pr ini - europarl.europa.eu · doprinosi pojavi bakterija otpornih na antimikrobna sredstva kod...
Post on 16-Oct-2019
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
RR\1159003HR.docx PE613.613v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0257/2018
10.7.2018
IZVJEŠĆE
o europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne
otpornosti
(2017/2254(INI))
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestiteljica: Karin Kadenbach
PE613.613v02-00 2/48 RR\1159003HR.docx
HR
PR_INI
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3
OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 29
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU .................. 31
MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ ............................... 37
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU ............................................ 47
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM
ODBORU ................................................................................................................................. 48
RR\1159003HR.docx 3/48 PE613.613v02-00
HR
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne
otpornosti
(2017/2254(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2017. o
upotrebi medicinski važnih antimikrobnih sredstava u životinja koje se koriste za
proizvodnju hrane,
– uzimajući u obzir izvješće s odgovorima Saveza veterinara Europe Europskoj agenciji
za lijekove (EMA) i Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) u vezi s upotrebom
antimikrobnih sredstava u životinja koje se koriste za proizvodnju hrane od
29. veljače 2016.1,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. lipnja 2016. o daljnjim koracima u okviru
pristupa „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. lipnja 2016. o jačanju ravnoteže u
farmaceutskim sustavima u EU-u i državama članicama,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 6. lipnja 2011. pod nazivom „Imunizacija djece:
uspjeh, izazovi i perspektive imunizacije djece u Europi”, koje su usvojili ministri
zdravstva država članica EU-a,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 6. prosinca 2014. o cijepljenju kao učinkovitom
alatu javnog zdravlja,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2015. pod nazivom „Sigurnija
zdravstvena skrb u Europi: poboljšanje sigurnosti pacijenata i borba protiv antimikrobne
rezistencije”2,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. naslovljenu „Mikrobni izazovi
– rastuća prijetnja od antimikrobne rezistencije”3,
– uzimajući u obzir Odluku br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan
snage Odluke br. 2119/98/EZ4,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. lipnja 2017. naslovljenu „Europski
akcijski plan ʻJedno zdravljeʼ za borbu protiv antimikrobne otpornosti”
1 Savez veterinara Europe, „Uporaba antimikrobnih sredstava u životinja koje se koriste za proizvodnju hrane:
odgovori na pitanja EFSA-e/EMA-e u vezi s uporabom antimikrobnih sredstava u životinja koje se koriste za
proizvodnju hrane u EU-u i mogućim mjerama za smanjenje uporabe antimikrobnih sredstava”, 2016. 2 SL C 353, 27.9.2016., str. 12. 3 SL C 434, 23.12.2015., str. 49. 4 SL L 293, 5.11.2013., str. 1.
PE613.613v02-00 4/48 RR\1159003HR.docx
HR
(COM(2017)0339),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o novoj strategiji za dobrobit
životinja za razdoblje 2016. ‒ 2020.1,
– uzimajući u obzir Globalni akcijski plan za cijepljenje Svjetske zdravstvene organizacije
(GVAP), koji su u svibnju 2012. podržale 194 države članice Svjetske zdravstvene
skupštine,
– uzimajući u obzir Europski akcijski plan za cijepljenje (EVAP) Svjetske zdravstvene
organizacije za razdoblje 2015. – 2020.,
– uzimajući u obzir dokument od općeg interesa naslovljen „Uloga Europske agencije za
sigurnost hrane (EFSA) u borbi protiv antimikrobne otpornosti” objavljen u časopisu
Food Protection Trends 2018.,
– uzimajući u obzir Plan Komisije za strateški pristup farmaceutskim proizvodima u
okolišu i trenutačni nacrt Strateškog pristupa2,
– uzimajući u obzir Političku deklaraciju UN-a sa sastanka na visokoj razini Opće
skupštine o antimikrobnoj otpornosti, održanog 21. rujna 2016.,
– uzimajući u obzir izvješće Svjetske banke iz ožujka 2017. naslovljeno „Infekcije
otporne na lijekove: prijetnja našoj ekonomskoj budućnosti”,
– uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o veterinarsko-
medicinskim proizvodima (COM(2014)0558),
– uzimajući u obzir izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz
rujna 2015. naslovljeno „Antimikrobna otpornost u zemljama skupine G7 i izvan njih:
ekonomska pitanja, politike i mogućnosti djelovanja”,
– uzimajući u obzir Zajedničko znanstveno mišljenje EMA-e i EFSA-e o mjerama za
smanjenje uporabe antimikrobnih sredstava u uzgoju životinja u Europskoj uniji i
učincima na sigurnost hrane (RONAFA),
– uzimajući u obzir Rezoluciju o poboljšanju prevencije, dijagnosticiranja i kliničkog
tretiranja sepse od 29. svibnja 2017. usvojenu na Sedamdesetoj svjetskoj zdravstvenoj
skupštini,
– uzimajući u obzir prvo zajedničko izvješće Europskog centra za sprečavanje i kontrolu
bolesti (ECDC), EFSA-e i EMA-e iz 2015. (JIACRA I) i drugo iz 2017. (JIACRA II) o
integriranoj analizi potrošnje antimikrobnih sredstava i slučajevima antimikrobne
rezistencije bakterija prisutnih u ljudima i životinjama koje se upotrebljavaju za
proizvodnju hrane,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. ožujka 2017. o mogućnostima EU-a za
1 SL C 366, 27.10.2017., str. 149. 2https://ec.europa.eu/info/consultations/public-consultation-pharmaceuticals-environment_hr
RR\1159003HR.docx 5/48 PE613.613v02-00
HR
poboljšanje pristupa lijekovima1,
– uzimajući u obzir izvješće ECDC-a iz 2016. o nadzoru antimikrobne otpornosti u
Europi,
– uzimajući u obzir sažeto izvješće Europske unije iz 2016. o antimikrobnoj otpornosti
zoonotskih i indikatorskih bakterija kod ljudi, životinja i u hrani, koje su izradili ECDC
i EFSA2,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenja
Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
(A8-0257/2018),
A. budući da je zbog prekomjerne i nepravilne upotrebe antibiotika, posebno u stočarstvu
(antibiotici koji se koriste za profilaksu i kao aktivatori rasta), te loših praksi kontrole
infekcija, i u humanoj i u veterinarskoj medicini, antimikrobna otpornost (AMR)
postupno postala izuzetno velika prijetnja za zdravlje ljudi i životinja;
B. budući da se procjenjuje da se barem 20 % infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi
može spriječiti neprekidnim i višeobraznim programima za sprečavanje i kontroliranje
infekcija3;
C. budući da su oprezna upotreba antibiotika te sprečavanje i kontroliranje infekcija u svim
sektorima zdravstvene zaštite, uključujući zdravlje životinja, temelji učinkovitog
sprečavanja razvoja i prijenosa bakterija otpornih na antibiotike;
D. budući da je prepisivanje antibiotika za ljude neučinkovito u 50 % slučajeva, te da se u
25 % slučajeva antibiotici ne primjenjuju ispravno; budući da 30 % hospitaliziranih
pacijenata prima antibiotike i budući da bakterije koje su otporne na više lijekova
predstavljaju posebnu prijetnju u bolnicama, domovima za starije i nemoćne osobe te
među pacijentima za čiju su skrb potrebni uređaji poput ventilatora ili venskih katetera;
E. budući da se antibiotici i dalje upotrebljavaju u uzgoju životinja za sprečavanje bolesti i
nadoknadu loše higijene, a ne toliko u slučajevima nužde u skladu s receptom, što
doprinosi pojavi bakterija otpornih na antimikrobna sredstva kod životinja, koje se
potom mogu prenijeti na ljude;
F. budući da su agencije EU-a također potvrdile postojanje korelacije između otpornosti na
antibiotike u životinja koje se koriste za proizvodnju hrane (npr. tovnih pilića) i
činjenice da veliki dio bakterijskih infekcija u ljudi nastaje zbog rukovanja mesom tih
životinja te njegove pripreme i konzumacije4;
G. budući da zlouporaba antibiotika narušava njihovu učinkovitost i dovodi do širenja
1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0061. 2 http://www.efsa.europa.eu/en/press/news/180227 3 https://ecdc.europa.eu/sites/portal/files/media/en/publications/Publications/healthcare-associated-infections-
antimicrobial-use-PPS.pdf 4 EFSA, ECDC, Sažeto izvješće Europske unije iz 2014. o antimikrobnoj otpornosti zoonotskih i indikatorskih
bakterija kod ljudi, životinja i u hrani, 2016.
PE613.613v02-00 6/48 RR\1159003HR.docx
HR
izrazito otpornih mikroorganizama koji su otporni posebno na antibiotike posljednje
obrambene linije; budući da prema procjenama OECD-a postoji mogućnost da je oko
700 000 smrtnih slučajeva u cijelom svijetu svake godine prouzročeno antimikrobnom
otpornosti; budući da će se 25 000 tih smrtnih slučajeva dogoditi u EU-u, a ostatak
izvan EU-a, što znači da su suradnja na području razvojne politike te koordinacije i
praćenja antimikrobne otpornosti na međunarodnoj razini ključni;
H. budući da bi antimikrobna otpornost mogla izazvati do 10 milijuna smrtnih slučajeva
godišnje u 2050. ako se ništa ne poduzme; budući da bi se 9 milijuna od tih
procijenjenih smrtnih slučajeva dogodilo izvan EU-a, u zemljama u razvoju, posebno u
Aziji i Africi; budući da se infekcije i otporne bakterije lako šire i da je stoga potrebno
hitno djelovanje na svjetskoj razini;
I. budući da cjepiva i brzi dijagnostički alati (RDT) mogu ograničiti zlouporabu
antibiotika; budući da RDT-ovi omogućavaju zdravstvenom osoblju da brzo
dijagnosticira bakterijsku ili virusnu upalu te da se zahvaljujući tome smanji zlouporaba
antibiotika i rizik od nastanka otpornosti1;
J. budući da bi nastavak širenja vrlo otpornih bakterija mogao u budućnosti onemogućiti
pružanje dobre zdravstvene skrbi u pogledu invazivnih operacija ili uvriježenih
postupaka liječenja za neke skupine pacijenata koji zahtijevaju radioterapiju,
kemoterapiju i presađivanje;
K. budući da se bakterije stalno razvijaju, da su istraživanje i razvoj i regulatorno okruženje
kompleksni, da su određene specifične infekcije ponekad rijetke te da su očekivani
rezultati novih antimikrobnih lijekova i dalje ograničeni;
L. budući da se bolničke infekcije javljaju zbog nepostojanja preventivnih mjera, što
rezultira bakterijama otpornima na antibiotike i lošom higijenom, osobito u bolnicama;
budući da ECDC procjenjuje da se u EU-u godišnje oko 4 milijuna pacijenata zarazi
bolničkim infekcijama te da je oko 37 000 smrtnih slučajeva godišnje izravno
prouzročeno tim infekcijama; budući da bi taj broj smrtnih slučajeva mogao biti još
veći; budući da se ispostavilo da su prethodni statistički podaci o 25 000 smrtnih
slučajeva u Uniji godišnje znatno podcijenjeni;
M. budući da nepostojanje pristupa učinkovitim antibioticima u zemljama u razvoju i dalje
uzrokuje više smrtnih slučajeva nego antimikrobna otpornost; budući da se mjerama za
rješavanje problema antimikrobne otpornosti koje su previše usmjerene na
ograničavanje pristupa antibioticima može pogoršati ionako duboka kriza u vezi s
manjkom pristupa lijekovima, koja danas na godišnjoj razini uzrokuje više od milijun
smrtnih slučajeva u djece mlađe od pet godina; budući da se mjerama za rješavanje
problema antimikrobne otpornosti mora nastojati osigurati održiv pristup lijekovima za
sve, što znači pristup onima kojima je potreban, ali nikome previše;
N. budući da nekoliko država članica bilježi brz porast razina višestruko otpornih gljivica
koje dovode do znatnog produljenja hospitalizacije i povećanja stope smrtnosti
zaraženih pacijenata; budući da Američki centar za kontrolu i sprečavanje bolesti podiže
1 World Health Organisation, Global guidelines on the prevention of surgical site infection (Globalne smjernice
WHO-a za sprečavanje infekcije kirurške rane), 2016., dostupne na: http://www.who.int/gpsc/ssi-guidelines/en/
RR\1159003HR.docx 7/48 PE613.613v02-00
HR
razinu osviještenosti o tom pitanju; budući da to konkretno pitanje očito nije
obuhvaćeno Europskim akcijskim planom „Jedno zdravlje” za borbu protiv AMR-a;
O. budući da aktivni programi probira s pomoću brzih dijagnostičkih alata dokazano
znatno doprinose upravljanju bolničkim infekcijama i ograničavanju njihova širenja u
bolnicama i među pacijentima1;
P. budući da se pokazalo da upotreba antibiotskih spojeva u nekliničkim potrošačkim
proizvodima povećava rizik razvoja sojeva bakterija otpornih na lijekove2;
Q. budući da dobra higijena ruku, u vidu učinkovitog pranja i sušenja ruku, može
doprinijeti sprečavanju antimikrobne otpornosti i širenja zaraznih bolesti;
R. budući da se upotrebom medicinskih uređaja mogu spriječiti infekcije kirurške rane te
tako spriječiti i kontrolirati nastanak antimikrobne otpornosti3;
S. budući da postoje uspješni primjeri programa s pomoću kojih je poboljšan globalni
pristup lijekovima za HIV, tuberkulozu (TBC) i malariju;
T. budući da bolničke infekcije predstavljaju ozbiljnu prijetnju za očuvanje i jamstvo
temeljne zdravstvene skrbi diljem svijeta;
U. budući da bi, ako se nastave sadašnji trendovi, od AMR-a do 2050. moglo umirati više
osoba nego od raka4;
V. budući da su ECDC i EFSA ponovno potvrdili da AMR predstavlja jednu od najvećih
prijetnji javnom zdravlju5;
W. budući da su oblici tuberkuloze otporni na lijekove glavni uzrok smrti uzrokovane
antimikrobnom otpornošću;
X. budući da Svjetska banka u svojem izvješću iz ožujka 2017. upozorava da bi do 2050.
infekcije otporne na lijekove mogle globalnom gospodarstvu nanijeti štetu jednaku
financijskoj krizi iz 2008.;
Y. budući da antimikrobnu otpornost treba promatrati i tumačiti kao prijetnju zdravlju
ljudi, životinja i planeta i kao izravnu prijetnju ostvarenju nekoliko ciljeva održivog
razvoja navedenih u Programu održivog razvoja do 2030., koji uključuju, ali nisu
ograničeni na ciljeve održivog razvoja br. 1, 2, 3 i 6.
