uvod - hrvatska znanstvena bibliografija · web viewkada stečajni upravitelj nema pravo unovčiti...
Post on 01-Jan-2020
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
VELEUČILIŠTE VERN`
Specijalistički diplomski stručni studij
Poduzetnički menadžment
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI RAD
STEČAJ MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA PRIMJERU ODABRANOG DRUŠTVA
S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Barbara Sočković
Zagreb, 2016.
VELEUČILIŠTE VERN`
Specijalistički diplomski stručni studij
Poduzetnički menadžment
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI RAD
STEČAJ MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA PRIMJERU ODABRANOG DRUŠTVA
S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Mentorica: mr.sc. Zrinka Gregov, Studentica: Barbara Sočković, viši predavač bacc.oec.
Zagreb, travanj 2016.
SADRŽAJ RADASAŽETAKABSTRACT1. UVOD....................................................................................................................22. PROBLEM, PREDMET, CILJEVI, ISTRAŽIVAČKA PITANJA I METODE ISTRAŽIVANJA...........................................................................................................3
2.1. Ciljevi istraživanja...........................................................................................32.2. Istraživačka pitanja.........................................................................................32.3. Metode istraživanja.........................................................................................4
3. PODUZETNIK U POTEŠKOĆAMA.......................................................................63.1. Vanjski uzročnici krize....................................................................................63.2. Unutarnji uzročnici krize..................................................................................93.3. Rani znakovi upozorenja..............................................................................113.4. Krizni menadžment.......................................................................................12
4. STEČAJ MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U EUROPI I HRVATSKOJ.............................................................................................................14
4.1. Stečajevi trgovačkih društava u Zapadnoj Europi.........................................144.2. Stečajevi trgovačkih društava u Centralnoj i Istočnoj Europi........................164.3. Stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj...........................194.4. Stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Brodsko - posavskoj županiji...................................................................................................................24
5. STEČAJNI POSTUPAK U HRVATSKOJ............................................................275.1. Stečajni razlozi..............................................................................................285.2. Stečajni dužnik i tijela stečajnog postupka...................................................305.3. Tijek otvaranja stečajnog postupka..............................................................325.4. Stečajna masa i stečajni vjerovnici...............................................................345.5. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka..........................................355.6. Stečajni plan.................................................................................................375.7. Upravljanje stečajnom masom i njeno unovčenje.........................................385.8. Namirenje stečajnih vjerovnika.....................................................................39
6. ANALIZA STEČAJA V.A.M.-ING d.o.o................................................................416.1. Uzlet trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. od 1995. - 2009. godine..........416.2. Početak krize trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. 2010. – 2012. godine.436.3. Otvaranje stečajnog postupka......................................................................466.4. Analiza vanjskog okruženja trgovačkog društva...........................................486.5. Analiza internog okruženja trgovačkog društva............................................516.6. Analiza financijskih izvješća..........................................................................536.7. Rezultati dubinskih intervjua.........................................................................576.8. Sinteza rezultata i diskusija..........................................................................70
7. ZAKLJUČAK I PREPORUKE..............................................................................71LITERATURA …………………………………………………………………………………………………. 74POPIS TABLICA I GRAFIKONA ……………………………………………………………………………. 77ŽIVOTOPIS ……………………………………………………………………………………………………. 79
SAŽETAK
Svrha rada bila je utvrditi uvjete i istražiti uzroke otvaranja stečaja malih i srednjih
trgovačkih društava na primjeru trgovačog društva V.A.M.-ING. Postavljena su
sljedeća istraživačka pitanja: 1) Koje su opće karakteristike stečajeva trgovačkih
društava u Hrvatskoj? 2) Koliko je u protekle tri godine bilo stečajeva trgovačkih
društava u Hrvatskoj i Brodsko – posavskoj županiji? 3) Kako je poslovao V.A.M.-
ING u proteklih 10 godina? 4) Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive ili su postojali
rani znakovi krize? 5) Je li postojalo moguće rješenje s kojim se moglo izbjeći stečaj?
Korišteni su podaci iz literature i sekundarnih izvora, te je provedeno 9 dubinskih
intervjua sa različitim dionicima. Sagledavši cijeli tijek događanja oko V.A.M.-INGa od
uzleta do stečaja može se zaključiti koliko duboke posljedice je ostavila recesija i
svjetska kriza na mala i srednja trgovačka društva u Hrvatskoj te koliko odluka o
sklapanju samo jednog nepovoljnog ugovora može biti sudbonosna i može dovesti
do stečaja trgovačkog društva. Svim poduzetnicima koji bi se mogli naći u sličnoj
situaciji preporuča se pustiti trgovačko društvo da raste postepeno, okružiti se
stručnim suradnicima, ne prezaduživati se te izbjegavati velike poslove ako je upitna
njihova realizacija. Preporuka je da se buduća istraživanja ne ograničavaju na stečaj
samo jednog trgovačkog društva, već usporedno istražuje nekoliko trgovačkih
društava, radi vjerodostojnih rezultata.
Ključne riječi: stečaj, svjetska kriza, nelikvidnost, prezaduženost, mala i srednja trgovačka društva
ABSTRACT
The bankruptcy of small and medium-sized enterprises following the case of a limited company
Purpose of this study was to determine the conditions and investigate the causes of
small and medium-sized enterprises' bankruptcy proceedings following example of
VAM-ING enterprise. The following research questions wewre set: 1) What are the
general characteristics of small and medium-sized enterprises bankruptcies in
Croatia? 2) How many bankruptcies of SMEs were there in Croatia and Brod –
Posavina county in the past three years? 3) How did V.A.M.-ING operate in the past
10 years? 4) Were the growth rates "healthy" and sustainable and were there early
signs of crisis? 5) Was there a possible solution to avoid bankruptcy? The data from
the literature and secondary sources were used and in-depth interviews conducted.
After analysing the whole course of events in V.A.M.-ING from upsurge until
bankruptcy, it can be concluded that recession and global crisis has left profound
consequences on small and medium enterprises in Croatia and how concluding only
one unfavorable contract could be fatal decision and could result in bankruptcy. To all
enterpreneuers, who could find themselves in similar situation, it is recommended to
let the enterprise gradually develop, to surround themselves with experts, not get too
deep into debt and to avoid great business deals if they are questionable to be
realized. Recommandation for future researches is not to restrict the operation on
bankruptcy of one enterprise, but to achieve realiable results, simultaneously
exploring several enterprises.
Keywords: bankruptcy, global crisis, insolvency, over-indebtedness, small and medium-sized enterprises
1. UVOD
Stečaj malih i srednjih trgovačkih društava je vrlo bolna tema koja dotiče tisuće
ljudi u Hrvatskoj, ali nažalost je vrlo neistražena. Pogotovo je stručna literatura
vrlo oskudna s podacima i temama vezanim za stečaj. Iako to možda iznenađuje,
ekonomska se analiza počela tek nedavno baviti problematikom Stečajnog
zakona. Ekonomiste se većinom smatra mjerodavnim samo za koncept i dizajn, a
za pojedinosti Stečajnog zakona obično su zaduženi pravnici (Schonfelder, 2002).
Raspadom SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) i raspadom
zemalja Istočnog bloka hrvatsko gospodarstvo izgubilo je značajna tržišta na koje
je izvozilo svoje proizvode. Osobito je došlo do velikih problema u gospodarstvu
za vrijeme Domovinskog rata 1991.-1995. godine. Također je došlo do
urušavanja nekih velikih društava, te privatizacije i nastajanja velikog broja malih i
srednjih društava. Mala i srednja trgovačka društva počela su zapošljavati sve
više radnika, te je njihov udio u ukupnom gospodarstvu bio sve značajniji.
Novi problemi za hrvatsko gospodarstvo pojavili su se u 2008. godini, početkom
svjetske gospodarstke krize koja je uzdrmala svijet. Svjetska kriza zahvatila je
Hrvatsku među posljednjim zemljama, ali je zato potrajala do danas. U tom
periodu došlo je do velike stagnacije gospodarstva te velikog broja propasti malih
i srednjih trgovačkih društava. Zbog znatnog doprinosa malih i srednjih trgovačkih
društava ukupnom gospodarstvu veoma je interesantno vidjeti na primjeru jednog
konkretnog trgovačkog društva kako i zašto se to dogodilo. Kako ja autorica već
tijekom studiranja obrađivala obiteljsko trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o.,
odlučila ga je obraditi i u diplomskom radu. Budući da je to društvo bilo u
vlasništvu obitelji Sočković, autorica je upoznata sa svim segmentima njegova
poslovanja i dostupni su joj svi potrebni podaci, pa istraživanje ne bi trebalo
predstavljati problem. Navedeno trgovačko društvo nekoliko je godina ostvarivalo
značajne prihode i neprestani rast do spomenute krize, pa je vrlo interesantno
istražiti zašto je došlo do stečaja, da li se on mogao izbjeći i kako.
