qeveria vlada- govenment · finansijski dobro nakon što izađu iz inkubatora, obično nakon...
Post on 22-Oct-2019
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Republika e Kosovës
Republika Kosova-Republic of Kosovo
Qeveria – Vlada- Govenment
Ministria e Tregtisë dhe Industrisë
Ministry of Trade and Industry / Ministarstvo Trgovine i Industrije
NACIONALNI KONCEPT PLAN ZA RAZVOJ EKONOMSKIH ZONA
NA KOSOVU 2014-2018
Oktobar, 2013
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Sadržaj
Uvod ..........................................................................................................................................3
Metodologija .............................................................................................................................4
Ekonomske Zone .....................................................................................................................4
Zakonodavni Okvir .................................................................................................................4
Trenutna situacija ......................................................................................................................5
Iskustva drugih zemalja .............................................................................................................7
Ciljevi i Objektivi plana ........................................................................................................10
Vizija .............................................................................................................................10
Misija ............................................................................................................................10
Ciljevi ......................................................................................................................................10
Strateški objektivi ....................................................................................................................10
Obrazloženje izbora ovih zona .............................................................................................14
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Uvod
Ministarstvo Trgovine i Industrije preko Agencije za Podršku MSP (u daljem tekstu:
Agencija) je izvršni institucionalni mehanizam za sprovođenje Zakona o Ekonomskim
Zonama na Kosovu.
Ekonomske Zone (EZ) su nova realnost na Kosovu u kontekstu tržišne ekonomije i kao
takve, u neodaljenom periodu, postace glavni nosioci ekonomskog razvoja i industrijalizacije
zemlje. Ovaj koncept plan je sastavni deo svih ključnih aktera u privatnom i javnom sektoru
na Kosovu.
Ovaj koncept zasniva se na:
Zakon o Ekonomskim Zonama
Zakon o Dopuni i Izmeni Zakona o Podršci MSP
Carinski Kodeks i Akciza
Srednoročni Okvir Rashoda
Plan i Vizija za Ekonomski Razvoj
Izjavi o Srednoročnoj Prioritetnoj Politici
Strategiji za Razvoj Privatnog Sektora 2013-2017
Vlada Republike Kosovo, imajuci ekonomski razvoj u prioritetu, kao i značaj razvoja zona u
ukupnom ekonomskom razvoju, odlučila je da stvori slobodne ekonomske zone. Kao rezultat,
Nacionalni Savet za Ekonomske Zone. Savet je koordinatorsko telo zaduženo za izradu
Nacionalnog Plana za razvoj EZ. Ministarstvo Trgovine i Industrije (MTI) u saradnji sa
drugim relevantnim institucijama preko Agencije za Podršku MSP su institucije odgovorne
za sprovođenje Nacionalnog Plana za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu i bice podržan od
strane relevantnih ministarstava, relevantnih opština, poslovnih udruženja i donatora.
Dosadašnje akcije se zasnivaju isključivo na postojecem zakonodavstvu, a ne na određenoj
politici (planu ili strategiji). Ovaj dokument predviđa izbor dve slobodne ekonomske zone,
Đakovica i Mitrovica, kao i akcije koje ce biti preduzete za njihovu funkcionalizaciju i
razvoj. Nacionalni Plan za Razvoj EZ bice glavna politika koja ce se koristiti za stvaranje i
razvoj EZ. Iz tog razloga je izrađen sledeci Koncept Plan za Razvoj Slobodnih Ekonomskih
Zona 2014-2018.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Nakon usvajanja ovog koncept plana, izradice se detaljni strateški plan koji ce biti
pripremljen u martu 2014 godine.
Imajuci u vidu činjenicu da smo u pregovaračkoj fazi Sporazuma o Stabilizaciji i
Pridruživanju i da se stvaranje ekonomskih zona smatra državnom pomoci, akcija koju
Evropska Komisija ne dozvoljava, neophodno je da se ovaj plan usvoji što pre.
Metodologija
Ovaj dokument je izrađen od strane Nacionalnog Saveta za Ekonomske Zone, koji u svom
sastavu ima relevantna ministarstva Vlade, predstavnike poslovnih udruženja, zajednicu
opština i druge zainteresovane strane koji su učestvovali u izradi različitih strateških
dokumenata i politika za razvoj privatnog sektora. To je postignuto konsultovanjem
materijala najboljih praksi širom sveta i istovremeno pregledajuci strategije ekonomskog
razvoja zemlje.
Slobodne Ekonomske Zone
Slobodna ekonomska zona je geografsko područje u kojem su određene ekonomske
aktivnosti oslobođene od različitih vrsta poreza i uspostavljena su različita pravila u obliku
olakšica od drugih lokacija u toj zemlji. Drugim rečima, ove zone su oslobođene carina i
raznih kontrola uvoza, oslobođenja koja pružaju atraktivno investiciono okruženje, napredne
tehnologije, promociju izvoza i povecan broj zaposlenih.