Z. budući da su ciljevi pristupa „Jedno zdravlje” zajamčiti daljnju učinkovitost liječenja
infekcija u ljudi i životinja, suzbiti pojavu i širenje AMR-a te unaprijediti razvoj i
1 Celsus Academie voor Betaalbare Zorg, „Cost-effectiveness of policies to limit antimicrobial resistance in
Dutch healthcare organisations” (Isplativost politika za ograničavanje antimikrobne otpornosti u nizozemskim
zdravstvenim organizacijama), siječanj 2016. Dostupno na: https://goo.gl/wAeN3L 2 http://ec.europa.eu/health/ph_risk/committees/04_scenihr/docs/scenihr_o_021.pdf 3 World Health Organisation, Global guidelines on the prevention of surgical site infection (Globalne smjernice
WHO-a za sprečavanje infekcije kirurške rane), 2016., dostupne na: http://www.who.int/gpsc/ssi-guidelines/en/ 4 https://amr-review.org/sites/default/files/160525_Final%20paper_with%20cover.pdf 5 http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2903/j.efsa.2018.5182/epdf
PE613.613v02-00 8/48 RR\1159003HR.docx
HR
dostupnost novih učinkovitih antimikrobnih lijekova u Uniji i ostatku svijeta;
AA. budući da se u zaključcima Vijeća o sljedećim koracima u okviru pristupa „Jedno
zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti1 od Komisije i država članica traži da
usklade strateške istraživačke programe postojećih inicijativa EU-a u području
istraživanja i razvoja novih antibiotika, alternativa i dijagnostike u okviru mreže Jedno
zdravlje za AMR;
AB. budući da se u Povelji Europske unije o temeljnim pravima prepoznaje temeljno pravo
građana na zdravlje i liječenje; budući da je pravo na zdravlje gospodarsko, socijalno i
kulturno pravo na univerzalne minimalne standarde zdravstvene zaštite na koje sve
fizičke osobe imaju pravo;
AC. budući da osnovni stup svake strategije na razini EU-a za antimikrobnu otpornost mora
biti jamčenje stalnog usavršavanja zdravstvenih djelatnika u smislu najnovijih
postignuća u pogledu istraživanja i najbolje prakse u pogledu prevencije i širenja AMR-
a;
AD. budući da prema procjenama Svjetske zdravstvene skupštine sepsa, sindromski odgovor
na zarazne bolesti, svake godine uzrokuje oko 6 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu, od
kojih se većina njih može spriječiti;
AE. budući da ECDC, EFSA i EMA u okviru zajedničkog mandata trenutačno sudjeluju u
izradi pokazatelja rezultata za antimikrobnu otpornost i potrošnju antimikrobnih
sredstava u ljudi i životinja koje se koriste za proizvodnju hrane;
AF. budući da nam priroda nudi obilje moćnih antibiotika koje bi se moglo iskoristiti u
većoj mjeri nego što je to trenutačno slučaj;
AG. budući da su mjere za smanjenje upotrebe antimikrobnih sredstava u veterini bile
nedosljedne u EU-u, kao što pokazuju najnoviji podaci EMA-e2; budući da su neke
države članice zahvaljujući ambicioznim nacionalnim politikama u kratkom razdoblju
znatno smanjile upotrebu antimikrobnih sredstava u veterini, što pokazuje niz misija za
utvrđivanje činjenica koje je provela Uprava Komisije za revizije i analize u području
zdravlja i hrane3;
AH. budući da je AMR prekogranična prijetnja zdravlju, ali se stanje uvelike razlikuje od
jedne države članice do druge; budući da Komisija stoga mora utvrditi područja u
kojima postoji europska dodana vrijednost i djelovati u tim područjima, a istodobno
poštovati nadležnosti država članica za određivanje vlastite zdravstvene politike;
AI. budući da učinkovito djelovanje protiv AMR-a mora biti dio šire međunarodne
inicijative u kojoj će sudjelovati što više međunarodnih institucija, agencija i stručnjaka
te privatni sektor;
1http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/06/17/epsco-conclusions-antimicrobial-resistance/ 2
http://www.ema.europa.eu/ema/index.jsp?curl=pages/news_and_events/news/2017/10/news_detail_002827.jsp&
mid=WC0b01ac058004d5c1 3 http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/audit_reports/index.cfm
RR\1159003HR.docx 9/48 PE613.613v02-00
HR
AJ. budući da su glavni uzroci antimikrobne otpornosti, među ostalim, neprimjerena
upotreba i zloupotreba antimikrobnih sredstava, slabost sustava za osiguranje kvalitete
lijekova, upotreba antimikrobnih sredstava kod stoke za bolji rast ili sprečavanje bolesti,
nedostaci pri sprečavanju i kontroli infekcija te slabosti u sustavima nadzora;
AK. budući da bi pacijenti trebali imati pristup mogućnostima zdravstvene zaštite i liječenja,
uključujući dopunskom i alternativnom liječenju i lijekovima, u skladu s vlastitim
izborima i sklonostima;
AL. budući da je procijenjeno da će trošak djelovanja na globalnoj razini kako bi se suzbio
AMR iznositi do 40 milijardi USD tijekom desetogodišnjeg razdoblja;
AM. budući da će izazovi povezani s AMR-om narednih godina postati sve ozbiljniji te da
učinkovito djelovanje ovisi o kontinuiranim, međusektorskim ulaganjima u javno i
privatno istraživanje i inovacije kako bi se mogli osmisliti bolji alati, proizvodi, uređaji,
nove terapije i alternativni pristupi primjenjujući pristup „Jedno zdravlje”;
AN. budući da je u okviru Petog do Sedmog okvirnog programa (FP5–FP7) u istraživanja u
području antimikrobne otpornosti uloženo više od 1 milijarde eura, a u okviru programa
Obzor 2020. dosad su mobilizirana kumulativna proračunska sredstva u iznosu od više
od 650 milijuna eura; budući da se Komisija obvezala da će uložiti više od 200 milijuna
eura u AMR za posljednje tri godine programa Obzor 2020.;
AO. budući da će različiti instrumenti financiranja u okviru Obzora 2020. omogućiti
rezultate istraživanja u području antimikrobne otpornosti, posebno:
– inicijativa za inovativne lijekove (IMI), čiji je naglasak na svim aspektima
razvoja antibiotika, uključujući istraživanje mehanizama antimikrobne
otpornosti, otkriće lijekova, razvoj lijekova te ekonomske aspekte i upravljanje,
sa sedam projekata u okviru programa ND4BB, s ukupnim proračunom od više
od 600 milijuna eura sredstava Komisije i doprinosa poduzeća u naravi;
– partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija
(EDCTP), s naglaskom na razvoju novih i unaprijeđenih lijekova, cjepiva,
mikrobicida i dijagnostičkih testova za HIV/AIDS, tuberkulozu i malariju s 32
projekta koji su u tijeku i čija je vrijednost veća od 79 milijuna eura;
– zajednička programska inicijativa za borbu protiv AMR-a, s naglaskom na
konsolidaciji fragmentiranih nacionalnih istraživačkih aktivnosti te s projektima
koji su u tijeku i čija je vrijednost veća od 55 milijuna eura;
– Europsko istraživačko vijeće i njegovi istraživački projekti koje vodi sam
istraživač ili projekti „odozdo prema gore”;
– Financijski instrument za zarazne bolesti u okviru instrumenta InnovFin, za
projekte bliske tržištu, s odobrenih sedam zajmova u ukupnom iznosu od
125 milijuna eura;
– instrument za MSP-ove i Brzi program za inovacije, koji podupiru MSP-ove u
razvoju novih rješenja i alata za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje zaraznih
PE613.613v02-00 10/48 RR\1159003HR.docx
HR
bolesti i za bolje suzbijanje zaraze, s 36 projekata vezanih uz AMR i
proračunom od 33 milijuna eura;
AP. budući da je do 1960-ih razvijeno više od 20 novih razreda antibiotika, ali je od tada
razvijen samo jedan novi razred antibiotika unatoč širenju i napredovanju novih
otpornih bakterija; nadalje, budući da postoje jasni dokazi otpornosti na nove agense
među postojećim razredima antibiotika;
AQ. budući da postoje pozitivni efekti prelijevanja novih antimikrobnih sredstava na javno
zdravlje i znanost;
AR. budući da upotreba antibiotika u zootehničke svrhe, na primjer kao pospješivača rasta,
predstavlja zlouporabu tih zdravstvenih proizvoda koju osuđuju sve međunarodne
zdravstvene organizacije, koje preporučuju njezinu zabranu u kontekstu borbe protiv
AMR-a; budući da je upotreba antibiotika kao pospješivača rasta u životinjama koje se
koriste za proizvodnju hrane zabranjena u EU-u od 2006. godine;
AS. budući da se brojne bolesti prouzročene mikrobima mogu učinkovito suzbiti, i to ne
antibioticima, koji dovode od otpornosti na lijekove, već ranom dijagnozom u
kombinaciji s novim i postojećim lijekovima i drugim metodama i praksama liječenja
dozvoljenima u EU-u, čime bi se spasili životi milijuna ljudi i životinja u cijelom EU-u;
AT. budući da raste jaz između povećanja AMR-a i razvoja novih antimikrobnih sredstava;
budući da bi bolesti koje su otporne na lijekove mogle do 2050. prouzročiti 10 milijuna
smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta; budući da se procjenjuje da svake godine u
EU-u najmanje 25 000 ljudi umre od infekcija uzrokovanih otpornim bakterijama, uz
ukupni godišnji trošak od 1,5 milijardi EUR, dok je u posljednjih 40 godina razvijen
samo jedan novi razred antibiotika;
AU. budući da je za daljnje očuvanje učinkovitosti antibiotika rezerviranih isključivo za
ljudsku upotrebu i ograničenja rizika od AMR-a u odnosu na te ključne antibiotike,
neophodno je zabraniti upotrebu određenih skupina antibiotika u veterini; budući da bi
Komisija trebala odrediti koji će se antibiotici ili skupine antibiotika koristiti isključivo
za liječenje određenih infekcija u ljudi;
AV. budući da je političkom izjavom koju su podržali čelnici država na Glavnoj skupštini
Ujedinjenih naroda u New Yorku u rujnu 2016. i Globalnim akcijskim planom iz
svibnja 2015. poslana poruka o globalnoj angažiranosti na poduzimanju širokog,
koordiniranog pristupa kako bi se riješio problem temeljnih uzroka antimikrobne
otpornosti u više sektora;
AW. budući da često navođena brojka od 25 000 smrtnih slučajeva u EU-u godišnje i s tim
povezanih troškova od više od 1,5 milijarde eura uzrokovanih antimikrobnom
otpornošću datira iz 2007. godine i da je potrebno redovito ažurirati informacije o
stvarnom opterećenju uzrokovanom antimikrobnom otpornošću; ističe da razmjer tog
problema dokazuje očitu potrebu za europskim akcijskim planom „Jedno zdravlje” za
borbu protiv antimikrobne otpornosti;
EU kao regija s najboljom praksom
RR\1159003HR.docx 11/48 PE613.613v02-00
HR
1. vjeruje da, kako bi se mogle poduzeti dostatne mjere za borbu protiv AMR-a, načelo
„Jednog zdravlja” mora imati središnju ulogu te odražavati činjenicu da su zdravlje ljudi
i životinja te okoliš međusobno povezani te da se bolesti prenose s ljudi na životinje i
obrnuto; stoga naglašava da je potrebno suočiti se s bolestima i u ljudi i u životinja, ali
da pritom posebno treba uzeti u obzir i prehrambeni lanac i okruženje, koji mogu biti još
jedan izvor rezistentnih mikroorganizama; naglašava važnu ulogu Komisije u
koordinaciji i praćenju nacionalnih akcijskih planova koje provode države članice te
važnost transverzalne administrativne suradnje;
2. ističe da je potreban vremenski okvir za Europski akcijski plan „Jedno zdravlje”; poziva
Komisiju i države članice da u Europski akcijski plan „Jedno zdravlje” i nacionalne
akcijske planove uvrste mjerljive i obvezujuće ciljeve s ambicioznim ciljnim
vrijednostima kako bi se omogućilo ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima;
3. naglašava da je pravilna i oprezna upotreba antimikrobnih sredstava ključna za
ograničenje pojave AMR-a u zdravstvenoj zaštiti ljudi, uzgoju životinja i akvakulturi;
ističe da postoje znatne razlike u načinu na koji se države članice nose s AMR-om i
kako rješavaju taj problem, zbog čega je neophodno usklađivanje nacionalnih planova s
konkretnim utvrđenim ciljevima; naglašava da Komisija ima ključnu ulogu u
usklađivanju i praćenju nacionalnih strategija; naglašava nužnost međusektorske
provedbe (osobito u sljedećem okvirnom programu EU-a za istraživanja i inovacije
(deveti okvirni program)) i multimedijske provedbe plana „Jedno zdravlje”, što u
akcijskom planu Komisije još nije u dovoljnoj mjeri ostvareno; ustraje na tome da
upotreba antibiotika u preventivne svrhe u veterinarstvu treba biti strogo ograničena, u
skladu s odredbama predstojeće Uredbe o veterinarsko-medicinskim proizvodima;
4. savjetuje da novoosnovana mreža „Jedno zdravlje” i Zajedničko djelovanje EU-a za
borbu protiv antimikrobne otpornosti i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (EU-
JAMRAI), uz države članice također uključe ostale ključne relevantne dionike;
5. poziva Komisiju da provede i objavi evaluaciju sredinom razdoblja i ex post evaluaciju
akcijskog plana „Jedno zdravlje” te da u postupak evaluacije uključi sve relevantne
dionike;
6. ističe da zajedničko djelovanje EU-a u cilju rješavanja sve veće prijetnje koju za
zdravlje ljudi i životinja te okoliš predstavljaju bakterije otporne na antibiotike može biti
uspješno jedino ako se temelji na standardiziranim podacima; stoga poziva Komisiju da
izradi i predloži odgovarajuće postupke i pokazatelje kojima bi se mjerio i uspoređivao
napredak u borbi protiv AMR-a te potaknulo podnošenje i evaluacija standardiziranih
podataka;
7. napominje da su nedavno usvojeni pokazatelji EU-a, koji pomažu državama članicama
da prate svoj napredak u borbi protiv AMR-a, usmjereni samo na potrošnju antibiotika
te da se njima ne odražava prikladnost korištenja antibiotika; poziva ECDC da u skladu
s time izmijeni pokazatelje EU-a;
8. poziva Komisiju da prikuplja podatke o količinama antibiotika koju proizvođači
proizvode i da izvještava o njima;
9. poziva Komisiju i države članice da usklade nadziranje i praćenje obrazaca AMR-a i
PE613.613v02-00 12/48 RR\1159003HR.docx
HR
patogena te izvješćivanje o njima te da takve podatke unose u globalni sustav nadzora
antimikrobne otpornosti (GLASS); nadalje, ističe da je iznimno važno sustavno
prikupljanje svih relevantnih i usporedivih podataka o opsegu prodaje; poziva Komisiju
da, uz savjetovanje s EMA-om, EFSA-om i ECDC-om, pripremi nacrt popisa EU-a
prioritetnih patogena za ljude i životinje, uzimajući u obzir globalni popis patogena
WHO-a, čime bi se jasno utvrdili budući prioriteti istraživanja i razvoja; nadalje, poziva
Komisiju da potiče i podržava države članice pri uspostavi i nadziranju nacionalnih
ciljnih vrijednosti za praćenje i smanjenje AMR-a i zaraza povezanih sa zdravstvenom
skrbi;
10. poziva Komisiju da razradi standardizirana ispitivanja za prikupljanje podataka o
slučajevima bolničkih infekcija te da ispita rizike za velik broj ljudi i životinja tijekom
epidemija i pandemija;
11. ističe da se boljim dijeljenjem lokalnih, regionalnih i nacionalnih informacija i podataka
o novim pitanjima u području zdravlja ljudi i životinja, zajedno s korištenjem sustava
ranog upozoravanja, može pomoći državama članicama pri donošenju prikladnih mjera
za ograničavanje širenja otpornih organizama;
12. poziva na proširenje uloge i povećanje ljudskih i financijskih resursa svih relevantnih
agencija EU-a u borbi protiv AMR-a i bolničkih infekcija; smatra da je ključna bliska
suradnja agencija EU-a i projekata koje financira EU;
13. poziva Komisiju i države članice da podnose redovna i ažurirana izvješća o broju
potvrđenih slučajeva AMR-a kod ljudi zajedno s točnom i ažuriranom statistikom o
smrtnosti zbog AMR-a;
14. naglašava da su praćenje uzgoja životinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju,
prevencija infekcija, obrazovanje o zdravlju, mjere biosigurnosti, aktivni programi
probira i kontrolne prakse ključni za kontrolu svih zaraznih mikroorganizama jer
smanjuju potrebu za antimikrobnim sredstvima, a time i mogućnost mikroorganizama
da razviju i rašire otpornost; ističe da je nužno da postane obavezno da se svi pacijenti
za koje se utvrdi da su zaraženi vrlo otpornom bakterijom ili su njezini nositelji prijave
nadležnim javnozdravstvenim tijelima; naglašava da su potrebne smjernice za izolaciju
hospitaliziranih nositelja i stvaranje multidisciplinarne stručne radne skupine koja će
odgovarati izravno nacionalnim ministarstvima zdravlja;
15. ističe potrebu za sustavom EU-a za prikupljanje podataka o ispravnom korištenju svih
antibiotika; traži da se na razini EU-a izrade protokoli za propisivanje i upotrebu
antibiotika, prepoznajući ujedno odgovornost koju u tom pogledu, među ostalim, imaju
veterinari i liječnici primarne skrbi; nadalje, traži da se na nacionalnoj razini uvede
obvezno prikupljanje podataka o svakom propisivanju antibiotika te o njihovoj
registraciji u bazi podataka koju kontroliraju i koordiniraju stručnjaci za zaraze kako bi
se širilo znanje o najboljim načinima njihove primjene;
16. u tom smislu izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija nije ranije predložila strateški
pristup za onečišćenje vode farmaceutskim proizvodima, kako je propisano Okvirnom
RR\1159003HR.docx 13/48 PE613.613v02-00
HR
direktivom o vodama1; stoga poziva Komisiju i države članice da odmah osmisle
strategiju EU-a za rješavanje pitanja rezidua lijekova u vodi i okolišu i da pritom
odgovarajuću pozornost posvete nadzoru, prikupljanju podataka i boljoj analizi utjecaja
AMR-a na vodne resurse i vodeni ekosustav; skreće pozornost na korisnost cjelovitog
lančanog pristupa reziduima lijekova i AMR-u u okolišu2;
17. naglašava da je onečišćenje vode i tla ostacima antibiotika koji se u koriste u humanoj i
veterinarskoj medicini sve veći problem i da je i okoliš potencijalni izvor novih
rezistentnih mikroorganizama; stoga poziva Komisiju da u okviru akcijskog plana
„Jedno zdravlje” posveti puno veću pozornost okolišu;
18. podsjeća da često navođena brojka od 25 000 smrtnih slučajeva u EU-u godišnje i s tim
povezanih troškova od više od 1,5 milijarde eura uzrokovanih antimikrobnom
otpornošću datira iz 2007. godine i da je potrebno redovito ažurirati informacije o
stvarnom opterećenju uzrokovanom antimikrobnom otpornošću;
19. podsjeća da je zdravlje faktor produktivnosti i konkurentnosti te jedno od najvažnijih
pitanja za građane;
20. poziva Komisiju da poveća sredstva za financiranje EUCAST-a, koji se bavi tehničkim
aspektima fenotipskog in vitro testiranja osjetljivosti na antimikrobna sredstva kao
odbor EMA-e i ECDC-a za utvrđivanje graničnih vrijednosti;
21. potiče Komisiju da u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje
2021. – 2027. dodatna sredstva dodijeli posebno istraživanju o neterapeutskim
alternativama hrane za životinje za primjenu u poljoprivredi;
22. podržava, kao minimum, odgovor Vijeća na nacrt kodeksa prakse Codex Alimentarius
za smanjenje i ograničavanje antimikrobne otpornosti te na njegova načela 18 i 19 o
odgovornoj i razboritoj uporabi antimikrobnih sredstava;
23. potiče da se pozornost usmjeri na sukladnost sa smjernicama o kontroli zaraza,
uvođenje ciljeva za smanjenje stopa zaraza i potporu dobroj praksi kako bi se pomoglo
u rješavanju pitanja sigurnosti pacijenata u bolnicama;
24. poziva Komisiju, ECDC i države članice da potiču korištenje jednokratnih ručnika za
brisanje ruku na lokacijama osjetljivima na higijenu, kao što su ustanove zdravstvene
skrbi, postrojenja za preradu hrane i vrtići;
25. podsjeća da je hrana jedan od mogućih prijenosnika otpornih bakterija sa životinja na
ljude i, nadalje, da se bakterije otporne na lijekove mogu širiti među ljudima i
životinjama putem vode i okoliša; prima na znanje rizike od zaraze otpornim
organizmima zbog kontaminiranih usjeva tretiranih antimikrobnim sredstvima ili
gnojivom te odljeva s poljoprivrednih gospodarstava u podzemne vode; u tom kontekstu
ističe da trgovina, putovanja i migracije ljudi i životinja utječu na širenje takvih
1 Članak 8. točka (c) Direktive 2013/39/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o izmjeni
direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ u odnosu na prioritetne tvari u području vodne politike (SL L 226,
24.8.2013, str. 1.). 2 Kako su ga u Nizozemskoj osmislili Ministarstvo infrastrukture i vodnog gospodarstva, Nizozemski institut za
javno zdravstvo i okoliš (RIVM), sektor vodoprivrede i lokalne uprave za vode.