U drugom poglavlju predstavit će se predmet, ciljevi, istraživačka pitanja te
metode istraživanja. U trećem poglavlju teoretski će se razraditi poduzetnik u
poteškoćama, zatim će se obraditi stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u
Hrvatskoj i svijetu, kao i sam stečajni postupak u Hrvatskoj i kao zadnja šesta
cjelina analizirati će se slučaj trgovačkog društva V.A.M.- ING d.o.o..
2. PROBLEM, PREDMET, CILJEVI, ISTRAŽIVAČKA PITANJA I METODE ISTRAŽIVANJA
Problem istraživanja je velik broj stečaja malih i srednjih trgovačkih društava u
Hrvatskoj.
Stečajevi su postali učestala pojava naročito nakon svjetske krize. Zbog izuzetno
visoke financijske nelikvidnosti, Hrvatski sabor je donio Stečajni zakon u kojem stoji
da se nad svim trgovačkim društvima blokiranim više od 60 dana otvori stečajni
postupak.
Predmet istraživanja je stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o., te uzroci koji
su do toga doveli.
2.1. Ciljevi istraživanja
Glavni cilj ovog istraživanja je utvrditi uvjete i istražiti uzroke otvaranja stečaja malih i
srednjih trgovačkih društava na primjeru trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o..
Da bi se ostvario glavni cilj potrebni su i dodatni ciljevi istraživanja:
C1: Analizirati opće karakteristike stečaja malih i srednjih trgovačkih društava u
Hrvatskoj
C2: Utvrditi broj otvorenih stečaja malih i srednjih trgovačkih društava na razini
Republike Hrvatske i Brodsko-posavske županije, za zadnje tri godine za koje
postoje javno objavljeni podaci
C3: Analizirati poslovanje trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. (u prethodnih 10
godina)
C4: Utvrditi uzroke stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.
C5: Istražiti je li bilo moguće izbjeći stečaj
4
2.2. Istraživačka pitanja
Kako bi se ostvarili navedeni ciljevi istraživanje treba dovesti do odgovora na
sljedeća istraživačka pitanja:
IP1: Koje su opće karakteristike stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u
Hrvatskoj?
IP2: Koliko je u protekle 3 godine bilo stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u
Hrvatskoj i Brodsko - posavskoj županiji?
IP3: Kako je poslovao V.A.M.-ING d.o.o. u proteklih 10 godina?
IP4: Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive ili su postojali rani znakovi krize?
IP5: Je li postajalo moguće rješenje s kojim se moglo izbjeći stečaj?
2.3. Metode istraživanja
Koristit će se primarni i sekundarni izvori podataka. Metoda sekundarnog istraživanja
provedena prikupljanjem podataka iz postojeće literature (knjige, znanstveni i stručni
članci, internetski izvori), podaci Eurostata, Statističkog zavoda, FINE, Trgovačkog
suda u Osijeku - ispostava Slavonski Brod, HGK Županijske komore Slavonski Brod,
te trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.-u stečaju.
Primarno istraživanje obavljeno je metodom dubinskog intervjua. Ispitani su različiti
dionici kako bi se iz što više različitih kutova vidjelo kako je došlo do stečaja i je li se
on mogao izbjeći. To su: 1) jedini osnivač i član (vlasnik svih poslovnih
udjela)trgovačkog društva, 2) direktor, 3) stečajni upravitelj, 4) bankar, 5) ključni
kupac, 6) ključni dobavljač, 7) ključni zaposlenik („misleći praktičar“), 8) supruga, 9)
sin i 10) kćer. Kroz navedene intervjue planira se saznati načine i uzroke koji su
doveli do stečaja, odnosno različita razmišljanja i stavove o vanjskim uzrocima krize,
o strategijama i stopama rasta trgovačkog društva, ranim znakovima krize i
mogućnostima izbjegavanja stečaja.
Intervjui su provedeni 15. travnja 2016. godine.
Tijekom istraživanja korištena je metoda ispitivanja (intervjua), metoda komparacije,
metoda deskripcije, metoda analize i sinteze te induktivna metoda. Metodom analize
5
otkrivene su unutarnje veze i odnosi, uzroci i posljedice pojedinih pojava, zbivanja i
stanja međusobnih utjecaja vanjskih i unutarnjih čimbenika, kvalitativnih i
kvantitativnih odnosa pojedinih čimbenika. Stvorena je pretpostavka za generiranje
rješenja i zaključaka. Ova metoda povezuje postupke, identifikacije i formulacije
problema, generiranjem istraživačkih pitanja, prikupljanje i obradu podataka, te
interpretaciju rezultata istraživanja. Metodom sinteze objedinjena su saznanja do
kojih se došlo tijekom istraživanja. Kako bi se usporedili općeniti podaci otvaranja
stečaja u malim i srednjim trgovačkim društvima, korištena je metoda komparacije.
Ključne činjenice i procesi koji su proizašli iz navedenog istraživanja opisat će se
metodom deskripcije. Putem induktivne metode prikupljeni podaci iz literature,
znanstvenih i stručnih članaka su sažeti od pojedinačnih zapažanja do konkretnih
općih zaključaka o navedenoj temi i donesene su preporuka za praksu i daljnja
istraživanja.
6
3. PODUZETNIK U POTEŠKOĆAMA
Poduzetnik u poteškoćama može se naći najčešće zbog posljedica izazvanih
određenim uzrocima, a mogli bi ih podijeliti na vanjske i unutarnje teškoće.
Poduzetnik vrlo često nema mogućnost izbora i svoje poduzeće mora izgrađivati u
postojećem okruženju koje nije uvijek najpovoljnije za njega. Poduzetnikov projekt
tijekom realizacije često nailazi na različite poteškoće. Neke poteškoće došle su iz
okruženja, a neke je poduzetnik sam izazvao, jer se nije pripremio na vrijeme i
smanjio mogući rizik (Gregov i Ćorić, 2012/2013).
3.1. Vanjski uzročnici krize
Okolina uvelike utječe na poslovanje trgovačkog društva, stoga menadžment mora
uvažavati sve činitelje okoline, jer oni neprekidno stvaraju i nove prilike i nove
opasnosti za trgovačko društvo (Buble, 2006). Eksterna okolina ili vanjski uzročnici
mogu biti podijeljeni u šest kategorija i to kao politički, ekonomski, socio-kulturni,
tehnološki, ekološki i legalno pravni čimbenici (Angwin, Johnson, Regner, Scholes,
Whittington, 2015). Stoga će se vanjski uzročnici obraditi pomoću PESTEL analize,
koja će jasnije objasniti vanjsko okruženje i moguće uzročnike koji bi predstavljali
opasnost za trgovačko društvo.
3.1.1. Politički čimbenici
Politički čimbenici svakako igraju jednu od najvažnijih uloga u razvoju trgovačkog
društva. Predstavljaju prilike, ali i prijetnje trgovačkim društvima svih veličina. Brojni
su zakonski propisi koji izravno ili neizravno uređuju poslovanje trgovačkog društva.
Prema Bubli (2006) mogu se podijeliti na opće i posebne. Opći propisi su oni koji se
odnose na sva trgovačka društva bez obzira na njihovu veličinu, lokaciju, djelatnost i
drugo. Među tim su zakonima svakako ističu Zakon o radu, Zakon o porezu na
dodanu vrijednost i mnogi drugi. Posebnih je propisa mnogo više, a oni se odnose ili
na oblik poslovanja (npr. Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obrtu), ili na neku
djelatnost (npr. Zakon o trgovini, Zakon o Ugostiteljskoj djelatnost), ili na neka
specifična poslovanja (npr. Zakon o leasingu, Zakon o faktoringu).
7
Osim mjera države koje provode snažan pritisak na trgovačka društva, taj pritisak
provode i različite grupe, političke stranke i njihove vođe, također iz političko-pravne
okoline. To svakako dovodi do politizacije menadžmenta kao i do rasta njegove
osobne odgovornosti (Kreitner, 1989). Stoga je iznimno važno pratiti političke
trendove i državne institucije, kako bi se na vrijeme moglo prilagoditi nastaloj situaciji.
