . . . p rofozoa . . . — zaključ io je. je svoju ve liku g lavu veoma nosno dizao iznad drugova
onpo-
U staklenikuVJEKOSLAV KALEB
trošili za privatnug ovo rili su buku.
O ds jed io je on i po d v ije g o d ine u jednom razredu, jednako ravnodušno . i na koncu — eto ga, u dva maha po lož i matur.u.
A davno p red maturom b io je načisfu radi stru'ke: M edic ina je,naravno najveličansfvenija stvar. Č ovjek obuče b ije li haljetak, drži u rui stetoskop ili kakvu drugu sjajnu • spravicu, o tvo ri vrafa ord ina c ije i prošeta suvereno p og le d po glavama pacijenata, ali ih se ne do tiče, uzima ih samo kao b ro j. Svi čekaoci upere u »doktora« bo jažljiv pog led , a on izmiješa na licu mudrost i dostojanstvo s rastrese- nošću i: — D ođ ile l — kimne ne- z-nalno g lavom . Onda preg ledava: nabere obrve, kucka prelama bo- lern ika kao list papira, i bubne po p rilic i nešfo o živcima — ili čak, ako ga je vo lja , može reći, da je u p lućima nastao proces, pa ih l i ječ iti ko ji mjesec i onda, kad vid i da je bo lesnikovo poV jerenje po lju ljano, iz jav iti da je bolest iz lije čene. ■— Ili o fo ln ic i: korača pos lo vno i širi strahopoštovanje, a za najmanju nespretnost izdere se na sestru ili bolesnika. Uopće — dokto r — zagonetna, tajanstvena osoba, opko ljena knjigama, spravama, mirisom lijekova , i drži sudbinu ljudsku u rukama, to jest opipava
sveučilištu: p rila go d io se i ovd je učenju kao sredstvu, kao što se fa- k ir p r ila go d i čavlima.
Brkan je dakle nakon .višekratnih ponavljan ja ispita, postao p ro fesor. —•' N eobično ponosno je u- zao d ip lom u i držao je za osofitu stvar fe vrste, kakvu n itko d rug i nema. Ostvario je svoj san o b ije lom , ili sivom, na koncu konca, ogrta ču, i drmanju tuđom sudfinom.
Tako glasi poznata p ripov ijes t o profesoru Brkani*
Ova utjeha jest olakšala ali n ije m ogla istjerati svu maglu Jakovu. On je išao s Balenom, Brankom i Zankom kući i tražio razloga da pu l potra je što duže.
— M orao si reći, m oj Jakove: između ljušture i plašta . . . ee, valja reći pravo — govor:© je Ba.len s odlikaškcm razboritošću.
— Pa ljuštura je od sedefa!Jakov je samo uplašeno g ledao
svojim ve lik im očima. Jasno mu je b ilo da n ije morao d ob iti slabu ocjenu:
— A on, šfo je govorio? — reče za Branka.
— Zr.co je, eee — isceri se Ga|en. — On nije rekao krivo, a ti si rekao.
— Ja ne znam ništa, — slegne Zanko ramenima. — Uplašio se rasuđivanja o profesorovu postupku. N ije se usudio da govori. On n ije
upućen o obred : pa va ljda je takav propis. Tr pfao je očima ne nalazeći p r igodnu misao i napeto g ledao crnim očima. — Ja nisam čuo ništa . . . ja nisam čuo . . —
— Ah — sje li se Jakov — b iser se stvara u kesicama plašta . . . b io sam zaboravio.
Svi su ga p o g le d a li:— Ah, Šta li snaš — reče pre_
zirno Balen i odvuče ljubom orno Branka dalje , želeći boga tog druga sačuvati za se.
' Jakovu se jače stislo srce: eto kako mu d rug o v i neob ično shvaćaju sve; tu je neka ledena zakonitost. Nema oslonca na top lu dušu. Svi su bačeni jedan prema drugom e, svi hrle tamo naprijed u izvjesnom pravcu — naprijed , na-
. p rijed .
I čvrsto poč iva sve na nekoj h rid in i nepom ično j:
Svjedodžba!
Sada se sjetio jed n o g d o g o - đaja.
Bili su s profesorom Brkanom na iz le tu na selu.' Na seoskoj čatr- n ji zav iriva li su kroz rupu u mračni c ijedn jak za vodu . Na svodu na kamenu b lista le su se u mraku kao dijaiVianti kap ljice destilirane, zgusnute iz h lapova, ko ji se d ižu s vode i hvataju h ladnog kamenja. Neob ično su se sjale bistre kapi.
. — V id ite , — g ovo rio je p ro fe sor — v id ite ,, sjaj u ovim kapljica- ma potječe od bakterija , ko je fosfo- resciraju. Kako su kapljice od njih sjajne! — i o tide da lje prelazeći odmah mislima drugam o.
(N astav it će se)
11. K onferencija postavlja O pćinskim kom itetim a N O H -a: Đ eviske 'i Šibenik-, vanjski; kao i K otarskom kom itetu da organiziraju u toku- 1953. god. sletove m ladih zadrugara u kojim a treba da u - ' čestvuju i ostale općinske o rganizacije. Za ove sletove tre ba priprem iti bogate kultur- no-um jetnioke i fiskulturne program e, kao i izložbe poljo- • p riv redne djelatnosti.
