program i strategija rada i razvoja udruge hrvatskih …...cilj programa •predstaviti udrugu...

Program i strategija rada i razvoja Udruge hrvatskih tržnica

2010 – 2015

Cilj Programa

• Predstaviti udrugu

• Ukazati na njenu gospodarsku vrijednost

• Predstaviti koristi od tržnica za ruralne krajeve

• Pomod u kreiranju programa rada i razvoja tržnica članica udruge

• Potaknuti sve odgovorne na dijalog i suradnju – donošenje zakonskih akata i sustava potpora radu tržnica

UHT

10 godina rada UHT, Dolac 2010

• Vizija

– postati središnje mjesto u Hrvatskoj za kupovanje domade, svježe hrane poznatog porijekla i uzgojene prema ekološkim načelima održive poljoprivrede

• Misija

– stvaranje izravnih veza između proizvođača i potrošača hrane – dodana vrijednost proizvoda

– osigurati dostupnost svježih sezonskih proizvoda građanima - viša kvaliteta prehrane stanovništva

– omoguditi poštenu zaradu za poljoprivrednike -doprinjeti održivosti ruralnog prostora u Hrvatskoj

Redni

broj Članica

Redni

broj Članica

1. Tržnice Split 16. Tržnica Daruvar

2. Tržnica Novi Marof 17. Tržnica Ogulin

3. Tržnica Pula 18. Tržnica Koprivnica

4. Tržnica Varaždin 19. Tržnica Kutina

5. Tržnica Omiš 20. Tržnica Vukovar

6. Tržnica Sisak 21. Tržnica Đakovo

7. Tržnice Zagreb 22. Tržnica Belišde

8. Tržnice Rijeka 23. Tržnica Pakrac

9. Tržnica Osijek 24. Tržnica Našice

10. Tržnica Zadar 25. Tržnica Sinj

11. Tržnica Šibenik 26. Plodine Zagreb

12. Tržnica Dubrovnik 27. Ciglane Zagreb

13. Tržnica Karlovac 28. Tržnica Gradiška

14. Tržnica Slavonski Brod 29. Tržnica Čakovec

15. Tržnica Vinkovci 30. Tržnica Vodice

Organizacijska shema UHT

Predsjednik Tajništvo

Vijede UHT

Skupština

Članice - 30 tržnica

Nadzorni odbor

Načela djelovanja UHT

•Edukacija,

•Ekonomija,

•Ekologija i

•Etika

Suradnja - uspjeh

Domada i sezonska

hrana

Vladine institucije

Udruženja poljoprivrednika

(NGO)

Tržnice

(NGO)

Doprinos tržnica – bez potpora iz proračuna RH

779zaposlenika tržnica

> 16.000prodavatelja

> 60.000 članova obitelji

Snaga UHT – u brojkama

30tržnica

311.912 m2

779zaposlenika

16.280prodavatelja

14.050prodajnih mjesta

UHT – važan “kotačid”

Prosječne vrijednosti jedne tržnice članice UHT

Kategorija Prosječna vrijednost

Broj zaposlenika 12

Površina tržnica 4500 m2

Broj prodajnih

mjesta

300

Broj prodavatelja 320

Ukupni mogudi potencijal tržnica u Hrvatskoj

Kategorija Vrijednost (96 gradova X

prosječna vrijednost)

Broj zaposlenika 1.152

Površina tržnica 432.000 m2

Broj prodajnih

mjesta

28.800

Broj prodavatelja 30.700

Korisnici usluga tržnica

TRŽNICA

OBRTNICI

OPG

PZ

TRGOVAČKA DRUŠTVA

GRAĐANI -kupci

Procijenjeni financijski pokazatelji

4 milijarde kn - ukupni god. promet

2 milijarde kn - prihod od ukupnog prometa

260 tisuda - bruto prosječnih plada u RH (7.700 kn)

21 tisuda - godišnjih bruto prosječnih plada

52.5 milijuna kn - u proračun RH – proeza i doprinosa iz plada

Mogudi procjenjeni potencijal svih tržnica

5.5 milijarde kn - ukupni prihod

30 tisuda - godišnjih bruto plada

75 milijuna kn - državni proračun

tržnicajednostavna prodaja -

brza naplata

mala i srednja gospodarstva

tradicijsko obiteljsko

poduzetništvo

diverzifikacija zanimanja na

selu

ruralna

ekonomija

ruralni

prostor

PREDNOSTI (engl.Strenghts) /SNAGE SLABOSTI (engl. Weaknesses)