PE613.613v02-00 14/48 RR\1159003HR.docx
HR
bakterija;
26. poziva Komisiju i države članice da osmisle javnozdravstvene poruke za senzibiliziranje
javnosti te da pritom promiču promjene u ponašanjima kad je riječ o odgovornoj
upotrebi antibiotika i postupanju s njima, posebno u pogledu profilaktičke uporabe;
naglašava važnost promicanja „zdravstvene pismenosti” jer je ključno da pacijenti
razumiju zdravstvene informacije i da mogu precizno slijediti upute za terapiju; ističe da
se preventivne mjere, uključujući higijenu, trebaju pojačati kako bi se smanjila
potražnja za antibioticima za humanu primjenu; ističe da osviještenost o opasnostima
samoliječenja i prekomjernog propisivanja lijekova treba biti temeljna sastavnica
preventivne strategije;
27. poziva države članice da osmisle javnozdravstvene poruke za senzibiliziranje javnosti u
pogledu povezanosti zaraza i osobne higijene; ističe da je prvenstveno sprečavanje
širenja zaraza učinkovito sredstvo za smanjenje uporabe antimikrobnih sredstava; u tom
pogledu potiče promicanje inicijativa za samoskrb;
28. poziva Komisiju i države članice da razviju strategije kojima će se pacijentima pomoći
da se pridržavaju liječenja antibioticima i drugim prikladnim sredstvima koja su
propisali zdravstveni djelatnici;
29. apelira na Komisiju da po uzoru na pristup „Jedno zdravlje” predloži smjernice u
kojima će utvrditi najbolje prakse za razvoj usklađenih standarda kvalitete koje bi
trebalo uvesti u obrazovne programe u cijelom EU-u radi poticanja interdisciplinarnog
obrazovanja, sprečavanja infekcija i programa osposobljavanja zdravstvenih djelatnika i
javnosti, jamčenja odgovarajućeg postupanja zdravstvenih djelatnika i veterinara kad je
riječ o propisivanju, doziranju, upotrebi i odlaganju antimikrobnih sredstava i
kontaminiranih materijala AMR-a1 te jamčenja uspostave multidisciplinarnih timova za
upravljanje antibioticima i njihova postavljanja u bolnice;
30. ističe da se jedna trećina lijekova propisuje u okviru sektora primarne skrbi, stoga bi se
taj sektor trebao smatrati prioritetom u korištenju protokola; ističe da su stručnjaci u
području zaraznih bolesti potrebni pri izradi i kontroli tih protokola, kao i pri daljnjem
postupanju u vezi s njima; poziva Komisiju da izradi nacrt smjernica za korištenje tim
protokolima u području ljudskog zdravlja; poziva države članice da revidiraju sve
postojeće protokole, posebno za profilaktičku primjenu tijekom operacije; pozdravlja
aktualne projekte na nacionalnoj razini kao što je program PIRASOA, kao primjere
dobre prakse kad je riječ o racionalnom korištenju u primarnoj skrbi i bolnicama; potiče
razvoj mehanizama za dijeljenje najboljih praksi i protokola;
31. svjestan je toga da zdravstveni djelatnici često moraju donositi brze odluke o
terapijskim indikacijama za liječenje antibioticima; primjećuje da brzi dijagnostički
testovi mogu biti od pomoći u potpori učinkovitom i točnom donošenju odluka;
32. potiče države članice da spriječe širenje zaraza prouzročenih otpornim bakterijama
uvođenjem aktivnih programa probira s brzim dijagnostičkim tehnologijama kako bi se
brzo utvrdili pacijenti koji su zaraženi bakterijom otpornom na više lijekova i uvele
prikladne mjere za kontrolu zaraza (kao što su izolacija pacijenata, kohortiranje
1 Članak 78. predstojeće Uredbe o veterinarsko-medicinskim proizvodima.
RR\1159003HR.docx 15/48 PE613.613v02-00
HR
bolesnika i pojačane higijenske mjere);
33. svjestan je da troškovi RDT-ova mogu biti veći od cijene antibiotika; poziva Komisiju i
države članice da predlože poticaje za taj industrijski sektor kako bi razvio djelotvorne,
jeftine i učinkovite metode testiranja i upotrebu RDT-ova; ističe da su RDT-ovi
dostupni diljem zemlje u samo 40 % zemalja članica OECD-a; poziva osiguravajuća
društva da pokriju dodatne troškove koji nastaju zbog upotrebe RDT-ova s obzirom na
dugoročnu korist sprječavanja nepotrebne upotrebe antimikrobnih sredstava;
34. poziva Komisiju i države članice da ograniče pojavu pri kojoj stručnjaci za zdravlje
ljudi i životinja prodaju antibiotike koje propisuju i da ukinu sve financijske i ostale
poticaje za propisivanje antibiotika te da istodobno i dalje jamče dovoljno brz pristup
uslugama hitne veterinarske medicine; ističe da se mnogi antimikrobici upotrebljavaju i
u ljudi i u životinja, da su neki od njih ključni za prevenciju ili liječenje po život opasnih
infekcija u ljudi te da bi trebalo zabraniti njihovu upotrebu u životinja; ističe da bi se ta
antimikrobna sredstva trebala upotrebljavati isključivo za liječenje ljudi kako bi se što
dulje očuvala njihova djelotvornost u liječenju infekcija u ljudi; smatra da bi državama
članicama trebalo dopustiti provedbu ili zadržavanje strožih mjera u pogledu
ograničavanja prodaje antibiotika;
35. poziva Komisiju i države članice da poduzmu odlučne mjere protiv nezakonite prodaje
antimikrobnih proizvoda u EU-u ili prodaje koju nisu propisali liječnik ili veterinar;
36. ističe vrijednost cjepiva i dijagnostičkih alata u borbi protiv AMR-a i bolničkih
infekcija; preporučuje da se ciljevi cjeloživotnog cijepljenja stanovništva i kontrole
infekcija, a posebno kod ugroženih skupina, uvrste u nacionalne akcijske planove o
AMR-u kao ključni element; nadalje, ističe važnost dostupnih informacija i podizanja
razine osviještenosti javnosti u cilju povećanja stope procijepljenosti u humanoj i
veterinarskoj medicini, a time i troškovno učinkovitog rješavanja problema bolesti i
antimikrobne otpornosti;
37. naglašava da se u Europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” protiv AMR-a navodi
da je imunizacija cijepljenjem troškovno učinkovita zdravstvena intervencija u borbi
protiv AMR-a1, da Komisija u tom akcijskom planu najavljuje poticaje za veću
upotrebu dijagnostike, antimikrobne alternative i cjepiva2, ali da su relativno visoki
troškovi dijagnostike, antimikrobne alternative i cjepiva u usporedbi s postojećim
antibioticima prepreka za povećanje stope procijepljenosti koja se akcijskim planom
nastoji postići3; naglašava da razne države članice cijepljenje već smatraju važnom
mjerom javne politike za prevenciju pojave prekograničnih bolesti životinja i
sprečavanje dodatnog rizika od širenja zaraze na poljoprivrednom tržištu EU-a i da su
ga stoga uvele;
38. poziva države članice da ulože snažnije napore u sprečavanje i kontrolu infekcija koje
mogu izazvati sepsu; poziva države članice da u svoje nacionalne akcijske planove u
vezi s AMR-om uključe ciljane mjere za poboljšanje prevencije, ranog otkrivanja i
1 Europska komisija, Europski akcijski plan „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti,
lipanj 2017., str. 10. 2 Ibid., str. 12. 3 Ibid., str. 15.
PE613.613v02-00 16/48 RR\1159003HR.docx
HR
dijagnosticiranja sepse i kliničkog postupanja s njom;
39. poziva Komisiju da prouči kako bi se najbolje mogao iskoristiti potencijal europskih
referentnih mreža za rijetke bolesti i da procijeni njihovu moguću ulogu u istraživanju
AMR-a;
40. naglašava da je onečišćenje okoliša ostacima antibiotika koji se upotrebljavaju u ljudi i
životinja, osobito u uzgoju stoke, bolnicama i kućanstvima, sve prisutniji problem koji
zahtijeva usklađene političke mjere kako bi se izbjeglo širenje AMR-a među
ekosustavima, životinjama i ljudima; potiče daljnja istraživanja dinamike prijenosa i
relativnog učinka tog onečišćenja na AMR; stoga poziva na razvoj sinergija između
pristupa „Jedno zdravlje” i postojećih podataka o praćenju okoliša, osobito u obliku
popisa praćenja u skladu s Okvirnom direktivom o vodama, kako bi se produbila
postojeća znanja o pojavi i širenju antimikrobnih tvari u okolišu;
41. napominje da bakterije izložene herbicidima različito reagiraju na klinički relevantne
antibiotike; konstatira učestalost promjena u otpornosti na antibiotike uzrokovanih pri
svakoj upotrebi odobrenih herbicida i antibiotika, a učinci takvih promjena nisu pod
regulatornim nadzorom;
42. poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere za rješavanje pitanja ispuštanja
farmaceutskih proizvoda, uključujući antimikrobike, u okoliš kroz otpadne vode i
postrojenja za pročišćavanje otpadne vode, što je važan čimbenik pri nastanku AMR-a;
43. poziva da se preispitaju procjene rizika za okoliš kao dio postupka odobrenja za
stavljanje antimikrobnih sredstava u promet te za starije proizvode koji su već na tržištu;
poziva na strogo poštovanje dobrih proizvodnih praksi i pravila o zelenoj javnoj nabavi
EU-a pri proizvodnji i distribuciji farmaceutskih proizvoda i ispuštanju antibiotika u
okoliš;
44. apelira na Komisiju i države članice da se suoče s pitanjem brzo rastućih razina
multirezistentnih gljivica preispitivanjem uporabe fungicida u poljoprivrednom i
industrijskom sektoru;
45. poziva Komisiju i države članice da postupno ukinu upotrebu antimikrobnih spojeva ili
kemikalija u nekliničkim okruženjima kao što su proizvodi za svakodnevno čišćenje i
druga roba široke potrošnje;
46 ističe hitnu potrebu za detaljnim istraživanjem utjecaja prisutnosti antimikrobnih tvari
na prehrambene kulture i hranu za životinje na razvoj AMR-a i za istraživanjem
mikrobnih zajednica u tlu;
47. u tom kontekstu ukazuje na to da je nužna temeljita ex ante ocjena društvenih troškova
djelovanja na kraju lanca;
48. poziva Komisiju i države članice da revidiraju svoje kodekse dobre poljoprivredne
prakse i odgovarajuće najbolje raspoložive tehnike iz Direktive o industrijskim
RR\1159003HR.docx 17/48 PE613.613v02-00
HR
emisijama1 kako bi se njima obuhvatile odredbe o postupanju sa stajskim gnojivom koje
sadrži antibiotike/ mikroorganizme otporne na antimikrobike;
49. poziva Komisiju i države članice da potiču razvoj održivih lijekova s niskim utjecajem
na okoliš i vodu te daljnje inovacije u farmaceutskom sektoru u tom području;
50. naglašava da ne raspolažu sve države članice dostatnim resursima za izradu i provedbu
sveobuhvatnih nacionalnih strategija za borbu protiv AMR-a; poziva Komisiju da
državama članicama pruži jasne informacije o izvorima EU-a koji su dostupni za borbu
protiv AMR-a te da za tu svrhu stavi na raspolaganje više namjenskih sredstava;
51. poziva Komisiju da preispita i revidira referentne dokumente o najboljim raspoloživim
tehnikama (BREF) iz Direktive o industrijskim emisijama koji se odnose na emisije iz
pogona za proizvodnju antibiotika;
52. potiče Komisiju da učinkovito primjenjuje dostupno zakonodavstvo na svim područjima
povezanima s AMR-om kako bi se osiguralo bavljenje tom prijetnjom u svim
politikama;
53. naglašava važnost pristupa za procjenu životnog ciklusa, od proizvodnje i propisivanja
recepata do postupanja s farmaceutskim otpadom; traži od Komisije da se posveti
pitanju zbrinjavanja antibiotika, pri čemu bi trebalo istražiti alternative spaljivanju, kao
što je uplinjavanje;
54. poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da okolišna pitanja budu obuhvaćena
sustavom farmakovigilancije za farmaceutske proizvode za humanu upotrebu te
postrožena za veterinarske farmaceutske proizvode, posebno u vezi s AMR-om;
55. poziva Komisiju i države članice da postave standarde kvalitete (granične vrijednosti) ili
zahtjeve u pogledu procjene rizika radi osiguranja da koncentracije relevantnih
antibiotika i mikroorganizama otpornih na antimikrobike u stajskom gnojivu,
kanalizacijskom mulju i vodi za navodnjavanje budu sigurne prije nego što ih se raširi
po poljoprivrednim zemljištima;
56. poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama pokrene informativnu kampanju
na razini EU-a usmjerenu na potrošače i poduzeća kojoj bi tema bila općenito
akvakultura, a posebice o razlike između strogih i sveobuhvatnih standarda na tržištu
EU-a i standarda koji se primjenjuju na uvezenu robu iz trećih zemalja, s posebnim
naglaskom na problemima za sigurnost hrane i javno zdravlje do kojih može doći
uvođenjem osobito otpornih mikroorganizama i AMR-a u Uniju;
57. poziva na postupno ukidanje rutinske profilaktičke i metafilaktičke upotrebe
antimikrobika kod skupina domaćih životinja i poziva na potpunu zabranu upotrebe
antibiotika koji se na životinje koje se koriste za proizvodnju hrane primjenjuju kao
zadnja opcija; ističe da dobre prakse u uzgoju životinja, higijena, upravljanje
poljoprivrednim gospodarstvima i ulaganje u ta područja doprinose sprečavanju
infekcija, a time i smanjenju uporabe antibiotika; potiče Komisiju da predstavi novu
1 Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i
kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).