U ovoj epoci globalizacije razvijene zemlje i vecina zemalja u razvoju svedoče o
ekonomskim promenama. Jedan od novih oblika ekonomskog razvoja je obezbeđivanje
odgovarajucih poslovnih prostora za preduzeca da bi se postigao ekonomski razvoj. Cilj
stvaranja takvih prostora poznatih kao "ekonomske zone" jeste privlačenje stranih i domacih
investicija i stvaranje novih radnih mesta.
S obzirom na ekonomsku situaciju, Kosovo je jedna od zemalja u razvoju, koje treba da
stvori preduslove, što bi pomoglo stvaranju novih radnih mesta za ekonomski razvoj i, s toga,
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
podizanje životnog standarda. Ekonomske Zone na Kosovu funkcionišu u skladu sa Zakonom
o Ekonomskim Zonama 04/L-159, gde definicija "Ekonomska Zona" definiše teritoriju koja
ima poseban ekonomski status. Prve inicijative za stvaranje ekonomskih zona započele su
2004 i 2005 godine. Dok prvi zakon Ekonomskih Zona, Zakon Br. 03/L-129, usvojen je 2009
godine kao prvo zakonodavstvo o ekonomskim zonama na Kosovu. Nakon toga, ovaj zakon
je regulisan i podzakonskim aktima. U cilju unapređenja zakonodavstva sa najboljim
praksama u regionu, ovaj zakon je zamenjen novim zakonom Br.-04/L-159, 2013 godine.
Kroz stvaranje i razvoj ekonomskih zona bice rešen problem nedostatka fizičke infrastrukture
za radne prostorije, što bi direktno uticalo na podsticanje i motivisanje investicija na Kosovu
u cilju smanjenja trgovinskog deficita, otvaranja novih radnih mesta, koncentracije preduzeca
u određenom mestu, širenje poslovne saradnje između preduzeca, povecanje konkurentnosti,
povecanje životnog standarda itd. Rešavanje ovih pitanja imace značajan pozitivan uticaj na
poboljšanje trgovinskog bilansa na Kosovu.
Zakonodavni Okvir
Zakoni i podzakonski akti koji se odnose na stvaranje i razvoj ZEZ su brojni i odnose se na
relevantne institucije koje regulišu određene oblasti, kao što sledi:
Zakon o Ekonomskim Zonama
Carinski Kodeks i Akciza
Definisanje imovine
Kategorizacija zemljišta
Uticaj na životnu sredinu
Kulturno nasleđe
Rudnici i minerali
Budžet i fiskalne politike
Putna infrastruktura i transport uopšte
Promocija i privlačenje domacih i stranih investicija
Razvoj MSP i mnoga druga pitanja.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Trenutna situacija
U izrazu interesa koji je MTI objavio u 2011 godini za podršku ekonomskim zonama, ukupno
15 opština su izrazile interesovanje za stvaranje ekonomskih zona. Trenutno postoje tri
ekonomske zone, Drenas, Mitrovica i Skenderaj (koje uključuju Industrijske Parkove) i
postoje sedam opštinskih inicijativa za stvaranje novih ekonomskih zona. Takođe, izgrađeno
je i renovirano pet objekata, prilagođenih za poslovne inkubatore, u cilju obezbeđivanja niske
cene u smislu podrške i razvoja usluga za novoosnovana i razvojna preduzeca u određenom
vremenskom periodu. Ovi objekti se nalaze u Dečane, Gnjilanu, Štimlju, Drenase i Đakovici.
Osnovni cilj ovih inkubatora je da proizvedu biznise koji pokazuju potencijal da ostanu
finansijski dobro nakon što izađu iz inkubatora, obično nakon dvogodišnjeg perioda. Dok su
Poslovni Parkovi komponenta programa radnog prostora i podrazumevaju izgradnju
kompletne fizičke infrastrukture koja je spremna za poslovne aktivnosti. Oni su podeleni na
određene parcele, zavisno od površine ili aktivnosti koja se sprovodi.
Zbog ispunjenja kriterijuma i faktora objašnjenih u odeljku Obrazloženje ovog plana, dve
lokacije; Đakovica i Mitrovica su predloženi da budu izabrani kao mesta na kojima ce se
razvijati slobodne ekonomske zone.
