poljoprivredna savetodavna sluŽba ap …...izvod: ishrana biljaka predstavlja jedan od najvažnijih...
Post on 24-Dec-2019
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
REPUBLIKA SRBIJA
SEKRETARIJAT ZA POLJOPRIVREDU, VODOPRIVREDU I ŠUMARSTVO
AP VOJVODINE
POLJOPRIVREDNA SAVETODAVNA SLUŽBA AP VOJVODINE
˝Aktuelni savetnik˝
Godina 3, broj 6, PSS Senta, jun, 2014.
Priređivač: Poljoprivredna stručna služba Senta doo Senta
2014. Novi Sad
S A D R Ž A J
PREDGOVOR............................................................................................................................ 3
Nataša Ademi
Značaj pojedinih elemenata u ishrani biljaka
The importance of certain elements in plant nutrition ..............................................................
4
Ana Prijović
Sistem javnih skladišta i uloga kompenzacionog fonda
The system of public warehouse and role of the compesation fund...........................................
10
Dževat Ademi
Kriterijumi za izbor traktora
Criteria for tractor selection ………………………………………………………………..
14
Sabolč Vartuš
Somatske ćelije u mleku – indikator zdravstvenog statusa vimena krava
Somatic cellsin milk – health status indicator udder………………………………………….
15
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
3
PREDGOVOR
Aktuelni savetnik koji priređuju savetodavci Poljoprivredne stručne službe Senta doo Senta donosi četiri
nove teme za poljoprivredne proizvođače. U „Aktuelnom savetniku“ nije obrađena jedinstvena tema, već je
savetodavcima ostavljen prostor da pišu o temi za koju smatraju da je zanimljiva za poljoprivredne proizvođače.
Savetodvci PSS Senta doo Senta su obradili po jednu temu iz oblasti ratarske proizvodnje, iz oblasti stočarske
proizvodnje, iz oblasti agroekonomije i mehanizacije.
Iz oblasti ratarske proizvodnje, obrađena je tema o značaju pojedinih makro i mikroelemenata u ishrani
biljaka.
Sa aspekta agroekonomskih tema, proizvođačima je prezentovana tema u vezi sistema javnih skladišta,
funkcionisanja kompenzacionog fonda i mogućnostima koje isti nude poljoprivrednim proizvođačima.
Značaj pravilnog odabira traktora, bitni elementi na koje treba obratiti pažnju, ekonomsko finansijski
uštede koje proizvođači mogu ostvariti prilikom pravilnog odabira pogonske mašine, jedan su od razloga što je ovoj
temi posvećena pažnja mehanizatora u ovom Savetniku.
S obzirom da mlečno govedarstvo predstavlja okosnicu stočarske proizvodnje u Vojvodini, temom
„Somatske ćelije u mleku – indikator zdravstvenog stanja vimena“ autor prikazuje značaj i mogućnosti dobijanja
mleka visokog zdravstveno higijenskog kvaliteta.
Direktor PSS Senta
Josip Češljar
dipl. inž. poljoprivrede
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
4
ZNAČAJ POJEDINIH ELEMENATA U ISHRANI BILJAKA
Nataša Ademi dipl. ing.
Izvod: Ishrana biljaka predstavlja jedan od najvažnijih segmenata uzgoja bilja. Pravilna ishrana podrazumeva da biljka
na raspolaganju ima dovoljnu količinu svih vrsta hraniva, optimalan pH zemljišta, sadržaj humusa, pravilan vodni
režim. Svaka biljna vrsta ima specifične zahteve u pogledu hraniva. Zahtevi biljaka prema hranivima se menjaju u
zavisnosti od faze u kojoj se biljka nalazi. Optimum ishrane podrazumeva da biljka ima raspoložive količine hraniva u
skladu sa trenutnim potrebama. Nedostaci hranljivih elemenata se u početku manifestuju početnim simptomima
nedostataka, hloroza, izostanak hlorofila, dok ozbiljniji nedostaci produkuju kržljave biljke, neotporne na bolesti, a sve
rezultira smanjenjem prinosa i kvalitetom plodova. Višak hraniva takođe se negativno odražava na razvoj biljaka, jer se
na taj način stimulišu neželjeni procesi u razvoju biljaka ili se mogu izazvati antagonizmi u usvajanju drugih hranljivih
elementa.
Ključne reči: ishrana biljaka, nedostatak hranljivih elemenata, višak hranljivih elemenata.
THE IMPORTANCE OF CERTAIN ELEMENTS IN PLANT NUTRITION
B. Sc . Nataša Ademi
Abstract: Mineral nutrition of plants represents the most impotrant segment of plant production. The proper nutrition
means that the plant has on its disposal a sufficient quantity of all sorts of feed, optimal soil pH, content of humus, the
proper water regime. Each sort of plants has specific requirements regarding nutrients. The requirements of plants
acording to nutrients change depending on the stage in which the plant is. The optimum of nutrition means that the plant
has available quantities of nutritions in line with current needs. At first, deficiencies of nutrients are manifested with
the initial symptoms of deficiency, chlorosis, absence of chlorophyll, while serious deficiencies produce stunted plants,
non resistant of disease, and all resulting in a reduction of yield and fruit quality. Also, surplus of nutrients is reflected
negative on the development of plants, because in that case the unwanted processes in developments of plants are
stimulated or it could cause antagonism of the adoption of the other nutrition elements.
Keywords: plant nutrition, deficience of nutrients, surplus of nutrients.
UVOD
Rast svih organizama je ograničen i zavisi od količine pristupačne hrane.
Genetski potencijal rodnosti biljaka može doći do punog izražaja samo u uslovima
optimane ishrane. Za normalan rast i razvoj biljaka potreban je niz elemenata, koje
zbog njihovog značaja u ishrani istih nazivamo neophodnim elementima. Njihov
nedostatak u ishrani izaziva specifične morfološke, fiziološke i anatomske
poremećaje kod biljaka. Sve se to nepovljno odražava na prinos i na kvalitet
proizvoda. U uslovima akutnog nedostatka nekog neophodnog elementa, biljke ne
mogu da završe svoj životni ciklus.
Prinos zavisi od onog činioca, odnosno elementa koji se nalazi u minimumu (Sl.1.),
te samo izbalansirana mineralna ishrana može obezbediti masimalne prinose.
Sl.1. Šematski prikaz Liebigovog zakona
minimuma
o Uvod
o Biljna hraniva
o Makroelementi
o Mikroelementi
o Literatura
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
5
Biljkama je potrebna određena količina hraniva (makro i mikro elemenata) iz zemljišta. Ako ih ne mogu usvojiti iz
supstrata, biljke počinju da boluju, ali ako ih imaju previše, oni mogu biti otrovni za njih. Svaki od tih elemenata ima
određenu ulogu u ishrani i fiziologiji biljaka.
BILJNA HRANIVA
Prema zastupljenosti u biljkama, neophodni elementi se dele na makro i mikroelemente. Osnovna razlika
među njima je u količini pojedinog neophodnog elementa koji je potreban biljkama. Ukoliko se radi o većoj količini
koje biljka zahteva tokom svog životnog ciklusa, govorimo o makroelementima, odnosno ako biljka zahteva manje
količine neophodnih elemenata govorimo o mikroelementima. Međutim, prema važnosti nema razlike, i jedni i drugi
su neophodni za pravilan rast i razvoj biljaka. Korisni elementi kao što su Co, Na, Si, Al i Se nisu neophodni za rast i
razvoj biljaka, ali mogu u pojedinim stresnim uslovima sredine biti veoma korisni za život biljke. Podela na makro i
mikro elemente, svodi se samo na količinu koje biljke usvoje, a ne na važnost koju ovi elementi imaju u biljnom
metabolizmu, tako da se može reći da su svi oni podjednako važni i neophodni za život biljaka.