3.1.2. Ekonomski čimbenici
Ekonomski čimbenici svakako su postali veoma složena kategorija, a odnose se na
cjelokupan ekonomski sustav u kojem posluje trgovačko društvo. S gledišta
menadžmenta iz ekonomske okoline najvažniji su čimbenici inflacija, kamatne stope,
potražnja i nezaposlenost, ali svakako ne treba zanemariti i druge čimbenike kao što
su zbivanja u svjetskoj ekonomiji, ograničenost resursa i drugi. Kao i ljudi i tržišta
trebaju kupovnu moć. Gospodarsko okruženje sastavljeno je od čimbenika koji prije
svega utječu na kupovnu moć građana i obrasce trošenja potrošača. Tamo gdje je
smanjenja kupovna moć, kao što je to u zemljama koje su pogođene krizom i
recesijom, potrošači koji su financijski ograničeni troše mnogo opreznije i pažljivije, te
traže veću vrijednost u proizvodima i uslugama koje kupuju (Armstrong, Kotler,
Saunders i Wong, 2006).
„Promjene glavnih ekonomskih varijabli poput prihoda, troškova života, kamatnih
stopa te obrasca štednje i posuđivanja imaju snažan utjecaj na tržište. Tvrtke
promatraju te varijable koristeći gospodarska predviđanja. Tvrtke ne moraju propasti
zbog recesije ili biti nespremne za procvat aktivnosti. Uz prikladno upozorenje, mogu
iskoristiti promjene u gospodarskom okruženju“ (Armstrong i sur., 2006, str. 104).
3.1.3. Socijalni čimbenici
Socijalni utjecaji uključuju mijenjanje kulture i demografije. Tako, na primjer, starenje
populacije u mnogim zapadnim društvima stvara prilike i prijetnje za oba sektora,
privatni i javni sektor. Promjene kulturnih stavova mogu podići strateške izazove.
Buble (2006) ističe kako se, na primjer, novi etički stavovi pogotovo u industriji
financijskih usluga, više ne uzimaju zdravo za gotovo, već postaju izazov u
strateškom odlučivanju.
8
Ljudi se razvijaju u određenom društvu koje oblikuje njihova osobna uvjerenja i
vrijednosti. Prihvaćaju svjetonazor koji definira njihove odnose s drugima. Stoga,
stručnjaci trebaju biti svjesni tih kulturalnih utjecaja i njihovih varijacija u različitim
kulturama koje se nalaze na tržištima na kojima trgovačko društvo posluje
(Armstrong i sur., 2006). Društveni, kulturni i demografski trendovi nameću načine
kako bi ljudi trebali raditi, živjeti, proizvoditi i trošiti. Tako pojavljuju i novi tipovi
kupaca koji imaju potrebu za različitim proizvodima, uslugama i strategijama (Katavić
i Perkov, 2014).
3.1.4. Tehnološki čimbenici
Tehnologija je jedan od najznačajnijih čimbenika koji oblikuje živote ljudi i vjerojatno
ima najdramatičniji utjecaj na našu sudbinu. Tehnološko se okruženje brzo mijenja
pa se tako stvaraju nova tržišta i prilike. Trgovačka društva moraju pratiti nove
tehnologije i procijeniti koliko će to utjecati na njihovo poslovanje. Međutim, svaka
nova tehnologija zamjenjuje staru, što znači da ukoliko se trgovačko društvo bude
borilo protiv novih tehnologija ili ih bude ignoriralo, njihove poslovanje će naići na
poteškoće, što će uzrokovati smanjenje poslovanja. Proizvodi trgovačkog društva koji
ne predvide i ne slijede promjene u tehnologiji uskoro će postati zastarjeli i
nekonkurentni.
Stoga, da bi trgovačka društva bila i dalje konkurenta potrebna su velika ulaganja u
istraživanje i razvoj. „Vrtoglavi troškovi istraživanja i razvoja čak i u velikim tvrtkama
otežavaju svladavanje cijelog niza tehnologija. Kako bi riješile tu prepreku, tvrtke
nastoje surađivati jedne s drugima u razvoju novih proizvoda i tehnologija; kupuju
licence za izume koje su razvile druge tvrtke ili čak preuzimaju male, inovativne tvrtke
koje možda nemaju dovoljno sredstava za razvoj i komercijalizaciju novih tehnologija“
(Armstrong i sur., 2006, str.108).
3.1.5. Ekološki čimbenici
U posljednjih tridesetak godina potupno se povećavala briga za okoliš, te je jedno od
globalnih i ključnih pitanja današnjice kako zaštiti prirodno okruženje. U mnogim
gradovima zagađenje zraka i vode doseglo je veliko razmjere, stoga su u većini
9
zemalja industriju primorali, a ne uvjerili, da prihvati ekološki pristup. Ekološki propisi,
pogotovo za „zeleni“ okoliš, mogu nametnuti dodatne troškove za trgovačko društvo.
Međutim, ukoliko se ti propisi pametno iskoriste, ne moraju predstavljati prepreku
trgovačkom društvu već priliku (Angwin, 2015).
3.1.6. Pravni čimbenici
Pravni sustav neke zemlje obuhvaća pravila i zakone koji reguliraju ponašanje i
postupke kojima se ti zakoni provode. Tako zakoni neke zemlje reguliraju poslovnu
praksu, način provođenja transakcija, te prava i obveze koje proizlaze iz poslovnih
transakcija (Hisrich, Peters i Shepherd, 2008). Legalno-pravni čimbenici su regulatori
i deregulatori raznih zakona koji imaju utjecaj na poslovanje trgovačkog društva, pa
tako mogu predstavljati prijetnje ali i prilike za trgovačko društvo. Stoga je potrebno
precizno procijeniti i proučiti zakone neke zemlje, a pogotovo strane u koje se ide
poslovati. U vanjske čimbenike ubraja se i konkurencija i stanje u grani poslovanja.
3.2. Unutarnji uzročnici krize
Unutarnje čimbenike organizacije čini niz čimbenika koji postoje unutar trgovačkog
društva i na koje se može utjecati mijenjajući ih prema svojim potrebama. Pa se tako
nastoji pojačati djelovanje na unutarnje čimbenike, kako bi se smanjilo eventualno
negativno djelovanje vanjskih čimbenika, na koje trgovačko društvo ponekad nema
nikakvog utjecaja. Unutarnji čimbenici organizacije od najveće su važnosti za
trgovačko društvo, te im se zbog toga i pridaje najviše pažnje jer svojim djelovanjem
mogu pružiti najbolja poboljšanja u trgovačkom drušštvu. Unutarnji čimbenici su
međusobno povezani, ne djeluju izolirano jedan od drugoga (Novak i Sikavica, 1999).
Riječ je, dakle, o radnoj okolini poduzeća u kojoj se odvijaju svi ključni procesi bitni
za razvoj i opstanak trgovačkog društva. Prema (Bubli, 2006) ključni dijelovi
unutarnje okoline su: organizacijska struktura, organizacijska kultura i organizacijski
resursi.
3.2.1. Organizacijska struktura
10
„Organizacijsku cjelinu poslovnog sustava kao uređeno jedinstvo dijelova mogu činiti
funkcionalno povezani zadaci, ali je mogu činiti i pojedinci i skupine pojedinaca u
međusobnim odnosima moći i/ili u međusobnim interesnim odnosima. Organizacijsku
cjelinu može činiti i sveukupnost ekonomskih aktivnosti ujedinjenih u jednom
poslovnom sustavu ili u formalno pravno definiranom poduzeću“ (Kapustić,1984, str.
9). Prema ( Buble, 2006) pet je osnovnih tipova organizacijske strukture: funkcijska
organizacijska struktura, divizijska, matrična, procesna i mrežna. Koju će od tih
organizacijski struktura pojedino poduzeće odabrati ovisi o nizu faktora kao što su
poslovna strategija, veličina trgovačkog društva, širina proizvodnog programa i drugi.
3.2.2. Organizacijska kultura
Organizacijska kultura teško je mjerljiva, ali vidljiva je dolaskom u svaku organizaciju
bez obzira na veličinu. Potrebno je dugo vremena kako bi se stvorila, te ostaje i kada
njezini tvorci više nisu u organizaciji. Osnovni je dio formalne i neformalne
socijalizacije svakog novog zaposlenika kojim se upućuju u pravila.
Prema (Robbins, 1996) razlikujemo slijedeće vrste organizacijske kulture trgovačkog
društva:
1. dominantna kultura i subkultura
2. jaka i slaba kultura
3. jasna i nejasna kultura
4. odlična (izvrsna) i užasna kultura
5. postojana i prilagodljiva kultura
6. participativna i neparticipativna kultura
Svako trgovačko društvo, pa i ono najmanje, ima svoju organizacijsku kulturu. Tako
ćemo organizacijsku kulturu pronaći i u trgovačkim društvima za koje smatramo da
nemaju nikakvu organizacijsku kulturu, jer neimanje kulture također predstavlja
kulturu.