Pregled industrije u Đakovici
U prošlosti, Đakovica je poznata po različitim industrijama, kao što su: industrija prerade
sokova, industrija konfekcije i trikotaža, industrija metala, tekstilna industrija, građevinska
industrija, kombinat za sakupljanje duvana, fabrika elektromotora. Ali u poslednjoj deceniji,
Đakovica je stagnirala u ekonomskom razvoju iz različitih razloga, kao što je slabljenje
ruralnih područja koje gravitiraju na Đakovici zbog raseljavanja u drugim delovima Kosova,
stagnacije u privatizaciji i loših veza sa siromašnim severom Albanije. Međutim, sa
poboljšanjem putne infrastrukture ovog regiona, poboljšanjem vodovoda i kanalizacije i
izgradnjom ekonomske zone, ova situacija bi se promenila.
Ekonomija u Đakovici sada u velikoj meri zavisi od stoke, poljoprivrede, trgovine i malih
proizvodnih sektora za potrebe grada. Imajuci u vidu da je Đakovica prethodno bila
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
opremljena kako finansijskom tako i infrastrukturom ljudskog kapitala kako bi se ove
ekonomske grane razvile na regionalnom nivou, tada bi stvaranje slobodne ekonomske zone
bilo pravi izbor i pozitivno uticalo na oporavak ekonomije ovog regiona
Takođe, Đakovica ima dobre veze sa Prizrenom, 36 km, Pec, 34 km i Prištinu 80 km, a vrlo
je blizu granice sa Albanijom i Crnom Gorom. Ova strateška pozicija čini ovu lokaciju
idealno za razvoj takve zone.
Prema statistikama stanovništva, procenat zaposlenih (starosti 18-64 godina) u Đakovici
iznosi 22% u poređenju sa Kosovskim prosekom od 29%, procenat nezaposlenih iznosi 33%,
a 45% (jednak Kosovskim prosekom) su van tržišta rada zato što oni su nezaposleni. Iu ovom
slučaju, stvaranje takve zone uticalo bi na smanjenje ovih cifara još više i poboljšanje
životnog standarda.
Pregled industrije u Mitrovici
Procena je da je infrastruktura ove opštine dobra. Svi glavni putevi koji povezuju sela sa
Mitrovicom su asfaltirani i pristup je lak. Očigledan problem je nedostatak električne energije
tokom zimske sezone. U južnoj Mitrovici, privreda se uglavnom zasniva na poljoprivredi i
malim trgovinskim preduzecima. Ipak, rudarski kompleks Trepča je najveci poslodavac u
Opštini. Ekonomija u severnom delu Mitrovice zavisi od pomoci srpskih vlasti; sektor
zdravstva i obrazovanja su najveci poslodavci, a zatim lokalna uprava i javna preduzeca.
Iako je Trepča pokretač ekonomije Mitrovice i regiona, danas je ekonomija pretrpela velike
gubitke iz različitih političkih razloga (trenutni sukob između zajednica), ali jedan faktor koji
bi direktno uticao na ekonomski rast je stvaranje slobodne zone koja bi privukla investitore
da razviju svoje poslovanje u ovom delu.
Stvaranje slobodne ekonomske zone u ovoj opštini imalo bi pozitivan uticaj na mnoge
aspekte, uključujuci ekonomske i društvene, na poboljšanje situacije u regionu i na povecanje
političke stabilnosti. Istovremeno, strateški geografski položaj Mitrovice i bogati prirodni
resursi čine ovaj deo veoma povoljnim za stvaranje takve zone. Mitrovica poseduje 50
hektara zemlje koja bi mogla da se koristi kao slobodna ekonomska zona.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Kao što se vidi iz trenutne situacije i istorije opštine, u Mitrovici su povoljni uslovi za dalji
razvoj koncepta slobodnih ekonomskih zona u cilju poboljšanja uslova za razvoj poslovanja i
podizanja životnog standarda za taj region.
Iskustva drugih zemalja 1
Procena za javne ekonomske zone
Javne ekonomske zone imaju raniji razvoj u poređenju sa privatnim ekonomskim zonama, jer
je razvoj ovih područja započeo mnogo ranije. Različite zemlje su imale programe razvoja u
kojima su investirali u različite delove implementacijom svojih razvojnih programa. U ovim
događajima, način državnog organizovanja uticalo je i na prošlost i sadašnjost.
Procena za privatne ekonomske zone
Raspoloživi podaci pokazuju da su privatne zone jeftinija za razvoj i imaju niske operativne
troškove u poređenju sa javnm ekonomskim zonama jedne zemlje, i pružaju bolje ekonomske
rezultate.
Uštede javnih prihoda kroz razvoj privatnih ekonomskih zona u velikoj meri zavise od
lokacije tih zona i da li su predmet definisanih kriterijuma i kontrole razvoja. Vecina
modernih programa zona razvile su takve mere, koje imaju za cilj osiguranje da se novi
projekti zona nalaze u blizini postojece javne infrastrukture, čime se smanjuju troškovi vlade.