MAKROELEMENTI
AZOT (N) ulazi u sastav mnogih značajnih jedinjenja za život biljaka, kao što su proteini, nukleinske
kiseline, enzimi, hlorofil i dr. Iz tog razloga se azot često naziva „pokretačem“ rastenja biljaka. [1] Biljke azot usvajaju
u nitratnoj (NO3-) i amonijačnoj (NH4
+) formi.
Azot utiče na rastenje stabla i korena, obrazovanje lisne površine, otpornost biljaka prema nepovoljnim
uslovima spoljašnje sredine i bolestima, kvalitet proizvoda i često utiče na prinos biljaka, zbog čega se azotna đubriva
redovno primenjuju u uzgoju ratarskih i povrtarskih biljaka. Do pojave nedostataka azota dolazi najčešće na peskovitim,
šljunkovitim, skeletnim zemljištima, siromašnim humusom, kao i na zemljištima koja se intenzivno koriste i
navodnjavaju. Pri nedostatku azora znatno je smanjeno rastenjije biljaka, žita se slabije bokore, klasovi su kraći.
Takođe je smanjen i porast listova, koji su žuto-zelene boje, uži. Biljke kojima nedostaje azot su niže, sa nežnijim i
tanjim stablom, koren je izdužen i slabo razgranat. Nedostatak azota skraćuje vegetaciju, smanjuje veličinu ploda i utiče
negativno na kvalitet. Azot je strukturalni deo molekula hlorofila, te se njegov nedostatak ispoljava simptomima
hloroze. [1]
U neophodne elemente spadaju:
makroelementi - ugljenik (C), kiseonik (O),
vodonik (H), azot (N), fosfor (P), kalijum (K),
kalcijum (Ca), magnezijum (Mg) i sumpor (S)
mikroelementi: gvožđe (Fe), bor (B), bakar
(Cu), cink (Zn), mangan (Mn), molibden (Mo)
i hlor (Cl)
korisni elementi: Co, Na, Si, Al i Se.
Ugljenik, kiseonik i vodonik retko
ograničavaju visinu prinosa, jer ih biljka u
prirodi uvek ima u dovoljnim količinama,
ostali neophodni elementi, posebno azot,
fosfor i kalijum, često se moraju unositi u
zemljište putem đubriva. [2]
U sloju od 0-20cm azota, fosfora (P2O5) i
kalijuma (K2O) ima u znatnim količinama,
ipak su oni najčešće deficitarni za ishranu
biljaka. Njihov najveći deo se nalazi u
oblicima nepristupačnim za biljke, a samo
mali deo (često ne više od 1 do 2%) postepeno
svake godine prelaze u rastvorljive soli koje
biljke mogu koristiti za svoju ishranu. Iz tih
razloga se njihov nedostatak nadoknađuje
đubrivima.
Sl.2. Maksimalne prinose moguće je postići samo pri optimalnoj obezbeđenosti bilhaka
neophodnim elementima
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
6
Suvišak azota podstiče rast vegetativnih organa. Kod žita je povećano bokorenje, listovi su tamno zeleni, širi i
duži, koren je kraći, a stablo nije dovoljno čvrsto, te su biljke podložne poleganju. Suvišak azota produžava vegetaciju,
nepovoljno utiče na kvalitet ploda i smanjuje otpornost biljaka na sušu, niske temperature i bolesti.
FOSFOR (P) učestvuje u izgradnji nukleotida, nukleinskih kiselina, lipida i dr. i time utiče ili učestvuje u
životnim procesima biljaka. On utiče povoljno na prinos i kvalitet proizvoda gajenih biljaka i pozitivno deluje na
biogenost biljaka. Biljke fosfor usvajaju kao jon monovalentnog fosfata (H2PO4-) ili kao jon dvovalentnog fosfata
(HPO42+
). Fosfor je pokretan u biljci, ali je nepokretan u zemlji. [1]
Na krečnim alkalnim ili ekstremno kiselim zemljištima i zemjištima koja se intenzivno koriste u
poljoprivrednoj proizvodnji obično se javlja nedostatak fosfora. Prvi simpromi nedostatka fosfora u ishrani biljaka
obično se javljaju sredinom leta, i to na najstarijim listovima. Pri nedostatku fosfora listovi su manji, često tamno zelene
boje, usled nakupljanja antocijana liska poprima bronzanu boju, a lisna drška crvenkastu. Prilikom nedostatka fosfora
smanjuje se rast korena, žita slabije bokore, primetno se smanjuje porast stabla, koje postaje nežno i neotporno.
Najpoznatiji simptomi nedostatka fosfora su crvenilo lišća kukuruza u proleće i crvenilo ozimih žitarica u jesen. [1]
Rezultat svih navedenih promena kod biljaka je značajno umanenje prinosa. U najranijim fazama rastenja i
razvića i u periodu obrazovanja generativnih organa biljke najintenzivnije usvajaju fosfor. On se najvećim delom
nakuplja u plodu, što znači da se velikim delom usvojena količina fosfora od strane biljaka odnosi sa parcele. O tome
treba voditi računa prilikom planiranja đubrenja.
Direktno nepovoljno dejstvo suviška fosfora u prirodi se retko uočava. Suvišak fosfora u zemljištu može
izazvati neostatak cinka, gvožđa, kalcijuma, bora i mangana. U slučaju suviška fosfora, pored izostavljanja đubrenja
fosfornim đubrivima, savetuje se i duboka obrada iz razloga što se fosfor, usled slabe pokretljivosti u zemljišnom
profilu nagomilava u gornjem oraničnom sloju.
Fosfor povoljno utiče na otpornost biljaka prema niskim temperaturama, bolestima i poleganju, odnosno ima
suprotno dejstvo od suviška azota. Primenom fosfora delimično je moguće ublažiti nepovoljno dejstvo suviška azota.
KALIJUM (K) utiče na fotosintezu, sinetezu proteina, na metabolizam, transport i nakupljanje ugljenih
hidrata, vodni režim, otpornost biljaka prema niskim temperaturama bolestima. Veoma je značajan u fiziologiji biljaka.
Povećava osmotski pritisak i reguliše vodu i otvaranje stoma.
Biljne vrste koje imaju povećane zahteve za kalijumom su: šećerna repa, kukuruz, krompir, suncokret, lucerka,
duvan, heljda, spanać, paradajz i sve voćarske kulture.Ove biljke u uslovima nedostatka kalijuma povoljno reaguju na
đubrenje kalijumom. Potrebe za kalijumo su najveće u prvoj polovini vegetacije, u fazi intenzivnog porasta vegetativnih
organa.
Nedostatak kalijuma se najčešće javlja na peskovitim, krečnim i glinovitim zemljištima. Prvi simptomi
nedostatka kalijuma javljaju se na najstarijim listovima. Simptomi koji se uočavaju su u vidu nekroze na vrhu lista i duž
ivica, broj nekrotičnih pega, žuto-mrke ili mrke boje, povećava se postepeno, te vremenom nekroza zahvata sve veću
površinu lista, što u ekstremnm slučajevima može dovesti i do prevremenog opadanja listova. [1]
U prirodi je suvišak kaljijuma retka pojava. Suvišak kalijuma može nastati usled prekomerne upotrebe
kaljumovih đubriva. Usled suviška kalijuma može doći do relativnog nedostatka magnezijuma i kalcijuma.