PE613.613v02-00 18/48 RR\1159003HR.docx
HR
strategiju EU-a o dobrobiti životinja za koju se zalaže Europski parlament, u cilju
stvaranja dugoročnog zakonodavstva o dobrobiti životinja; apelira na Komisiju da bez
odgode provede preostale točke strategije EU-a za zaštitu i dobrobit životinja za
razdoblje 2012. – 2015.;
58. naglašava da su dobro upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima, biološka sigurnost i
sustavi uzgoja stoke temelj zdravlja i dobrobiti životinja koje se koriste za proizvodnju
hrane i, ako se primjenjuju na odgovarajući način, smanjuju podložnost bakterijskim
oboljenjima i potrebu za antibioticima kod životinja;
59. smatra da je potrebno poticati primjereno financiranje ulaganja na poljoprivrednim
gospodarstvima, poput kvalitetnih nastambi, ventilacije, čišćenja, dezinfekcije,
cijepljenja i biološke sigurnosti i da ona u budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici
(ZPP) ne smiju biti dovedena u pitanje; u tom pogledu uviđa da je važno da članovi
poljoprivredne zajednice imaju svijest o dobrobiti i zdravlju životinja te o sigurnosti
hrane; primjećuje važnost promicanja i primjene dobrih praksi u svim fazama
proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda te važnost sigurnog i nutritivno
uravnoteženog hranjenja životinja, posebnih strategija hranjenja te sastava, pripravaka i
obrade hrane;
60. poziva Komisiju i države članice da i u okviru izmjene ZPP-a ostvare veću sinergiju i da
u skladu sa zaključcima iz akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv AMR-a
predvide djelotvorne financijske poticaje i potporu za stočare koji pokažu da su znatno
smanjili upotrebu antibiotika i da su dosegli visoku stopu procijepljenosti svojih
životinja odnosno stoke;
61. ističe da su sanitarni uvjeti i higijena na poljoprivrednim gospodarstvima od velike
važnosti; traži od Komisije da izradi smjernice za upotrebu antibiotika u životinja te za
higijenske uvjete na poljoprivrednim gospodarstvima; poziva države članice da izrade
posebne planove i pojačaju nadzor nad sanitarnim uvjetima;
62. podsjeća na preventivne mjere koje treba koristiti prije pribjegavanja antimikrobnom
liječenju cijelih skupina (metafilaksa) životinja koje se upotrebljavaju za proizvodnju
hrane:
– korištenje dobre, zdrave stoke koja raste na prirodan način, s odgovarajućom
genetskom raznolikošću,
– uvjeti kojima se poštuju etološke potrebe vrsta, uključujući društvene interakcije i
hijerarhiju,
– gustoća stoke kojom se ne povećava rizik od prijenosa bolesti,
– izolacija bolesnih životinja od ostatka skupine,
– (za piliće i manje životinje) potpodjela skupina u manje, fizički odvojene skupine,
– provedba postojećih propisa o dobrobiti životinja koji su već višestruko sukladni,
prema zakonom propisanim zahtjevima o upravljanju 11, 12 i 13 Priloga II.
RR\1159003HR.docx 19/48 PE613.613v02-00
HR
Uredbi br. 1306/20131;
63. smatra da bi se zahtjevima kojima se jamči da označavanje upućuje na upotrebu
antibiotika poboljšalo znanje potrošača te bi im se omogućilo da donesu bolje
informirane odluke; poziva Komisiju da uspostavi usklađen sustav za označivanje na
temelju standarda dobrobiti životinja i dobrih praksi u uzgoju životinja kako je
predviđeno već 2009.2,
64. skreće pozornost, nadalje, na zaključke novijih znanstvenih istraživanja (iz
veljače 2018.) u kojima je pokazano da se enzimi beta-laktamaze proširenog spektra
(eng. Extended Spectrum Bèta-Lactamase, ESBL) u stočarstvu i pri konzumaciji mesa
samo u ograničenoj mjeri prenose na ljude i da se ESBL uglavnom prenosi s čovjeka na
čovjeka3;
65. ističe da intenzivan uzgoj može podrazumijevati neprimjereno i rutinsko hranjenje stoke
i peradi s antibioticima na poljoprivrednim gospodarstvima kako bi se potaknuo brži
rast te njihovu široku upotrebu u svrhu profilakse kako bi se spriječilo širenje bolesti
uzrokovanih skučenim, pretrpanim i stresnim uvjetima u kojima se drže žive i koji
narušavanju njihov imunosni sustav, čime se nadoknađuju nesanitarni uvjeti u kojima se
životinje uzgajaju;
66. smatra da su naša saznanja o širenju antimikrobne otpornosti sa životinja na
poljoprivrednim gospodarstvima na ljude već prilično pouzdana te da to nije na
odgovarajući način istaknuto u akcijskom planu; napominje da se u akcijskom planu
samo poziva na daljnje istraživanje i rješavanje nekih nedoumica u tom pogledu, što bi
moglo odgoditi poduzimanje prijeko potrebnih mjera;
67. poziva Komisiju i države članice da razlikuju stoku i kućne ljubimce, osobito pri
razvoju mehanizama za praćenje i ocjenjivanje upotrebe antimikrobnih sredstava te pri
razvoju mjera za postupanje s njihovom upotrebom;
68. naglašava da je u suradnji s veterinarima razvijen cjeloviti sustav praćenja antibiotika u
poljoprivredi u okviru kojeg se upotreba antibiotika opsežno dokumentira i dodatno
poboljšava; žali zbog toga što sličan sustav ne postoji u humanoj medicini;
69. napominje da su agencije EU-a također potvrdile postojanje korelacije između
otpornosti na antibiotike u životinja koje se koriste za proizvodnju hrane (npr. tovnih
pilića) i velikog dijela bakterijskih infekcija u ljudi koje su nastale zbog rukovanja
1 Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i
nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ)
br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013.,
str.549.), primjenjujući pravila iz Direktive Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u
svrhu proizvodnje (SL L 221, 8.8.1998., str. 23.); Direktiva Vijeća 91/630/EEZ od 19. studenoga 1991. o
utvrđivanju minimalnih standarda za zaštitu svinja (SL L 340, 11.12.1991., str. 33.); Direktiva Vijeća
91/629/EEZ od 19. studenoga 1991. o utvrđivanju minimalnih standarda za zaštitu teladi (SL L 340, 11.12.1991.,
str. 28.). 2 https://ec.europa.eu/food/sites/food/files/animals/docs/aw_other_aspects_labelling_ip-09-1610_en.pdf 3 Mevius, D. et al., „ESBL-Attribution-Analysis (ESBLAT) Searching for the sources of antimicrobial resistance
in humans” (Analiza pripisivanja ESBL-a (ESBLAT) U potrazi za izvorima antimikrobne otpornosti u ljudi),
2018. dostupno na: http://www.1health4food.nl/esblat
PE613.613v02-00 20/48 RR\1159003HR.docx
HR
mesom tih životinja te njegove pripreme i konzumacije1;
70. naglašava da istraživanja pokazuju da se intervencije kojima se ograničava upotreba
antibiotika kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane povezuju sa smanjenjem
prisustva bakterija otpornih na antibiotike u tim životinjama2;
71. poziva Komisiju i države članice da s obzirom na to novo istraživanje3 budu oprezne i
da mjere donose proporcionalno, te da pažljivo ocijene i klasificiraju antibiotike i
antimikrobnu otpornost u cjelokupnom relevantnom zakonodavstvu kako se u
europskom stočarstvu ne bi nepotrebno ograničila dostupnost sredstava za suzbijanje
nekih protozoa, kao što su kokcidije, te kako se time ne bi nenamjerno povećao rizik od
zaraze ljudi opasnim bakterijama kao što je salmonela i mikrobima u hrani;
72. žali zbog činjenice da europskom akcijskom planu protiv AMR-a pod nazivom „Jedno
zdravlje” nisu dodijeljena nikakva sredstva i da se zakonodavni alati ne upotrebljavaju
na ambiciozniji način; poziva Komisiju da bude ambicioznija u svim svojim budućim
akcijskim planovima i da poduzme odlučnije napore kako bi se oni u potpunosti proveli;
73. žali zbog toga što je strateški pristup Komisije, koji je u suštini dobar, previše često
ograničen na izjave o namjeri te poziva Komisiju da svoj pristup konkretizira;
74. poziva Komisiju da koordinira i prati nacionalne strategije kako bi se omogućilo
dijeljenje najboljih praksi među državama članicama;
75. potiče države članice da razviju ambiciozne nacionalne strategije za borbu protiv AMR-
a u sektoru uzgoja životinja i uključe kvantitativno smanjenje ciljeva za upotrebu
veterinarskih antimikrobnih sredstava, istodobno uzimajući u obzir lokalne okolnosti;
naglašava da je nužno da su svi sektori duž opskrbnog lanca uključeni u njihovu
provedbu;
76. konstatira da su neke države članice pravno definirale stručno kvalificirane savjetnike
za lijekove za životinje koji imaju ovlast nadležnih tijela za propisivanje određenih
veterinarskih lijekova; naglašava da nacionalni akcijski planovi za borbu protiv AMR-a
ne bi takvim osobama trebali onemogućavati da prema potrebi propisuju i isporučuju
određene veterinarske lijekove, imajući u vidu presudnu ulogu koju te osobe mogu imati
u izoliranim ruralnim zajednicama;
77. ističe važnost razmjene najbolje prakse među državama članicama i koordinacije
navedene razmjene koju treba provoditi Komisija; u tom kontekstu pozdravlja
smanjenje upotrebe antibiotika u uzgoju životinja u Nizozemskoj za 64,4 % u razdoblju
od 2009. do 2016. godine i najavljene državne ambicije za dodatno smanjenje do 2020.;
poziva Komisiju i države članice da taj primjer javno-privatnog partnerstva između
javnih tijela, različitih sektora, znanstvenika i veterinara prenesu i u druge dijelove
1 Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i Europska agencija za sigurnost hrane:
https://ecdc.europa.eu/sites/portal/files/media/en/publications/Publications/antimicrobial-resistance-zoonotic-
bacteria-humans-animals-food-EU-summary-report-2014.pdf 2 http://www.thelancet.com/pdfs/journals/lanplh/PIIS2542-5196(17)30141-9.pdf 3 Mevius, D. et al., „ESBL-Attribution-Analysis (ESBLAT) Searching for the sources of antimicrobial resistance
in humans” (Analiza pripisivanja ESBL-a (ESBLAT) U potrazi za izvorima antimikrobne otpornosti u ljudi),
2018. dostupno na: http://www.1health4food.nl/esblat
RR\1159003HR.docx 21/48 PE613.613v02-00
HR
Unije;
78. apelira na države članice da razmotre uvođenje pozitivnih (porezne olakšice za
poljoprivrednike) i negativnih (porezi na prodaju antibiotika, kakvi su uspješno uvedeni
u Belgiji i Danskoj) poreznih poticaja na antibiotike koji se koriste u stočarstvu za
neterapeutske svrhe;
Poticanje istraživanja, razvoja i inovacija u području AMR-a
79. naglašava da je EU s ulaganjima u iznosu od 1,3 milijarde eura u istraživanje AMR-a
predvodnik u toj domeni i da postignuća EU-a uključuju pokretanje programa New
Drugs for Bad Bugs (ND4BB, Novi lijekovi za loše bacile)1 i Zajedničke programske
inicijative za borbu protiv AMR-a (JPIAMR)2; naglašava potrebu za učinkovitošću i
koordiniranjem istraživačkih aktivnosti; stoga pozdravlja inicijative kao što je ERA-
NET za stvaranje sinergija između JPIAMR-a i Obzora 2020.; ističe da je do 1960-ih
stvoreno više od 20 novih klasa antibiotika i sa zabrinutošću primjećuje da posljednjih
godina nije došlo do uvođenja uistinu novih razreda antimikrobnih sredstava;
80. apelira na Komisiju da razmotri nov zakonodavni okvir kojim bi se potaknuo razvoj
novih antimikrobika za ljude, što je Parlament već zatražio 10. ožujka 2016. u svojim
izmjenama Prijedloga uredbe o veterinarsko-medicinskim proizvodima i u svojoj
rezoluciji od 19. svibnja 2015.; napominje da se Komisija u Akcijskom planu „Jedno
zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti također obvezala da će „[analizirati]
regulatorne alate i poticaje EU-a, a posebno zakonodavstvo u području lijekova za
rijetke bolesti i u području pedijatrije, kako bi ih se upotrijebilo za nova antimikrobna
sredstva”;
81. pozdravlja činjenicu da su EFSA i EMA nedavno preispitale niz alternativa upotrebi
antimikrobika u životinja koje se koriste za proizvodnju hrane i raspravljale od njima, a
za neke od njih se tijekom eksperimentalnih studija pokazalo da daju obećavajuće
rezultate za poboljšanje parametara zdravlja životinja; stoga preporučuje ponovno
poticanje znanstvenog istraživanja alternativa i izradu zakonodavnog okvira EU-a kojim
bi se poticao njihov razvoj i otvorio put do njihova odobrenja;
82. podsjeća da se tradicionalna proizvodnja antibiotika, koja je utemeljena na nizu tehnika
izmjene antibiotika dobivenih iz prirode, iscrpila i da bi se ulaganjima u istraživanje i
razvoj u području stvaranja nove generacije trebala prekinuti tradicionalna paradigma o
antibioticima; pozdravlja nove tehnike koje su već razvijene, kao što su monoklonska
protutijela koja smanjuju virulenciju bakterija tako što ih ne ubijaju, već ih čine
beskorisnima;
83. napominje da znanost i istraživanje imaju ključnu ulogu u razvoju standarda u borbi
protiv AMR-a;
84. pozdravlja najnovije projekte istraživanja u području alternativnih terapija antibioticima
kao što je terapija bakteriofagima, na primjer projekt Phagoburn koji financira EU;
napominje da terapije bakteriofagima dosada nisu odobrene na razini EU-a; poziva
1 http://www.imi.europa.eu/content/nd4bb 2 http://www.jpiamr.eu
PE613.613v02-00 22/48 RR\1159003HR.docx
HR
Komisiju da predloži okvir za tu vrstu terapije na temelju najnovijih znanstvenih
istraživanja;
85. prima na znanje najnovija istraživanja razvoja probiotika nove generacije koji bi se
upotrebljavali istovremeno uz liječenje antibioticima u kliničkom okruženju, za koje je
dokazano da smanjuje bolničke infekcije uzrokovane bakterijama vrlo otpornima na
antibiotike1;
86. napominje da su istraživanje i razvoj u području novih pristupa liječenju i sprečavanju
infekcija jednako važni i da ti pristupi mogu obuhvaćati upotrebu tvari za jačanje
imunološkog odgovora na bakterijske infekcije, kao što su prebiotici i probiotici;
87. potiče EMA-u da u suradnji s EFSA-om i ECDC-om preispita sve dostupne informacije
o koristima i rizicima starijih antimikrobnih sredstava, uključujući antibiotike u
kombinaciji, i razmotri je li potrebno izmijeniti njihove odobrene primjene; ističe da je
potrebno poticati rani dijalog između inovatora i regulatornih tijela radi prilagodbe
regulatornog okvira, gdje je to potrebno, kako bi se ubrzao razvoj antimikrobnih
lijekova i dala prednost tom razvoju te kako bi se omogućio brži pristup;
88. potiče Komisiju da uvede ubrzani postupak s pomoću kojeg bi se mogla privremeno
zabraniti upotreba antimikrobika odobrenih za industrijsku ili poljoprivrednu primjenu,
ali za koje se sumnja da ozbiljno negativno utječu na AMR, dok se ne provedu dodatne
studije o utjecaju antimikrobika;
89. podsjeća da se lošom kvalitetom medicinskih i veterinarskih proizvoda s niskim
koncentracijama aktivnih sastojaka i/ili njihovom dugoročnom uporabom potiče pojava
otpornih bakterija; stoga poziva Komisiju i države članice da poboljšaju i izrade
zakonodavstvo kojim bi se zajamčilo da su lijekovi zajamčene kvalitete, sigurni i
učinkoviti te da njihova uporaba prati stroga načela;
90. poziva Komisiju da poveća financiranje za rana međusektorska i interdisciplinarna
istraživanja i inovacije u području epidemiologije i imunologije patogena AMR-a te
praćenja bolničkih infekcija, posebno putanja prijenosa između životinja i ljudi te
okoliša; poziva Komisiju da podupre istraživanje o higijeni ruku i utjecaju različitih
načina pranja i sušenja ruku na prenošenje potencijalnih patogena;
91. poziva Komisiju da u jednakoj mjeri ulaže u razvoj neantibiotskih alternativa za
životinjsko zdravlje, među kojima su i stimulansi rasta, i u razvoj novih molekula za
nove antibiotike; naglašava da se novi antibiotici ne smiju koristiti za promicanje
životinjskog zdravlja ni kao stimulansi rasta te da industrije koje primaju javna sredstva
za razvoj novih antibiotika koji ide u tom smjeru moraju prestati s distribucijom i/ili
korištenjem antibiotika za promicanje zdravlja životinja i stimuliranje rasta;
92. pozdravlja najnovije prekogranične istraživačke projekte u pogledu upravljanja
upotrebom antimikrobnih sredstava i prevencije infekcija, poput projekta „i-4-1-Health
Interreg”, koji se financira sredstvima EU-a; poziva Komisiju da poveća financiranje
1 Pamer, E. G., „Resurrecting the Intestinal Microbiota to Combat Antibiotic-Resistant Pathogens.”
(Oživljavanje crijevnih mikrobiotika radi suzbijanja patogena otpornih na antibiotike), Science, sv. 352(6285),
2016., str. 535. – 538.