3.2.3. Organizacijski resursi
11
„Organizacijski resursi jesu prirodne i proizvedene stvari, kao i ljudska znanja i
sposobnosti kojima se mogu koristiti, bilo neposredno, u potrošnji – kao sredstvima
za zadovoljenje potreba, bilo posredno, u proizvodnji – kao sredstvima za
proizvodnju određenih proizvoda ili za pružanje odgovarajućih usluga“ (Baletić, 1995,
str. 787).
Prema Bubli (2006) sve te resurse možemo svrstati u četiri temeljne skupine, i to:
fizički resursi, ljudski resursi, informacijski resursi i financijski resursi.
3.3. Rani znakovi upozorenja
Signali iz okoline su informacije o promjenama okoline koje ne nastaju bez
prethodnih naznaka. Važnost prepoznavanja ovakve vrste signala se ogleda u
potpori strateškom menadžmentu trgovačkog društva pri identificiranju novih
trendova u nastajanju, promjenama okoline i sukladnog usklađivanja poslovne
strategije. Signali, ukoliko se na pravi način promatraju i interpretiraju, omogućuju
organizacijama pravovremeno reagiranje na promjene uvjeta poslovanja, a time
mogu i odrediti stratešku prednost trgovačkog društva (Aguilar, 1967).
U takvim teškim situacijama trgovačka društva bi trebala potražiti usluge
konzultanata, jer oni mogu objektivno prepoznati problem, te izbjeći subjektivnu
odluku poduzetnika. Postoji mnogo metoda predviđanja krize kroz razne kvantitativne
signale, odnosno kroz izračun indikatora likvidnosti u analizi financijskih izvještaja.
Također, u onim trgovačkim društvima u kojima postoji odjel kontrolinga, jedna od
njihovih zadaća je snimanje signala iz okoline i predviđanje onih faktora koji bi mogli
dovesti do poteškoća, odnosno zadaća im je prepoznati rane znakove upozorenja.
Prema (Gregov i Ćorić, 2012/2013) neki od ranih znakova upozorenja mogu biti:
- Promjene menadžera i savjetnika, kao što su direktor, računovođa ili drugi
profesionalni savjetnici
- Nesposobnost da se na vrijeme izrade financijska izvješća
- Nepotpuna i izmijenjena računovodstvena mišljenja koja nisu službeno potvrđena
- Promjene u ponašanju vodećeg poduzetnika
12
- Nova konkurencija
- Lansiranje „velikog projekta“
- Niži troškovi istraživanja i razvoja
- Otpisivanje imovine
Zbog svega navedenog najvažnija stvar je prepoznati pravi problem, jer ako ne
možemo uočiti pravi problem, ne možemo pronaći ni odgovarajuće riješenje.
3.4. Krizni menadžment
„Krizni menadžment se definira kao aktivnost usmjerena na ovladavanje situacije
opasne po opstanak poduzeća, planiranje i provođenje mjera za osiguranje temeljnih
ciljeva poduzeća. Krizni menadžment obilježava intenzivnije korištenje sredstava i
metoda potrebnih za predusretanje te ovladavanje krizne situacije i uvođenje
radikalnih mjera poslovnog preokreta“ (Osmanagić Bedenik, 2010). Ukoliko se radi o
aktivnostima predusretanja krize tada možemo reći da je to preventivni ili anticipativni
krizni menadžment. Također se govori o sustavima ranog upozorenja, analizi
potencijala, upravljanju rizicima te politici fleksibilnosti kao ključnim, ali ne i jedinim,
instrumentima preventivnog upravljanja. Kada se govori u smislu osiguranja
temeljnih, egzistencijalnih varijabli nakon pojave krize, misli se na reaktivni krizni
menadžment. Obilježavaju ga jasni ciljevi poput ostvarenja određene likvidnosti ili
dobiti te korištenje instrumenata identifikacije krize (Josić, 2002).
Krizni menadžment ne treba se shvaćati kao nešto nepoželjno, već kao bitni i
sastavni dio odgovornog upravljanja trgovačkim društvom, gdje uvijek postoje
situacije u kojima se procjenjuju rizici i šanse, te u kojima se osobito kod povećane
nesigurnosti i brzih promjena ne mogu isključiti krizne situacije. Procjena i planiranje
se temelje na rezultatima istraživanja u trgovačkom društvu i okolici. Glavni elementi
programa su:
- Istraživanje okoline i konteksta
- Procjenjivanje izloženosti riziku
- Osposobljavanje menadžera i zaposlenika
- Krizni komunikacijski plan
13
- Monitoring
- Konzalting u kriznoj situaciji
Korist za organizaciju su: dokumentacija i pregled procijenjenih rizika, plan prevencije
i intervencija, osoposobljeni rukovoditelji i menadžeri, osposobljeni zaposlenici za
otkrivanje tinjajuće krize i ponašanja u kriznim situacijama (Babić i Stavrić, 1997).
Uz krizni menadžment sve više se istiće krizni kontroling. Iako je kontroling redovita
stručna pojava uspješnog poslovanja, u kriznim situacijama kontroling je nezamjenjiv.
Krizni kontroling ima svoju ulogu u svakoj fazi upravljanja krizom:
kod anticipativnog upravljanja krizni kontroling uvodi i osigurava korištenje
instrumenata preventivnog i proaktivnog djelovanja
kod identifkacije krize kontroling pruža stručnu pomoć i podršku u korištenju
instrumenata identifkacije krize
kod reaktivnog upravljanja krizni kontroling je stručno odgovoran za
transparentnost situacije, alternativne prijedloge nastavka poslovanja te
transparentnost strategijskih i operativnih posljedica
Krizni kontroling je nezaobilazan, budući da svojim instrumentima pridonosi jasnoći
situacije i posljedica je pojedinih odluka. Svakako je potrebno naglasiti da
koordinacija i integracija kao temeljni principi kontrolinga u procesu poslovne krize
imaju vitalnu važnost (Osmanagić Bedenik, 2010).
14
4. STEČAJ MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U EUROPI I HRVATSKOJ
U ovom poglavlju obradit će se kretanje stečajeva zemalja Europske unije, koje su
podijeljene na Zapadnu, Istočnu i Centralnu Europu. Također će biti obrađeni i
stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, kao i u Brodsko -
posavskoj županiji.
4.1. Stečajevi trgovačkih društava u Zapadnoj Europi
U Zapadnoj Europi u 2013./2014. godini dolazi do prvih znakova ekonomskog
oporavka nakon izbijanja krize. Broj trgovačkih društava u stečaju koji je u 2013.
godini iznosi 189.855, u 2014. godini pao je na 179.662, što je cca 10.000 manje.
Početkom krize 2007. godine broj stečajeva iznosio je 130.910, a 2009. godine
znatno više 178.235 (Creditreform Economic Research Unit, 2015).
Tablica 4.1. Stečajevi trgovačkih društava u Zapadnoj Europi1
1 engl. corporate insolvencies in Western Europe
15
2014. 2013. 2012. 2011. 2010.Promjene
2013/2014 u %
Austrija 5.600 5.626 6.266 6.194 6.657 -0,5
Belgija 10.736 11.739 10.587 10.224 9.570 -8,5
Danska 4.049 4.993 5.456 5.468 6.461 -18,9
Finska 2.954 3.131 2.956 2.944 2.864 -5,7
Francuska 60.548 60.980 59.556 49.506 51.060 -0,7
Njemačka 24.030 26.120 28.720 30.120 32.060 -8,0
Grčka 330 392 415 445 355 -15,8
Irska 1.164 1.365 1.684 1.638 1.525 -14,7
Italija 16.101 14.272 12.311 10.844 10.089 +12,8
Luksemburg 845 1.016 1.033 961 918 -16,8
Nizozemska 6.645 8.375 7.373 6.176 7.211 -20,7
Norveška 4.803 4.564 3.814 4.355 4.435 +5,2
Portugal 7.200 8.131 7.763 6.077 5.144 -11,5
Španjolska 6.392 8.934 7.799 5.910 4.845 -28,5
Švedska 7.158 7.701 7.737 7.229 7.546 -7,1
Švicarska 5.867 6.495 6.841 6.661 6.255 -9,7
UK 15.240 16.021 17.765 18.467 17468 -4,9
Ukupno 179.662 189.855 188.076 173.219 174.463 -5,4
Eurozona*) 147.649 154.750 150.665 135.322 138.045 -4,6
*) bez Malte i Cipra
Izvor: Prilagođeno prema Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in
Europe. Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/
local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-15_EN.pdf, (23.2.2016.)
Grafikon 4.1. prikazat će promjene broja stečajeva Zapadne Europe za razdoblje
2013. u odnosu na 2014. godinu.