U nastavku cemo predstaviti neke modele Ekonomskih Zona širom sveta.
Sjedinjene Američke Države
Jedan model SAD-a je Istraživački Park “Cummings”, koji je javno preduzece i drugi po
veličini u SAD-u i četvrti u svetu u ovoj oblasti. To je vodeci model za transformaciju
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
istraživanja kako bi biznis bio uspešan. Uz mešavinu od 500 lokalnih i međunarodnih
visokotehnoloških kompanija, ovaj park ima za cilj:
Slediti rast poslovanja
Promovisati ekonomske prednosti
Zaštititi savezne programe
Povecati aktivnosti članova
Obim aktivnosti koje se praktikuju u ovom parku su:
Dizajn softvera
Inženjerske usluge
Vazdušni prostor & zaštita
Kompjuter & elektronika
Istraživanje & Razvoj
Kina
Prva ekonomska zona i istovremeno najpoznatija na svetu je Šenžen, osnovan od strane
Narodne Republike Kine početkom osamdesetih. Ova zona se razvila od jednog malog sela u
gradu sa populacijom od 10 miliona ljudi u roku od 20 godina, što je direktna posledica
uspostavljanja ekonomske zone. Kao rezultat uspostavljanja ekonomske zone, Šenžen je sada
jedan od gradova najbogatijih u Kini. Veoma je veliki proizvodni centar i centar
najuspešnijih high-tech kompanija u Kini.
Austrija
TECH-GATE Beč Austrija je regulisana Zakonom o preduzecima i kao svoj obim aktivnosti
ima razvoj i istraživanje, nauku i biznis, nove i globalne kompanije; telekomunikacije;
informacione tehnologije i razvoj softvera; biotehnologiju i prirodne nauke; nanotehnologiju i
senzorsku tehnologija; i materijalne tehnologije. Stvaranje ove zone omogucilo je i
omogucuje sigurno i kvalitetno zapošljavanje, posebno za stanovnike zone, podstičuci novo
okruženje za nove kompanije u oblasti tehnologije, promociju biznisa i međunarodnu
konkurenciju, kao i poboljšanje dinamike inovacija i razvoja.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Poljska
U Poljskoj postoje 14 odvojene ekonomske zone. Specijalna Ekonomska Zona (SEZ) je
uspešna kombinacija potreba investitora i potreba pojedinih regija u kojima se stvaraju. Svaki
region je posebna administrativna jedinica Poljske teritorije koja je pod određenim uslovima
namenjena jačanju ekonomskih poslova. Preduzetnici (kompanije) u SEZ -u imaju poreske
olakšice i dodatna korist je činjenica da kompanija može početi da deluje (zavisno od vrste
poslovanja) na terenu specifično pripremljenom za poslovanje kompanije. Dozvole za
obavljanje privrednih aktivnosti u SEZ izdaju organi svake zone.
Bugarska
Razvoj industrijskih zona je važan faktor za privlačenje novih proizvodnih preduzeca.
Bugarska podstiče investiranje u “Green Field - Zelena Polja” za privlačenje novih investitora
kroz sistem podsticanja zasnovan prvenstveno na aktu promocije investicija.
Jedan od najboljih uspešnih primera javno-privatnog partnerstva je Industrijska Zona u
Rakovskom, koja se nalazi u blizini grada Plovdiva. Prema rečima stručnjaka, za Industrijsku
Zonu Rakovski, čiji je razvoj započet sredinom 2004 godine, ima mnogo zainteresovanih do
sada i ima sve odredbe da postanu Zona broj jedan u Bugarskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj trenutno ima 13 ekonomskih zona sa karakteristikama slobodnih ekonomskih
zona i nalaze se u blizini glavnih luka Hrvatske, kao što su Luka Pulas, Luka Rijeka, Luka
Split, Luka Dalmacije. Analizirajuci performanse ovih različitih zona, primecuje se da je
njihov razvoj različit na različitim lokacijama. Generalno, takve zone imaju za cilj privlačenje
investicija, posebno HDI, kao međunarodni trgovački centri za one operatere koji koriste ove
zone samo na neko vreme. Takođe, mnoge kompanije su se preselile od izvan zone unutar
njih, što ukazuje na prednost postojanja slobodnih ekonomskih zona.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Turska
Turska je veoma dobar primer promovisanja stranih direktnih investicija i ekonomskog
razvoja zemlje kroz stvaranje ekonomskih zona. U početku su lokalne vlasti utvrdile
vlasništvo nad zemljištem u predodređenoj zoni i eksproprijale privatno zemljište,
kupovinom po tržišnoj ceni. Kada se završila eksproprijacija zemljišta, lokalna vlast je počela
izgradnju osnovne infrastrukture i razvoj ekonomskih zona, uključujuci i slobodne
ekonomske zone.