12. Postav lja se zadatak aktivim .i radničke omladine da' odm ah naprave program e rada, u kojim a treba osobito obuhvatiti ekonom sko obrazovanje omladine. O m ladinu koja radi u poduzećim a i tvo rnicam a obavezno uključiti u rad aktiva na selim a po svim linijam a političke i društvene d jelatnosti, te na ta j način unositi proletersk i duh medu seosku omladinu.
13. U Skradinu organizirati izložbu d je latnosti radničke omladine.
14- K onferencija postavlja K otarskom i O pćinskim kom itetim a da se odm ah priđe o d ržavanju sem inara sa svim č i novim a sek re ta rija ta aktiva i za članove općinskih kom iteta, kako bi im se što bolje pomoglo u n jihovom radu sa osnovnim organizacijam a.
. 15. K onferencija postavlja aktivjm a da odaberu om lad'n- ce i om ladinke koji im.iiu smisla, za rad s a 'd je c o m , :e da ih sc odm ah uključi u rad đ iušiva »N aša djeca«.
J'IH O snovne organizacije NOIL-. su . dužne da i dalje proučavaju pismo druga Ran- kovića, te da na osnovu njega poduzim lju konkretne m jere u pogledu • poboljšan ja rada osnovnih organizacija.
Skupština PBD ,,VAL“
Pom orsko-brodarsko društvo »Val« održava svoju V. redovnu godišnju skupštinu dana 21. p rosinca o. g. u p ro sto rijam a društva sa slijedećim dnevnim redom :
1- B iranje radnog pred-. sjedn ištva
2. Izv ješta j sek re ta raa) izv ještaj b lagajn ikab) izv ješta j ekonom a
3. B iranje kandidacione kom isije
4. D iskusija o referatim a5. P rijedlog društvenog
p lana za 1953. god.6. R azrješnica s ta re upra
ve7. B iranje novog -uprav
nog odbora8. B iranje delegata za
konferenciju G radskog odbora »N arodne teh nike«.
N ova kuglana u Mandalini
29. studenoga o. g. svečano je o tvorena nova kuglana V G P »Ivan Lavčević«.
K uglana je podignuta u M andalini u radničkoj koloniji istog poduzeća! T o je bila obaveza koju je časno izvršio ovaj radni kolektiv. Z a n je nu izgradnju, pored ostalih, najviše zasluga im a kapetan JiRM P eta r Krstulović, ko ji je i sam dao najveći b ro j dobrovoljnih radnih sati. Izg radnjom ovog ob jek ta Šibenik je zaista dobio jednu lijepo u red jenu m odernu jedl- nostaznu kuglanu, na ko jo j-će radnici poduzeća »Ivan Lavčević« moći razv ija ti ovaj lijepi sport.
Izvučeni zgodici lutrije Crvenog križa
U nedjelju 14. prosinca o. g. na Poljani m aršala T ita izvršeno je izvlačenje zgoditaka lu trije , ko ju je organizirao O dbor Crvenog križa za grad i ko tar Šibenik. Z goditke su dobili slijedeći brojevi:
99, 187, 197, 234,' 335, 370, 415, 923, 1046, 1081 1275, 1380, 1430, 1575, 1763, 1795, 1816,
ŽO5O, 2122,2519, 2529,4276, 4443,4743., 4836,5387, 5407,6286, 6333,6511, 6554,7747, 7878,8218 8277,
8743.. 8747,
1941,2275,2923,4644,4909,5548,6416,6789, 6929, 8057, 8191, 8553 8700, 8896, 8950,
1996,2298,3180,4712,5034,5791,6452.
10796, 11232, 11561, 11827,
10838,11390,11590,11844,
8954, 9694, 10846, 11413, 11591, 11896,
2174,2907,4569,4859,5454,6387,6654,8033,8379,8759,
10167,10931,11477,11707,11952,
12006, 12136, 12664, 12727,12809, • 12940, 12962, 13231,13446, 13731, 13892, 13921,13934, 14014, 14087, 14611,14728, 14874, 14909, 15001,15086, 15149, 15160, 15179,15219, 15227, 15267, 15517,15579, 15659, 15683, 15738,15759, 16236, 16306, 16340,16587, 16628, 16691, 16929,17139, 17348, 17353, 17423,17428, 17468, 17578, 17619,17789, 17970, 18O1O, 18055,18121, 18167, 18332, 18584,18620, 18625, 18627, 18839,19125, 19192, 19336, 19362,19366, 19477, 19510, 19704,19761, 19897.
D obiveni zgodici mogu se podići u p rostorijam a novogradnje u ulici B ožidara Pe- tranovića (kod I- narodne ljekarne) svakog dana o d 9—13 sati.
Obilne kiše, koje su učestale u posljednje vrijem e, odrazile su se i na Slapove Krke, koji su sada zaista veličanstveni. Posjetite Slapove!
Izdavač: G radski * ko tarski odbor NF-a Š iben ik - U redništvo, M iminac (Radnički d o m) - Telefon broj 2 -4 3 . - O dgovorni ur ednik: N ikola Bego - P re tp la ta trom je- secnooO. om ara, polugodišnje 120,— di nara i godišnji 240.— dinara — Tekući ra č u n kod N arodne banke u Šibeniku br. 531—.903.200
top related