MAGNEZIJUM (Mg) je veoma važan satojak hlorofila, centralni je atom u hlorofilu koji određuje zelenu
boju i značajan je za fotosintezu. Takođe je značajan i za funkciju ribozoma, za promet rezervnih materija i energije i
uopšte uzev za normalan rast i razvoj biljaka. [1]
Peskovita zemljišta odlikuju se manjim sadržajem magnezijuma. Nedostatak magnezijuma može nastati i u
uslovima kada ga u zemljištu ima u dovoljnim količinama. Usvajanje magnezijuma od strane biljaka može biti značajno
smanjeno usled antagonizma jona magnezijuma s jedne strane i kalijuma, kalcijuma, natrijuma i amonijum jona s druge
strane. Antagonizam između jona magnezijuma i natrijuma najčešće nastaje u slučaju navodnjavanja vodom koja sadrži
veći količinu natrijuma. Prvi simptomi nedostatka magnezijuma uočavaju se na najstarijim listovima. U uslovima brzog
porasta biljaka simptomi nedostatka magnezijuma mogu se pojaviti i na mladim listovima. Simptom nedostatka
magnezijuma je hloroza, koja se prvo javlja između lisnih nerava, a potom zahvata ceo list. U ekstremnim slučajevima
dolazi i do opadanja listova.
Suvišak magnezijuma je retka pojava u prirodi. Suvišak magnezijuma izaziva nedostatak kalcijuma,usled čega
se na korenovom sistemu i na nadzemnim organima biljke uočavaju simptomi koji podsećaju na nedostatak ovog
elementa.
KALCIJUM (Ca) utiče na fizičke i hemijske osobine protoplazme, na stabilnost ćelijskih membrana i na
aktivnost enzima. Važan je za strukturu i za pH zemljišta. [1] Bez kalcijuma biljke ne mogu završiti svoj životni ciklus.
Nedostatak kalcijuma kod biljaka je retka pojava u prirodi. Njegov nedostatak u zemljištu se odražava
posredno na biljke. Zemljišta sa niskim sadržajem kalcijuma često imaju nisku pH vrednost, što se zavisno od biljne
vrste u većoj ili manjoj meri nepovoljno odražava na prinos. Pojava nedostatka kalcijuma može nastati u uslovima
previše visoke relativne vlažnosti vazduha (u staklenicima). Takođe, pojava nedostatka kalcijuma može nastati i usled
antagonizma jona u slučaju da je koncentracija pristupačnog kalijuma, magnezijuma ili amonijum jona u zemljištu
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
7
suviše visoka.Tada se značajno smanjuje usvajanje kalcijuma od strane biljaka. Prvi simptomi nedostatka kalcijuma
uočavaju se na najmlađim delovima biljke. Biljke poprimaju žbunast izgledi zaostaju u porastu. Koren postaje
rudimentiran, a reproduktivni organi se uopšte ne obrazuju ili je njihov broj znatno smanjen. [1]
Biljke različito reaguju na prisustvo kalcijuma u zemljištu. Neke biljne vrste (većina leptirnjača) zahtevaju
veće količine kalcijuma, dok druge ne podnose zemljišta sa velikom količinom kalcijuma. Postoje i biljne vrste (žita)
koje su prilično tolerantne prema različitim nivoima obezbeđenosti zemljišta kalcijumom.
Na kiselim zemljištima ponekad je potrebno izvršiti kalcifikaciju, ali veoma obazrivo, iz razloga što preterana
kalcifikacija može nepovoljno uticati na obezbeđenost biljaka kalijumom, magnezijumom, cinkom, manganom,
gvožđem, borom i bakrom. [1]
SUMPOR (S) ulazi u sastav brojnih jedinjenja i enzima biljaka, strukturalni je deo aminokiselina, posebno
cisteina i metionina, i bitan je u formiranju proteina. Značajan deo potreba biljaka za sumporom podmiruje se iz
atmosfere ili primenom mineralnih đubriva i korišćenjem sredstava za zaštitu bilja koja sadrže sumpor. Zemljišta
uglavnom sadrže dovoljno sumpora za potrebe biljaka, te najčešće ne postoji potreba za đubrenjem biljaka. [1]
Biljke koje iskazuju veću potrebu za sumporom su: kupus, uljana repica, luk; srednju potrebu ima šećerna repa,
a malu žita. [1]
Nedostatak sumpora usporava rast biljaka i utiče na promenu boje lista, koje dobija žuto-zelenu boju, posebno
mlado lišće. Stablo je često kraće i tanje, a koren obično postaje duži. Posebno je upadjiv porast korenovih dlačica.
Suvišak sumpora u zemjištu je retka pojava. Visoka koncentracija sumpor-dioksida u atmosferi izaziva
oštećenaj kod biljaka, dolazi do hloroze, potom nekroze, prvo rubnih, a zatim interkostalnih površina listova. Akutne
koncentracije sumpor-dioksida u vazduhu izazivaju potpunu defolijaciju biljaka. [1]
MIKROELEMENTI
GVOŽĐE (Fe) posredno ili neposredno učestvuje u mnogim životnim procesia biljaka: biosintezi hlorofila,
metabolizmu azora, fotosintezi, disanju i dr [1]. Uključen je u fiksaciju azota, u fotosintezu i transport elektrona.
Učestvuje u redukciji O2 od H2O u toku disanja biljaka kao deo citohroma i hemoglobina i drugih enzima.
Nedostatak gvožđa najčešće se uočava na alkalnim zemljištima sa pH iznad 7 i na zemljištima koja su bogata
kalijumom i glinom. Povišen nivo gvožđa u zemljištu može nastati i kao posledica visokog sadržaja fosfora u zemljištu,
zbijenosti zemljišta, visokog nivoa podzemnih voda, povišen sadržaj bikarbonata i natrijuma u vodi koja se koristi za
navodnjavanje, a samo u izuzetnim sučajevima sam nizak sadržaj gvožđa u zemljištu. Nedostatak gvožđa u velikoj
meri smanjuje prinos gajenih biljaka.
Najtipičniji simptom koji ukazuje na nedostatak gvožđa je hloroza, koja se u početku javlja između lisnih
nerava mlađih listova. Kasnije, hloroza zahvata ceo list koji poprima limun-žutu boju, a ponekad i belu. Kod jače
izraženog nedostatka gvožđa može nastupiti prevremeno opadanje listova, što za sobom povlači smanjenje prinosa i
lošiji kvalitet. Veću osetljivost na nedostatak gvožđa pokazuju: soja, pasulj, kukuruz, pirinač i paradajz, a veću
tolerantnost strna žita i krompir. Velike razlike u otpornosti biljaka prema nedostatku gvožđa često se uočavaju i
između genotipova iste vrste. [1]
Nivo obeđenosti biljaka gvožđem često nije moguće pouzdano utvrditi na osnovu njegove koncentracije u
listovima ili u zemljištu. Preporučuje se tretiranje hlorotičnih listova rastvorom gvožđa. Ukoliko listovi nakon takvog
tretmana ozelene to je pouzdan znak njegovog nedostatka. [2]
Simptomi suviška gvožđa se na biljkama u prirodi veoma retko uočavaju. Suvišak gvožđa dovodi do smanjenja
rastenja svih vegetativnih organa, listovi postaju tamno do plavo zeleni i postepeno dolazi do pojave nekrotičnih pega i
do nekroze, posebno uočljive na rubnom delu liske. [2]
BOR (B) ima značajnu ulogu u procesu oplodnje. Kao strukturalni deo ćelijskog zida reguliše tranport
ugljenih hidrata. Povećava digestiju šećera kod šećerne repe. Značajan je za formiranje cvetova.
Pojava neostatka bora obično se uočava na alkalnim, sa izuzetkom sodno-alkalnim zemljištima, na peskovitim
u organskoj materiji siromašnim zemljištima. U uslovima slabe obezbeđenosti zemljišta borom, njegov nedostatak u
biljkama podstiču suša, visok pH zemjišta, prekomerna kalcifikacija. [2]
Bor je nepokretan u biljci, te se simptomi nedostatka obično pojavljuju na mestu rasta. Nedostatak bora izaziva
izumiranje tačke rasta, anatomske i morfološke promene. Neke ratarske, povrtarske i voćarske biljne vrste su izuzetno
osetljive na nedostatak bora. Dikotiledone biljke su osetljivije na nedostatak bora od monokotiledonih. Veću potrebu za
borom pokazuju: šećerna repa, suncokret, lucerka, karfiol i celer; osrednju potrebu: kukuruz, krompir, paradajz i duvan;
a malu: pšenica, ječam, ovas, raž i pirinač.