Crna Gora
Crna Gora je 2004 godine usvojila zakon o stvaranju ili uspostavljanju slobodnih ekonomskih
zona. Zakon dozvoljava slobodno kretanje roba, kapitala i rada u zonama slobodne trgovine i
nudi neke pogodnosti za investitore, zajedno sa poreskim oslobađanjem, carinskim i drugim
obavezama. Roba i usluge koja ulaze u slobodne zone trgovine oslobođeni su od PDV-a.
Trenutno postoji samo jedna zona slobodne trgovine koju je osnovala država unutar Luke
Bar, koja je deo carine na teritoriji zemlje. Teritorija zone obuhvata celo područje luke Tivari
sa mogucnošcu teritorijalnog širenja prema graničnim zonama.
Albanija
U Albaniji istorija ekonomskih zona počinje sa naporima da se izradi odgovarajuci zakonski
okvir. Inicijativa za razvoj Ekonomske Zone ima svoje proceduralno izražavanje u Zakonu o
Ekonomskim Zonama i njenom pravnom konceptu u Zakonu o Koncesijama. Osnovni pravni
okvir, Zakon o Koncesijama i Zakon o Ekonomskim Zonama uključuju najbolju
proceduralnu praksu u izradi ove inicijative, u potpunosti su u skladu sa Evropskom
legislativom o državnoj pomoci u pogledu tretiranja Slobodnih Ekonomskih Zona.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Ciljevi i Objektivi plana
Vizija
Nameravamo da ovaj koncept plan za razvoj i stvaranje ekonomskih zona na Kosovu stvara
preduslove da preduzeca koja se nalaze u EZ mogu proizvoditi kvalitetne proizvode koji
mogu uspešno konkurirati na domacem i međunarodnom tržištu. Strateška vizija je:
Konkurentna ekonomska zona na globalnom tržištu
Misija
Stvaranje i razvoj povoljnog i modernog poslovnog okruženja, pružajuci fiskalne i
infrastrukturne kapacitete, podsticanje i motivisanje domacih i stranih investitora.
Ciljevi
Uopšteno, smatramo da uspostavljanjem ovih slobodnih ekonomskih zona posveceni smo
slobodnoj ekonomiji, jer u slučajevima kada ekonomija zemlje na nacionalnom nivou je
visoko zašticena ona ograničava mogucnosti za trgovinu sa inostranstvom i istovremeno
smanjuje mogucnosti u sortama proizvoda / usluga i u nepovoljnim tržišnim cenama. Budeci
fokusirana na slobodnu trgovinu sa zemljama u regionu, naša zemlja posvecena je pružanju
povoljnog prostora za strane investicije, a istovremeno i razvoju ekonomije zemlje. U
nastavku su navedeni drugi ciljevi koje nameravamo postici prilikom uspostavljanja i
funkcionalizacije slobodnih ekonomskih zona:
Podsticanje i motivisanje investicija na Kosovu pružajuci investitorima odgovarajucu
infrastrukturu za njihov razvoj
Povecanje koeficijenta inovacije domacim preduzecima povlačenjem napredne tehnologije
Vertikalna integracija preduzeca, fokusirajuci ih na mesto gde se smatra da ce ispunjavati
jedna drugu
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Poboljšanje kvaliteta proizvoda / usluga, povecanjem koncentracije preduzeca
Poboljšanje životnog standarda poboljšanjem infrastrukture poslovanja u ovim zonama
Povecanje efikasnosti proizvodnje smanjenjem troškova proizvodnje
Smanjenje trgovinskog deficita povecanjem trgovinskog koeficijenta robe
Povecanje kapaciteta radne snage dajuci mogucnost Kosovskim građanima da rade u
takvom dinamičkom / poslovnom okruženju
Otvaranje novih radnih mesta
Strateški objektivi
Izbor strateških objektiva zasniva se na analizi trenutne situacije stvaranja i inicijativa
ekonomskih zona na Kosovu predviđenim da se implementiraju u periodu od tri godine.
Strateški objektiv I: Dalje Dopunjavanje Zakonodavnog i
Regulatornog Okvira za Stvaranje i Razvoj EZ
Ovaj cilj se odnosi na dopunjavanje i kontinuirano poboljšanje zakonodavstva o EZ, kako bi
se stvorilo okruženje u kojem preduzetnici imaju kapacitete za razvoj i bice konkurentniji na
tržištima regiona i šire. Zakonodavstvo ekonomskih zona ce biti dopunjen u predviđenim
rokovima i fleksibilniji, istovremeno objasnut o uslovima i kriterijumima za stvaranje i razvoj
ekonomskih zona.