16
Grafikon 4.1. Promjene broja stečajeva trgovačkih društava Zapadne Europe u
postocima
Špan
jolska
Nizozem
ska
Danska
Luksemburg
Grčka
Irska
Portugal
Švicar
skaBelg
ija
Njemačk
a
Švedska
Finska UK
Francuska
Austria
NorveškaIta
lija
-40
-30
-20
-10
0
10
20
Promjene broja stečajeva Zapadne Europe u pos-tocima
Izvor: Prilagođeno prema Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in
Europe. Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/
local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-15_EN.pdf, (23.2.2016.)
U tablici 4.1. i grafikonu 4.1. prikazan je broj stečajeva kroz godine, a posebno na
grafikonu 4.1. vidljivi su postotci u odnosu 2014. godine na 2013. godinu. Tu su Italija
12,8% i Norveška sa 5,2% povećanja broja stečajeva, a sve ostale zemlje s padom
broja stečajeva. Tako su Španjolska s 28,5%, Nizozemska s 20,7% i Danska sa
18,9% najbolje zemlje Zapadne Europe po padu broja stečajeva u navedenom
razdoblju. Također je vidljivo da su zemlje Zapadne Europe ostvarile smanjenje broja
stečajeva u odnosu 2014./2013. godine za 5,4%, a samo zemlje Eurozone za 4, 6%,
iz čega se može zaključiti da se zemlje Eurozone lakše nose s ekonomskom krizom.
4.2. Stečajevi trgovačkih društava u Centralnoj i Istočnoj Europi
U zemljama Centralne i Istočne Europe situacija sa stečajevima daleko je teža i puno
više zabrinjava nego u zemljama Zapadne Europe, što će se lakše vidjeti u tablici
4.2.
Tablica 4.2. Broj stečajeva u Centralnoj i Istočnoj Europi
17
2014. 2013. 2012. 2011. 2010. Promjene 2013/2014 u %
Bugarska 1.031 1.232 383 685 700 -16,3
Hrvatska2 7.776 9.019 6.922 4.878 1.501 -13,8
Češka3 3.563 6.021 8.398 6.753 5.559 -40,8
Estonia 428 469 506 623 504 -8,7
Mađarska4 60.637 46.397 50.224 30.757 17.487 +30,7
Latvia 950 818 881 813 2.407 +16,1
Litva 1.593 1.561 1.354 1.302 1.496 +2,0
Poljska 864 926 908 762 665 -6,7
Rumunjska 20.696 27.924 26.807 22.650 21.695 -25,9
Slovačka 831 880 866 870 830 -5,6
Slovenia 1.302 941 595 675 510 +38,4
Ukupno 99.671 96.188 97.844 70.768 53.351 +3,6
Izvor: Prilagođeno prema Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in
Europe. Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/
local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-15_EN.pdf, (23.2.2016.)
Prema podacima za 11 zemalja Centralne i Istočne Europe koje su članice Europske
unije, 4 su imale znatno povećanje stečajeva u odnosu 2014./2013. godinu, a sedam
zemalja je imalo smanjenje broja stečajeva. Na ukupno loše stanje u Centralnoj i
Istočnoj Europi veliki utjecaj imalo je teško stanje u zemljama Zapadne Europe, kao i
izbijanje sukoba u Rusiji i Ukrajini.
Na grafikonu 4.2. će se prikazat broj kretanja stečajeva u zemljama članicama
Europske unije Centralne i Istočne Europe za period 2013./2014.
Grafikon 4.2. Promjene broja stečajeva u Centralnoj i Istočnoj Europi u postocima
2Sadrži ranije ne uključene stečajeve iz prethodnih godina (u originalu: „contains previously unconcluded bankruptcies from the years before“)3 Od 2013. neki stečajevi samozaposlenih osoba uključeni su u osobne bankrote (u originalu: „since 2013 some bankruptcies by self-employed persons are included under private insolvencies“)4Stečajevi i druge likvidacije (u originalu: „bankruptcies and other liquidations“)
18
Češka
Rumunjska
Bugarska
Hrvatsk
a
Estonia
Poljska
Slova
čka LitvaLat
vija
Mađars
ka
Slove
nija
-50
-40
-30
-20
-10
0
10
20
30
40
Promjene 2013/2014 u %
Izvor: Prilagođeno prema Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in
Europe. Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/
local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-15_EN.pdf, (23.2.2016.)
U tablici 4.2. može se pratiti kretanje broja trgovačkih društava u stečaju od 2010. do
2014. godine, kao i odnos između 2013. i 2014. godine izražen u postotcima na
grafikonu 4.3. Nama je svakako zanimljivo pratiti kretanje broja stečajeva u Hrvatskoj
u odnosu na okruženje članica Europske unije Centralne i Istočne Europe.
Promatrani broj stečajeva u 2010. godinu u odnosu na 2014. godinu, pokazuje da su
najveći porast u ukupnom broju stečajeva imale su Hrvatska sa 1.501 na 7.776,
Slovenija sa 510 na 1302 i Mađarska sa 17.487 na 60.637. Usporedba broja
stečajeva 2014./2013. godinu pokazuje da je najlošije stanje u Sloveniji s 941 na
1.302, Mađarskoj sa 46.397 na 60.637 i Latviji sa 818 na 950 poduzeća u stečaju.
Hrvatska je pozitivna jer je sa 9.019 u 2013. godini pala na 7.776 u 2014. godini. Iz
nevedene tablice vidljvo je ukupno negativno stanje svih zemalja Europske unije
Centralne i Istočne Europe, gdje je svih 11 zemalja u 2010. godini imalo 53.351
trgovačko društvo u stečaju, 2013. godine 96.188, a 2014. godine čak 99.671
trgovačko društvo u stečaju. Moguće obrazloženje je kasniji ulazak u gospodarsku
krizu i sporiji izlazak iz nje.
4.3. Stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj
19
Hrvatska je izborila svoju samostalnost 1990. godine, nakon čega je nastupila
agresija Jugoslavenske vojske i Srbije. Dogodio se Domovinski rat (1990.- 1995.), a
dio Hrvatske je gospodarski, prometno i teritorijalno odsječen od RH. Hrvatska vlada
je što dobrom politikom i sporazumom s međunarodnom zajednicom, što vojnim
akcijama „Bljesak“ i „Oluja“ uspjela osloboditi i ujediniti sve hrvatske krajeve u jednu
jedinstvenu cjelinu.
Sve ovo navedeno govori u kakvim teškim okolnostima je poslovalo hrvatsko
gospodarstvo, pa tako i mala i srednja trgovačka društva. U tako otežanim uvjetima
privređivanja veliki broj trgovačkih društava postao je insolventan i prezadužen, te se
doveo u nemogućnost daljnjeg poslovanja. Sve prethodno navedeno stvorilo je
realne uvjete za donošenje novog Stečajnog zakona koji kao razlog pokretanja
stečaja navodi nesposobnost plaćanja i prezaduženost. Do relevantnih podataka o
trgovačkim društvima u stečaju vrlo je teško doći, jer se time u RH ne bavi nijedna
institucija niti vodi statistiku stečajeva.
U RH stečajni postupak je u nadležnosti trgovačkih sudova kojih ima sedam,
ustrojenih prema teritorijalnoj nadležnosti, i to trgovački sud u Osijeku, Rijeci, Splitu,
Varaždinu, Zadru i Zagrebu, koji se tretiraju kao prvostupanjski. Kao drugostupanjski
sud ustanovljen je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu, koji odlučuje
o žalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju (Sajter,
2014). Efikasnost rada trgovačkih sudova po broju predmeta, broju zaposlenih
radnika kod otvaranja stečaja, broju radnika sa 31.1.2012. godine, iznos utvrđenih i
namirenih tražbina radnika, te iznos utvrđenih i namirenih tražbina RH, može se
vidjeti u tablici 4.3.
Tablica 4.3. Statistički podaci o stečajevima, broju radnika, tražbini radnika i tražbini
RH prema teritorijalnoj nadležnosti Trgovačkih sudova, stanje 31.1.2012.
20
SudBroj
predmeta
Broj radnika kod
otvaranja stečajnog postupka
Broj radnika zaposlenih
na 31.1.2012.
Iznos utvrđenih tražbina radnika
Iznos namirenih tražbina radnika
Iznos utvrđenih
tražbina RH
Iznos namirenih
tražbina RH
TS Bjelovar
21 1.079 23 37.266.165 11.893.799 115.881.768 1.551.266
TS Osijek
107 3.659 117 205.847.393 92.732.272 939.898.469 334.661.760
TS Rijeka
635 2.749 437 804.686.506 153.576.821 1.217.907.359 115.623.415
TS Split 129 2.359 138 308.806.553 132.129.370 546.623.405 45.961.790
TS Varaždin
71 2.817 923 134.810.243 32.613.486 578.419.058 13.731.095
TS Zadar 25 482 38 39.575.247 11.369.855 71.858.140 6.051.451
TS Zagreb
297 8.591 669 360.053.552 174.873.403 862.150.658 119.599.706
UKUPNO 1.285 21.736 2.345 1.891.045.659 609.189.007 4.332.738.857 637.180.483
Izvor: Prilagođena prema Bačić, L. i Priskić, E. (2012.) Stečaj u funkciji revitalizacije trgovačkog društva.