RR\1159003HR.docx 23/48 PE613.613v02-00
HR
istraživanja kako bi se donijele mjere za sprečavanje bolničkih infekcija;
93. poziva Komisiju da u sklopu narednog okvirnog programa EU-a za istraživanja i
inovacije dodatno podupre istraživanje i razvoj u području antimikrobne otpornosti,
uključujući i globalne infekcije kako su definirane u ciljevima održivog razvoja,
posebno TBC koji je otporan na lijekove te malariju, HIV i zanemarene tropske bolesti
te traži da jedna od misija programa bude globalna borba protiv antimikrobne
otpornosti;
94. poziva Komisiju da uvede ograničenja za prijevoz živih životinja iz područja u kojima
su postojećim sustavom praćenja utvrđeni sojevi bakterija otporni na antimikrobe;
95. primjećuje da neki proizvodi za zaštitu bilja mogu imati i antimikrobna svojstva koja
mogu utjecati na širenje antimikrobne otpornosti; poziva na daljnja istraživanja o tome
koliko je izloženost komercijalnim pripravcima pesticida i herbicida povezana s
razvojem AMR-a; uviđa da se rutinski testira toksičnost herbicida, ali ne i njihovi
subletalni učinci na mikrobe, te iz prethodno navedenih razloga naglašava važnost
razmatranja rutinskog provođenja tih testova;
96. poziva Komisiju i države članice da promiču pravovremeni i kontinuirani dijalog sa
svim dionicima u cilju razrade odgovarajućih poticaja za istraživanje i razvoj u području
AMR-a; priznaje da ne postoji univerzalni pristup; poziva Komisiju da formalno uključi
civilno društvo u rasprave o „Jednom zdravlju”, na primjer uspostavom i financiranjem
namjenske mreže dionika;
97. ističe potrebu za različitim modelima suradnje pod vodstvom javnog sektora i uz
sudjelovanje industrije; uviđa da kapaciteti industrije imaju ključnu ulogu u istraživanju
i razvoju u području AMR-a; naglašava da su, neovisno o navedenome, za istraživanje i
razvoj ovog hitnog problema potrebne daljnja javna prioritizacija i koordinacija; stoga
poziva Komisiju da pokrene javnu platformu za javno financirane projekte istraživanja i
razvoja u području AMR-a i za koordinaciju svih mjera istraživanja i razvoja;
98. u tom smislu ističe da trenutačni okvir za istraživanja ne omogućuje djelotvorno
poticanje istraživanja i razvoja u području antimikrobne otpornosti i traži da se sustav
intelektualnog vlasništva prilagodi i uskladi na europskoj razini kako bi se trajanje
zaštite bolje uskladilo s traženim razdobljem za dotičan inovativni lijek;
99. uvjeren je da se istraživanja o borbi protiv AMR-a već provode u više različitih dijelova
Unije, a da za sada nema prikladnog pregleda stanja istraživanja u EU-u kao cjelini;
stoga predlaže uspostavu specijalizirane platforme na razini EU-a kako bi se istraživački
resursi ubuduće mogli učinkovitije koristiti;
100. podsjeća na važnost povezivanja akademskog svijeta i biofarmaceutskih društava pri
razvoju novih antibiotika, brzoj dijagnostici i novim terapijama;
101. pozdravlja zaključke „Zajedničkog tehničkog simpozija WHO-a, Svjetske organizacije
za intelektualno vlasništvo (WIPO) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o
antimikrobnoj otpornosti: kako poticati inovacije, pristup antibioticima i njihovu
PE613.613v02-00 24/48 RR\1159003HR.docx
HR
odgovarajuću upotrebu”1, na kojem se raspravljalo o novim modelima istraživanja i
razvoja u cilju njihova poticanja, uz istovremeno odvajanje profitabilnosti antibiotika od
obujma prodaje;
102. podsjeća da će Uredba o kliničkim ispitivanjima2 doprinijeti poticanju istraživanja novih
antimikrobnih sredstava u EU-u; poziva Komisiju i EMA-u da bez daljnje odgode
provedu Uredbu o kliničkim ispitivanjima;
103. poziva Komisiju i države članice da podrže razvoj i prihvaćanje novih ekonomskih
modela, pilot-projekata i mjera poticanja i privlačenja za razvoj novih terapija,
dijagnostike, antibiotika, medicinskih uređaja, cjepiva i alternativa korištenju
antimikrobnih sredstava; smatra da oni imaju smisla ako su dugoročno održivi,
usmjereni na potrebe i ključne javne prioritete, temeljeni na dokazima te ako se njima
podržava primjerena medicinska upotreba;
104. poziva Komisiju da ocijeni učinkovitost postojećih higijenskih praksi i sanitarnih
metoda u bolnicama i ustanovama za zdravstvenu njegu; traži od Komisije da istraži
korištenje probiotika i drugih održivih tehnologija u području higijene kao učinkovitog
sanitarnog pristupa sprečavanju i smanjenju broja bolničkih infekcija koje se mogu
pripisati antimikrobnoj otpornosti;
105. pozdravlja širenje tehnologija troškovne učinkovitosti kojima se smanjuje pojavnost
bolničkih infekcija i pomaže u sprečavanju širenja višestruko otpornih
mikroorganizama;
106. traži od država članica da promiču alternativne sustave povrata troškova kako bi se
olakšalo širenje inovativnih tehnologija u nacionalnim sustavima zdravstvene skrbi;
107. primjećuje da uobičajeni poslovni model za razvoj lijekova nije prikladan za razvoj
antibiotika jer se tijekom vremena može razviti otpornost i jer bi im se trebalo
pribjegavati privremeno i samo u slučaju krajnje nužde; podsjeća industriju na njezinu
korporativnu i društvenu odgovornost da doprinese naporima u borbi protiv
antimikrobne otpornosti pronalaženjem načina da se produži životni vijek antibiotika i
da tako zaliha učinkovitih antibiotika bude održiva te poziva da se takva vrsta
istraživanja potiče i da se definira regulatorni put;
108. podsjeća da su i Parlament i Vijeće zatražili da se revidiraju aktualni poticaji (tj. poticaji
utvrđeni Uredbom o lijekovima za rijetke bolesti3) zbog njihove zlouporabe i visoke
konačne cijene; stoga traži od Komisije da analizira postojeće modele poticanja
istraživanja i razvoja, uključujući model „prenosive tržišne ekskluzivnosti”, kako bi
osmislila nove modele i definirala regulatorni put;
109. poziva Komisiju i države članice da, u suradnji s istraživačima i industrijom, izrade
nove modele poticaja kojima bi se isplate odvojile od količine propisanih lijekova i
poticala ulaganja u cijeli proces razvoja i proizvodnje; ističe da zajamčena cjenovna
1 http://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4197 2 Uredba (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima
lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ (SL L 158, 27.5.2014., str. 1.) 3 Uredba (EZ) br. 141/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1999. o lijekovima za rijetke bolesti
(SL L 18, 22.1.2000., str. 1.).
RR\1159003HR.docx 25/48 PE613.613v02-00
HR
pristupačnost i pristup kvalitetnim antibioticima mora biti konačan cilj poticaja u
području istraživanja i razvoja;
110. smatra da farmaceuti imaju ključnu ulogu u podizanju razine osviještenosti o ispravnom
korištenju antimikrobnim sredstvima te u pogledu sprečavanja antimikrobne otpornosti;
potiče države članice da povećaju njihovu odgovornost na način da im omoguće
izdavanje točno određene količine lijekova, davanje nekih cjepiva i brze dijagnostičke
testove u ljekarnama;
111. poziva da se prenosiva tržišna ekskluzivnost i nagrada za ulazak na tržište razmotre kao
prilike za održive poticaje;
112. poziva Komisiju da zauzme vodeću ulogu na globalnoj razini kada je riječ o zalaganju
za modele najbolje prakse koji se temelje na dokazima i koji se odnose na ranu
dijagnostiku u cilju borbe protiv antimikrobne otpornosti;
Oblikovanje globalnog plana
113. naglašava da će svijet bez usklađenog i hitnog djelovanja na globalnoj razini ući u
postantibiotsko razdoblje u kojem bi obične infekcije ponovno mogle postati
smrtonosne;
114. podsjeća da zbog složenosti problema, njegove prekogranične dimenzije, teških
posljedica za okoliš, zdravlje ljudi i životinja i visokog ekonomskog opterećenja, AMR
iziskuje hitno i koordinirano djelovanje na razini EU-a te globalno i međusektorsko
djelovanje; stoga traži da se EU i države članice nedvosmisleno obvežu da će
uspostaviti europska i međunarodna partnerstva i pokrenuti međusektorsku globalnu
strategiju za borbu protiv antimikrobne otpornosti koja će pokrivati područja politike
kao što su međunarodna trgovina, razvoj i poljoprivreda;
115. pozdravlja WHO-ovu rang listu 20 najgorih patogena otpornih na antibiotike1; poziva
da se hitno pokrenu projekti istraživanja i razvoja u vezi s tim prioritetnim popisom
bakterija otpornih na antibiotike kako bi se razvili lijekovi protiv njih; ističe, međutim,
da istraživanje novih lijekova nije jedina potrebna mjera te da je nužno pozabaviti se
problemom zloupotrebe i prekomjerne upotrebe i u ljudi i u životinja;
116. prepoznaje da je AMR prekogranično pitanje te da proizvodi u Europu ulaze iz cijeloga
svijeta; traži od Komisije da surađuje s trećim stranama u cilju smanjenja korištenja
antibioticima u uzgoju životinja i povezanom onečišćenju okoliša; nadalje, poziva
Komisiju da provede suradničke istraživačke programe s trećim zemljama u cilju
smanjenja prekomjernog korištenja antibioticima; poziva Komisiju da u kontekstu
sporazuma o slobodnoj trgovini zabrani uvoz hrane životinjskoga porijekla ako životinje
nisu bile uzgojene u skladu sa standardima EU-a i posebno u skladu sa zabranom
korištenja antibiotika u cilju stimulacije rasta;
117. navodi izvješće naslovljeno „Rješavanje problema infekcija otpornih na lijekove na
globalnoj razini: konačno izvješće i preporuke2” u kojem se procjenjuje da će trošak
1 http://www.who.int/mediacentre/news/releases/2017/bacteria-antibiotics-needed/en/ 2 https://amr-review.org/sites/default/files/160518_Final%20paper_with%20cover.pdf
PE613.613v02-00 26/48 RR\1159003HR.docx
HR
globalnog djelovanja u cilju suzbijanja AMR-a iznositi do 40 milijardi USD tijekom
desetogodišnjeg razdoblja, što je neznatan iznos u odnosu na troškove nedjelovanja te je
tek mali dio iznosa koji zemlje skupine G20 danas troše na zdravstvenu skrb
(otprilike 0,05 %); poziva Komisiju da razmotri mogućnost da u okviru društvene
odgovornosti za industriju plaćanje poreza na javno zdravstvo postane obvezno;
118. smatra da se o pitanju AMR-a mora voditi računa u svim budućim trgovinskim
sporazumima s Ujedinjenom Kraljevinom koji se sklope nakon Brexita te da se kao
uvjet mora navesti da je Ujedinjena Kraljevina dužna slijediti sve korake koje EU
poduzme u borbi protiv AMR-a kako bi se zaštitili potrošači i radnici i u EU-u i u
Ujedinjenoj Kraljevini;
119. pozdravlja Globalni akcijski plan WHO-a za borbu protiv AMR-a, koji je jednoglasno
usvojen u svibnju 2015. na 68. zasjedanju Svjetske zdravstvene skupštine; naglašava da
se akcijski planovi na globalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a moraju uskladiti s
dobrom poljoprivrednom praksom;
120. pozdravlja nove smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o upotrebi medicinski
važnih antimikrobnih sredstava u životinja koje se koriste za proizvodnju hrane1; ističe
da se u nekim zemljama otprilike 50 do 70 % zdravstveno važnih antibiotika
upotrebljava u životinjskom sektoru, u velikoj mjeri radi poticanja rasta zdravih
životinja; traži da se u okviru pristupa „Jedno zdravlje” ta tema uključi u trgovinsku
politiku EU-a i u pregovore s međunarodnim organizacijama poput WTO-a i s
pridruženim ili trećim zemljama, čime bi se oblikovala globalna politika u cilju zabrane
upotrebe antibiotika za debljanje zdravih životinja;
121. napominje da je AMR ozbiljan problem u slučaju mnogih bolesti povezanih sa
siromaštvom i zanemarenih bolesti, uključujući HIV/AIDS, malariju i TBC te bolesti
povezane s epidemijama i pandemijama; ističe da je oko 29 % smrtnih slučajeva
uzrokovanih AMR-om izazvano tuberkulozom otpornom na lijekove; poziva Komisiju i
države članice da hitno povećaju potporu za istraživanje i primjenu zdravstvenih alata
kako bi se riješio problem bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti
otpornih na antimikrobna sredstva; poziva Komisiju i države članice da osnivaju
partnerstva po uzoru na Partnerstvo za istraživanje i inovacije na mediteranskom
području (PRIMA) i Partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području
kliničkih studija (EDCTP) za međunarodne projekte istraživanja i razvoja koji se
odnose na zdravlje i koji obuhvaćaju različite geografske regije i većinu važnih
zdravstvenih pitanja, kao što su AMR, cjepiva, rak i pristup lijekovima;
122. naglašava važnost inicijativa EU-a poput programa Europskog centra za prevenciju i
nadzor bolesti (ECDC) za zarazne bolesti uključujući AIDS, tuberkulozu i malariju;
ističe da su te inicijative primjeri dobre prakse i prikazuju reagiranje i dobro
funkcioniranje EU-a s obzirom na potrebu za novim antibioticima te da bi ECDC trebao
imati ključnu ulogu u prioritiziranju potreba povezanih s istraživanjem i razvojem, u
koordiniranju mjera i sudjelovanja svih dionika, u jačanju međusektorskog rada te u
izgradnji kapaciteta preko mreža za istraživanje i razvoj;
123. ističe problem višestruko otpornih bakterija koje su istodobno otporne na više
1 http://www.who.int/foodsafety/areas_work/antimicrobial-resistance/cia_guidelines/en/
RR\1159003HR.docx 27/48 PE613.613v02-00
HR
antibiotika te koje s vremenom mogu postati superbakterije otporne na sve dostupne
antibiotike, među ostalim i antibiotike posljednje obrambene linije; ističe da je potrebno
ustanoviti bazu podataka o tim višestruko otpornim bakterijama, koja obuhvaća AIDS,
tuberkulozu, malariju, gonoreju, Escherichiju coli i druge bakterije koje su otporne na
lijekove;
124. napominje da životinje koje se uzgajaju u prehrambene svrhe u SAD-u dobivaju pet
puta više antibiotika od životinja iz uzgoja u Ujedinjenoj Kraljevini; stoga naglašava
važnost kontrole uvoza mesa u EU;
125. poziva Komisiju da se zalaže za to da se standardi i mjere EU-a za rješavanje problema
AMR-a i primjerena upotreba antibiotika uvrste u trgovinske sporazume te da djeluje
preko Svjetske trgovinske organizacije kako bi upozorila na AMR; napominje da je
uporaba antibiotika kao stimulansa rasta za životinje koje se koriste za proizvodnju
hrane u EU-u zabranjena od 2006. godine, ali da se u zemljama izvan EU-a antibiotici i
dalje mogu upotrebljavati u hrani za životinje kao pospješivači rasta; poziva Komisiju
da u sve sporazume o slobodnoj trgovini uvede klauzulu kojom se propisuje da se hrana
uvezena iz trećih zemalja ne smije proizvoditi s pomoću antibiotika koji se
upotrebljavaju kao stimulansi rasta kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za uzgoj stoke i
akvakulturu u EU-u i ublažila antimikrobna otpornost; poziva Komisiju da zabrani sav
uvoz hrane iz trećih zemalja ako ti proizvodi potječu od životinja liječenih antibioticima
ili skupinama antibiotika koje su u EU-u predviđene za liječenje određenih humanih
infekcija;
126. poziva Komisiju i države članice da ojačaju mjere za suzbijanje ilegalnih praksi
povezanih s proizvodnjom, korištenjem i zbrinjavanjem antimikrobnih sredstava te
trgovinom tim sredstvima; naglašava da dionici uključeni u lanac životnog ciklusa
antimikrobnih sredstava moraju preuzeti odgovornost za korake koje poduzmu;
127. primjećuje utjecaj univerzalnosti i cjenovne pristupačnosti postojećih antibiotika i
širokog pristupa tim antibioticima; smatra da bi ciljano postupanje sa specifičnim
antibioticima trebalo biti na raspolaganju svima kako bi se izbjegla zlouporaba
neodgovarajućih antibiotika i pretjerano korištenje antibiotika širokog spektra; traži od
Komisije i država članica da se snažnije uhvate u koštac s prodajom velikih količina
antimikrobnih sredstava po dampinškim cijenama, posebno kritičnih antibiotika za
humanu primjenu;
128. traži provođenje temeljitih kontrola proizvođača antibiotika kako bi karenciju
prilagodili stvarnim uvjetima i na taj način zajamčili da u prehrambenim proizvodima
nisu prisutni antibiotici;
129. poziva Komisiju da i dalje posvećuje visoku razinu političke pozornosti AMR-u te da
predano djeluje na rješavanju tog problema, među ostalim na forumima Ujedinjenih
naroda, G7 i G20; ističe da znanstvena tijela EU-a, poput ECDC-a, imaju priliku zauzeti
upravljačku ulogu na globalnoj razini; traži od Komisije da se zalaže za suradnju
između organizacija Unije i međunarodnih organizacija uključujući Svjetsku
zdravstvenu organizaciju, Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO) te Svjetsku
organizaciju za zdravlje životinja (OIE); pozdravlja Deklaraciju iz Davosa o suzbijanju
antimikrobne otpornosti objavljenu na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u
siječnju 2016., na kojem su farmaceutska, biotehnološka i dijagnostička industrija
PE613.613v02-00 28/48 RR\1159003HR.docx
HR
pozvale na kolektivno djelovanje kako bi se stvorilo održivo i predvidljivo tržište za
antibiotike, cjepiva i dijagnostiku, čime se promiče očuvanje novih i postojećih terapija;
130. poziva na promicanje, poticanje i prijelaz na proizvodni model koji se temelji na
agroekologiji;
º
º º
131. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te
Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europskoj agenciji za lijekove,
Europskoj agenciji za kemikalije, Europskoj agenciji za sigurnost hrane, Europskoj
agenciji za okoliš, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Svjetskoj organizaciji za
zdravlje životinja.