Prvi simptomi nedostatka bora se javljaju na mlađim listovima i na vegetacionim tačkama ratenja korena i
nadzemnog dela. Kod šećerne i stočne repe nedostatak bora izaziva oboljenje poznato pod nazivom „trulež srca“. [1]
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
8
Kao i nedostatak bora i suvišak ovog elementa izaziva niz nepoželjnih promena kod biljaka. Raspon između
dovoljne obezbeđenosti biljaka borom i njegovog suviška je veoma mali. U novije vreme suvišak bora se češće javlja
pri gajenju povrtarskih i ukrasnih biljaka u zaštićenom prostoru (staklenici). Zalivanje ovih biljaka vodom koja sadrži
više od 0,5 do 1,0 ppm bora može postepeno izazvati njegov suvišak. Kalcifikacijom, navodnjavanjem vodom sa
niskim sadržajem bora može se ublažiti nepovoljno dejstvo suviška bora u zemlištu. [1]
BAKAR (Cu) je neophodan makroelement za kojim su potrebe biljaka veoma male. Uključen je u formiranje
ćelijskih zidova, kao i u transport elektrona i procese oksidacije. Nepokretan je u biljkama.
Do pojave nedostatka bakra najčešće dolazi na peskovitim i na alkalnim zemljištima, na zemljištima sa
visokim sadržajem organske materije. Upotreba visokih doza azotnih i fosfornih đubriva, kao i prekomerna kalifikacija
podstiče pojavu nedostatka bakra. Nedostatak bakra se može otkloniti folijarnim tretiranjem biljaka rastvorom
odgovarajućeg jedinjenja bakra. [1]
Na nedostatak bakra osteljive su: pšenica, ovas, ječam, lucerka, duvan, salata, luk, paradajz; osrednje osetljive
su: suncokret, šećerna repa, kukuruz, pasulj, lupina, crvena detelina, konoplja, kupus i keleraba; a tolerantne prema
nedovoljnosj obezbeđenosti bakrom su: krompir, soja, trave i raž. [1]
Netipični simptomi nedostatka bakra su hlorozra, nekroza, odumiranje vršnih izdanaka, smanjenje porasta i
prinosa biljaka; a tipični simptomi su venjenje, uvijanje listova, odumiranje najmlađih listova i neke anatomske
promene. U našoj zemlji nisu primećeni akutni nedostatci barka.
Suvišak bakra se najčešće javlja na kiselim zemljištima i veoma je štetan za biljke. Za većinu biljaka
koncentracija bakra u suvoj materiji listova koja prelazi 20 do 30 ppm predstavlja kritičnu količinu. [1] Prekomerno
nakupljanje bakra u biljkama može biti izazvano sadržajem bakra u zemljištu, dugotrajno primenom sredstava za
zaštitu bilja koje sadrže bakar, neadekvatnim đubrenjem bakrom, zagađenje sredine otpadcimia koji sadrže bakar. Veću
osetljivost na suvišak bakra ispoljavaju: spanać, lucera, detelina, mak, karanfil i gladiole. Na suvišak bakra pšenica je
osetljiija od kukuruza, ječma i raži. Tipičan simptom suviška bakra je hloroza i smanjenje rasta izdanaka i korena, a
simptom akutnog suviška bakra je tamno zelena boja listova.
CINK (Zn) ima značajnu ulogu u prometu materija biljaka, jer ulazi u sastav enzima. Utiče na sintezu
nukleinskih kiselina i proteina i uključen e u sintezi fitohormona. [1]
Potrebe biljaka za cinkom su male. Nedostatak cinka se javlja na: peskovitim, alkalnim, krečnim, na
zemljištima siromašnim u organskoj materiji i na zemljištima koja su prekomerno bezbeđena u fosforu. Na nedostatak
cinka u zemljištu najosetljivije su: kukuruz, lan, soja, luk i paradajz; manje osetljive su: šećerna repa, lucerka, crvena
detelina i krompir; a najotpornija u strna žita. Simptomi nedostatka cinka su smanjenje listova, skraćenje internodija
(stvara se rozeta), na listovima se javljaju razne deformacije, hlorotične pege i nekroza. [1]
Kako nedostatak cinka tako i suvišak izaziva nepoželjne, fiziološke, anatomske i morfološke promene.
Simptomi suviška cinka su nekroza rubnih delova listova i mrko-purpurne pege. Do suviška cinka može doći usled
primene industrijskih i komunalnih otpada kontaminoranih cinkom.
MANGAN (Mn) ima značajnu ulogu u aktivaciji enzima. Većina zemljišta je dovoljno obezbeđena
manganom u obliku pristupačnom za biljke. [1]
Nedostatak mangana se javlja na alkalnim i slabo kiselim zemjištima, bogatim u organskoj materiji, kao i na
slabo dreniranim podzolima. Peskovita zemljišta, posebno kisela, karakteriše nizak ukupan sadržaj mangana. Pojavu
nedostatka mangana podstiču suša, prekomerna kalcifikacija, visok sadržaj gvožđa, bakra ili cinka u zemljištu.
Prvi simptomi nedostatka mangana javljaju se na mladim listovima u vidu hloroze koja se širi od ivice lista u
interkostralnim delovima liske ka glavnom lisnom nervu. U slučajevima izraženog nedostatka mangana tkivo
zahvaćeno hlorozom vremenom odumire. [1]
Biljke osetljive na nedostatak mangana su: ovas, šećerna i stočna repa, cvekla, salata; osrednje osetljive su:
lucerka, ječam, detelina, kupus, karfiol, paradajz, krompir; dok su slabo osetljive: kukuruz, raž i špargla.
Suvišak mangana se javlja na kiselim, slabo aeriranim, zabarenim zemljištima. Kritične toksične koncentracije
mangana kod različitih biljnih vrsta su različite i kreću se od 200ppm kod kukuruza, preko 600ppm kod soje, 1400ppm
kod salate i krompira, do čak 5300ppm u suvoj materiji kod suncokreta. Veću toleranciju na suvišak mangana imaju:
slata, krompir, duvan i pirinač. [1]
Simpromi suviška mangana su nekroza na rubnom delu lista, koja se postepeno širi prema srednjem delu.
Kalcifikacija je mera koja se preporučuje radi otklanjanja opasnosti od preterane akumulacije mangana u biljkama na
kiselim zemljištima.
MOLIBDEN (Mo) se zbog svoje male koncentracije u biljkama ubraja u ultramikroelemente. [2] Strukturalna
je komponenta nitrogenaze, koja je uključena u fiksaciju N2 u formu amonijaka kod leguminoza.
Akutni simptomi nedostatka molibdena u prirodi se retko mogu uočiti. Tipičan simptom nedostatka molibdena
je hloroza, a kod nekih biljnih vrsta, kao na primer kod karfiola, obrazovanje listova najrazličitijih oblika. [1]
Izraženu osetljivost na nedostatak molibdena pokazuj karfiol, ostale kupusnjače, salata i spanać. Manju
osetljivost na nedostatak molibdena ispoljavaju žita.
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
9
HLOR (Cl) se novije vreme ubraja u neophodne mikroelemente i smatra se da zajedno sa manganom ima
određenu u logu u fitolizi vode.
U prirodi, koliko je poznato, do sada nije zabeležen nijedan slučaj pojave neostatka hlora na gajenim biljkama.