Sveučilišni stručni centar za stručne studije. Preuzeto s:
http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Y2WhcdUNlDMJ:hrcak.srce.hr/file/
192479+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr (13.2.2016.)
Iz tablice 4.3. vidljivo je da se na dan 31.1.2012. godine vodilo 1.285 stečajnih
postupaka u svim trgovačkim sudovima u RH. Najveći broj postupaka (635) vodi se u
trgovačkom sudu u Rijeci. U svim trgovačkim društvima danom otvaranja stečajnog
postupka bilo je 21.736 radnika, a na dan 31.1.2012. godine bilo zaposleno je samo
2.345 radnika, što upućuje da je kroz provođenje stečaja izgubljeno 19.391 radno
mjesto, što iznosi 89%. Ukupno utvrđene tražbine radnika iznosile su 1,891 milijardu
kuna dok je iznos namirenih tražbina iznosi samo 609,2 milijuna kuna ili 32%.
Potraživanja države iznosila su 4,3 milijarde kuna, od čega je naplaćeno samo 637,2
milijuna kuna, što čini 15% ukupnog potraživanja.
Grafikon 4.3. Pokazatelj broja otvorenih stečajnih postupaka prema sjedištu
trgovačkog suda na dan 31.1.2012. godine
21
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
Broj predmeta
Broj predmeta
Izvor: Prilagođeno prema Sajter, D. (2014). Efikasnost hrvatskih trgovačkih sudova u procesuiranju
stečajnih predmeta. Ekonomski pregled, 65(2), 155-178.
2%2%6%
8%
10%
23%
49%
Postotak udjela u ukupnom broju stečajnih postupaka
TS BjelovarTS ZadarTS VaraždinTS OsijekTS SplitTS ZagrebTS Rijeka
Izvor: Prilagođeno prema Sajter, D. (2014). Efikasnost hrvatskih trgovačkih sudova u procesuiranju
stečajnih predmeta. Ekonomski pregled, 65(2), 155-178.
U grafikonu 4.3. evidentno je da je najveći broj otvorenih stečajnih postupaka u
Trgovčkom sudu u Rijeci, 635, što čini 49% od svih stečajnih postupaka otvorenih na
dan 31.1.2012, godine. Za navedeni period najmanji broj postupaka vodi se u
Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 21, što čini 2% ukupnih stečajnih postupaka. Na dan
31.1.2012. godine ukupan broj stečajeva koji se vode u RH iznose 1.285.
22
Tablica 4.4. Statički podaci broja otvorenih stečajnih postupaka u tijeku, broj radnika, tražbina radnika i tražbina od RH prema godini
otvaranja stečajnih postupaka, za razdoblje 1996. – 2012. 5
Broj stečajnih postupaka prema
godinama otvaranja
Broj predmeta
Broj radnika kod otvaranja stečajnog postupka
Broj radnika zaposlenih na
31.1.2012.
Iznos utvrđenih tražbina radnika
Iznos namirenih tražbina radnika
Iznos utvrđenih tražbina RH
Iznos namirenih tražbina RH
1996. 1 0 0 0 0 1.405.643 0
1998. 2 107 1 3.040.574 3.040.574 655.316 490.661
1999. 10 3.043 22 19.691.893 10.240.885 147.369.938 62.336.740
2000. 34 4.315 436 251.039.080 224.247.810 565.810.624 131.263.758
2001. 19 1.418 4 139.579.641 72.390.220 81.160.405 32.107.447
2002. 19 1.797 41 71.855.182 47.430.959 89.478.258 16.644.006
2003. 12 354 2 44.043.674 36.125.308 175.368.469 16.108.175
2004. 27 369 31 33.330.796 18.888.320 61.166.224 10.199.536
2005. 16 295 7 9.094.969 2.919.061 123.448.814 3.336.628
2006. 17 582 17 28.500.297 17.666.456 114.734.756 1.574.100
2007. 16 117 0 16.653.812 1.037.978 35.610.368 313.470.000
2008. 32 1.082 6 51.530.223 17.586.220 112.793.219 9.860.299
2009. 66 2.172 644 129.925.248 33.503.394 403.390.964 3.698.969
2010. 144 2.958 172 695.636.166 51.190.512 1.150.739.254 14.259.236
2011. 758 2.661 510 396.652.141 72.921.309 1.253.300.391 21.830.927
2012. 112 466 452 471.961 0 16.306.214 0
Ukupno 1.285 21.736 2.345 1.891.045.659 609.189.007 4.332.738.857 637.180.483
5 nije bilo podataka za 1997. godinu
23
Izvor: prilagođeno prema Bačić, L. i Priskić, E. (2012.) Stečaj u funkciji revitalizacije trgovačkog društva. Sveučilišni stručni centar za stručne studije. Preuzeto
s: http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Y2WhcdUNlDMJ:hrcak.srce.hr/file/192479+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr (13.2.2016.)
24
Pokazatelji godine otvaranja stečajnog postupka u tablici 4.4. kao i broj predmeta u
tijeku otkrivaju dužinu trajanja stečajnih postupaka iz čega se može utvrditi da se
stečajni postupci duži od dvije godine (otvoreni 2009. godine i prije) provode u 271
trgovačkom društvu ili u 21% ukupnih predmeta. Istovremeno potraživanja radnika iz
stečajnih postupaka koji traju duže od dvije godine iznose 798,3 milijuna kuna, ili
61% ukupnog potraživanja stečajnih postupaka starijih od dvije godine. U postupcima
dužim od dvije godine država se pokušala namiriti s 1,912 milijardi kuna ili 44%
ukupnog potraživanja stečajnih postupaka starijih od dvije godine (Bačić i Priskić,
2012).
Grafikon 4.4. Pokazatelj broja otvorenih stečajnih postupaka prema dužini trajanja
> 10 go
dina
> 5 go
dina
>2 go
dine
Ukupno
0200400600800
100012001400
7% 13% 21% 100%
Broj otvorenih stečajnih postupaka Postotak u odnosu na ukupan broj otvorenih stečajeva
Izvor: prilagođeno prema Bačić, L. i Priskić, E. (2012.) Stečaj u funkciji revitalizacije trgovačkog
društva. Sveučilišni stručni centar za stručne studije. Preuzeto s:
http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Y2WhcdUNlDMJ:hrcak.srce.hr/file/
192479+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr (13.2.2016.)
U RH ima 85 stečajnih postupaka koji traju 10 i više godina i čine 7% ukupno
otvorenih stečajnih postupaka, 173 postupka koja traju 5 i više godina, što čine 13%
otvorenih postupaka i 271 postupak koji traje dvije i više godina, što čini 21%
otvorenih stečajnih postupaka.
Namjera je pokretanja stečaja u pravom trenutku da bi stečajna masa bila dovoljna
za namirenje vjerovnika, radnika, poreznih i drugih davanja državi, te se omogućilo
kvalitetno restrukturiranje. „Empirija stečajnih postupaka dokazuje da u Hrvatskoj
gotovo i nema stečaja u funkciji revitalizacije, jer je to uspjelo u desetak stečajnih
25
postupaka u odnosu na 1300 otvorenih stečajeva. Statistika koja obuhvaća proces
stečaja u Hrvatskoj loše je obrađena i neorganizirana, te samim tim supstituira krug
interesa za problematiku koju generiraju stečajevi“ (Bačić i Priskić, 2012, str. 327).
4.4. Stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Brodsko - posavskoj županiji
Nakon ostvarivanja samostalnosti Republike Hrvatske 15.01.1992., donesen je
Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi, gdje je RH podijeljena u 20 županija i grad
Zagreb. Brodsko – posavska županija nastala je spajanjem općina Slavonski Brod i
Nova Gradiška, sa sjedištem u Slavonskom Brodu. Za vrijeme Domovinskog rata
(1990. – 1995.) zapadni dio Brodsko – posavske županije (Okučani, Nova Gradiška i
dr.) bio je okupiran, a autocesta Beograd – Zagreb presječena i zaustavljen promet
na Okučanima. Nemogućnost prometa prema Zagrebu jako je utjecala na
nemogućnost poslovanja gospodarstva Brodsko – posavske županije, pogotovo
velikih izvoznih trgovačkih društava: Đ. Đ. Holding d.d., Slavonija Drvna industrija –
Slavonski Brod, Oriolik d.d. – Oriovac, te Stjepan Sekulić Drvna industrija - Nova
Gradiška. Došlo je do gubitka inozemnog tržišta zbog otežanog, gotovo nemogućeg
poslovanja.
