standardi menadŽmenta kvaliteta -...
Post on 21-Sep-2019
5 Views
Preview:
TRANSCRIPT
22.2.2018
1
STANDARDI MENADŽMENTA KVALITETA
Ljudska delatnost je od nastanka težila standardizaciji jer se time olakšava komunikacija
haos
22.2.2018
2
Danas kad se pomenu “standardi” na šta prvo pomislite?
ISO standarde
Kako je došlo do standarda ISO 9000?
U tumačenju svrhe i istorijata ISO 9000 prisutno je više pristupa, a nama će biti interesantna 2
- laički aspekt- globalni aspekt
Laički aspekt:
Ovo tumacenje je bazirano na poverenju
- većina ljudi kupuju godinama kod istog seljaka- ako sa njegovom robom nisu imali probleme - poverenje u svog prodavca
trgovina se odvija brže i lakše
Primer:
22.2.2018
3
- prodvac brže prodaje robu i žuri ku ći- kupac brzo obavlja posao i nema dilemu da li je kupio dobru robu
kupac i prodavac ZADOVOLJNI
Nasuprot tome:- što jeftinije- da se šetaju po pijaci i traže- da upore đuju- da se cenjkaju
Da li su pogrešili?
(nemaju osnov za svoje poverenje)
Model zadovoljnog kupca i prodavca sa zelene pijace ima zajedni čke tačke sa vojnom, a potom i automobilskom, industrijom USA
USA vojska je decenijama gradila strogu politiku kvaliteta
Težnja je potpuno poverenje u svoje isporu čioce
22.2.2018
4
Ulazili su sve dublje u razne segmente poslovanja svojih isporu čioca: - kako oni razvijaju- kako proizvode- kakvi su im podisporu čioci- kako kontrolišu- čime itd.
uplitanje u pouzdanost svih mnogih procesa koje isporu čioci primenjuju
Cilj poverenje u isporu čioce
Sredstvo
Vremenom se ispostavilo da postoje odre đene sli čnosti u na činu rada onih koji su pouzdani isporu čioci u koje se može imati poverenje
Zaklju čilo se da metode u detekciji pouzdanih isporu čioca jesu primenljive i šire
Među prvima ovom pokretu priklju čili su se akteri iz automobilske industrije
Gotovo svi, isporu čioci i proizvo đači se, mogu proveravati na sli čan način
22.2.2018
5
Širenje obima pouzdanih isporu čioca je zna čilo na nacionalnom tržištu širenje obima trgovine
prodavci „lakše i brže prodaju“isporu čioci „odlaze kuci bez brige“
Na nacionalnom nivou ovo je zna čilo opšti interes, dalju ugradnju znanja i ja čanje konkurentnosti sopstvene privrede u me đunarodnim okvirima
ova metodologija formalizuje, unificira i primenjuje
politi čari se priklju čuju tehnokratskim zahtevima
Globalni aspekt- kreće od globalnog rivalstva velike trojke: Japana, Amerike i Evrope
�decenijama se dodeljuje nacionalna Demingnagradu za kvalitet
Japan nakon rata formira JUSE organizaciju, koja krajem 40-tih, tokom 50-tih i 60-tih preuzima vodeće ameri čke teoreti čare (Deming, Juran), sukcesivno obu čava svoje menadžere
“Neuhvatljiva” konkurentnost japanskih kompanija na zapadnom tržištu, sa primenom TQM koncepta kao kljucnim razlogom
22.2.2018
6
�Amerika reaguje 70-tih sporo i zakasnelo:
- zaštitnim carinama- zajedni čkim ulaganjima- neuspešnim preuzimanjem alata itd.
Prvi zvani čni standard objavljen je 1971. god. Ameri čki nacionalni institut za standardizaciju -ANSI pod nazivom “Specifikacija opštih zahteva za kvalitet programa”
Ali je sve bez jasnih rezultata
�Priklju čuje se Evropi 1987. pri izradi ISO 9000 standarda kao prvoj fazi dela svog pravog odgovora
ISO – International Standard Organization =Međunarodna organizacija za standardizaciju
• Evropa je prva reagovala na japanski izazov u okviru svojih integracionih procesa
• Razvila je svoj model izvrsnosti, na osnovu kojeg se dodeljuje evropska nagrada za kvalitet od 1992.