Aktivnost 1: Pregled relevantnog zakonodavstva
Uzimajuci u obzir iskustvo u razvoju zona i dobrim iskustvima drugih zemalja, predviđeno je
da se pregleda postojece zakonodavstvo identifikujuci nedostatke, pri čemu ce se predložiti
potrebne intervencije. Istovremeno, promena zakonodavstva ce biti u skladu sa direktivama
EU.
Aktivnost 1.1: Pregled postojeceg zakonodavstva ce se vršiti tokom celog vremena,
odnosno perioda 2014-2018 cemo se osigurati da pratimo Evropsko zakonodavstvo i najbolje
prakse kako bismo se prilagodili trendovima.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Aktivnost 2: Do kraja 2014 godine izrađuju se svi podzakonski akti predviđeni Zakonom o
Ekonomskim Zonama Br. 04/L-159
Kosovo ima solidan pravni okvir za stvaranje ekonomskih zona, a trenutno odgovorne osobe
rade na izradi podzakonskih akata (administrativnih uputstava) koja značajno i direktno utiču
na sferu ekonomskog razvoja. Strateška objektiva je da se završe svi podzakonski akti
predviđeni Zakonom o Ekonomskim Zonama.
Aktivnost 2.1: U toku 2014 godine ce biti izrađeni i usvojeni podzakonski akti
predviđeni Zakonom o Ekonomskim Zonama 04/L-159.
Strateški objektiv II: Određivanje doticnih lokacija i industrija za razvoj u
slobodnim zonama
Ovaj cilj se odnosi na određivanje lokacija ili povoljnih ekonomskih zona kako bi se razvila i
identifikovala industrija koja ce biti ciljana.
Aktivnost 1: Određivanje slobodnih ekonomskih zona, u početku Đakovica i Mitrovica
Ova aktivnost ima za cilj da odredi lokacije na kojima ce se razvijati slobodne ekonomske
zone. Razlozi za odabir ove dve lokacije za razvoj slobodnih ekonomskih zona bice
objašnjeni u nastavku.
Aktivnost 1.1: Uzimajuci u obzir istoriju ove dve odabrane lokacije i
obrazloženje koje je gore objašnjeno, Đakovica i Mitrovica bice izabrane kao slobodne
ekonomske zone. Ova akcija ce biti preduzeta u oktobru 2013 godine.
Aktivnost 1.2: Tokom prvog kvartala 2014 godine ce se sastati nadležne
institucije iz ove dve zone koja ce biti informisana o neophodnim procedurama i aktivnostima
koje treba preduzeti za razvoj ovih zona.
Aktivnost 2: Odrediti industrije koje ce biti usmerene da se postave na slobodne ekonomske
zone, uzimajuci u obzir ljudski i kapitalni potencijal, kao i konkurentne i komparativne
sposobnosti industrije
Ljudski potencijal i kapital, kao i povoljni geografski položaj ce biti osnova za određivanje
zona.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Aktivnost 2.1 Tokom ove aktivnosti bice procenjene industrije sa
potencijalom za razvoj i oporavak za one industrije koje nisu imale dovoljno rasta. Indikatori
prošlosti ekonomije na ove dve lokacije jasno pokazuju potencijal ove dve zone za dalji
razvoj čineci ove dve lokacije atraktivne za regionalno tržište. Ova akcija ce se održati 2014.
Aktivnost 3. Stvaranje drugih ekonomskih zona na Kosovu
Zakon o Ekonomskim Zonama ima za cilj stvaranje ekonomskih zona na celoj teritoriji
Kosova. Ostale zone ce biti stvorene uzimajuci u obzir gore navedene faktore, ali i posledicu
razvoja domace industrije i ekonomskih trendova na globalnom tržištu.
Aktivnost 3.1: Iako procena ekonomske zone može potrajati, tokom svake faze njihovog
razvoja, procena ce biti sprovedena i kreirat ce se okviri za stvaranje novih zona. Ovo ce
dovesti do odluke o stvaranju drugih ekonomskih zona na Kosovu koje se planira da budu
stvorene tokom 2014-2018.
Strateški objektiv III: Poboljšanje infrastrukture
Kroz sledece aktivnosti poboljšace se infrastruktura u odabranim zonama kako bi se
obezbedili najprikladniji uslovi za razvoj aktivnosti potencijalnih preduzeca.
Aktivnost 1: Identifikacija potreba / segmenata sa potrebom za intervencijom
Sa ovom akcijom razmišljamo da analiziramo i identifikujemo potrebe i segmente koji
zahtevaju intervenciju pocevši od infrastrukture do radne snage.
Aktivnost 1.1: Ova akcija ce se održati u 2013 odmah nakon odobrenja slobodnih
zona.
