slavko harni. knjiga kao kulturno dobro

GRADSKA KNJ IŽNICA

PULA SLAVKO HARNI

NSK ZAGREB

Knjiga kao kulturno dobro Kriteriji

Status questionis

Godine 2001. upisane su u Registar svjetske dokumentarne baštine dvije najstarije knjige na svijetu, tiskane metalnim pomičnim slovima: JIKJI- Antologija velikog budističkog svećenika, Cheongju (Koreja), 1377. i Gutenbergova Biblija u 42 retka, Mainz 1455. To je učinjeno na temelju određenih kriterija. Dva su pitanja:1. Ima li hrvatskih knjiga koje su dorasle takvim kriterijima 2. Mogu li se ti kriteriji uporabiti za našu nacio- nalnu vrijednosnu klasifikaciju knjiga?

Jikji – Antologija budističkog velikog učitelja zen-budizma, Cheongju, Koreja, 1377.

JIKJI (2.sv) - prva poznata knjiga tiskana pokretnim me-talnim slovima.Čuva se u Parizu.

Godine 2001. upisana u Registar svjet -ske kulturne baštine.

Svjetska memorija 2

Gutenbergova Biblija u 42 retka, 1455.

Kriteriji i kultura

Kriteriji za svaki vid kulturrne baštine ovise o tome kako se razumije kultura.

UNESCO je organizacija koja se brine za svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu. Iz toga slijedi da se ima na umu opći pojam kulture, po kojemu je ona čovjekovo djelo različito od prirode. Kulturnu baštinu čine nepokretna i pokretna, materi- jalna i nematerijalna dobra. Knjige spadaju (uvjetno) u pok- retna materijalna dobra. Pokretanjem Programa svjetske memorije 1992. uvrštavaju se u dokumentarnu baštinu.

Cilj

Knjige kao kulturno dobro spadaju u do-kumentarnu baštinu , koja je memorija čovječanstva. Njezina specifična struktura (dokumunt=nformacija+nositelj, analogni ili digitalni) i umnože- nost kao osnovno obilježje zahtijeva i poseban status u žaštiti i vrijednosnom promicanju. Dokumneti su knjige, grafike, ploče, CD, DVD i dr.

Temeljna referenca ove prezentacije jesu UNESCO-ve revidirane Smjernice za očuvanje dokumen tarne baštine iz 2002. koje sadržavaju i kriterije za odabir građe za upis u Registar svjetske dokumentarne baštine. Kriteriji su dopunjeni 2007. te ih u temeljnom dijelu ima šest. Prilog što slijedi jest pokušaj prilagodbe tih dokumentarnih kriterija hrvatskim uvjetima.

Knjiga kao kulturno dobro - sadržaj

Pristupne napomene naznačuju teorijski kontekst, a tipologija kriterija preduvjete za primjenu svjetskih kriterija u hrvatskom okruženju.

Pristupne napomene

Tipologija kriterija

Bibliografski tip

Vrijednosno-kategorijalni tip

Dokumentarni tip

Zaključne napomene

Tipologija kriterija

U literaturi se nalaze i druge tipologije kriterija. Za potrebe ovoga priloga donose se tri tipa.

Prva dva su nacionalni i promatraju se kom- plementarno s doku -mentarnim koji je internacionalni.

1. Bibliografski (formalni i sadržajni)

2. Vrijednosno-kategorijalni (univerzalni, nacionalni, regionalni, zavičajni)

3. Dokumentarni (vrijeme, mjesto, ljudi, predmet i tema, forma i stil, emocionalno značenje)

Bibliograf-ski kriteriji

Riječ je kriterijima hrvatske bibliografije knjiga odnosno nacionalne zbirke Croatica.

Tradicionalno se rabe formalni kriteriji, a u novije vrijeme s obzi-rom na dostupnost građe, i sadržajni.