� Sve u svemu, primena standarda ISO 9000 za pozadinu ima nastojanje tri velika globalna rivala da podignu sopstvenu globalnu konkurentnost
22.2.2018
7
Primena standarda nije obavezna kao primena zakona
� Organizacije u me đusobnoj komunikaciji često uslovljavaju uvo đenje odre đenih standarda, tako da je njihova primena uslov saradnje
zakoni standardi
Deluju korektivnoObezbeđuju pravnu
regulativu ako se nešto desi
Deluju preventivnoObezbeđuju preduslove da
se nešto ne desi
Standardi serije ISO 9000 brzo su prihva ćeni kao tržišni zahtev
� zahtevi standarda su pokazali da je kvalitet obaveza cele organizacije
� upravljanje kvalitetom je odgovornost menadžmenta
težište se sa korekcije prenosi na prevenciju
ISO raspolaže sa više od 17400 važe ćih standarda
22.2.2018
8
STANDARDI FAMILIJE ISO 9000:2000 = JUS ISO:2001
STANDARDI FAMILIJE ISO 9000:2000 = JUS ISO:2001
��ISO 9000 ISO 9000 --OPISUJE OSNOVE sistema menadžmenta kvaliteta i DEFINIŠE TERMINE QMS-a;
��ISO 9001 ISO 9001 --SPECIFICIRA ZAHTEVE SPECIFICIRA ZAHTEVE ((osamosam) KOJI SE ODNOSE NA QMS) KOJI SE ODNOSE NA QMS--aa
koriste se tamo gde je potrebno da se prikaže sposobnost organizacije da isporučuje proizvode koji zadovoljavaju potrebe korisnika i ispunjavaju odgovarajuće propise, a cilj im je da poveća zadovoljenje korisnika
��ISO 9000 ISO 9000 --OPISUJE OSNOVE sistema menadžmenta kvaliteta i DEFINIŠE TERMINE QMS-a;
��ISO 9001 ISO 9001 --SPECIFICIRA ZAHTEVE SPECIFICIRA ZAHTEVE ((osamosam) KOJI SE ODNOSE NA QMS) KOJI SE ODNOSE NA QMS--aa
koriste se tamo gde je potrebno da se prikaže sposobnost organizacije da isporučuje proizvode koji zadovoljavaju potrebe korisnika i ispunjavaju odgovarajuće propise, a cilj im je da poveća zadovoljenje korisnika
��ISO 9004 ISO 9004 --daje daje UPUTSTVO KOJE SE UPUTSTVO KOJE SE ODNOSI NA ODNOSI NA POBOLJŠANJE POBOLJŠANJE EFEKTIVNOSTEFEKTIVNOSTII I EFIKASNOSTI EFIKASNOSTII QMSQMS--a;a;cilj je unapređivanje performansi organizacije i poboljšanje zadovoljenja korisnika ��ISO 19011 ISO 19011 --UPUTSTVO ZA PROVERU UPUTSTVO ZA PROVERU QMSQMS--a I EMSa I EMS--a;a;
(EMS – Environmental Management System –Sistem menadžmenta životnom sredinom)
22.2.2018
9
ISO 9000:2000 – osnove i re čnik
1. PREDMET I PODRUČJE PRIMENE2. PRINCIPI QMS-a3. TERMINI I DEFINICIJE
ISO 9000:2000 Predmet i područje primene ?
ISO 9000:2000 Predmet i područje primene ?
1. Kompanijama koje nastoje da ostvare prednostkroz primenu QMS-a;
2. Kompanijama koje nastoje da steknu poverenjeu svoje isporučioce daće zahtevi u pogledukvaliteta biti zadovoljeni;
3. Korisnicima proizvoda (potrošači);4. Za razumevanje pri korišćenju terminologije u
QMS-u (isporučioci, korisnici, donosioci propisa)
1. Kompanijama koje nastoje da ostvare prednostkroz primenu QMS-a;
2. Kompanijama koje nastoje da steknu poverenjeu svoje isporučioce daće zahtevi u pogledukvaliteta biti zadovoljeni;
3. Korisnicima proizvoda (potrošači);4. Za razumevanje pri korišćenju terminologije u
QMS-u (isporučioci, korisnici, donosioci propisa)
22.2.2018
10
ISO 9000:2000 Predmet i područje primene ?
ISO 9000:2000 Predmet i područje primene ?