Simptomi koji ukazuju na nedostatak hlora su manji listovi, koji gube turgor i uvijaju se.
Problem suviška hlora je prisutan u prirodi usled zagađenja atmosfere i zemljišta hlorom. Veću tolerantnost
prema suvišku hlora u zemljištu imaju: šećerna i stočna repa, pamuk, paradajz, pšenicai kukuruz, a osrednju lucerka i
sirak. Pojava suviška hlora kod duvana dovodi do opadanja kvaliteta, a kod šećerne repe se smanjuje iskorišćenost
šećera pri preradi korena. [2]
Lliteratura:
[1] dr Ubavić, Momčilo (2003). Đubriva i đubrenje. Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.
[2] dr Kastori, Rudolf, Prof. dr Ubavić, Momčilo, prof. dr Petrović, Novica i dr Peić, Andrija (1991). Đubrenje ratarskih i
povrtarskih biljaka. Poljoprivredni fakultet Novi Sad.
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
10
SISTEM JAVNIH SKLADIŠTA I ULOGA KOMPENZACIONOG FONDA
Ana Prijović dipl.ecc
Izvod: Poljoprivredni proizvođači se svake godine suočavaju sa izazovom kako očuvati kvalitet roda, da li odmah
nakon žetve prodati poljoprivredne proizvode ili ih skladištiti i gde, kako obezbediti sredstva za finansiranje daljeg
proizvodnog procesa. Sisitem javnih skladišta omogućava poljoprivrednom proizvođaču da čuva poljoprivredne
proizvode u skladištima, koja garantuju bezbednost, kvalitet i kvantitet uskladištene robe.
Osnivanje i rad Kompenzacionog fonda predviđeni su Zakonom o javnim skladištima za poljoprivredne proizvode.
Uloga kompenzacionogn fonda u sistemu javnih skladišta jeste da garantuje kvalitet i kvantitet uskladištene robe.
Ključne reči: javno skladište, kompenzacioni fond
THE SYSTEM OF PUBLIC WAREHOUSE AND ROLE OF THE COMPESATION FUND
B. Sc. Ana Prijović
Abstract: The farmers each year are faced with the challenge of, how to preserve the quality of the products. Whether
after harvest to sell agricultural products, immediately or stored the products. The farmers are thinking, how to provide
way to finance future production process. The system of public warehouse allows farmers to preserve agricultural
products in storage, guaranteeing security, quality and quantity of storage products.
Whit the Law on Public Warehouses for agricultural products is establishment and operation of the Compensation
funds. Role Compensation funds in the public warehouse is to guarantee the quality and quantity of storage products.
Keywords: public warehouse, compensation fund
UVOD
Poljoprivredni proizvođači se svake godine suočavaju sa izazovom kako očuvati kvalitet roda, da li odmah
nakon žetve prodati poljoprivredne proizvode ili ih skladištiti i gde, kako obezbediti sredstva za finansiranje daljeg
proizvodnog procesa. Sisitem javnih skladišta omogućava poljoprivrednom proizvođaču da čuva poljoprivredne
proizvode u skladištima, koja garantuju bezbednost, kvalitet i kvantitet uskladištene robe. Poljoprivredni proizvođači
nisu primorani da prodaju robu, kako bi došli do finansijskih sredstava, jer dok je roba uskladištena u javnom skladištu,
poljoprivredni proizvođač može koristiti kreditna sredstva, odobrena na osnovu robnog zapisa, odnosno uskladištene
robe.
SISTEM JAVNIH SKLADIŠTA
Sistem javnih skladišta predstavlja nov koncept organizovanja proizvodnje i realizacije poljoprivrednih
proizvoda u našoj zemlji. Ovaj sistem skladištenja je zasnovan na Zakonu o javnim skladištima za poljoprivredne
proizvode (''Službeni glasnik RS'' br. 41/09 od 02.06.2009.). Zakon predviđa licenciranje javnih skladišta, što
podrazumeva da skladišta ispunjavaju posebne tehničke i finansijske uslove, kojima se garantuje da će uskladištena
roba biti bezbedna i neoštećenja, tokom perioda skladištenja. U javnim skladištima mogu se skladištiti: pšenica, ječam,
kukuruz, suncokret, uljana repica i soja. Skladišta koja poseduju licencu, garantuju visok kvalitet skladištenja robe i
o Uvod
o Sistem javnih skladišta
o Robni zapis
o Kompenzaioni fond
o Državna davanja (subvencije)
o Spisak licenciranih javnih skladišta
o Mehanizam funkcionisanja sistema
o Literatura
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
11
zato izdaju robni zapis, iza kog mogu stati u svakom trenutku. Svako javno skladište ima posebno uređen i opremljen
prostor za prijem, čuvanje i isporuku uskladištene robe.
Uključivanjem u sistem poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost da skladište proizvode u skladišnom
prostoru visokih fizičkih i tehničko-tehnoloških performansi i time očuvaju kvalitet svojih proizvoda.
Inspekcijske službe vrše: kontrolu javnih skladišta pri izdavanju licence, redovne kontrole i vanredne kontrole. [1] [5]
ROBNI ZAPIS
Robni zapis je hartija od vrednosti, koju izdaje javno skladište poljoprivredniku koji je uskladištio
poljoprivredni proizvod, a omogućava im raspolaganje uskladištenom robom. Robni zapis dokazuje vlasništvo nad
naznačenom količinom i kvalitetom uskladištenog poljoprivrednog proizvoda. Obaveza javnog skladišta je da čuva robu
i na zahtev vlasnika preda naznačenu vrstu, kvalitet i količinu robe. Imalac robnog zapisa može trgovati njime a
najjednostavniji i najpodesniji način iskorišćenja robnog zapisa za poljoprivredne proizvođače jeste zaloga nad
uskladištenom robom, radi podizanja povoljnog kratkoročnog kredita. [5]
KOMPENZACIONI FOND
Kompenzacioni fond je nastao krajem 2009. godine. Osnivanje i rad Kompenzacionog fonda predviđeni su
Zakonom o javnim skladištima za poljoprivredne proizvode. Uloga kompenzacionogn fonda u sistemu javnih skladišta
jeste da garantuje kvalitet i kvantitet uskladištene robe. U slučaju štete nad uskladištenom robom, ukoliko štetu ne
isplati javno skladište, to će učiniti Kompenzacioni fond iz sredstava, koja dolaze iz budžeta, od uplaćenih godišnjih
članarina javnih skladišta i iznosa, koja javna skladišta uplaćuju Kompenzacionom fondu, za svaku uskladištenu tonu
robe.
DRŽAVNA DAVANJA (SUBVENCIJE)
Registrovanim poljoprivrednim proizvođačima se proizvođačima se obezbeđuje subvencionisanje dela
troškova skladištenja u javnim skladištima, u minimalnom iznosu od 40% od troškova skladištenja. (''Zakon o
podsticajima i ruralnom razvoju'') [2]
SPISAK LICENCIRANIH JAVNIH SKLADIŠTA [3] [4]
R.
br. Naziv Javnog skladišta Adresa skladišnog prostora Vrsta poljoprivrednog proizvoda
1 "AGROGRNJA"
D.O.O. PIVNICE
Veliki put b.b.
Ada pšenica A3 klase, kukuruz, soja
2 "FILIP"
D.O.O.
Na obilaznici
Požarevac - Veliko Gradište pšenica A3 klase, kukuruz
3 "GRANIKO"
D.O.O.
ul.Ritski put bb,
Uljma pšenica A3 klase, stočni ječam, kukuruz,
suncokret, soja, uljana repica
Smederevo,
Godominska bb.
Jakovo,
Maršala Tita bb
4 "AGROHEMIKA"
D.O.O.