Tradicija tržnica - stalni objekti i prostor za tržnice

Navike kupovanja na tržnicama – središta gradova

Razvijen turizam

Brza naplata prodanih proizvoda

Dobri higijenski uvjeti i infrastruktura

Izravna kupovina od samih proizvođača

Dobra prometna povezanost

Sve vedi interes za „zdravu hranu“

Raznolikost tradicijskih proizvoda i jela

Očuvan ruralni prostor

Dovoljne poljoprivredne površine

Postojanje udruge hrvatskih tržnica

Nedostatna zakonska legislativa

Neorganiziranost poljoprivrednika

jNedostatan marketing tržnica i lobirane

Prestrogi zakonski kriteriji za izravnu prodaju

Nerazdvojenost izravnih proizvođača od ostalih trgovaca

tuđom robom

Nepostojanje potpora za razvoj tržnica

Staračka i usitnjena poljoprivredna gospodarstva

Slaba educiranost i informiranost proizvođača i

potrošača

Nepovezanost tržnica sa poljoprivrednim udruženjima

(udrugama i zadrugama)

MOGUĆNOSTI (engl. Opportunities) /PRILIKE PRIJETNJE (engl. Threats)

Proširenje prodajnih kanala-nove robne marke

Nerazvijena tržna infrastruktura za proizvode seoskog

prostora

Rast potpora EU iz „zelene košarice“

ZPP EU, državna i regionalna politika razvoja ruralnog

prostora - jača

Rast broja stranih turista, porast potražnje za izvornim i

autentičnim proizvodima sela – izvoz hrane

Pred pristupni fondovi EU i ostali fondovi

Turizam-ugostiteljstvo i seoski turizam

Okrupnjavanje proizvođača i tržnica

Dampinške cijene (do ulaska u EU)

Prevelik uvoz hrane daljnja liberalizacija domadeg tržišta

Limitirani izvori financiranja i mala investicijska sposob.

Ekspanzija trgovačkih lanaca

Pooštrenje zdravstvene sigurnosti u području

proizvodnje i distribucije hrane

Pooštrenje zahtjeva glede zaštite okoliša i dobrobiti

životinja

Skupe usluge certificiranja te analize i kontrole kvalitete

proizvoda

Veliko kolebanje cijena-nestabilno tržište

Daljnja birokratizacija prodaje

Aktivnosti, mjere i projekti

1. Nastavak i širenje projekta Certificirane seljačke tržnice (CST)

2. Seljački dudani

3. Sabirno-distribucijski centri

4. Novi prodajni kanali – istraži. i impelement.

5. Tržnica kao turistička destinacija

6. Marketinške aktivnosti

7. Organizacija manifestacija, radionica, savjetovanja i međunarodna suradnja

CERTIFICIRANA SELJAČKA TRŽNICAUdruga hrvatskih tržnica www.uht.hr

Projekt Certificirana seljačka tržnica

Certificirana seljačka tržnica (CST)

Započeo 2005. godine

Od 2002. do 2007. godine, USAID i njegov partner DAI vodili su Projekt za povedanje konkurentnosti u poljoprivrednoj industriji (ACE)

Ciljevi projekta uvođenja CST-a

• pomodi malim i srednjim OPG-ima da:

• povedaju proizvodnju• unaprijede kvalitetu proizvoda• prošire područje distribucije svojih

proizvoda – sve u cilju poboljšanjaprodaje, zapošljavanja i prihoda

• poslove utvrđivanja porijekla spustit na razinu lokalne samouprave i regionalne uprave.

Partneri na projektu

•USAID DAI-ACE

•Udruga hrvatskih tržnica

• Zajednica udruga hrvatskih povrdara

• JLS i Županije

•Udruženja proizvođača

CST nam treba da nam se ne dogodi slijedede:

Projekt – Certificirana seljačka tržnica (CST)

• Zagreb, Slavonski Brod, Sisak, Osijek, Varaždin, Pula, Karlovac i Čakovec.

• Ukupno je programom certificiranja obuhvadeno više od 200 OPG-a koja prodaju svoje vlastito povrde na tržnicama.

• Pravilnik o dodjeli i uporabi oznake

“Proizvodi hrvatskog seljaka”

Zašto je potrebno uvesti certifikaciju proizvoda i same tržnice?