5. Onima koji interno i eksterno vrednuju QMS ili ga proveravaju u pogledu usaglašenosti sazahtevima Standarda ISO 9001:2000 (npr. proverivači, certifikaciona tela …);
6. Onima koji interno ili eksterno pružajukonsultantske usluge ili vrše obuku u vezi QMS-a;
7. Onima koji rade na odgovarajućim standardima.
5. Onima koji interno i eksterno vrednuju QMS ili ga proveravaju u pogledu usaglašenosti sazahtevima Standarda ISO 9001:2000 (npr. proverivači, certifikaciona tela …);
6. Onima koji interno ili eksterno pružajukonsultantske usluge ili vrše obuku u vezi QMS-a;
7. Onima koji rade na odgovarajućim standardima.
ISO 9000:2000ISO 9000:20001. USMERAVANJE NA KORISNIKE 1. USMERAVANJE NA KORISNIKE
2. LIDERSTVO2. LIDERSTVO
3. UKLJUČIVANJE ZAPOSLENIH3. UKLJUČIVANJE ZAPOSLENIH
4. 4. P R O C E S N I P R I S T U PP R O C E S N I P R I S T U P! ! 5. SISTEMATSKI PRISTUP 5. SISTEMATSKI PRISTUP
MENADŽMENTUMENADŽMENTU
6. STALNA POBOLJŠANJA6. STALNA POBOLJŠANJA
7. ODLUČIVANJE NA OSNOVU 7. ODLUČIVANJE NA OSNOVU ČINJENICAČINJENICA
8. UZAJAMNO KORISNI ODNOSI 8. UZAJAMNO KORISNI ODNOSI SA ISPORUČIOCIMA SA ISPORUČIOCIMA
1. USMERAVANJE NA KORISNIKE 1. USMERAVANJE NA KORISNIKE
2. LIDERSTVO2. LIDERSTVO
3. UKLJUČIVANJE ZAPOSLENIH3. UKLJUČIVANJE ZAPOSLENIH
4. 4. P R O C E S N I P R I S T U PP R O C E S N I P R I S T U P! ! 5. SISTEMATSKI PRISTUP 5. SISTEMATSKI PRISTUP
MENADŽMENTUMENADŽMENTU
6. STALNA POBOLJŠANJA6. STALNA POBOLJŠANJA
7. ODLUČIVANJE NA OSNOVU 7. ODLUČIVANJE NA OSNOVU ČINJENICAČINJENICA
8. UZAJAMNO KORISNI ODNOSI 8. UZAJAMNO KORISNI ODNOSI SA ISPORUČIOCIMA SA ISPORUČIOCIMA
22.2.2018
11
Princip 1: Fokus na kupce (usmeravanje na korisnikeOrganizacije zavise od svojih kupaca i stoga bi trebalo da razumeju trenutne i budu će potrebe kupaca, trebalo bi da zadovolje zahteve kupaca i nastoje da prevazi đu očekivanja kupacaPrincip 2: Rukovo đenje - liderstvoLideri uspostavljaju jedinstvo svrhe i pravca organizacije. Oni treba da kreiraju i održavaju radnu atmosferu u kojoj su zaposleni u potpunosti uklju čeni u ostvarivanje ciljeva organizacije
Princip 3: Uklju čivanje zaposlenihZaposleni na svim nivoima su suština organizacije i njihova puna uklju čenostomogu ćava da se njihove sposobnosti koriste za dobrobit organizacije
Princip 4: Procesni pristupŽeljeni rezultat se postiže efikasnije kada se aktivnostima i potrebnim resursima upravlja kao procesom
22.2.2018
12
Princip 5: Sistemski pristup upravljanjuIdentifikacija, razumevanje i upravljanje međusobno povezanim procesima kao sistemom doprinosi efektivnosti i efikasnosti organizacije u ostvarivanju ciljeva
Princip 6: Kontinuirano poboljšanje – stalna poboljšanjaKontinuirano poboljšanje ukupnih performansi organizacije treba da bude trajni cilj organizacije .