RR\1159003HR.docx 29/48 PE613.613v02-00
HR
OBRAZLOŽENJE
Definicija: pojam „antimikrobna rezistencija” (AMR) odnosi se na otpornost na lijekove
kojima se liječe infekcije uzrokovane ne samo bakterijama, već i drugim mikrobima poput
parazita, virusa i gljivica.
Antibiotici su se, od uvođenja posebice penicilina u četrdesetim godinama prošlog stoljeća,
razvili u jedan od temelja moderne medicine te se na njima temelji terapija bakterijskih
infekcija u ljudi i životinja. Međutim, uspješno liječenje bakterijskih infekcija zbog
rezistentnosti postaje sve teže. Ako uskoro ne poduzmemo nešto konkretno, prijeti nam
povratak u razdoblje prije antibiotika i penicilina. Posljedica toga može biti da upale pluća
ponovno češće imaju smrtan ishod, da se povećaju rizici kod rutinskih operacija i da terapije
koje potiskuju djelovanje imunološkog sustava, kao što su kemoterapije, za pacijente mogu
postati preopasne. Liječenje bi postalo duže i skuplje, uslijed čega bi za zdravstveni sustav
nastali ogromni troškovi.
U središtu pristupa borbi protiv antimikrobne rezistencije mora biti jedinstven koncept na
temelju inicijative „Jedno zdravlje” kako bi se postigla bolja koordinacija u javnom zdravstvu
i veterini.
Iako je antimikrobna rezistencija pojava do koje s vremenom dolazi prirodnim putem, njezin
razvoj ubrzavaju sljedeći čimbenici:
• neodgovarajuća uporaba (zlouporaba i prekomjerna uporaba) antibiotika, kako u
humanoj medicini (npr. za liječenje virusnih infekcija protiv kojih nisu djelotvorni) tako
i u uzgoju životinja (profilaksa i rast)
• prenošenje rezistentnih bakterija sa životinja na ljude izravnim kontaktom ili u sklopu
hranidbenog lanca te ispuštanje antimikrobnih tvari u okoliš
• nepravilno zbrinjavanje neiskorištenih antibiotika u podzemne vode
• nedovoljan razvoj novih antibiotika.
Osim toga, liječničke dijagnoze trebale bi se temeljiti na takozvanim brzim testovima kojima
se brzo može razjasniti je li uzrok upale virus ili bakterija i jesu li antibiotici uopće potrebni.
No danas još takvi brzi testovi nisu u potpunosti sazrjeli, a često su i skuplji od mnogih
antibiotika. Stoga za zdravstvene fondove predstavljaju opterećenje, iako će otpornost na
antibiotike dugoročno zdravstvene sustave koštati mnogo više.
Prevencija je, naravno, bolja od liječenja antibioticima. Protiv niza mikrobnih uzročnika
bolesti na raspolaganju su učinkovita cjepiva koja štite svaku cijepljenu osobu. Cijepljene
osobe će tako, budući da neće biti prijenosnici, štititi ne samo sebe, već i cijelu zajednicu.
Školovanjem i informiranjem mora se osigurati odgovarajuća uporaba antibiotika. Neophodno
je pojačati aktivnosti usavršavanja i daljnje izobrazbe medicinskog osoblja o pažljivom
korištenju antibiotika. Osim toga, stanovništvo mora biti intenzivnije informirano o virusnoj
podlozi mnogih infekcijskih bolesti te pažljivom korištenju antibiotika.
Postoji potreba i za poslovnim modelima koji predstavljaju poticaje za istraživanje i razvoj,
PE613.613v02-00 30/48 RR\1159003HR.docx
HR
ali uzimaju u obzir da se pritom radi o skupom pothvatu.
Veseli činjenica da je EU dosad uložio više od milijarde eura u istraživanje antimikrobne
rezistencije. U sklopu istraživačkog programa Obzor 2020. financiraju se projekti poput
ATx201 za nove antibiotike. U budućnosti je potrebno još ulaganja u suzbijanje antimikrobne
rezistencije budući da 25 000 ljudi godišnje u EU-u umre od infekcija uzrokovanih
multirezistentnim uzročnicima. Na svjetskoj razini ta brojka iznosi otprilike 700 000 ljudi
godišnje [Pregled antimikrobne rezistentnosti. Globalno rješenje za infekcije otporne na
lijekove. (Review on antimicrobial resistance. Tackling drug-resistant infections globally.
[Internet]. London: Wellcome Trust; 2014. http://www.who.int/bulletin/volumes/93/2/15-152710.pdf).
RR\1159003HR.docx 31/48 PE613.613v02-00
HR
22.2.2018
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti
(2017/2254(INI))
Izvjestiteljica: Lieve Wierinck
PA_NonLeg
PRIJEDLOZI
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i
sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće
prijedloge:
A. budući da prema procjenama do 2050. godine zbog antimikrobne otpornosti (AMR-a)
može doći do 10 milijuna smrtnih slučajeva godišnje i budući da bi se više od 9 milijuna
tih smrtnih slučajeva moglo dogoditi izvan EU-a, osobito u Aziji i Africi;
B. budući da je procijenjeno da će trošak djelovanja na globalnoj razini kako bi se suzbio
AMR iznositi do 40 milijardi USD tijekom desetogodišnjeg razdoblja;
C. budući da će izazovi povezani s AMR-om narednih godina postati sve ozbiljniji te da
učinkovito djelovanje ovisi o kontinuiranim, međusektorskim ulaganjima u javno i
privatno istraživanje i inovacije kako bi se mogli osmisliti bolji alati, proizvodi, uređaji,
nove terapije i alternativni pristupi primjenjujući pristup „Jedno zdravlje”;
D. budući da je u okviru Petog do Sedmog okvirnog programa (FP5–FP7) u istraživanja u
području antimikrobne otpornosti uloženo više od 1 milijarde eura, a u okviru programa
Obzor 2020. dosad su mobilizirana kumulativna proračunska sredstva u iznosu od više
od 650 milijuna eura; budući da se Komisija obvezala da će uložiti više od 200 milijuna
eura u AMR za posljednje tri godine programa Obzor 2020.;
E. budući da će različiti instrumenti financiranja u okviru Obzora 2020. omogućiti
rezultate istraživanja u području antimikrobne otpornosti, posebno:
– inicijativa za inovativne lijekove (IMI), čiji je naglasak na svim aspektima razvoja
antibiotika, uključujući istraživanje mehanizama antimikrobne otpornosti, otkriće
lijekova, razvoj lijekova te ekonomske aspekte i upravljanje, sa sedam projekata u
okviru programa ND4BB, s ukupnim proračunom od više od 600 milijuna eura
sredstava Komisije i doprinosa poduzeća u naravi;
– partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija
(EDCTP), s naglaskom na razvoju novih i unaprijeđenih lijekova, cjepiva, mikrobicida i
dijagnostičkih testova za HIV/AIDS, tuberkulozu i malariju s 32 projekta koji su u
PE613.613v02-00 32/48 RR\1159003HR.docx
HR
tijeku i čija je vrijednost veća od 79 milijuna eura;
– zajednička programska inicijativa za borbu protiv AMR-a, s naglaskom na
konsolidaciji fragmentiranih nacionalnih istraživačkih aktivnosti te s projektima koji su
u tijeku i čija je vrijednost veća od 55 milijuna eura;
– Europsko istraživačko vijeće i njegovi istraživački projekti koje vodi sam istraživač ili
projekti „odozdo prema gore”;
– Financijski instrument za zarazne bolesti InnovFin, za projekte bliske tržištu, s
odobrenih sedam zajmova u ukupnom iznosu od 125 milijuna eura;
– instrument za MSP-ove i Brzi program za inovacije, koji podupiru MSP-ove u razvoju
novih rješenja i alata za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje zaraznih bolesti i za
bolje suzbijanje zaraze, s 36 projekata povezanih s AMR-om i proračunom od 33
milijuna eura;
F. budući da učinkovito djelovanje protiv AMR-a ovisi o smanjenju pretjerane i pogrešne
upotrebe antibiotika kod ljudi, životinja i u okolišu, zbog čega je rad u tom području
ključni prioritet;
G. budući da učinkovito djelovanje protiv antimikrobne otpornosti mora biti dio šire
međunarodne inicijative u kojoj će sudjelovati što više međunarodnih institucija,
agencija i stručnjaka te privatni sektor;
H. budući da učinkovito djelovanje prvenstveno ovisi o boljem poznavanju i racionalnoj
upotrebi postojećih antimikrobnih lijekova; budući da je cijepljenje učinkovit način
sprječavanja infekcija za koje bi bila potrebna terapija antimikrobnim sredstvima, čime
se smanjuje razvoj otpornosti;
I. budući da je do 1960-ih razvijeno više od 20 novih razreda antibiotika, ali je od tada
razvijen samo jedan novi razred antibiotika unatoč širenju i napredovanju novih
otpornih bakterija; nadalje, budući da postoje jasni dokazi otpornosti na nove agense
među postojećim razredima antibiotika;
J. budući da se u zaključcima Vijeća o sljedećim koracima u okviru pristupa „Jedno
zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti1 od Komisije i država članica traži da
usklade strateške istraživačke programe postojećih inicijativa EU-a u području
istraživanja i razvoja novih antibiotika, alternativa i dijagnostike u okviru mreže Jedno
zdravlje za AMR;
K. budući da je političkom izjavom koju su podržali čelnici država na Glavnoj skupštini
Ujedinjenih naroda u New Yorku u rujnu 2016. i Globalnim akcijskim planom iz
svibnja 2015. poslana poruka o globalnoj angažiranosti na poduzimanju širokog,
koordiniranog pristupa kako bi se riješio problem temeljnih uzroka antimikrobne
otpornosti u više sektora;
L. budući da je u siječnju 2016. više od 100 poduzeća potpisalo izjavu iz Davosa u kojoj se
poziva na kolektivno djelovanje kako bi se stvorilo održivo i predvidljivo tržište za
antibiotike, cjepiva i dijagnostiku, čime se promiče očuvanje novih i postojećih terapija;
M. budući da postoje pozitivni efekti prelijevanja novih antimikrobnih sredstava na javno
1 SL C 269, 23.7.2016., str. 26.
RR\1159003HR.docx 33/48 PE613.613v02-00
HR
zdravlje i znanost;
N. budući da postoje uspješni primjeri programa koji su poboljšali globalni pristup
lijekovima za HIV, tuberkulozu i malariju;
O. budući da bolničke infekcije predstavljaju ozbiljnu prijetnju za očuvanje i jamstvo
temeljne zdravstvene skrbi diljem svijeta;
1. naglašava da je potrebno povećati financiranje za istraživanje i inovacije koje uključuje
međusektorski i interdisciplinarni pristup u području epidemiologije i imunologije za
patogene s antimikrobnom otpornošću i za bolničke infekcije, za nove mehanizme
antimikrobne otpornosti na lijekove, za razvoj nove brze dijagnostike i preventivnih
mjera, uključujući cjepiva, te za tehnologije i tehnike primjene lijekova; ističe potrebu
za upravljanjem upotrebom antimikrobnih sredstava kako bi se poboljšalo propisivanje
lijekova na temelju dokaza; poziva na daljnje znanstvene dokaze i pažljivo istraživanje
mogućnosti upotrebe lijekova izvan odobrene indikacije te alternativnih ili dodatnih
terapija u AMR-u, poput terapije bakteriofagima;
2 ističe hitnu potrebu za detaljnim istraživanjem utjecaja prisutnosti antimikrobnih tvari
na prehrambene kulture i hranu za životinje na razvoj AMR-a i za istraživanjem
mikrobnih zajednica u tlu;
3. uviđa nedostatke i ograničene rezultate uobičajenih gospodarskih modela koji se
upotrebljavaju u industriji za razvoj novih antibiotika; poziva na uvođenje raznih mjera
poticanja i privlačenja kako bi se razvili novi lijekovi i medicinski proizvodi te pronašle
i primijenile nove terapije; smatra da poticaji u industriji imaju smisla ako su dugoročno
održivi, vođeni potrebama, ako potiču ulaganja u cijeli proces razvoja i životni vijek
proizvoda, ako su usmjereni na ključne prioritete javnog zdravstva, ako podupiru
primjerenu medicinsku upotrebu te ako su vođeni načelima cjenovne pristupačnosti,
djelotvornosti i učinkovitosti; poziva Komisiju da hitno predstavi svoju analizu i
reviziju aktualnih modela poticaja za istraživanje i razvoj u tom području; napominje da
bi se poticanje industrije moglo unaprijediti modelom prenosive tržišne ekskluzivnosti i
poziva Komisiju da procijeni učinak tog modela; pozdravlja inicijative koje ispituju
alternativne poslovne modele u cilju promicanja i poticanja istraživanja i inovacija;
4. izražava hitnu potrebu za poticanjem partnerstava unutar i izvan EU-a kako bi se
poboljšala razmjena najboljih praksi u smanjenju pretjerane i pogrešne upotrebe
antibiotika te kako bi se unaprijedilo znanje o antimikrobnoj otpornosti; ističe ulogu
Komisije u praćenju i koordiniranju nacionalnih planova i strategija za borbu protiv
AMR-a;
5. apelira na Komisiju da pokrene misiju o AMR-u u budućem devetom okvirnom
programu te da zauzme međusektorski i interdisciplinarni pristup;
6. uviđa da postoje razlike između država članica u praksama i upotrebi antimikrobnih
lijekova; ističe da se oko trećina lijekova propisuje u primarnoj skrbi; stoga naglašava
potrebu za sustavom EU-a za prikupljanje podataka u cilju poticanja ispravnog
korištenja svih antibiotika, pojačavanja suradnje i dijeljenja najboljih praksi između
država članica, izrađivanja smjernica za upotrebu antimikrobnih lijekova utemeljenih na
dokazima, suzbijanja prekomjerne upotrebe antimikrobnih lijekova i poticanja
PE613.613v02-00 34/48 RR\1159003HR.docx
HR
istraživanja AMR-a;
7. ističe nedostatak podataka o utjecaju AMR-a na zdravlje i njegovo socioekonomsko
opterećenje; ističe da je potrebno poboljšati prikupljanje podataka na sustavnoj razini u
cijelom EU-u, uključujući podatke o okolišu i medicinskim receptima, te pratiti
tendencije, uzorke i kretanja kada je riječ o antimikrobnoj otpornosti te brzo djelovati;
naglašava dodanu vrijednost e-zdravstva i razvoj personalizirane skrbi, digitalizacije i
velikih podataka, koji nude mogućnosti za razvoj standarda, objedinjavanje i gomilanje
podataka o antimikrobnoj otpornosti te poticanje cjelovitog pristupa u borbi protiv
AMR-a; poziva da se ojača nadzor AMR-a u zemljama u razvoju;
8. naglašava sustavnu prirodu antimikrobne otpornosti; podržava činjenicu da se Komisija
ponovno obvezala na promicanje mjera i vodstva EU-a u području borbe protiv
antimikrobne otpornosti, među ostalim i na međunarodnoj razini; ističe potrebu za
globalnim praćenjem upotrebe antimikrobnih sredstava u skladu s globalnim akcijskim
planom koji je dogovoren 2015. godine na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini; ističe
potrebu za poboljšanom suradnjom, primjerice unutar skupina G7, G20 i BRICS,
između ostalog u području istraživanja i inovacija, te ulogu znanstvene diplomacije u
poticanju sinergija i optimizaciji dodjele resursa; poziva da se uspostavi slična suradnja
kako bi se riješilo pitanje pristupa antibioticima, kao što je to napravljeno u području
HIV-a, tuberkuloze i malarije;
9. vjeruje da su potrebni različiti modeli suradnje koje pokreće javni sektor i u koje je
uključena industrija; naglašava važnost uravnoteženih javno-privatnih partnerstava te
uže suradnje između javnog sektora, industrije, malih i srednjih poduzeća i javnih
istraživača, primjerice kroz uspostavu posebnih struktura u okviru sveučilišta i
znanstvenih centara kako bi se u cilju borbe protiv AMR-a prevladali znanstveni izazovi
stvaranja novih antibiotika, cjepiva i dijagnostike; potiče daljnje ostvarivanje javno-
privatne suradnje, slične onoj u okviru programa IMI te ERA-NET-a, EARS-Net-a,
ESAC-Net-a, CAESAR-a, JIACRE, PIRASAO-a, AMC-a, PRND-a i EDCTP-a;
10. naglašava važnost poboljšanja osviještenosti o problemu AMR-a i njegova
razumijevanja putem efektivnih sanitarnih i preventivnih mjera te obrazovanja i
izobrazbe, uključujući kampanje EU-a o podizanju razine osviještenosti i ciljanu
izobrazbu za zdravstvene stručnjake, farmaceute, veterinare i uzgajivače stoke.
