psihologija kao znanost

Psihologija kao znanost Temelji psihologije – pogl. 1. i 2.

Uvod u psihologiju

Pregled predavanja

• Što čini neku disciplinu znanstvenom?

PREDMET ISTRAŽIVANJA

• Što je psihologija i područje rada psihologa

• Kratka povijest psihologije

• Suvremeni psihologijski pristupi

• Kritičko mišljenje

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

• Operacionalizacija varijabli

• Generalizacija rezultata

• Metode istraživanja

• Metoda opažanja

• Metoda korelacije

• Eksperimentalna metoda

• Etička pitanja

Što čini neku disciplinu

znanstvenom?

• Predmet istraživanja

• Metoda istraživanja

Što je psihologija?

• grč. psihe = duša i logos = znanost “znanost o duši” ili

“dušeslovlje”

• Znanstvena psihologija ne izučava “ljudsku dušu”, nego psihičke

procese i ponašanje ljudi i ostalih životinja.

• Predmet istraživanja: živčani sustav, osjeti i percepcija, učenje i

pamćenje, inteligencija, jezik i govor, mišljenje, rast i razvoj, ličnost,

stres i zdravlje, psihološke poremećaje i načini njihovog ublažavanja i

uklanjanja, evoluciju ponašanja, ponašanje u različitim socijalnim

organizacijama...

nastoji

opisati

objasniti

predvidjeti

kontrolirati

pojave koje proučava, tj. psihičke procese i

ponašanje.

Psihologija kao znanost

• Teorija = logički ustrojen niz pretpostavki (tvrdnji) koje služe

definiranju događaja (pojmova), opisuju veze među njima i

objašnjavaju njihovo javljanje.

• Psihologijske teorije se temelje na pretpostavkama o ponašanju i

psihičkim procesima, sadrže tvrdnje o načelima i zakonitostima koje

vladaju među njima i omogućuju nam izvođenje objašnjenja i

predviđanja.

• Primjer – povezivanje tvrdnji o ponašanju (agresija), mentalnim

procesima ili emocijama (predrasude, ljutnja) te biološkim

procesima (testosteron)

Psihologija kao znanost – psihologijske

teorije

Psihologija kao znanost – psihologijske

teorije

• Teorija se provjerava znanstvenim istraživanjem

prihvaćanje / odbacivanje / modifikacija

npr. stara teorija da glad nastaje zbog kontrakcija

želuca; suvremene teorije: glad nastaje zbog bioloških i

situacijskih varijabli.

• Zadovoljavajuća teorija omogućuje predikciju (agresija,

glad)

• TEMELJNA ISTRAŽIVANJA – cilj je sakupljanje znanja – opisivanje, predviđanje i razumijevanje fenomena. Istraživanja su sama sebi svrhom.

npr. biološka psihologija, kognitivna, razvojna, psihologija ličnosti, socijalna psihologija

• PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA –traženje rješenja za konkretan osobni ili društveni problem.

Područje rada psihologa

Područje rada psihologa

• Klinički psiholozi/psihoterapeuti

• Savjetovatelji

• Organizacijski/industrijski

• Škole i vrtići

• Socijalna skrb

• Forenzika

• Medicina rada

• Vojska

• Povijest psihologije i povijesni pristupi - Temelji psihologije – S. A.

Rathus, pogl. 1,, 9.-15. str.

Kratka povijest psihologije

Suvremeni psihologijski pristupi

Pristup Predmet istraživanja Glavne pretpostavke

Biologistički Živčani, endokrini sustav, geni Ponašanje i psihički procesi se

mogu objasniti biološkim

procesima

Kognitivistički Obrada infromacija, mišljenje,

jezik, govor

Postojanje mentalne reprezetacije

svijeta i svjesno razumijevanje

Humanističko-

egzistencijalistički

Subjektivo iskustvo Ljudi čine slobodan i svjestan

izbor temeljen na svom

doživljavanju

Psihodinamski Nesvjesni procesi, rano

iskustvo

Obrambeni mehanizmi sprečavaju

ljude da budu svjesni svojih

motiva, bitni nesvjesni rani

konflikti

Pristup sa stajališta

učenja

Utjecaj okoline na ponašanje,

učenje opažanjem

Učenje i iskustvo stvara

jedinstven sklop razvoja

ponašanja

Sociokulturalni

Djelovanje etniciteta, spola,

kulture i ses-a na ponašanje i

psihičke procese

Individualne razlike uzrokovane

sociokulturalnim faktorima

• Suprotstavljanje široko prihvaćenim, ali pogrešnim vjerovanjima,

bez pasivnog usvajanja informacija

CILJEVI KRITIČKOG MIŠLJENJA:

• Razvijanje skeptičnosti prema objašnjenjima i zaključcima

• Sposobnost zaključivanja o uzrocima i posljedicama

• Izoštravanje znatiželje prema ponašanju

• Znanje o istraživačkim metodama

• Sposobnost kritičke analize argumenata

Kritičko mišljenje

Kritičko mišljenje • “Gledanje nasilnih filmova uzrokuje nasilno ponašanje”

• “Povijesni preokret: otkriven način zaustavljanja Alzheimerove

bolesti”

• “Suprotnosti se privlače”

• „Mozak koristi spavanje da ispere toksine nakupljene

razmišljanjem tijekom dana”

METODOLOGIJA

ISTRAŽIVANJA

Znanstvena metodologija - sustav pravila na

temelju kojih se provode istraživački postupci,

izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera

Znanstvena metoda – organizirani način upotrebe

iskustva i provjeravanja ideja s ciljem

proširivanja znanja

Psihologijska teorija Svakodnevno iskustvo

Opća vjerovanja

Istraživački problem (pitanje)