Ul. Lenjinova b.b.,
Bački Petrovac merkanztilni kukuruz
5 "ŽITOSREM"
A.D.
ul.Vojvode Putnika 2,
Inđija pšenica i durum pšenica A3 i kukuruz
6 "AGROOMEGA"
D.O.O.
Gospođinački put bb,
Žabalj pšenica i durum pšenica A-3 klase, kukuruz
7 "ŽUNJI - SILAK"
O.Z.Z.
Gospođinački put b.b.,
Temerin pšenica A3 klase, kukuruz i soja
8 "SILOS" Svetozara Markovića 128, pšenica A-3 klase i kukuruz
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
12
A.D. Kovin
9 "ULJАRICЕ BАČKА"
D.O.O.
Gоspođinаčki put bb,
Žаbаlј
pšеnicа A-1,A-2 I А-3 klаsе, durum pšenica A-3
klase, ječam, kukuruz, soja i suncokret
Vojvođanska 59,
Sonta
pšenica A-3 klase, durum pšenica A-3 klase,
ječam, kukuruz, soja i suncokret
Istočna radna zona
Nova V/bb
Ruma
pšеnicа A-1,A-2 I А-3 klаsе, durum pšenica A-3
klase, ječam, kukuruz A i B klase, soja i suncokret
10 "STO POSTO" 28. oktobra broj 60,
Velika Plana
pšеnicа А-3 klаsе, ječam, kukuruz, soja i
suncokret, uljana repica
11 "AGROPOSLOVI"
D.O.O.
Čantavirski put 1,
Subotica
merkantilna pšenica A3 klase i merkantilni
kukuruz
12 "METEOR COMMERCE "
D.O.O. Staparski put bb, Sombor Pšenica A1, A2 i A3 klase, merkantilni kukuruz
MEHANIZAM FUNKCIONISANJA SISTEMA
Prva karika u lancu Sistema je poljoprivredni proizvođač koji svoja poljoprivredna dobra deponuje u javno,
licencirano skladište u kom se roba skladišti i čuva po kvalitetnim klasama, a na osnovu uskladištenih poljoprivrednih
proizvoda poljoprivrednom proizvođaču izdaje se robin zapis.
Sledeća karika u lancu, poslovna banka, prihvata robin zapis kao sredstvo obezbeđenja pri odobravanju
kratkoročnih kredita poljoprivrednim proizvođačima.
Zahvaljujući ovom sredstvu, poslovna banka ima veći stepen sigurnosti i poverenja u potencijalnog dužnika i
odobrava kredit po povoljnim uslovima.
Dodatno obezbeđenje predstavlja Kompenzacioni fond, koji garantuje za uskladištene poljoprivredne
proizvode u javnim skladištima.
Literatura:
[1] ''Službeni glasnik RS'' br. 41/09
[2] ''Službeni glasnik RS'' br. 10/13
[3] ''Službeni glasnik RS'' br. 40/14
[4] Internet stranica Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine www.mpzzs.gov.rs
[5] Internet stranica Kompenzacionog fonda www.kompenzacionifond.gov.rs
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
13
KRITERIJUMI ZA IZBOR TRAKTORA
Dževat Ademi dipl. ing.
Izvod:Svaki poljoprivredni proizvođač treba posebnu pažnju da posveti kupovini traktora. U zavisnosti od veličine
poseda i kojom poljoprivrednom proizvodnjom se bavi, treba odlučiti koji traktor če zadovoljiti sve njegove potrebe.
Ukoliko traktor nije dovoljno opremljen neće moći da se primeni za neke operacije ili će ih izvoditi neefikasno. Bitno
je sagledavanje agregata traktor – priključna mašina. Izbor traktora treba sagledati za svako poljoprivredno gazdinstvo
posebno. Izabrani traktor treba da zadovolji sledeće kriterijume: tehničke, energetske, tehnološke, ekonomske,
ekološke,ergonomske i bezbednosne.
Ključne reči: traktori, izbor, kriterijumi.
CRITERIA FOR TRACTOR SELECTION
B.Sc. Dževat Ademi
Abstract: Every agricultural manufacturer needs to pay a special attention while buying a tractor. Depending on a size
of a estate and type of agricultural production, buyer needs to take into the consideration which tractor is going to fulfill
its needs. If the tractor is not equipped enough, it will not be appliable for some operations or will do them inefficiently.
It is essential to perceive bond between a tractor and its implements. The choice of the tractor should be made for every
farm separately. Selected tractor should fulfill following criteria: technical, energetic, technological, economic,
environmental, ergonomic and safety.
Keywords: tractors, selection, criterions.
UVOD
Svaki poljoprivredni proizvođač sretne se sa pitanjem koji traktor izabrati, pri čemu postoji želja da se ne
pogreši u izboru kvaliteta i funkcionalnosti. Izabrani traktor treba da zadovolji sve zahteve koji mogu da se jave pri
obavljanju agrotehničkih operacija. Kvalitet svake mašine i njena funkcionalnost ogleda se u njenom, [1], [2]:
značaju za primenu u praksi,
prednostima u radu,
poboljšanju ekološke i energetske situacije i
efektima na proizvodni rad i bezbednost pri radu.
Pogrešan izbor, čak ukoliko se pogrešno odabran i kupljen traktor dobro proda, ima za posledicu gubitak novca,
vremena i radnog učinka. Najveća i najbolja prilika za odabir traktora su međunarodni sajmovi [3].
IZBOR TRAKTORA
Izbor traktora obavlja se najčešće na tri načina i to:
Prvi način je na osnovu raspoloživog novca
Drugi način je na osnovu iskustva (1cm dubine oranja – 1 KS motora) i
Treći način je najsloženiji i zasniva se na naučnoj osnovi [3].
o Uvod
o Izbor traktora
o Kriterijumi
o Zaključak
o Literatura
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
14
KRITERIJUMI
Da bi traktor zadovoljio sve potrebe poljoprivrednog proizvođača i da bi doneli pravilnu odluku pri kupovini, izabrani
traktor mora zadovoljiti sledeće kriterijume, slika broj 1., [3], [4]:
1. Tehničke,
2. Energetske,
3. Tehnološke,
4. Ergonomske,
5. Bezbednosne,
6. Ekološke i
7. ekonomske.
Slika broj 1. Šematski prikaz uslova za pravilan izbor traktora
Tehnički kriterijumi odnose se na koncept traktora, težinu i raspodelu težine kada je sa njim agregatiran
priključak. Traktor svojom masom ostvaruje silu vuče pri čemu je bitna raspodela mase na prednji i zadnji most.
Traktor se bira i na osnovu postojećih ili predviđenih oruđa s kojima će da radi. Da bi traktor mogao da se agregatira
teškim nošenim mašinama, kao što su plugovi obrtači, potrebno je da ima veće međuosovinsko rastojanje radi veće
uzdužne stabilnosti. Težina traktora, snaga motora, nosivost hidrauličkih podiznih mahanizama, hidraulički sistem,
transmisija i drugo treba da budu prilagođeni potrebama. Takođe u osobine traktora spadaju dužina, širina, visina,
međuosovinsko rastojanje, trag točkova, klirens, podužni i poprečni radijus prohodnosti i poluprečnik okretanja i
prostor za okretanje [3], [4].
Energetski kriterijumi odnose se na pokazatelje snage, obrtnog momenta i potrošnje goriva i obuhvata
međusobne odnose – sila vuče, snaga vuče i brzina kretanja. Krajnji cilj pri izboru traktora je dobijanje energetski
uravnoteženog traktorsko – mašinskog agregata [3], [4].
Tehnološki zahtevi odnose se na karakteristike prenosnika snage do točkova i izvoda priključnih vratila, broj
stepeni prenosa u menjačkom prenosniku i maksimalne brzine kretanja u pojedinim stepenima prenosa kao i broj
obrtaja izvoda priključnog vratila. Traktori namenjni oranju i obradi zemljišta zahteva da imaju dobre vučne
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
15
sposobnosti, da imaju veće specifične mase kg/KW. Ovi traktori imaju pneumatike većih dimenzija i treba da imaju
mogućnost i udvajanja točkova.