RR\1159003HR.docx 35/48 PE613.613v02-00
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 21.2.2018
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
52
1
4
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Zigmantas Balčytis, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José
Blanco López, Jonathan Bullock, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek,
Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Christian Ehler,
Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Rebecca
Harms, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Kaja Kallas, Barbara Kappel,
Krišjānis Kariņš, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Zdzisław
Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Christelle Lechevalier, Paloma
López Bermejo, Edouard Martin, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika
Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Paul Rübig,
Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Neoklis
Sylikiotis, Dario Tamburrano, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev,
Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve
Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Cornelia Ernst, Gerben-Jan Gerbrandy, Françoise Grossetête, Werner
Langen, Luděk Niedermayer, Dominique Riquet, Davor Škrlec
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Jan Keller
PE613.613v02-00 36/48 RR\1159003HR.docx
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
52 +
ALDE Fredrick Federley, Gerben-Jan Gerbrandy, Kaja Kallas, Morten Helveg Petersen,
Dominique Riquet, Lieve Wierinck
ECR Edward Czesak, Ashley Fox, Hans-Olaf Henkel, Zdzisław Krasnodębski, Evžen
Tošenovský
EFDD Dario Tamburrano
ENS Angelo Ciocca, Barbara Kappel, Christelle Lechevalier
EPP Bendt Bendtsen, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Christian Ehler, Françoise
Grossetête, Krišjānis Kariņš, Werner Langen, Nadine Morano, Angelika Niebler, Luděk
Niedermayer, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze,
Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Hermann Winkler, Anna Záborská
S&D Zigmantas Balčytis, José Blanco López, Adam Gierek, Theresa Griffin, Eva Kaili, Jan
Keller, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Edouard Martin,
Dan Nica, Miroslav Poche, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Flavio Zanonato,
Carlos Zorrinho
VERTS/ALE Jakop Dalunde, Rebecca Harms, Davor Škrlec
1 -
EFDD Jonathan Bullock
4 0
GUE/NGL Xabier Benito Ziluaga, Cornelia Ernst, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
RR\1159003HR.docx 37/48 PE613.613v02-00
HR
26.4.2018
MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti
(2017/2254(INI))
Izvjestitelj: Matt Carthy
PA_NonLeg
PRIJEDLOZI
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost
hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
A. budući da je cilj pristupa „Jedno zdravlje” očuvati učinkovitost liječenja infekcija u ljudi
i životinja, suzbiti pojavu i širenje antimikrobne otpornosti te unaprijediti razvoj i
dostupnost novih učinkovitih antimikrobnih lijekova u Uniji i ostatku svijeta;
B. budući da antimikrobna otpornost predstavlja prekograničnu prijetnju zdravlju, ali se
stanje u pogledu antimikrobne otpornosti uvelike razlikuje od jedne države članice do
druge; budući da stoga Komisija mora utvrditi područja u kojima postoji europska
dodana vrijednost i djelovati u tim područjima, a istovremeno poštovati nadležnosti
država članica za određivanje vlastite zdravstvene politike;
C. smatra da okoliš može doprinijeti pojavi i širenju antimikrobne otpornosti u životinja,
posebno zbog tokova otpada ljudskog, životinjskog ili industrijskog porijekla;
1. ističe da je antimikrobna otpornost kritičan problem globalnog zdravlja koji zahtijeva
posvećenost i želju država članica da kroz proaktivno i koordinirano djelovanje
surađuju na razini EU-a i na međunarodnoj razini; naglašava da je važno da se u borbi
protiv antimikrobne otpornosti pristupom „Jedno zdravlje” zauzme holistički pristup
kojim se jamči simultano djelovanje na globalnoj razini između ljudskog zdravlja,
životinjskog zdravlja i okoliša; stoga naglašava važnost raspolaganja usklađenim
podacima o upotrebi antimikrobnih sredstava u sektoru uzgoja stoke; potvrđuje da je o
toj temi potrebno održati široku, znanstveno utemeljenu raspravu koja se temelji na
činjenicama;
2. podsjeća na nedavne Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)1 o upotrebi
1 Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o upotrebi medicinski važnih antimikrobnih sredstava u životinja
koje se koriste za proizvodnju hrane, ISBN 978-92-4-155013-0.
PE613.613v02-00 38/48 RR\1159003HR.docx
HR
medicinski važnih antimikrobnih sredstava u životinja koje se koriste za proizvodnju
hrane, u kojima se poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji preporučuje da prestanu
redovito koristiti antibiotike za poticanje rasta i sprečavanje bolesti u zdravih životinja
kako bi se izbjeglo širenje antimikrobne otpornosti te u kojima se predlaže da se kod
životinja u potpunosti zabrani korištenje antibiotika koji se koriste kao zadnja linija
obrane;
3. ističe da je rutinska uporaba nekih od najjačih antibiotika sada uobičajena
poljoprivredna praksa u nekim zemljama u razvoju;
4. smatra da su naša saznanja o širenju antimikrobne otpornosti sa životinja na
poljoprivrednim gospodarstvima na ljude već prilično pouzdana te da to nije na
odgovarajući način istaknuto u akcijskom planu; napominje da se u akcijskom planu
samo poziva na daljnje istraživanje i rješavanje nekih nedoumica u tom pogledu, što bi
moglo odgoditi poduzimanje prijeko potrebnih mjera;
5. poziva Komisiju i države članice da zauzmu ambiciozan i proaktivan pristup pri čemu
će jamčiti potpuno i učinkovito ostvarenje ciljeva utvrđenih u njihovim akcijskim
planovima te strogo praćenje postignutih rezultata; nadalje poziva da se prilikom izrade
akcijskih planova odrede mjerljivi (jasno definirani kvantitativni ili kvalitativni) ciljevi,
referentna mjerila i učinkovite mjere za postizanje tih ciljeva; od Komisije traži da
podrži države članice u razvoju, ocjenjivanju i provedbi nacionalnih akcijskih planova
za borbu protiv otpornosti na antimikrobna sredstva, posebno u pogledu sustava
praćenja i nadzora, te da im pruži primjerene potpore i poticaje;
6. poziva Komisiju i države članice da razlikuju stoku i kućne ljubimce, osobito pri
osmišljavanju načina praćenja i ocjenjivanja upotrebe antimikrobnih sredstava te pri
izradi mjera za postupanje s njihovom upotrebom;
7. naglašava da je u suradnji s veterinarima razvijen cjeloviti sustav praćenja antibiotika u
poljoprivredi u okviru kojeg se upotreba antibiotika opsežno dokumentira i dodatno
poboljšava; žali zbog toga što sličan sustav ne postoji u humanoj medicini;
8. traži nova zakonodavna rješenja (osnovno zakonodavstvo, sekundarno zakonodavstvo
ili smjernice Unije) koja će poljoprivrednicima pomoći da smanje uporabu antibiotika u
uzgoju stoke u cilju postizanja oprezne i odgovorne uporabe veterinarsko-medicinskih
proizvoda; inzistira na tome da se u takvim zakonodavnim rješenjima, koja uključuju
aktualni i povezani rad na Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o
proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi hrane za životinje s dodanim lijekovima i o
stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/167/EEZ (COM(2014)0556) i Prijedlog
uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o veterinarsko-medicinskim proizvodima
(COM(2014)0558), mora voditi računa o profilaktičnoj uporabi i zajamčiti da se
metafilaktična uporaba antimikrobnih sredstava dozvoljava samo u vrlo iznimnim
slučajevima; ističe da je administrativno opterećenje poljoprivrednika potrebno svesti na
najmanju moguću mjeru;
9. poziva da smanjenje upotrebe antibiotika bude cilj ne samo u uzgoju stoke nego i u
cijeloj veterinarskoj i humanoj medicini; ističe da, s obzirom na znanstvene savjete
Europske agencije za sigurnost hrane i drugih relevantnih agencija Unije, jedan od
ciljeva u akcijskim planovima država članica treba biti da se kritično važna
RR\1159003HR.docx 39/48 PE613.613v02-00
HR
antimikrobna sredstva, utvrđena u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, koriste
isključivo za ljudsku upotrebu; stoga smatra da bi EU trebao zabraniti veterinarsku
uporabu antibiotika koji su od ključne važnosti za humanu medicinu; pozdravlja
inicijativu nekoliko država članica da se za životinje iz uzgoja zabrani uporaba
antibiotika koji se u obično liječenju ljudi koriste kao zadnja linija obrane;
10. podsjeća da je hrana jedan od mogućih prijenosnika otpornih bakterija sa životinja na
ljude i, nadalje, da se bakterije otporne na lijekove mogu širiti među ljudima i
životinjama putem vode i okoliša; prima na znanje rizike od zaraze otpornim
organizmima zbog kontaminiranih usjeva tretiranih antimikrobnim sredstvima ili
gnojivom te odljeva s poljoprivrednih gospodarstava u podzemne vode; u tom kontekstu
ističe da trgovina, putovanja i migracije ljudi i životinja utječu na širenje takvih
bakterija;
11. smatra da, kako bi se olakšala odgovorna uporaba antimikrobnih sredstava, krajnje je
potrebna brza, pouzdana i učinkovita veterinarska dijagnostika kako bi se utvrdio uzrok
bolesti i provelo ispitivanje osjetljivosti na antibiotike; vjeruje da bi se time olakšala
točna dijagnostika, omogućila ciljana uporaba antimikrobnih sredstava, podržalo
minimalno korištenje kritički važnih antimikrobnih sredstava te time zaustavio razvoj
antimikrobne otpornosti;
12. podržava, kao minimum, odgovor Vijeća na nacrt kodeksa prakse Codex Alimentarius
za smanjenje i ograničavanje antimikrobne otpornosti te na njegova načela 18 i 19 o
odgovornoj i razboritoj uporabi antimikrobnih sredstava;
13. podsjeća da se lošom kvalitetom medicinskih i veterinarskih proizvoda s niskim
koncentracijama aktivnih sastojaka i/ili njihovom dugoročnom uporabom potiče pojava
otpornih bakterija; stoga poziva Komisiju i države članice da poboljšaju i izrade
zakonodavstvo kojim bi se zajamčilo da su lijekovi zajamčene kvalitete, sigurni i
učinkoviti te da njihova uporaba prati stroga načela;
14. poziva na daljnje istraživanje i razvoj u području novih antimikrobnih sredstava ili
novih alternativa za jačanje prirodne otpornosti u ranoj fazi odnosno u kritičnim fazama
uzgoja; naglašava važnost koordinacije i suradnje sa svim dionicima na globalnoj razini
kako bi se potaknulo istraživanje novih antibiotika i povezanih alternativa; dodatno
potiče istraživanje drugih mogućnosti, uključujući i troškovno učinkovita alternativna
rješenja, koje se temelje na razvoju održivije poljoprivrede koja poštuje dobrobit
životinja; napominje da se znatne količine antibiotika koriste kada se životinje drže u
skučenim prostorima i lošim uvjetima; ističe da istraživanja pokazuju da životinje u
manje intenzivnim modelima uzgoja doživljavaju manje stresa, zbog čega je i njihov
imunološki sustav manje ugrožen;
15. ističe da širenje antimikrobnih sredstava i posljedična antimikrobna otpornost u okolišu
predstavljaju sve veći razlog za zabrinutost te da su zbog toga potrebna dodatna
istraživanja; posebno ističe hitnu potrebu za detaljnim istraživanjem utjecaja
antimikrobnih tvari u prehrambenim kulturama i hrani za životinje na mikrobne
zajednice u tlu i vodnim ekosustavima, kao i potrebu za istraživanjem zbrinjavanja
mulja i otpadnih voda;
16. smatra da su potrebni novi poticaji kako bi se potaknulo istraživanje o novim
PE613.613v02-00 40/48 RR\1159003HR.docx
HR
antimikrobnim sredstvima, uključujući dulja razdoblja zaštite za tehničku
dokumentaciju o novim lijekovima, komercijalnu zaštitu inovativnih aktivnih tvari i
zaštitu za znatna ulaganja u podatke koji se stvaraju za poboljšanje postojećeg
antimikrobnog proizvoda ili njegova zadržavanja na tržištu;
17. u tom smislu ističe da trenutačni okvir za istraživanja ne omogućuje djelotvorno
poticanje istraživanja i razvoja u području antimikrobne otpornosti i traži da se sustav
intelektualnog vlasništva prilagodi i uskladi na europskoj razini kako bi se trajanje
zaštite bolje uskladilo s traženim razdobljem za dotičan inovativni lijek;
18. ističe ulogu koju službe za poljoprivredno savjetovanje mogu imati u promicanju
održivih praksi upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima;
19. ističe da je u postupku odobravanja novih i postojećih veterinarskih lijekova s
antimikrobnim svojstvima važno provesti učinkovitu procjenu rizika za okoliš, posebno
u pogledu krajnje točke antimikrobnih tvari u širem okolišu;
20. ističe vrijednost preventivnih rješenja poput cjepiva u borbi protiv antimikrobne
otpornosti; napominje da je u europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za
suzbijanje antimikrobne otpornosti navedeno da je imunizacija cijepljenjem isplativa
zdravstvena mjera u borbi protiv antimikrobne otpornosti; preporučuje da se ciljevi
cjeloživotnog cijepljenja uvrste u nacionalne veterinarske akcijske planove o
antimikrobnoj otpornosti kao njihov sastavni dio;
21. ističe da s obzirom na smanjenu djelotvornost određenih antibiotika brzi dijagnostički
testovi mogu pomoći zdravstvenim djelatnicima u pružanju ciljanih i učinkovitih
mogućnosti liječenja, što je održiva alternativna mogućnost uporabi antibiotika kod
ljudi;
22. smatra da bi se zahtjevima, kojima se jamči da označavanje upućuje na upotrebu
antibiotika, poboljšalo znanje potrošača te bi im se pomoglo da donesu bolje
informirane odluke; napominje da bi označavanje proizvoda oznakom „bez antibiotika”
moglo poljoprivrednike potaknuti da ne primjenjuju liječenje antibioticima i onda kada
je životinji takvo liječenje potrebno, zbog straha od ekonomskih troškova jer neće moći
prodati takvo meso;
23. ističe da prevencija bolesti mora biti prvi korak u zakonodavstvu i ostalim prijedlozima
u borbi protiv antimikrobne otpornosti u poljoprivredi kako bi se zajamčio visok
standard dobrobiti životinja, ali i smanjila potreba za antibioticima; ističe da se sektor
uzgoja stoke treba dodatno usmjeriti na sprječavanje bolesti i dobrobit životinja
uvođenjem dobre higijene, dobrih uvjeta držanja i dobre uzgojne prakse te strogih mjera
biološke sigurnosti; zahtijeva da se antibiotici nikada ne koriste kao kompenzacija za
lošu higijenu ili neadekvatan uzgoj životinja; ističe važnost razmjene najbolje prakse
među državama članicama i koordinacije takve razmjene koju treba provoditi Komisija;
24. podsjeća na preventivne mjere koje treba koristiti prije pribjegavanja antimikrobnom
liječenju cijelih skupina (metafilaksa) životinja koje se upotrebljavaju za proizvodnju
hrane:
– korištenje dobre, zdrave stoke koja raste na prirodan način, s odgovarajućom
RR\1159003HR.docx 41/48 PE613.613v02-00
HR
genetskom raznolikošću,
– uvjeti kojima se poštuju etološke potrebe vrsta, uključujući društvene interakcije i
hijerarhiju,
– gustoća stoke kojom se ne povećava rizik od prijenosa bolesti,
– izolacija bolesnih životinja od ostatka skupine,
– (za piliće i manje životinje) potpodjela skupina u manje, fizički odvojene skupine,
– provedba postojećih propisa o dobrobiti životinja koji su već višestruko sukladni,
prema zakonom propisanim zahtjevima o upravljanju 11, 12 i 13 Priloga II.