• Hrana je najvažniji i najčešdi proizvod koji kupujemo

• Potrošač je bombardiran svakojakim reklamama o hrani

• U poplavi ponude različitih proizvoda sve manje vjerujemo onome što je napisano

• Trgovac ne zna puno o samom proizvodu i o načinu kako je proizveden

• Zaštita proizvođača od nelojalne konkurencije, a potrošača od mogude prijevare

Što to konkretno znači?

• Svaki proizvođač koji želi sudjelovati u sustavu certificiranja mora ispuniti sljedede temeljne uvjete za pravo na stjecanje certifikata o porijeklu svojih proizvoda („Uvjerenje o porijeklu“):

– Biti član udruge proizvođača povrda i voda županije

– Dati dokaze o posjedovanju ili najmu poljoprivrednog zemljišta

– Obaviti nadzor o uvjetima proizvodnje od strane povjerenstva za izdavanje certifikata

– Pridržavati se odredbi Pravilnika

Nadzor i kontrola

• Na temelju izvršenog nadzora izdaje se proizvođaču Uvjerenje o porijeklu

• Svakog proizvođača koji je stekao uvjerenje može se bez najave tijekom razdoblja proizvodnje kontrolirati

• Certificirani proizvođači ne smiju u svojoj ponudi povrda imati vrste povrda za koje nije utvrđeno da ih proizvode na svojem gospodarstvu niti smiju prodavati tuđe povrde.

Upotreba znaka na temelju certifikata

Organizacija CST

Obiteljska poljprivredna gospodarstva

UdrugeNeprofitna razina

udruživanja

ZadrugeProfitna razina

udruživanja

CSTTržnica

-vele i maloprodaja

Zašto tržnica – njezina uloga?

• Mjesto izravne veze proizvođača i potrošača

• Izravne informacije o hrani koju kupujemo

• mjesto gdje se stvaraju poznanstva i duboko povjerenje između onih koji proizvode hranu i onih koji je kupuju.

• Imamo “svojeg” proizvođača upravo naše hrane

• Tako se banalna kupnja pretvara u ritual i posebno zadovoljstvo, pa čak i stvar prestiža pri čemu se svi osjedaju kao pobjednici.

Tržnica – mjesto izravne prodaje

• Svježina proizvoda – sezonska ponuda• Uporaba tradicijskih tehnoloških postupaka• Veda kakvoda i posebnost proizvoda –

korisnost za potrošača• Međusobno povjerenje (osobni kontakt s

proizvođačem) – obiteljski kupci• Obavijesti o proizvodnji i preradi• Veda briga za okoliš• Trenutna naplata

Koristi za sve

• Marketing – veda prodaja

• Veda prodaja - bolja zarada

• Potpora od države i EU

• Zaštita potrošača –garancija porijekla i kvalitete proizvoda

• Jačanje lokalne ekonomije

Certifikat – istaknut na prodajnom mjestu

Prezentacija CST-a i dodijela certifikata

Tržnica – ponuda u prehrani

Poljoprivrednici

(organizirani u udruženja)

Tržnica

(organizira jedinstvenu ponudu - svježe i domade

hrane)

Vrtidi , škole

bolnice, starački domovi

Edukacija – uloga tržnice u pravilnoj (“zdravoj”) prehrani -kampanja

Tržnice i sportaši

"ZDRAV ŽIVOT"

Roditelji

Djeca -škole i vrtidi

Nastavnici i

odgajatelji

Predložene turističke aktivnosti na tržnici

• Otvoriti suvenirnicu i e-info stup na tržnici – izvorni i autentični proizvodi

• Organizacija obilaska tržnica uz mogudnost kušanja po štandovima• Osmisliti dio tržnice kao povijesni prikaz nekadašnjih tržnica• Prikazati tradicionalne zanate i spremanja hrane• Otvoriti restoran ili sl. s ponudom tradicionalnih jela i pida s tržnice• Organizacija događanja na tržnici tijekom godine

– izbor najljepše uređenog prodajnog mjesta– izbor najkumice ili sl.– sajam domade hrane– dani prodaje određenog sezonskog povrda ili voda– festivali nekog proizvoda (jagoda, rajčica ili sl.)– tradicionalni folklorni prikazi pjesme i plesa – natjecanja u spremanju tradicionalnih jela– promocije zdrave sezonske hrane i zdravog načina života....