Za setvu i međurednu kultivaciju traktor treba da ima uske pneumatike i mogućnost za podešavanje razmaka točkova.
Kod traktora namenjenih za rad u voćnjacima i vinogradima koji se nalaze na nagibima zahteva se nisko težište i mali
razmak između točkova radi prolaska ispod krošnji. Ovi traktori se koriste takođe u zaštiti bilja, pa zato moraju da budu
opremljeni kabinama sa natpritiskom, radi zaštite rukovaoca od hemijskih sredstava.
Traktori za rad u povrtarstvu moraju da imaju veći broj stepeni prenosa sa malim brzinama kretanja (prenosnici za
ostvarivanje puzajućih brzina) [3], [4].
Ergonomske karakteristike traktora odnose se na uslove rada rukovaoca. Nivo buke i vibracija treba da bude
sveden na nivo koji obezbeđuje zdrav radni prostor. Na većini traktora u današnje vreme primenjuje se visok nivo
komfora i opreme radnog mesta rukovaoca. Rukovalac koji radi u boljim uslovima ostvaruje i bolje rezultate. Ukoliko
je ergonomski nivo opremljenosti ispod današnji standarda, za posledicu može imati oboljevanje rukovaoca pa čak i
invaliditet [3], [4].
Bezbednosni kriterijumi odnose se na način korišćenja komandi koji sprečava povređivanje rukovaoca, kao i
brojni zaštitni poklopci na priključnoj mašini. Kabina treba da zaštiti rukovaoca pri prevrtanju. U ovoj oblasti važe
zakonski propisi i standardi, pa je nemoguće da se na tržištu nađe proizvod koji ih ne zadovoljava [3], [4].
Ekološki kriterijumi odnose se na emisiju izduvnih gasova korišćenih motora. Emisioni standard Stage IIIA
realizuje se u traktorima od 2008.godine, a ispunjenje normativa Stage IIIB je stupio na snagu 2011.godine. Najviše
velikih izmena zahtevaće uvođenje standarda Stage IV koji neće moći da se sprovede bez izmena u tehničkoj koncepciji
motora [3], [4].
Ekonomski kriterijumi odnose se na troškove korišćenja traktora. Da bi se zadovoljili ekonomski kriterijumi
treba da se formira optimalni sastav proizvodnih agregata odnosno traktorskih sistema tako da se postigne što veći
učinak i što niži troškovi rada. Na ekonomičnost primene traktora značajan uticaj imaju troškovi održavanja i
pouzdanost. Ukoliko u toku pune sezone dođe do otkazivanja traktora, a popravka dugo traje, indirektni troškovi mogu
višestruko da premaše direktne troškove. [3], [4].
ZAKLJUČAK
U praksi se primenjuju sva tri načina za izbor traktora, pri čemu se treći , najprecizniji, najmanje koristi. Kod
proizvođača koji poseduju velike posede, najčešće se koristi napred objašnjeni kriterijumi za nabavku traktora i
poljoprivrednih oruđa/mašina. Uobičajeno je da se izbor traktora napravi kombinacijom prvog i drugog načina, odnosno
na osnovu potreba i cene i uslova finansiranja.
Literatura:
[1] Savin L., Nikolić R., Furman T., Tomić M., Simikić M. 2004. Klasifikacija i pravci razvoja traktora. Poljoprivredna tehnika
30 (1), 9-16 .
[2] Savin L. Traktor MF 8690, Traktori i pogonske mašine, V.14.No.5, 2009, p. 105-109.
[3] Savin L. Traktori i pogonske mašine, V.15.No.2/3, 2010, p.15-20 [4] Moj traktor, knjiga, (2007), Res Trade, Novi Sad
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
16
SOMATSKE ĆELIJE U MLEKU - INDIKATOR ZDRAVSTVENOG STATUSA VIMENA KRAVA
Sabolč Vartuš dipl.ing.
Izvod: Broj somatskih ćelija u mleku jedan je od pokazatelja kvaliteta mleka, zbog čega se uključuje u kriterijume za
formiranje cene koja se plaća proizvođačima. Poslednjih godina došlo do napretka u upravljanju (menadžmentu)
mlečnim stadima, broj somatskih ćelija u mleku se povećavalo, a paralelno s time i ekonomske štete usled
nezadovoljavajućeg zdravstvenog stanja vimena krava, a zbog toga se poboljšanju zdravlja vimena pridaje se sve veći
značaj. [1]
Ključne reči: somatske ćelije, kvalitet mleka, cena mleka, zdravstveno stanje vimena
SOMATIC CELLS IN MILK - HEALTH STATUS INDICATOR UDDER
B. Sc. Sabolč Vartuš
The number of somatic cells in milk is one of the indicators of the quality of the milk, which is included in the criteria
for price paid to producers. In recent years there has been progress in governance (management) dairy herds, the
number of somatic cells in milk is increased, in parallel with the time and economic losses due to the unsatisfactory
state of health of the udder of cows, and therefore improve udder health is a growing importance. [1]
Keywords: somatic cells, milk quality, milk prices, health status of the udder
UVOD
Dobijanje kvalitetnog proizvoda od mleka uslovljeno je pre svega proizvodnjom sirivog mleka dobrog kvaliteta, koji je
određen parametrima hemijskog sastava i higijenske isparavnosti. Higijensko ispravno mleko „zdravo mleko“
podrazumeva, pre svega, mleko sa malim brojem mikroorganizama, niskim sadržajem somatskih ćelija i rezidua (ostaci
antibiotika, pesticida, dezinficijensa i hormona). [2]
Broj somatskih ćelija može da se posmatra u uzorku zbirnog mleka sa sabirnog centra, sa farme ili pojedinačnih krava
ili četvrti vimena. U sva slučaja predstavljalju pouzdan pokazatelj oboljenja vimena, odnosno prisustva supkliničkog ili
hroničnog mastitisa. Od posebnog značaja su za identifikaciju supkliničkog mastitisa, čemu se pripisuje 70 % ukupnih
gubitaka u smanjenju proizvodnje mleka kod mastitičnih krava. Sadržaj somatskih ćelija određuje se i iskazuje kao
njihov broj u jednom mililitru uzorka (1/ml) mleka. Prema važećim propisima, smatra se da je mleko zdravstveno
bezbedno ako sadrži do 400.000 somatskih ćelija u 1ml uzorka mleka. Standardi u proizvodnji sirovog mleka su
definisani direktivama evropske komisije br.89/362/EEC(1) i 92/46/EEC(2,3).
ŠTA SU SOMATSKE ĆELIJE?
Somatske ćelije u mleku čine ćelije procesa upale mlečnih žlezda: 1.) bela krvna zrnca, makrofagi , koje su brojčano
predominantne; 2.) epitelne ćelije koje su izumrle usled zapaljenja ili nastale redovnom zamenom u tkivima vimena.
Broj somatskih ćelija veći od 400.000 u 1ml mleka,ukazuje da je mastitis prisutan. Osnovna karakteristika somatskih
ćelija za razliku od bakterija,da nemaju sposobnost razmnožavanja u mleku.
o Uvod
o Šta su somatske ćelije?
o Faktori koji utiču na sadržaj somatskih ćelija u mleku
o Posledice
o Preventiva
o Zaključak
o Literatura
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
17
FAKTORI KOJI UTIČU NA SADRŽAJ SOMATSKIH ĆELIJA U MLEKU
Faktori koji utiču na sadržaj somatskih ćelija u mleku svrstavaju se u dve grupe : fiziološki i patološki.
Najznačajniji fiziološki faktori su : nasleđe, starost, stadijum laktacije i mlečnost.