Aktivnost 2: Identifikacija najpovoljnih lokacija za razvoj unutar odabranih zona
S obzirom na trenutno stanje lokacija, razmišljamo o postavljanju najpovoljnih geografskih
podrucja za postavljanje zona.
Aktivnost 2.1: Ova akcija ce trajati mesec dana nakon završetka zakonodavstva i
podzakonskih akata. Bice konsultovani eksperti koji ce imenovati najprikladnije lokacije za
razvoj infrastrukture za ove zone.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Aktivnost 3: Izbor potencijalnih investicionih biznisa u ovim zonama
Ovom akcijom razmišljamo o identifikaciji vrste biznisa koji bi bili zainteresovani za
investiranje i potencijal za dalji razvoj njihove aktivnosti u ovim zonama.
Aktivnost 3.1: Identifikacijom industrija za razvoj u zonama ce se profilisati i
preduzeca koja ce biti usmerena na razvoj njihovih aktivnosti u ovim zonama. Međutim, ova
akcija nece ograničiti ostala preduzeca koje izražavaju interesovanje za rad u ovim oblastima.
Aktivnost 3.2: Paralelno sa identifikacijom industrija, bice određeni biznesi koji ce
biti pozvani da investiraju tamo gde ce se baza podataka uspostaviti sa informacijama o tim
odabranim preduzecima. Pošto se ove akcije odnose na gore navedene aktivnosti, ova akcija
je takođe važna za razvoj tokom 2014 godine.
Aktivnost 4: Intervencije u izabranim lokacijama i segmentima
Identifikacijom investicionih biznisa postavljace se vremenski rokovi za sprovođenje
identifikovanih intervencija u prvoj aktivnosti ovog strateškog cilja. Ovim slučajem ce se
izvršiti sve moguce intervencije za funkcionalizaciju ove dve zone.
Aktivnost 4.1: Nakon kontaktiranja preduzeca, održace se sastanci kako bi se
utvrdila vrednost investicije potrebne u ovim zonama. Ovi sastanci ce se odvijati paralelno u
obe opštine i na početku ce trajati do drugog kvartala 2014. Međutim, takvi sastanci ce se
nastaviti neprekidno tokom godina kako bi poboljšali infrastrukturu zona po potrebi.
Aktivnost 4.2: Rokovi ce biti postavljeni za sprovođenje neophodnih intervencija.
Postupak pregovaranja kao takav ce se nastaviti razvijati dok se radovi za regulaciju
infrastrukture predlaže da budu završeni tokom 2014 godine, tako da ce tokom 2015 godine
zone biti funkcionalne za plasiranje biznisa u njima.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Strateški objektiv IV: Podrška zona čineci ih konkurentnim sa zonama
zemalja u regionu
Ovde smatra se imati aktivnosti koje podržavaju preduzeca i industrije uglavnom
koncentrisane u ovim zonama.
Aktivnost 1: Pregled vladinih programa orijentisanjem ka podršci ovih zona
Nacionalni Savet za Razvoj Zona ce predložiti programe podrške koji ce pomoci u razvoju
industrije odnosno biznisa koji ce delovati u ovim zonama.
Aktivnost 1.1: Ova aktivnost ce se razvijati u kontinuitetu u zavisnosti od vladinih
programa koji ce se pružiti tokom 2014-2018. NSRZ ce se angažovati da preduzeca koriste
od ovih programa.
Aktivnost 1.2: Paralelno sa koordinacijom ovih vladinih programa za ekonomske
zone, NSRZ ce takođe nadgledati napredak tekucih investicija iz ovih programa na
potencijalne biznise.
Aktivnost 2: Promocija zone na ciljane kompanije da se postave u SEZ, sa osnovnom
namenom privlačenja stranih i domacih investicija
Promocija vrednosti ekonomskih zona vrši se direktnom prezentacijom javnosti, elektronskim
i pisanim medijima (kako domacim tako i stranim), kao i kroz razne brošure, direktne
sastanke sa biznisima itd.
Aktivnost 2.1: Ova akcija ce kreirati promotivne programe i kampanje za
podizanje svesti za preduzeca o mogucnosti ulaganja u slobodne zone. Ovo uključuje obradu
i objavljivanje brošura i informacionih materijala koji ce biti postavljeni u poslovnim
centrima u svim opštinama. Stvaranje promotivnog materijala ce se održati početkom 2014
godine, ali ce se intenzivirati u drugoj polovini 2014 godine i nastavit ce se tokom 2015-
2018.
Aktivnost 2.2: Različite posete ce se održati na trgovinskim sajmovima gde ce biti
promovisane mogucnosti za inostrane poslovne investicije u ovim zonama. Posete ce se
održati u periodu 2015-2018 godine kada su zone funkcionalna.