1. Formalni

Hrvatski autor Hrvatski jezik Hrvatski teritorij Inkunabule hrvatskih tiskara

2. Sadržajni O Hrvatima O Hrvatskoj prirodnoj i kulturnoj baštini

Kategorijalno-vrijednosni kriteriji

Univerzalni tip slijedi postojeće i potencijlne registre dokumentarne baštine. Hrvatska može sama ili s nekom drugom zemljom nominirati svoju neku zbirku ili pojedini dokument za upis u internacionalni registar. Drugi su kriteriji tu kako bi se mogla zaštiti i promicati hrvatska dokumentarna baština koja ne zadovoljava svjetske kriterije.

1. Univerzalni (internacionalni) a) hrv. knjige svjetske baštine b) strane knjige u Hrvatskoj

2. Nacionalni - sukladno bibliografskim kriterijima

3. Regionalni - hrvatski a) mediteranska b) srednjoeuropska

4. Zavičajni županijski lokalni

Dokumentarni kriteriji 1

Dokumentarni kriteriji prema Općim smjernicama za očuvanje dokumentarne baštine sastoje se od tri dijela:

1. Pretpostavke (autentičnost, jedincatost, usporedivost)

2. Glavni kriteriji (mjesto, vrijeme, ljudi, predmet i teme, forma i stil, emocionalno značenje)

3. Sekundarni kriteriji (rijetkost, itegritet, ugroženost, plan upravljanja)

Dokumentarni kriteriji 2: Pretpostavke

2. Unikatnost i nenadomjestivost. Nestanak bi bio šteta za

čovječanstvo: utjecaj na tijek povijesti

1. Autentičnost. Kopije, replike i slično ne dolaze u obzir.

3. Usporedivost s već upisanim. Tako se postiže konzistetnost

registra.

Dokumentarni kriteriji 3

1. Vrijeme

2. Mjesto

3. Ljudi

4. Predmet i teme

5. Forma i stil

6. Emocionalno značenje

Vrijeme-tekst kriterija

Vrijeme kao takvo ne čini dokument značajnim, ali svaki je dokument tvorevina svojega vremena, a neki ga iznimno snažno prizivaju, jer su iz razdoblja krize ili značajnih socijalnih i kulturnih promjena. Knjiga može reprezentirati novo otkriće ili „biti prva u svojoj vrsti“.

U nas to vrijedi posebno za inkunabule.

Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.

Zbirka hrvatskih glagoljskih inku nabula (6) ima obilježja jedin- catosti, poseb- nog odnosa pre- ma vremenu, riječ je o knjiga- ma koje su u mnogome utje- cale na kasnije ćiriličke i latiničke knjige.

Misal po zakonu rimskog dvora 1483.

Posebno to vrijedi za Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483, koji je svakako prvi u svojoj vrsti, a uklapa se u trend prijevoda na narodni jezik. To vrijedi dakako i za Vrančićeve i Boškovićeve znanstvene prinose.

Lekcionar Bernardina Splićanina, 1495

Ilustrira prijevodnu aktivnost sveto-pisamskih tekstova na narodni jezik latinicom.

2. Mjesto

Tekst kriterija

Mjesto kreacije dokumenta je ključno obilježje njegove važnosti. Može sadržavati ključne obavijesti o lokalitetu važnom u svjetskoj historiji; ili lokacija može imati važan utjecaj a događaje opisane u dokumentu. Može biti riječ o gradovima ili institucijama koje su nestale.

Vinodolski zakonik - prijepis

Pravna povijest , povezano s mjestom Vinodolom, počeci pravne tradicije.

Blondus, Flavius. Roma instaurata, Veronae, D. Dobrićević, 1481.

Radi se gradu Rimu i njegovoj obnovi, a možda se Venecija vidi kao obnovljeni Rim.