Nasleđe: najasnije je izražen u razlikama pojedinih rasa, kao i u razlikama u sadržaju somatskih ćelija u mleku
pojedinih krava iste rase (npr. krave simentalske rase imaju za oko 60.000 do 70.000 manje somatskih ćelija nego
mlečne rase). Individualno nasleđe se ispoljava u tome da jedinke različito reaguju na iste nadražaje i uslove spolja[nje
sredine. Na osnovu individualnih karakteristika krave se dele u 4 tipa prema sadržaju somatskih ćelija u mleku: 1.
konstantno nizak nivo tokom cele laktacije, 2. nizak nivo ,s jednim vrhom, 3. permanentno visok nivo, 4. sa nekoliko
vrhova tokom laktacije (patogeni su stalno prisutni u vimenu, ali opadanje imunog sistema dovodi do probijanja
patogena u nepravilnim intervalima).
Starost (redosled laktacija ): broj somatskih ćelija je najniži u prvoj i permanentno raste u svakoj narednoj laktaciji.
Stadijum laktacije tako utiče na sadržaj somatskih ćelija u mleku da na početku i pri kraju laktacije je povećan, a najniži
je u sredni laktacionog perioda.Grla sa ekstremno visokom mlečnošću više su osetljive na infekcije vimena.
Fiziološki faktori uslovljeni uticajem spoljašnje sredine koji su od značaja za sadržaj somatskih ćelija u mleku su npr.
promene obroka i toplotni stres. Nagle promene obroka osim toga što smanjuju prinos mleka , utiču i na povećanje broja
somatskih ćelija, naročito kada izostave se dosad stalno korišćene komponente, a uvedu nova hranivabez prelaznog
perioda.Toplotni stres isto nepovoljno utiče na sadržaj somatskih ćelija u mleku naročito u kombinaciji visoke
tomperature i vlažnosti vazduha, a i prejaki dugotrajni direktni Sunčevi zraci (UV zraci) kao i prejako kretanje vazduha
(vetar i promaja). Kao reakcija na stres poremećen je balans krvnih elektrolita što uzrokuje porast somatskih ćelija u
mleku i smanjenje prinosa mleka i mlečne masti i ostalih komponenata u mleku.
Patološki faktori od značaja za sadržaj somatskih ćelija u mleku su: metabolički poremećaji,infektivni mastitis, povrede
pri muži i smeštajni uslovi.
Metabolički poremećaji kao što su ketoza,oštećenje jetre i acidoza buraga, sindrom debelih krava, hiperlipejima i masna
jetra kao i bolesti papaka su najčešći razlozi koji uslovljavaju smanjenu otpornost prema patogenima,a samim tim i
povećanje broja somatskih ćelija u mleku.
Infektivni mastitisi: u zavisnosti od vrste patogena je broj somatskih ćelija u mleku je različit. Glavni uzročnici koji su
odgovorni za 90 % oboljenja vimena su: staphylococcus aureus, streptococcus agalactiae, sreptococcus dysgalactiae,
streptococcus uberis najčešće su supklinički; actinomyces piogenes uzročnik akutnih do hroničnih mastitisa često sa
potpunim gubitkom četvrti vimena.
Na povećanje broja somatskih ćelija u mleku doprinesu i razne intoksikacije, lekovi, a naročito posle vakcinacije
povećava se broj somatskih ćelija u mleku.
Povrede pri muži i greške u sistemu držanjakao i neodgovarajući smeštajni uslovi su isto faktori koji utiču na povećanje
sadržaja somatskih ćelija u mleku.
POSLEDICE
Najznačajnija posledica povećanja sadržaja somatskih ćelija u mleku je smanjenje proizvodnje mleka kao i promene u
sastavu mleka.
Broj somatskih ćelija (1/ml) Smanjenje prinosa mleka
od 200.000 4%
od 500.000 10%
od 1.000.000 14%
od 3.000.000 30% i više
Promene u sastavu mleka, ako se broj somatskih ćelija u mleku poveća na 700.000/ml i više, smanjuje se sadržaj suve
materije, masti i laktoze, a sadržaj proteina se povećava, a paralelno stim sadržaj kazeina se smanjuje. Ove promene u
sastavu mleka u proizvodnji sireva manifestuju se u gubitku količine i promenjenim organoleptičkim osobinama sireva.
PREVENTIVA
Preporuke u cilju održavanja prihvatljivog broja somatskih ćelija u mleku obuhvataju prvenstveno postupke koje se
odnose na mužu. Na prvom je mestu obezbeđenje uslova za mužu bez stresa. Dobra priprema za mužu, kod vlažne
pripreme (pranje vodom), vime i sise osušiti papirnom maramicom za jednokratnu upotrebu. Izmuzanje dva-tri prva
mlaza mleka iz svake sise u posebnu posudu, čime se eliminišu nakupljeni mikroorganizmi u sisnom kanalu i utvrđuje
se eventualne promene u mleku,kao i izbegavanje „slepe muže„. Redovna kontrola ispravnosti muznog aparata ili
sistema za mužu. U stadima gde se često javljaju razni bolesti vimena obavezno primenjivati međufaznu dezinfekciju
Republika Srbija, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Autonomne Pokrajine Vojvodine
Poljoprivredna Savetodavna Služba AP Vojvodine
„Aktuelni savetnik“
Priređivač: PSS Senta d.o.o. Senta
Godina 3, broj 6, Senta, jun, godina 2014.
18
opreme za mužu. U slobodnim sistemima držanja (lauf stajama) nakon muže sprečiti da krave legnu, jer sisni kanal
ostaje otvoren posle muže izvesno vreme (pola sata) čime je olakšen prodor patogena sa poda ili prostirke u vime, a u
vezanom sistemu držanja posle muže započeti ishranu krava. Važne preventivne mere su i redovno održavanje higijene
staje i redovno testiranje grla na mastitis. Davanjem mikroelemenata u lako usvojivom obliku helata (najmanje 30%
zinka, bakra i mangana u organskom obliku) broj somatskih ćelija u mleku smanjuje se za oko 30%. Četiri nedelje pre
zasušenja ispitivati uzorke mleka i na predviđeni datum zasušivati krave. Za napajanje teladi ne koristiti mleko
opterećeno sa povećanim brojem somatskih ćelija (naročito ne za telad namenjen za priplod). Sistematsko izlučenje
krava koje redovno imaju visok sadržaj somatskih ćelija u mleku (hronični mastitis). Sa izborom bikova (očeva) koji
imaju visok indeks za broj somatskih ćelija u mleku, uz pridržavanje ostalih preporuka možemo dugoročno pozitivno
uticati na smanjenje sadržaja somatskih ćelija u mleku.
Proizvođači mleka ako se pridržavaju preporukama moći će da izbegavaju višestruke finansijske gubitke čak i do 30%
usled opadanja prinosa i kvaliteta mleka (u ekstremnim slučajevima i zabrane isporuke mleka), troškove lečenja i
prevremenih škartiranja krava.
ZAKLJUČAK
Standardi u proizvodnji sirovog mleka su definisani direktivama evropske komisije br.89/362/EEC(1) i 92/46/EEC(2,3).
Pravila EU po pitanju standarda u proizvodnji i preradi mleka su rigorozna, ali ona štite zdravlje životinja, omogućavaju
postizanje maksimalnog kvaliteta sirovog mleka i mlečnih proizvoda i što je najvažnije štite zdravlje potrošača.
Literatura:
[1] prof. dr. Georgi Antov Somatske ćelije u mleku (2011.)
[2] Radna grupa: dr Leka Mandić, dr Gutić Milenko, dr Snežana Bogosavljević-Bošković, dr Vladimir Kurćubić, mr Milun Petrović,
Vladimir Dosković, dipl. ing. Agr. (2006.)
top related