Hipoteze

Provjera hipoteze

Prikupljanje podataka

Izvlačenje zaključaka

Izgrađivanje teorije ili njezina modifikacija

Novi istraživački problemi ili

hipoteze

Znanstvena metodologija kao sustavan način organiziranja i proširivanja znanstvenog znanja

• Nužna za provedbu istraživanja

• Operativna definicija – definicija varijable pomoću

upotrebljene metode s ciljem oblikovanja ili mjerenja te

varijable

• Npr. teorijski konstrukt “uspješnost”, “znanje” ili

“depresivnost”

Operacionalizacija varijabli

Generalizacija rezultata

• Populacija - cjelovita skupina organizma ili pojava

• Uzorak – dio populacije

• Generalizacija – zaključivanje s uzorka na populaciju – ovisno

o reprezentativnosti uzorka

• 1936. Roosevelt vs. Landon – telefonsko anketiranje u

korist Landona; stvarni izbori – velika većina izabrala

Roosevelta

Uzorak mora točno reprezentirati populaciju da

bi omogućio generalizaciju rezultata!

To je bitnije od veličine uzorka.

Osnovni tipovi uzorka:

• Slučajni uzorak - svaki član populacije ima jednaku

vjerojatnost biti uključen u istraživanje

• Stratificirani uzorak - bira se na način da su određene

podskupine u populaciji razmjerno zastupljene u uzorku

– relevantne karakteristike, npr. spol, stručna sprema

Pripaziti na pristranost dobrovoljnog sudjelovanja (pr. u exp.

prestanak pušenja ili utjecaj vježbi na pamćenje; u anketama –

interes, otvorenost, slobodno vrijeme)

Generalizacija rezultata

METODE ISTRAŽIVANJA

• Metoda opažanja

• Metoda korelacije

• Eksperimentalna metoda

• Proučavanje pojedinačnog slučaja intervjuoom,

upitnicima i psihologijskim testovima,dolazimo do

detaljnog životopisa – korisno za istraživanje rijetkih

fenomena i slučajeva (npr. disocijativni poremećaj identiteta)

• Anketa – metoda u kojoj velik uzorak ljudi odgovara na pitanja o

svojim stavovima i ponašanju – korisno za proučavanja ponašanja

kojima ne možemo pristupiti opažanjem ili eksperimentalno (nedostaci:

društvena poželjnost!)

• Testiranje – primjena psihologijskih testova (sposobnosti,

osobine ličnosti). Važne psihometrijske karakteristike: pouzdanost i

valjanost

• Prirodno opažanje – opažanje ponašanja “tamo gdje se ono

događa”

• Laboratorijsko opažanje -opažanje ponašanja u laboratoriju

METODE OPAŽANJA

• Ispituju se odnosi među varijablama; je li mjerena osobina povezana s

drugom osobinom

• Koeficijent korelacije = stupanj sukladnosti u variranju dvije varijable

• Mogući raspon: od -1 (potpuna negativna) do +1(potpuna pozitivna

korelacija)

0-0,2 nikakva ili vrlo slaba povezanos

0,2-0,4 slaba povezanost

0,4-0,7 srednja povezanost

0,7-1 velika povezanost

Primjer poz. povezanosti: inteligencija i školske ocjene

Primjer neg. povezanosti: izloženost stresu i zdravlje

METODA KORELACIJE

METODA KORELACIJE

• Nemogućnost uzročno-posljedičnog zaključivanja

Kakva bi povezanost bila između

• Religioznosti i kriminala

• Jezičnih i glazbenih sposobnosti

• Razine obrazovanja i maloljetničke trudnoće

• Školskih ocjena i delikvencije

• Eksperimentom u kontroliranim uvjetima nastojimo provjeriti utječe li mijenjanje jedne ili više nezavisnih varijabli na promjene u zavisnoj varijabli. Omogućuje kauzalno zaključivanje.

Kada želimo provjeriti utjecaj neke varijable možemo:

mjeriti ponašanje osobe izložene određenim uvjetima i usporediti ga s ponašanjem osobe koje nije bila izložena (tzv. nezavisni nacrt)

ili

mjeriti ponašanje iste osobe u dvjema različitim situacijama: (tzv. zavisni nacrt)

EKSPERIMENTALNA METODA

EKSPERIMENTALNA METODA

• Kod zaključivanja o uzročno-posljedičnoj vezi –

najteži dio jest isključiti druga moguća objašnjenja

• eksperimentalna kontrola - u planiranju i provođenju –

cilj je da se alternativna objašnjenja odstrane ili učine

neuvjerljivima.

• Primjer: utjecaj alkohola na ponašanje – dvije skupine

(alkohol i sok) – problem?

• Slijepo i dvostruko slijepo

ISTRAŽIVAČ je dužan istraživanje provesti u skladu s:

vladajućim znanstvenim standardima

ne čineći pritom nažao ispitanicima

točno i iscrpno izvijestiti o dobivenim rezultatima poštujući načelo

navođenja izvora

preuzeti punu odgovornost za posljedice koje bi njegovi napisi mogli

izazvati u društvu

ETIČKA PITANJA

Neki od etičkih principa:

• Pristanak na sudjelovanje

• Povjerljivost

• Etički odbori

• Upotreba zavaravanja ili obmane – samo ako nema drugih

mogućnosti i ako korist opravdava štetu

• Razgovor s ispitanicima nakon istraživanja

• Nanošenje štete životinjama (npr. lezije određenih struktura u

mozgu) – samo ako nema drugih mogućnosti i ako korist

opravdava štetu

ETIČKA PITANJA