Najveće trgovačko društvo Đ. Đ. Holding d.d. koji je 1990. godine zapošljavao nešto
više od 12.000 radnika, zbog gubitka tržišta gotovo 80% preorijentiralo se na vojnu
proizvodnju za potrebe hrvatske vojske. Po završetku Domovinskog rata prestaju
potrebe za vojnom proizvodnjom, te gotovo sva trgovačka društva iz Đ. Đ. Holdinga
d.d. prolaze kroz stečajeve i privatizaciju. Rezultat niza stečajeva, u kojima su neka
trgovačka društva odlazila i više puta, je da je broj zaposlenih u Đ. Đ.Holdingu d.d.
krajem 2012. godine iznosio nešto više od 1.000 radnika. Uspješnost ostvarenih
rezultata poslovanja, kao i rezultata otvaranja stečajnih postupaka i likvidacija
trgovačkih društava na području Brodsko – posavske županije prikazani su u tablici
4.5.
26
Tablica 4.5. Kretanje broja trgovačkih društava u Brodsko – posavskoj županiji u stečaju i likvidaciji za razdoblje od 2010. – 2012.
godine
Broj trgovačkih društava po godinama
2010 2011 2012
BrojBroj
zaposlenih
Ukupni prihodi
(u HRK)
Broj Brojzaposlenih
Ukupni prihodi (u HRK)
BrojBroj
zaposlenihUkupni prihodi
(u HRK)
Broj 17 93 13.641.476 17 41 13.014.676 27 21 13.650.135
Udio u BPŽ 1,35% 0,61% 0,22% 1,32% 0,30% 0,20% 2,23% 0,15% 0,20%
Trgovačka društva u llikvidaciji 4 5 1.637.572 6 1 424.921 7 - 193.449
Udio u BPŽ 0,32% 0,03% 0,03% 0,47% 0,01% 0,01% 0,58% 0,00% 0,00%
UKUPNO 21 98 15.279.048 23 42 13.439.597 34 21 13.843.584
Udio u BPŽ 1,67% 0,64% 0,25% 1,79% 0,30% 0,20% 2,81% 0,15% 0,21%
BPŽ UKUPNO 1260 15194 6.208.878.286 1.286 13.813 6.642.638.816 1.209 13.771 6.722.521.570
Izvor: HGK Županijska komora Slavonski Brod. (2010.- 2013.) Informacija o poslovanju poduzetnika Brodsko – posavske županije
27
Iz tablice 4.5. vidljivo je da je broj trgovačkih društava u stečaju u Brodsko –
posavskoj županiji u 2010. godini bio 17, što čini ukupno 1,35% od svih registriranih
trgovačkih društava, u kojima je bilo 93 zaposlena, što čini 0,61%. Tih 17 trgovačkih
društava ostvarilo je 13.641.476,00 HRK prihoda, što čini 0,22% prihoda u Brodsko
– posavskoj županiji. U narednoj 2011. godini također je bilo 17 trgovačkih društava
u stečaju, što čini 1,32% trgovačkih društava u Brodsko – posavskoj županiji u kojima
je bio 41 zaposlenik, što čini 0,30%. Navedena trgovačka društva ostvarivala su
13.014.676.00 HRK ukupnog prihoda, što čini 0,20% ukupnog prihoda u Brodsko –
posavskoj županiji. U 2012. godini povećao se broj trgovačkih društava u stečaju na
27, što čini 2,23% trgovačkih društava u Brodsko – posavskoj županiji u kojima je bio
zaposlen 21 djelatnik, što čini 0,15% zaposlenih. Ta trgovačka društva ostvarivale su
13.650.135.00 HRK ukupnog prihoda, što čini 0,20% ukupnog prihoda Brodsko –
posavske županije. U 2010. godini u likvidaciju su otišla 4 trgovačka društva, s 5
zaposlenih. Naredne godine 6 trgovačkih društava s 1 zaposlenikom, a 2012. godine
7 trgovačkih društava bez ijednog zaposlenog.
28
5. STEČAJNI POSTUPAK U HRVATSKOJ
Kada trgovačko društvo dođe u poteškoće pri obavljanju svoje gospodarske
djelatnosti koje su uglavnom financijske naravi, te više nije u mogućnosti normalno
funkcionirati i nije sposobno izmirivati svoje vlastite obveze u Hrvatskoj, stečaj vidi
kao rješenje problema. Otvaranje stečajnog postupka u Hrvatskoj se smatra i
doživljava kao početak prestanka poslovanja, njegovo zatvaranje ili gašenje, što se
nažalost u velikoj većini slučajeva i dogodilo. Mnogo hrvatskih trgovačkih društava u
nekoliko posljednjih godina uz naziv trgovačkog društva morali su dodati i epitet „u
stečaju“. Tog se dodatka „u stečaju“ silno boje svi vlasnici i čine sve što je u njihovoj
moći da do toga ne dođe.
Pokušavajući se spasiti od stečaja trgovačkog društva vrlo često i u pravilu uvedu se
u još dublju krizu i opet završe u stečaju. Praksa je pokazala da je stečaj zapravo
skoro siguran kraj poslovanja tog trgovačkog društva, uz agoniju koja često traje 4 - 5
godina pa i više. To uvijek prati prestanak proizvodnje, gubitak radnih mjesta i
rasprodaju imovine. Nažalost, u velikoj većini trgovačkih društava koja posluju s
poteškoćama, stečaj je nužan, da trgovačko društvo ne bi zapalo u još veće
probleme, te kako bi iz preostale imovine kojom raspolaže moglo izmiriti svoje
obveze prema vjerovnicima. Stečaj nekog trgovačkog društva ne bi trebao biti i kraj
njegovog poslovanja (u mnogim zapadnim zemljama), no u Republici Hrvatskoj to je
više iznimka nego pravilo. Za trgovačka društva u stečaju i u Republici Hrvatskoj
postoji nada za oporavak i produžetak poslovanja, ako se napravi i provode dobar
stečajni plan, kroz koji se trgovačko društvo restruktuira. Iako bi trebao biti
ekonomski prioritet i omogućiti nastavak poslovanja on se vrlo rijetko provodi zbog
vrlo složene procedure. Ipak i hrvatski stečajni zakon (u nastavku SZ) omogućava
ideju rehabilitacije trgovačkog društva i nudi stečaj ne samo kao nužnost izmirenja
dugova, nego i kao novu priliku za dužnika (Sajter, 2010).
Gledano u cjelini, da bi se navedeno ostvarilo, nužno je stečaj pokrenuti pravodobno
kada trgovačko društvo još funkcionira i raspolaže određenom financijskom i
nefinancijskom imovinom, što daje mogućnost da se dogovori s vjerovnicima, i
nastavi cjelovito ili barem djelomično poslovanje. Prema SZ sam stečajni postupak
provode tijela stečajnog postupka (stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština
29
vjerovnika i odbor vjerovnika) uz pomoć trgovačkih sudova nad imovinom dužnika
pojedinca (npr. trgovac pojedinac i obrtnik), te nad pravnom osobom (npr. trgovačkim
duštvom), odnosno nad stečajnim dužnikom. Pravne i fizičke osobe koje prema
stečajnom dužniku imaju tražbine i koje se namiruju iz imovine stečajnog dužnika
nazivaju se njihovim vjerovnicima.
Procedura pokretanja i provođenja stečajnog postupka uređena je SZ6 kojim se
uređuju:
- uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice
njegova otvaranja i provedbe
- stečajni plan
- osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje
- uvjeti i učinci oslobađanja dužnika preostalih obveza
Analiza kao i funkcije osoba koje sudjeluju u stečajnom postupku razraditi će se u
daljnjem tekstu.
5.1. Stečajni razlozi
Pokrenuti stečajni postupak sukladno članku 4. stavak 1. SZ, može se samo ako se
utvrdi postojanje nekog od zakonom predviđenih stečajnih razloga i to:
- nelikvidnost
- nesposobnost plaćanja
- prezaduženost
Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo uprava koja ga
vodi mora reagirati i bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku
nesposobnosti plaćanja ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnog postupka
(Članak 4., stavak 10. SZ). Određene otpore prema efikasnom stečaju imaju oni koji
6 Donešen je novi SZ (NN 71/15), ali se u radu prikazuju odredbe starog SZ s obzirom da je po njemu vođen stečaj nad trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.
30
ne shvaćaju da stečaj nije izvor problema, već naprotiv, pravni mehanizam koji
omogućava da se problem riješi.