Princip 7: Odlučivanje na osnovu činjenicaEfikasne odluke zasnovane su na analizi raspoloživih podataka i informacija
Princip 8: Uzajamno korisni odnosi sa dobavlja čimaIzmeđu organizacije i njenih dobavlja ča postoji međuzavisnost, a uzajamno korisni odnosi povećavaju sposobnost za kreiranje vrednosti
U standardu ISO 9000:2000 je data terminologijakoja se koristi za sisteme menadžmenta kvaliteta
� na taj na čin se smanjuju nesporazumi u komunikaciji, kako unutar organizacije, tako i među organizacijama
22.2.2018
13
� Organizacija – grupa ljudi, objekata i pripadaju ća opreme, sa uspostavljenim odgovornostima, ovlaš ćenjima i odnosima� Korisnik – organizacija ili osoba koji primaju proizvod� Isporu čilac - organizacija ili osoba koji isporu čuju proizvod� Proizvod – rezultat procesa (4 generi čke kategorije:usluge, softver, hardver, procesni materijali)� Kvalitet – nivo do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava zahteve
� Menadžment – koordinirane aktivnosti za vođenje organizacije i upravljanje njome �Sistem menadžmenta kvaliteta – sistem menadžmenta kojim se, sa stanovišta kvaliteta, vodi organizacija i njome upravlja� Proces – skup me đusobno povezanih ili deluju ćih aktivnosti koji pretvara ulazne u izlazne elemente�Efektivnost – mera realizacije planiranih aktivnosti i planiranih rezultata � Efikasnost – odnos ostvarenih rezultata i upotrebljenih resursa
22.2.2018
14
Da bi organizacija uspešno poslovala, menadžerski kadar mora da obavlja svoju funkciju na sistemati čan način
menadžment kvaliteta treba da bude orijentisan na stalno poboljšavanje efektivnosti i efikasnosti organizacije, vode ći računa o zadovoljenju potreba zainteresovanih strana
npr. zadovoljstvo hotelskog gostazadovoljstvo zaposlenog(odgovornost menadžerskog kadra)
ORGANIZACIONA STRUKTURA
Odgovornosti Ovlaš ćenje
Zakoni Standardi
Potrebni resursi
PROCESI
KUPAC
Sistem menadžmenta kvaliteta se bazira na :
22.2.2018
15
Organizacija menadžmenta kvaliteta neke organizacije se zasniva na podeli i sistematizaciji procesa i radnih operacija u obliku odeljenja, službi i sektora
Menadžment kvaliteta svojom organizacijom pokriva kompletnu organizacionu strukturu kao poslovno-funkcionalne celine
Odgovornosti i ovlaš ćenja za odre đeni posao se konkretizuju definisanjem potrebnih uslova i opisom radnih mesta
QMS se bazira na standardima iz serije ISO 9000, što zna či da njegovo uvo đenje u organizaciju zahteva usaglašavanje i sinhronizovanu primenu svih propisa i standardaRaznovrsnost resursa u skladu je sa raznovrsnoš ću proizvoda
� Krajnji cilj je zadovoljan kupac (korisnik usluge)
Ako neka organizacija ima dugu tradiciju, to znači:
• da je ona opstala na tržištu
22.2.2018
16
• da se prilago đavala promenama• da je zadovoljila potrebe korisnika • da je vodila ra čuna o svim zainteresovanim stranama kako bi sa čuvala njihovu lojalnost
Opisivanje poslovnog sistema ima za cilj da se način rada sa čuva od improvizacije
To ne znači zatvorenost za promene, ve ć ih treba uo čiti i tretirati ih kao šanse, mobilišu ći ceo personal na akcije Menadžerski kadar mora da definiše obim i vrstu dokumentacije kojom se opisuje menadž. kvaliteta
I
II
III
Struktura dokumenata QMS-a hijerarhijski prikazana:
Poslovnik o kvalitetu
Procedure Planovi kvalitetu
Uputstva, ObrasciZapisnici
22.2.2018
17
Menadžerski kadar je interno odgovoran za uspostavljanje, primenu i održavanje QMS-a
Poslovnik o kvalitetu – osnovni dokument kojim se definiše QMS organizacije
� Njime se daju garancije da je menadžment kvaliteta uveden, da se održava i unapre đuje