Nacionalni Koncept Plan za Razvoj Ekonomskih Zona na Kosovu
Strateški objektiv V: kontinuirana procena i nadzor ekonomskih zona
Ovaj objektiv ima za cilj da upravlja EZ iz prvih koraka njihovog stvaranja i razvoja, kao i
njihov nadzor, počevši od početne faze, tokom izgradnje, poslovnog razvoja i implementacije
plana razvoja EZ, i razvit ce se paralelno sa svim ostalim aktivnostima.
Aktivnost 1: Određivanje modela rada i upravljanja ekonomskim zonama
Za određivanje modela kompanije za upravljanje EZ, vodece svetske prakse ce se uzeti u
obzir za bolje upravljanje i funksionisanje ekonomskih zona na Kosovu analizom tri modela
upravljanja (javnog, javnog-privatnog i privatnog) i imenovanja za jedan model.
Aktivnost 1.1: Analiza modela za upravljanje zonama bice održana tokom prvog
kvartala 2014 godine.
Aktivnost 1.2: Implementacija modela ce početi odmah nakon usvajanja.
Aktivnost 2: Izbor administratora/menadžmenta koji ce se baviti operisanjem i upravljanjem
ekonomskih zona
Nakon izbora modela upravljanja EZ, na osnovu kriterijuma bice izabrano odgovarajuce
osoblje koje je neophodno za upravljanje ekonomskim zonama. Ove aktivnosti ce nadgledati
Nacionalni Savet za Ekonomske Zone.
Aktivnost 2.1: Ova akcija ce se preduzeti početkom 2014 godine.
Obrazloženje izbora ovih zona
Da bi objasnili povoljne lokacije na Kosovu koje ispunjavaju sledece kriterijume za izbor ove
dve zemlje koje predlažemo razviti slobodne ekonomske zone, u nastavku su prikazani
stavovi prošlosti i trenutnog stanja o njihovoj industriji i faktori koji su uticali na njihov
izbor.
Kako bi uspeli izabrati lokacije za razvoj slobodnih ekonomskih zona, uzeti su u obzir
nekoliko faktora koji direktno utiču na stvaranje prioriteta za dotične lokacije, Đakovicu i
Mitrovicu. Ovi faktori uključuju, ali se ne ograničavaju na, geografsko pozicioniranje sa
strateškim mestom za dalji ekonomski razvoj, poboljšanje ekonomske i političke stabilnosti,
visoko razvijenu industrijsku prošlost u poređenju sa drugim lokacijama i povoljnu
infrastrukturu za razvoj ovih zona. U nastavku su objašnjeni svi od ovih faktora.
Strateški položaj
Ove zone ce se graditi na strateškim lokacijama koje su blizu regionalnih/međunarodnih
tržišta. Transport i jeftina radna snaga povecavaju atraktivnost ovih zona. Veliki broj kupaca
može se isporučiti na kratkoj udaljenosti od ove dve odabrane lokacije, što utiče na niske
operativne troškove za potencijalne kompanije koje ce sarađivati sa slobodnim ekonomskim
zonama. U ovom slučaju, Đakovica je u vrlo povoljnom strateškom položaju, u neposrednoj
blizini dve susedne države sa kojima imamo veoma dobru ekonomsku saradnju. Isto važi i za
Mitrovicu koja se graniči sa Srbijom i ima vrlo bliske veze sa Crnom Gorom.
Infrastruktura
Đakovica i Mitrovica spadaju u dve najnaprednije opštine u smislu urbanističkog planiranja,
što bi doprinelo razvoju ovih zona. To uključuje puteve, vodovod i kanalizaciju, kao i sistem
centralnog grejanja. Pored toga, Đakovica ima aerodrom koji je sada slobodan za korišcenje,
a planirano je da se koristi za transport robe. Ove prednosti u razvoju infrastrukture čine ove
dve lokacije povoljnije od drugih lokacija u zemlji za stvaranje zona. Ova činjenica bi
privlačila različite kompanije koncentrisane u različitim industrijama i njihovom razvoju.
Industrijska prošlost
Đakovica i Mitrovica spadaju među dva najveca industrijska grada na Kosovu i region,
poznata za Tekstilnom i Metaloprerađivačkom industrijom i raznim industrijama koje se
pominju u industrijskom profilu odgovarajucih opština.
Politička stabilnost
U ovom slučaju smatra se da ce slobodna ekonomska zona ublažiti tenzije među zajednicama
u Mitrovici, povecavajuci ekonomsku saradnju između dve zajednice. Pored ove koristi,
dugoročno ce stanovnici ovog regiona imati koristi u smanjenju nezadovoljstva životnim
stilom.
top related