UHT HTZ

Turistčke zajednice i

uredi

Županijski i gradski upravni odijeli za

razvoj turizma

Gradske tržnice

Vladine ustanove

za turizam

(ministarstva i agencije)

Marketinške aktivnosti

Marketing plan

Propagandni materijali o tržnicama i o UHT-u

Objave u tiskovinama

Tiskovne konferencije

List/bilten udruge

Web site (www.uht.hr)

Marketinške aktivnosti

• U sklopu ovog dijela programa izrađen je promotivni letak o našoj udruzi

• redizajnirana postojeda web stranica udruge.

M-mix - promocija

• Promocija regionalnih brendova hrane i pića

• Hrvatski tradicionalni ručak na tržnicama

• Poster – zajednički vizualni identitet tržnica i proizvoda

• Promotivni letak

Zakonska legislativa

• Zbrka u propisima - rastresenost• Prestrogi kriteriji – komplicirana birokracija• Prilagodba EU legislativi

• Jedinstveni Zakon o tržnicama - zaštita tržnica kao tradicionalnog oblika izravne prodaje hrane od seljaka

• Ulazak tržnica kao oblika izravne prodaje u sustav potpora ruralnom razvoju

Izvori financiranja programa

• Proračun UHT

• Proračuni JLS-a i županija

• Proračun RH (resorna ministarstva)

• Nacionalni i EU fondovi

• Donacije – domade i međunarodne

• Iz djelatnosti tržnica

Strateški cilj

• postati središnje mjesto prodaje domadih svježih (sezonskih) proizvoda, vlastitog uzgoja, visoke nutritivne vrijednosti i uzgojenih na ekološki prihvatljiv način

• U konačnici želimo 2 vrste tržnica:Seljačke tržnice (cst) – svakodnevna prodaja

proizvoda iz vlastitog uzgoja

Ekološke seljačke tržnice – odvojeno na aktkaktivnim mjestima u gradovima (i u trgovačkim centrima), dva puta tjedno ili po potrebi.

Strateški koraci do ostvarenja ciljeva UHT-a

Organiziranje i analiza stanja

Partnerstvo

Program i provedba

Marketing i lobiranje

Ostvarenje ciljeva

Strateško partnerstvo (suradnja)

• Nevladina udruženja

– Udruge poljoprivrednih proizvođača

– HTZ, HUP

• Vladine institucije i strukovne grupacije

– Resorna ministarstva i agencije

– HGK, HOK, HPK

• Međunarodna udruženja

– UNDP, USAID

– Institucije EU

– Srodne udruge

• Mediji

Marketing – tržnica daje marketinšku potporu i logistiku proizvođačima

• Polazna točka kreiranja marketniških aktivnosti su očekivanja i razmišljanja potrošača (kupaca na tržnicama)

• Oni traže domadu, sezonsku i kvalitetnu hranu

Marketinška strategija

•Kreiranje regionalnih brendova hrane i pida koji se prodaju na tržnicama –pod zajedničkim imenom na svim tržnicama

Marketinški splet 4-P (M – mix)

• Proizvod (product)

• Cijena (price)

• Distribucija – mjesto prodaje (place)

• Promocija (promotion)

M–mix - proizvod

• Domada hrana s poznatim porijeklom i dokazane kvalitete

• Proizvod s dodanom vrijednošdu:

–Tržna marka i oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda

M–mix - cjenovna politika

• Troškovno određivanje cijena

• Prodajno određivanje cijena – povezivanje kakvode i cijene proizvoda

• Konkurentsko određivanje cijena - usporedba

• U izravnoj prodaji manjih serija proizvoda ne preporučuje se politika niskih cijena

M–mix - politika distribucije

• Izravna prodaja na tržnici ili putem tržnica na:

• specijaliziranim sajmovima,

•uz prometnice,

•dostava na kudni prag (npr: halo plac i sl.),

• specijalizirani dudani,

• restorani i sl.

Provedba

• UHT – potpora članicama, a one proizvođačima

• Korištenje kapaciteta članica - imaju stručnjake za marketing

• Standardizacija - koristimo zajednički pristup i vizualni identitet u promociji

• Bitna suradnja i vjera u uspijeh

Zaključak• Zajedništvo

• Svima jasni ciljevi

• Dosljednost

• Upornost

• Uspješan rezultat programa

I na kraju....

• “Tržnice su gospodarsko, kulturno i komunikacijsko središte grada.”

Albert Gunzerzamjenik gradonačelnika

Klagenfurta

HVALA NA PAŽNJI !