3. Ljudi

Tekst kriterija: Socijalni i kulturni kontekst

kreacije dokumenta može reflektirati značajne aspekte ljudskog ponašanja ili socijalnog, industrijskog, umjetničkog i političkog razvitka. Može dohvatiti bit velikih pokreta, tranzicija, napredaka i nazadaka. Može reflektirati sraz ključnih pojedinaca i skupina.

Spovid općena, Senj 1496.

Riječ je o knjizi koja je izvršila izniman utjecaj na ljude: na literaturu toga tipa, na ispovjednu praksu, a time i društveni život, provedbu moralnih normi...

4. Predmet i tema

Predmet djela može reprezentirati naročit historijski ili intelektualni razvoj prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti, politike, ideologije, sporta i umjetnosti.

J. Dragišić, De natura coelestium spirituum quos angelos vocamus, 1499.

Dragišić se iskazao u humanističkoj filozo fiji i teološkoj znanosti.

Proučavao je između ostaloga odnos između židovskih i kršćanskih spisa. Zagovornik izmirenja svjetskih religija kao izlaz iz krize onoga vremena.

5. Forma i stil

Primjerak može imati izvanrednu estetsku stilsku ili lingvističku vrijednost, biti tipičan ili ključni primjerak tipa prezentacije, običaja ili medija, ili nestaloga ili nestajućega nosača formata.

Dragišić, Knjiga o Anđelima,

Dragišićeva knjiga može biti primjer iznimne vizualne opreme jedne inkunabule.

Kao primjer osobite forme bila bi prikladna i senjska Spovid općena zbog pirnosa u ispisu glagoljice.

6. Socijalno-duhovno značenje

On dopušta specifičnoj zajednici da pokaže svoj emocionalni odnos prema dokumentu ili dokumentima tj. prema načinu na koji oni pridonose identitetu zajednice i socijalnoj koheziji. Primjena toga kriterija mora reflektirati živuće značenje – dokumentarna baština mora imati emocionalni sadržaj za ljude koji žive danas.

Šižgorić, Carmina et elegiae, 1477.

Šižgorićeve Elegiae su možda najbliže tomu kriteriju jer predstavljaju početak tiskanoga hrvatskoga pjesništva, a sadržajno su također posvećene hrvatskim temama (Šibeniku na primjer). Inače bi možda ponajviše odgovarao Kačićev Razgovor ugodni, 1756.

N. Modruški, Oratio, oko 1474.

Oratio in funere je nadgrobni govor biskupa Nikole Modruškog kardinalu Petru.

Reprezentira odnose među istaknutim osobama u ondašnjoj Crkvi. Prvi tiskani latinski tekst jednog hrvatskoga autora.

Sekundarni doc. kriteriji

1. Rijetkost

2. Cjelovitost

3. Ugroženost

4. Plan očuvanja

Zaključne napomene

Kako bi model funkcionirao valja nam svjetske kriterije staviti u nacionalne okvire.

Temeljna ideja modela koji se ovdje predlaže stoga se sastoji se u tome da se, prilikom prosudbe kulturnoga značenja neke knjige ili zbirke po određenom dokumentarnom kriteriju, imaju svaki put u vidu svi kategorijalno-vrijednosni kriteriji.

Dokument lokalnoga značenja može istodobno biti i međunarodno značajan.

Dokument. kriteriji Hrvatska knjiga

VrijemeMjestoLjudiPredmet i temaForma i stilEmoc. značenje

Model 1

Dokumentarni kriteriji Hrvatska knjiga

VrijemeMjestoLjudiPredmet i temaForma i stilEmoc. značenje

B. Šulek, Hrv.-tal.-njem. rječnik znanstv. nazivlja, Zagreb, 1874.

Vrijedn.-kat. kriteriji:1. internacionalni2. nacionalni3. regionalni

4. zavičajni

Model 2

Model 2

Knjiga

Kategorijalno-vrijednosni kriteriji

1.Vrijeme2.Mjesto

3. Ljudi Emotivno značenje

Biblia latina, Hamburg, 1255.

Hvala

lijepa!