� Definiše se politika kvaliteta organizacije, kao i odgovornosti i ovlaš ćenja predstavnika menadžerskog tima zaduženog za kvalitet
Obuhvata:
- predmet i podru čje primene QMS-a- opis strukture organizacije- odgovornosti, ovlaš ćenja i me đusobne veze ili pozive na njih (opisi poslova, organizacione šeme)- dokumentovane procedure QMS-a ili se poziva na njih- opis me đusobnog delovanja procesa QMS-a
Procedura (postupak) – predstavlja na čin za obavljanje neke aktivnosti ili procesa
22.2.2018
18
Procedure mogu biti u obliku:
pisanog tekstadijagrama tokatabelaili njihova kombinacija
Njima se definiše svrha procesa i aktivnosti koje su opisane proceduri, odgovornosti i ovlaš ćenja zaposlenih koji obavljaju date procese
Definišu se ulazni i izlazni elementi, kao i resurs i potrebni za njegovo odvijanjeKao ulazi u proces često se pojavljuju izlazni elementi prethodnog procesa
Plan kvaliteta – dokument kojim se za specifi čan proizvod, proces ili ugovor, utvr đuje koje se procedure i resursi moraju primeniti, ko mora da ih primeni i kada
Radna uputstva – predstavljaju detaljne opise o tome kako izvršiti i zabeležiti zadatke (opisuju materijale, opremu i dokumentaciju koja se koristi)
Obrasci – dokumenti koji se koriste za zapisivanje informacija potrebnih u QMS-u
� kada se u njih unesu podaci, postaju zapisi
22.2.2018
19
Zapisnici – oblik dokumentacije kojom se dokazuje da se QMS održava i unapre đuje i da je usaglašen sa postavljenim zahtevima
Odgovornost menadžerskog kadra se ogleda u mogu ćnosti za donošenje odluka
Donošenje odluka se ne može zamisliti bez ovlaš ćenja
Rešavanju problema se pristupa procesom donošenja odluka
(isti ču se sve funkcije i aktivnosti menadžmenta)
Prave, dobre odluke
Međutim
22.2.2018
20
Klasi čan pristup menadžmentu – odlikuje se centralizacijom donošenja odluka
koncentracija na uzak krug ljudi iz redova vrhovnog (top) menadžmenta
Savremeni pristup menadžmentu – odlikuje se demokratizacijom i decentralizacijom procesa donošenja odluka
zaposleni mogu da iznose svoje ideje za rešavanje problema, uklju čeni su svi nivoi menadžmenta od vrhovnog do operativnog
8 - DELOVA5 - ZAHTEVA8 - DELOVA
5 - ZAHTEVA
1. PREDMET I PODRUČJE PRIMENE
2. REFERENCE
3. TEREMINI I DEFINICIJE
1. PREDMET I PODRUČJE PRIMENE
2. REFERENCE
3. TEREMINI I DEFINICIJE
4. SISTEM QMS-a
5. ODGOVORNOST RUKOVODSTVA
6. MENADŽMERNT RESURSIMA
7. REALIZACIJA PROIZVODA
8. MERENJE, ANALIZE I POBOLJŠANJA
4. SISTEM QMS-a
5. ODGOVORNOST RUKOVODSTVA
6. MENADŽMERNT RESURSIMA
7. REALIZACIJA PROIZVODA
8. MERENJE, ANALIZE I POBOLJŠANJA
ISO:9001
Z A H T E V I
22.2.2018
21
Odgovornost rukovodstva
Najviši nivo menadžmenta ima direktnu odgovornost i za menadžment kvaliteta
Menadžerski kadar mora dobro da poznaje principe upravljanjaorganizacijom
On mora biti angažovan na:
• definisanju politikei ciljeva kvaliteta
22.2.2018
22
• upoznavanju zaposlenih sa važnoš ću ispunjavanja zahteva korisnika, kao i zahteva iz propisa i dr. dokumenata• sprovo đenju periodi čnih preispitivanja
(postavljaju se ciljevi koji su ostvarljivi i merljivi na svim organizacionim nivoima)
• osiguravanju raspoloživosti resursa
Najviši menadžerski kadar treba jasno da definiše odgovornosti i ovlaš ćenja svih zaposlenih (da ne bi bilo da niko nije odgovoran za pojedine aktivnosti, ili da je više ljudi odgovorno za 1 aktivnost)Iz redova menadžerskog kadra se imenuje predstavnik za kvalitet
ima ovlaš ćenja i odgovornosti za utvr đivanje, primenu i održavanje QMS-a u organizaciji i komunicira sa eksternim org. (kupcima, isporu čiocima, sertifik. telom i dr.