Uredbi br. 1306/20131;
25. smatra da treba poticati primjerena ulaganja na poljoprivrednim gospodarstvima, poput
kvalitetnih nastambi, ventilacije, čišćenja, dezinfekcije, cijepljenja i biološke sigurnosti
i da ona u budućem ZPP-u ne smiju biti dovedena u pitanje; ističe da dobri sanitarni
uvjeti, higijena i mjere za sprečavanje zaraze pomažu u smanjenju opasnosti od zaraze;
u tom pogledu uviđa da je važno da članovi poljoprivredne zajednice imaju svijest o
dobrobiti i zdravlju životinja te o sigurnosti hrane; primjećuje važnost promicanja i
primjene dobrih praksi u svim fazama proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda;
26. primjećuje da neki proizvodi za zaštitu bilja mogu imati i antimikrobna svojstva koja
mogu utjecati na širenje antimikrobne otpornosti; poziva na daljnja istraživanja o tome
koliko je izloženost komercijalnim pripravcima pesticida povezana s razvojem
antimikrobne otpornosti;
27. naglašava da studije sugeriraju2 da izloženost herbicidima i njihovim komercijalnim
pripravcima u koncentracijama sličnima onima koje se povezuju s uobičajenim
količinama koje se primjenjuju na poljoprivrednim površinama može kod štetnih
bakterija uzrokovati otpornost na antibiotike;
28. uviđa da se rutinski testira toksičnost herbicida, ali ne i njihovi subletalni učinci na
mikrobe, te iz prethodno navedenih razloga naglašava važnost razmatranja rutinskog
provođenja tih testova;
29. predlaže da se kod svakog odobrenja genetski modificiranog usjeva otpornog na
1 Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i
nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ)
br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013.,
str.549.), primjenjujući pravila iz Direktive Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u
svrhu proizvodnje (SL L 221, 8.8.1998., str. 23.); Direktiva Vijeća 91/630/EEZ od 19. studenoga 1991. o
utvrđivanju minimalnih standarda za zaštitu svinja (SL L 340, 11.12.1991., str. 33.); Direktiva Vijeća
91/629/EEZ od 19. studenoga 1991. o utvrđivanju minimalnih standarda za zaštitu teladi (SL L 340, 11.12.1991.,
str. 28.). 2 Kurenbach, B. et al., mBio, sv. 6, br. 2, 2015.: Sublethal exposure to Commercial Formulations of the
Herbicides Dicamba, 2,4-Dichlorophenoxyacetic Acid, and Glyphosate Cause Changes in Antibiotic
Susceptibility in Escherichia coli and Salmonella enterica serovar Typhimurium (Izloženost subletalnim dozama
komercijalnih pripravaka herbicida dikamba, 2,4-diklorofenoksioctene kiseline i glifosata uzrokuje promjene u
osjetljivosti bakterija Escherichia coli i Salmonella enterica serovar Typhimurium na antibiotike).
PE613.613v02-00 42/48 RR\1159003HR.docx
HR
herbicide (koji je navodno tretiran herbicidom na koji je tolerantan) u potpunosti uzme u
obzir načelo predostrožnosti u pogledu indikacije o postojanju veze između uporabe
herbicida i antimikrobne otpornosti, te da za svako takvo odobrenje trebaju postojati
čvrsti znanstveni dokazi da se takav rizik može isključiti;
30. poziva Komisiju da uvede ograničenja za prijevoz živih životinja iz područja u kojima
su postojećim sustavom praćenja utvrđeni sojevi bakterija otporni na antimikrobe;
31. ističe da je antimikrobna otpornost višeslojni problem i poziva Komisiju i države
članice da potiču suradnju između veterinara, dionika u poljoprivrednom sektoru i
drugih stručnjaka u području zdravlja u borbi protiv antimikrobne otpornosti; naglašava
ključnu ulogu koju obrazovanje, programi osposobljavanja i kampanje za jačanje
svijesti javnosti koje se temelje na najnovijim znanstvenim spoznajama imaju u
upozoravanju poljoprivrednika, veterinara, stručnjaka, vlasnika kućnih ljubimaca i svih
onih koji su uključeni u uzgoj stoke na opasnosti od antimikrobne otpornosti; poziva da
se stave na raspolaganje financijska sredstva za podizanje svijesti poljoprivrednika i
svih onih koji su uključeni u uzgoj stoke o antimikrobnoj otpornosti i razboritoj uporabi
antimikrobnih sredstava u veterinarskoj medicini kako bi se tim sredstvima koristili
samo kada je to nužno potrebno, a ne sustavno u preventivne svrhe; ističe veliku
stručnost veterinara koja doprinosi podizanju razine osviještenosti o antimikrobnoj
otpornosti;
32. napominje da su agencije EU-a također potvrdile postojanje korelacije između
otpornosti na antibiotike u životinja koje se koriste za proizvodnju hrane (npr. tovnih
pilića) i velikog dijela bakterijskih infekcija u ljudi koje su nastale zbog rukovanja
mesom tih životinja te njegove pripreme i konzumacije1;
33. naglašava da istraživanja pokazuju da se intervencije kojima se ograničava upotreba
antibiotika kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane povezuju sa smanjenjem
prisustva bakterija otpornih na antibiotike u tim životinjama2;
34. naglašava potrebu za promjenom poslovne kulture nekih proizvođača veterinarskih
lijekova i za potpunom suradnjom sa svim dionicima, uključujući proizvođače
veterinarskih lijekova, u svrhu poticanja i promicanja odgovorne uporabe antibiotika ili
alternativnog liječenja u odnosu na antimikrobna sredstva (kao što su probiotici ili
cjepiva) u stočarstvu; također naglašava da veterinari ne bi trebali dobivati poticaje za
propisivanje, promicanje i davanje određenih lijekova; naglašava da je za postizanje
uspjeha ključno da se antibiotici izdaju samo na recept, da stručnjaci u brojnim
sektorima preuzmu odgovornost te da veterinari i vlasnici životinja međusobno
surađuju;
35. posebno poziva Komisiju da razvije pravila za usklađeno praćenje prodaje veterinarskih
antimikrobnih sredstva i njihove potrošnje među domaćim životinjama, kojima bi
države članice imale obvezu da Europskoj agenciji za lijekove (EMA) prijavljuju
relevantne i usporedive podatke o prodaji i potrošnji veterinarskih antimikrobnih
1 Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i Europska agencija za sigurnost hrane:
https://ecdc.europa.eu/sites/portal/files/media/en/publications/Publications/antimicrobial-resistance-zoonotic-
bacteria-humans-animals-food-EU-summary-report-2014.pdf 2 http://www.thelancet.com/pdfs/journals/lanplh/PIIS2542-5196(17)30141-9.pdf
RR\1159003HR.docx 43/48 PE613.613v02-00
HR
sredstva kako bi se omogućile usporedbe među zemljama i utvrdile najbolje prakse na
nacionalnoj razini; smatra da bi trebalo provoditi redovite provjere radi provjere
učinkovitosti; ističe da je potrebno pozabaviti se nezakonitom prodajom antimikrobnih
sredstava i podići svijest o posljedicama tog problema za javno zdravlje;
36. naglašava nužnu sinergiju između pristupa „Jedno zdravlje” i postojećih podataka o
praćenju okoliša, a posebno praćenja prema popisu praćenja u skladu s Okvirnom
direktivom o vodama, kako bi se produbila postojeća saznanja o pojavi i širenju
antimikrobnih tvari u okolišu;
37. napominje da je uporaba antibiotika kao stimulansa rasta za životinje koje se koriste za
proizvodnju hrane u EU-u zabranjena od 2006. godine; poziva Komisiju da u okviru
sporazumâ o slobodnoj trgovini uvede tu zabranu kao jedan od uvjeta za uvoz hrane iz
trećih zemalja te kako bi osigurala jednake uvjete za sve; napominje da tu zabranu treba
proširiti i prenijeti u međunarodno pravo koje se može odnositi na upotrebu antibiotika
kod životinja (u okviru Codexa Alimentariusa, Svjetske zdravstvene organizacije,
Svjetske organizacije za zdravlje životinja, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i
poljoprivredu itd.); nadalje poziva Komisiju da potakne partnere da usklade svoje
ciljeve o antimikrobnoj otpornosti i da na vlastitom teritoriju preuzmu rješenja iz
najbolje prakse koja se koriste u EU-u, uključujući upotrebom klauzula o recipročnosti
u trgovinskim sporazumima;
38. poziva nadležna zdravstvena tijela da provode pomni nadzor kako bi se spriječilo
njihovo nezakonito korištenje u Europskoj uniji;
39. smatra da se o ovom pitanju mora voditi računa u svim budućim trgovinskim
sporazumima s Ujedinjenom Kraljevinom koji se sklope nakon Brexita te da se kao
uvjet takvih sporazuma mora navesti da je Ujedinjena Kraljevina dužna slijediti sve
korake koje EU poduzme u borbi protiv antimikrobne otpornosti kako bi se zaštitili
potrošači i radnici i u EU-u i u Ujedinjenoj Kraljevini;
40. napominje da životinje koje se uzgajaju u prehrambene svrhe u SAD-u dobivaju pet
puta više antibiotika od životinja iz uzgoja u Ujedinjenoj Kraljevini; stoga naglašava
važnost kontrole uvoza mesa u EU;
41. Poziva Komisiju i države članice da na najvišoj političkoj razini povećaju svijest o
otpornosti na antimikrobna sredstva, uključujući na svim relevantnim UN-ovim i
drugim međunarodnim forumima, u cilju postizanja ambicioznih rezultata; ističe da je
međunarodna suradnja, koja obuhvaća razmjenu informacija, znanja i najboljih praksi u
pogledu borbe protiv antimikrobne otpornosti, ključna u kontekstu pristupa u okviru
pristupa „Jedno zdravlje” za dobrobit globalnog ljudskog i životinjskog zdravlja, te da
se odlučnim djelovanjem i sveobuhvatnim zakonodavstvom mora jamčiti ravnoteža
između zdravlja ljudi i životinja i okoliša; pozdravlja uspostavu mreže „Jedno zdravlje”
za antimikrobnu otpornost čiji je cilj olakšati prekograničnu razmjenu dobre prakse
među zdravstvenim sektorima za humanu i veterinarsku medicinu država članica
omogućujući razmjenu inovativnih ideja i jačanje nacionalnih napora za borbu protiv
antimikrobne otpornosti;
42. upućuje na Globalni akcijski plan o antimikrobnoj otpornosti, koji je Svjetska
zdravstvena skupština podržala na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u svibnju 2015.
PE613.613v02-00 44/48 RR\1159003HR.docx
HR
radi rješavanja antimikrobne otpornosti, uključujući otpornost na antibiotike
(WHA68/2015/REC/1, Prilog 3.);
43. traži provođenje temeljitih kontrola proizvođača antibiotika kako bi karenciju
prilagodili stvarnim uvjetima i na taj način zajamčili da u prehrambenim proizvodima
nisu prisutni antibiotici;
44. napominje da se geni otporni na antibiotike nalaze posvuda u okolišu – u tlu, vodi i
sedimentima; ističe da su postrojenja za pročišćavanje vode glavni izvor gena otpornih
na antibiotike u okolišu zbog antibiotika u otpadnim vodama iz kućanstava, bolnica i
industrije; poziva na sustavno praćenje antibiotika i gena otpornih na antibiotike u
pogonima za pročišćavanje otpadnih voda i na veća ulaganja u sustave za filtriranje;
45. ističe da intenzivan uzgoj može podrazumijevati neprimjereno i rutinsko hranjenje stoke
i peradi antibioticima na poljoprivrednim gospodarstvima kako bi se potaknuo brži rast
te njihovu široku upotrebu u svrhu profilakse kako bi se spriječilo širenje bolesti
uzrokovanih skučenim, pretrpanim i stresnim uvjetima u kojima životinje žive i koji
narušavanju njihov imunološki sustav, čime se nadoknađuju nesanitarni uvjeti u kojima
se životinje uzgajaju;
46. naglašava da je, pozivajući se na Zajedničko znanstveno mišljenje Europske agencije za
lijekove i Europske agencije za sigurnost hrane o mjerama za smanjenje uporabe
antimikrobnih sredstava u uzgoju životinja u Europskoj uniji i učincima na sigurnost
hrane (RONAFA)1, sigurno i nutritivno uravnoteženo hranjenje životinja predstavlja
učinkovitu preventivnu mjeru koja životinjama pomaže da se nose s patogenima kroz
poboljšanje općeg zdravstvenog stanja i dobrobiti životinja posebnim strategijama
hranjenja životinja odnosno sastavom, pripravcima ili obradom hrane;
47. poziva na promicanje, poticanje i prijelaz na proizvodni model koji se temelji na
agroekologiji;
48. naglašava da će svijet bez usklađenog i hitnog djelovanja na globalnoj razini ući u
postantibiotsko razdoblje u kojem bi obične infekcije ponovno mogle postati
smrtonosne;
1 http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4666
RR\1159003HR.docx 45/48 PE613.613v02-00
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 24.4.2018
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
40
0
0
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Eric Andrieu, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Jacques
Colombier, Michel Dantin, Paolo De Castro, Jean-Paul Denanot, Albert
Deß, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming
Flanagan, Martin Häusling, Esther Herranz García, Ivan Jakovčić,
Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Norbert Lins, Philippe
Loiseau, Mairead McGuinness, Giulia Moi, Ulrike Müller, Maria
Noichl, Stanisław Ożóg, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Maria Lidia
Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc
Tarabella, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Bas Belder, Franc Bogovič, Jens Gieseke, Karin Kadenbach, Elsi
Katainen, Momchil Nekov, Ivari Padar, Tom Vandenkendelaere,
Thomas Waitz
PE613.613v02-00 46/48 RR\1159003HR.docx
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
40 +
ALDE Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Ulrike Müller
ECR Jørn Dohrmann, Zbigniew Kuźmiuk, Stanisław Ożóg, Laurenţiu Rebega
EFDD Giulia Moi, Marco Zullo
ENS Jacques Colombier, Philippe Loiseau
GUE/NGL Matt Carthy, Luke Ming Flanagan, Maria Lidia Senra Rodríguez
EPP Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert
Erdős, Jens Gieseke, Esther Herranz García, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins,
Mairead McGuinness, Czesław Adam Siekierski, Tom Vandenkendelaere
S&D Eric Andrieu, Nicola Caputo, Paolo De Castro, Karin Kadenbach, Momchil Nekov,
Maria Noichl, Ivari Padar, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Maria Gabriela Zoană
VERTS/ALE Martin Häusling, Bronis Ropė, Thomas Waitz
0 -
0 0
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
RR\1159003HR.docx 47/48 PE613.613v02-00
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja 20.6.2018.
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
62
0
0
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Simona
Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa
Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Mark Demesmaeker,
Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Francesc Gambús,
Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke,
Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb,
Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François
Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula
Krupa, Giovanni La Via, Peter Liese, Lukas Mandl, Valentinas
Mazuronis, Joëlle Mélin, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik,
Massimo Paolucci, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter,
Frédérique Ries, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Claudiu
Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Estefanía Torres Martínez, Adina-Ioana
Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Herbert Dorfmann, Eleonora Evi, Eleonora Forenza, Jan Huitema, Peter
Jahr, Norbert Lins, Christel Schaldemose, Bart Staes
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Clare Moody, Thomas Waitz
PE613.613v02-00 48/48 RR\1159003HR.docx
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
62 +
ALDE Gerben-Jan Gerbrandy, Jan Huitema, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis,
Frédérique Ries
ECR Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, John Procter,
Jadwiga Wiśniewska
EFDD Eleonora Evi
ENF: Sylvie Goddyn, Jean-François Jalkh, Joëlle Mélin
GUE/NGL Stefan Eck, Eleonora Forenza, Kateřina Konečná, Estefanía Torres Martínez
Nezavisni
zastupnik
Zoltán Balczó
EPP Pilar Ayuso, Birgit Collin-Langen, Herbert Dorfmann, José Inácio Faria, Francesc
Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej
Grzyb, György Hölvényi, Peter Jahr, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Lukas
Mandl, Miroslav Mikolášik, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić,
Adina-Ioana Vălean
S&D Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers,
Miriam Dalli, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Susanne Melior, Clare Moody,
Massimo Paolucci, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Claudiu Ciprian Tănăsescu,
Damiano Zoffoli
VERTS/ALE Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Benedek Jávor, Bart Staes, Thomas
Waitz
0 -
0 0
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
top related