22.2.2018
23
U određenim vremenskim intervalima menadžerski tim preispituje sistem menadžmenta kvaliteta
• rezultate internih i eksternih provera QMS-a• analizu reagovanja korisnika• rezultate merenja performansi procesa i usaglašenosti • statuse korektivnihi preventivnih mera• analiza uticaja izmenana QMS• preporuke za poboljšanje
Cilj je poboljšavanje efektivnosti QMS-a
Menadžment resursa
Rukovodstvo mora da obezbedi resurse za primenu i održavanje QMS-a, a pod resursima se podrazumevaju:
- ljudski resursi- infrastruktura- radna sredina
Ljudski resursi su najvažniji u uslužnoj delatnosti
22.2.2018
24
Znanje, obu čenost, ponašanje i motivisanost osoblja su na svakodnevnoj proveri u kontaktu sa korisnicima usluga
Infrastruktura se odnosi na sredstva za rad, opremu, ure đaje, alate, hardver, softver, kao i
usluge podrške (transportne i ostale komunikacione usluge)
Radna sredina mora biti definisana od strane menadžerskog tima
Određuju se lica odgovorna za održavanje radne sredine, intervale u kojima se to obavlja, kontrolne ta čke i odgovorna lica
Realizacija proizvoda/usluge
Menadžerski tim razvija procese neophodne za realizaciju usluge/proizvoda
22.2.2018
25
Kada su u pitanju usluge - težište aktivnosti se prebacuje na preduzimanje preventivnih mera i permanentno obu čavanje osoblja, jer celokupan uspeh zavisi prvenstveno od zadovoljstva gosta (korisnika usluge)
Menadžerski tim mora da utvrdi sve zahteve korisnikada bi se izbegle neusaglašenosti u procesu pružanja usluge
Komuniciranje sa korisnicima mora da bude dvosmerno, da bi se obezbedile sve relevantne informacije
značajan izvor inovativnih mogu ćnosti
Organizacija mora daosigura da nabavljeniproizvod budeusaglašen saspecificiranimzahtevima nabavke
Mora da planira i obavlja proizvodnju i servisiranje
22.2.2018
26
Merenja, analize i poboljšanjaPraćenje performansi usluge od strane obu čenog personala, interne provere, rezultati samoocenjivanja, provera zadovoljstva korisnika i uočavanje novih reakcija su najvažniji izvor
informacija
Motiv je zadovoljenje želja,potreba, zahteva i očekivanja korisnika
Održavanje kvaliteta proizvoda i usluga nije ni lako ni jednostavno, a vezano je i sa troškovima
troškovi kvalitetatroškovi kvaliteta(neophodni)
troškovi nekvaliteta(nepotrebni)
njih organizacija izdvaja za održavanje visokog nivoa kvalitetaproizvoda i usluga(kontrola kvaliteta, preventivno održavanje opreme, obuke zaposlenih, održavanje znaka kvaliteta)
22.2.2018
27
Ulaganje u troškove kvaliteta uz odgovaraju će marketinške aktivnosti stvara osnovu za kreiranje ugleda na tržištu, odnosno formiranje brenda
Troškovi nekvaliteta predstavljaju stvarni trošak koji se odnosi na popravke, dorade, ponovljene operacije, škartPored toga što optere ćuju organizaciju, opasni su kada proizvod ili usluga stignu do korisnika
gubitak kupca ili tržišta
nezadovoljan kupac može antipropagandno delovati – negativan imidž organizacije
1. troškovi neusaglašenosti – posledica nekvalitetnih materijala ili proizvoda i obuhvataju : doradu, škart, reklamacije i kvarove2. procenjeni troškovi – obuhvataju troškove održavanja planiranog nivoa kvaliteta, troškove kontrole kvaliteta, testiranja
3. preventivni troškovi – nastaju radi spre čavanja kvarova i obuhvataju troškove planiranja kvaliteta, obuke zaposlenih i održavanje kvaliteta opreme za rad
Postoje 3 kategorije troškova u vezi sa kvalitetom:
troškovi nekvaliteta
22.2.2018
28
Troškovi kvaliteta se vra ćaju organizaciji kroz povećanu prodaju!
Organizacija koja želi da se sertifikuje prema zahtevima standarda ISO 9001 i stekne znak kvaliteta mora da obezbedi:
� dokumentovani sistem menadžmenta kvaliteta� zadovoljenje svih zahteva standarda ISO 9001� QMS-a koji odgovara njenim potrebama
Organizacija koja želi da zadrži znak kvaliteta mora da obezbedi:� kontinuitet održavanja QMS-a� permanentno unapre đenje QMS-a
Znak kvaliteta važi 3 godine, nakon čega se vrši ponovna provera QMS-a
Lica iz organizacije vrše internu proveru
Eksternu proveru vrše sertifikaciona tela odnosno obu čeni proveriva či
top related