5.1.1. Nesposobnost za plaćanje
Trgovačka društva zbog razno raznih situacija mogu doći u velike probleme koji se
očituju u nemogućnosti plaćanja vlastitih obveza. Prema članku 4. stavku 6. SZ, ako
dužnik ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke duže od 60 dana, a koje je
trebalo bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg njegovog računa, a dužnik
trajnije ne može ispunjavati svoje dospjele obveze, to je najbolji pokazatelj da je
nastupila nesposobnost za plaćanje
Kada dužnik ima evidentirane dospjele nepodmirene obveze i račun dužnika nalazi
se u blokadi kod poslovne banke, od trenutka svrstavanja u redosljed naplate teče
zakonska zatezna kamata. Banka koja obavlja poslove platnog prometa dužnika na
zahtjev vjerovnika ili druge osobe koja želi i može pokrenuti stečajni postupak, izdaje
potvrdu o nesposobnosti za plaćanje (BON – 2 obrazac). Ukoliko dužnik tijekom
prethodnog postupka podmiri svoje dugove prema vjerovnicima, u tom slučaju neće
se smatrati nesposobnim za plaćanje.
5.1.1. Prezaduženost
Da je neko društvo prezaduženo može se reći kad njegova cjelokupna imovina ne
pokriva postojeće obveze, odnosno ako visina obveza prelazi vrijednost njegove
imovine. Ukratko rečeno prezaduženost je gubitak kreditne sposobnosti zbog
prevelikog korištenja pozajmljenih sredstava. Prezaduženost može biti samo
privremena, npr. ako trgovačko društvo pokreće novu proizvodnju pa se zadužilo za
početna ulaganja i u tom trenutku bit će prezaduženo, ali nastavkom poslovanja
trgovačko društvo će uredno izmiriti svoje obveze po dospijeću i kao takvo neće se
smatrati prezaduženim (Članak 4. stavak 11. SZ).
31
5.2. Stečajni dužnik i tijela stečajnog postupka
Zbog boljeg razumijevanja provođenja stečaja nužno je pojasniti tko je zapravo
stečajni dužnik, a tko su tijela stečajnog postupka, te koja je njihova funkcija u
stečajnom postupku.
5.2.1. Stečajni dužnik
Prema članku 3. stavku 1. SZ stečajni dužnik može biti pravna osoba ili dužnik
pojedinac (trgovac, obrtnik) nad kojim se otvara stečajni postupak s ciljem namirenja
tražbina vjerovnika iz imovine dužnika, zbog ispunjenja uvjeta jednog od stečajnih
razloga (nesposobnost plaćanja, prezaduženost). Ako stečajni dužnik, odnosno
njegova uprava (ako se radi o trgovačkom društvu) procijeni da zbog određenih
okolnosti u budućnosti neće moći ispuniti svoje postojeće obveze po rokovima
njihovog dospjeća, može sam pokrenuti stečajni postupak iako trenutno ne postoje
zakonski uvjeti za pokretanje stečaja.
5.2.1. Tijela stečajnog postupka
Prema članku 15. SZ u provođenju stečaja osim stečajnog dužnika nad kojim se
otvara stečajni postupak u stečajnom postupku sudjeluju i tijela stečajnog postupka,
a to su:
- stečajni sudac
- stečajni upravitelj
- skupština vjerovnika
- odbor vjerovnika
Stečajni sudac je najvažnije tijelo stečajnog postupka koje prati i usmjerava njegov
tjek, ali isto tako i odlučuje o utvrđivanju postojanja stečajnog razloga (u prethodnom
postupku) otvaranje stečaja, imenuje i razrješava stečajnog upravitelja, nadzire
njegov rad, kao i rad ostalih tijela uključenih u postupak (odbor vjerovnika i skupština
vjerovnika). Stečajni sudac određuje započete poslove koje treba završiti tijekom
32
postupka, odlučuje o proračunu troškova stečajnog postupka, isplati vjerovnika,
obustavi i zaključenju stečajnog postupka te o nagradi stečajnog upravitelja.
Stečajni upravitelj mora imati VSS, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja, te
da se nalazi na listi stečajnih upravitelja. On mora istovremeno raspolagati
određenom stručnošću i potrebnim iskustvom za vođenje stečajnog postupka. Za
stečajnog upravitelja takođem može biti imenovan i odvjetnik pod uvjetima iz st. 1. čl.
20. SZ (VSS, položen stručni ispit i da je na listi stečajnih upravitelja). Stečajni sudac
imenuje stečajnog upravitelja rješenjem o otvaranju stečajnog postupka, te on
imenovanjem dobiva prava i obveze tijela stečajnog dužnika, odnosno zastupa ga i
nastavlja voditi njegovo poslovanje u tijeku stečajnog postupka.
Glavni zadatak stečajnog upravitelja je dovesti u red poslovanje dužnika, omogućiti
namirenje vjerovnika i naplatiti tražbine samog dužnika. Stečajni upravitelj ima
obvezu savjesno voditi poslovanje te unovčiti imovinu dužnika koja ulazi u stečajnu
masu. Ona također mora nazdornom odboru dostaviti završni račun i pisano izvješće
o stanju stečajne mase svaka 3 mjeseca ili na traženje stečajnog suca ili odbora
vjerovnika. Stečajni upravitelj, ako prekrši svoja ovlaštenja i nanese štetu, dužan je
nadoknaditi štetu svim sudionicima stečajnog postupka. Isto tako on ima pravo na
naknadu troškova, a za svoj rad dobiva i nagradu koju rješenjem određuje stečajni
sudac.
Odbor vjerovnika predlažu sami vjerovnici na skupštini, ili odlučuju o zadržavanju
postojećeg ako ga je radi zaštite vjerovnika u stečajnom postupku prethodno
osnovao stečajni sudac. U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni
vjerovnici s najvišim i malim tražbinama kao i predstavnik ranijih dužnikovih radnika,
ako imaju značajnije tražbine. Odbor broji najviše do 7 članova, a broj članova uvijek
mora biti neparan i odlučuje se većinom glasova. On nadzire rad stečajnog
upravitelja i pomaže mu u poslovima vođenja stečaja, te je dužan obavijestiti
vjerovnike o rezultatima stečajnog postupka i stanju stečajne mase. Članovi odbora
imaju odgovornost naknade štete, ali i pravo na nagradu za rad u odboru o kojoj
posebnim rješenem odlučuje stečajni sudac.
33
Skupštinu vjerovnika saziva i vodi stečajni sudac gdje pravo sudjelovanja imaju svi
vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, dužnik pojedinac i
stečajni upravitelj. Osnovni zadaci skupštine vjerovnika su da osnuje odbor
vjerovnika ili da prihvati ili ospori postojeći odbor vjerovnika kojeg je prethodno
osnovao stečajni sudac, zatim da imenuje novog stečajnog upravitelja, nalaže
stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana, te od njega traži izvještaje o stanju i
vođenju poslova, odlučuje o nastavku poslovanja dužnika. Skupština vjerovnika
također odlučuje o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine, kao i drugim
pitanjima važnim za provedbu i okončanje stečaja.
5.3. Tijek otvaranja stečajnog postupka
Prema svim odredbama stečajnog zakona, stečajni se postupak može otvoriti ako
postoje uvjeti za njegovo otvaranje, a to će se utvrditi u prethodnom postupku.
5.3.1. Pokretanje stečajnog postupka
Stečajni postupak može pokrenuti stečajni dužnik, ali i svaka osoba ovlaštena za
zastupanje stečajnog dužnika, te stečajni vjerovnik koji pokaže vjerodostojnost svoje
tražbine, te makar jedan od zakonski određenih stečajnih razloga. Prijedlog se
podnosi nadležnom trgovačkom sudu uz sudsku pristrojbu u iznosu od 100,00 HRK,
te dodatnu sudsku pristojbu u iznosu od 10.000,00 HRK zbog osnivanja fonda za
pokriće troškova stečajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika.
Navedena sredstva koja predlagatelj mora uplatiti smatraju se troškovima stečajnog
postupka, pa predlagatelj kao vjerovnik ima pravo na naknadu tih sredstava.
5.3.1. Prethodni postupak
Sudac će na osnovu prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ukoliko prijedlog nije
povučen u zakonskom roku (15 dana), donijeti rješenje o otvaranju prethodnog
postupka. Prethodnim postupkom utvrđuje se postojanje uvjeta za otvaranje stečaja
na osnovu dokaza (postojanje tražbine i potvrda pravne osobe koja za dužnika
obavlja poslove platnog prometa, da je dužnik insolventan) koje je podnio vjerovnik
odnosno predlagatelj. Ako dužnik prizna postojanje nekog od stečajnih razloga ili ako
34
je on sam predlagatelj, sudac može odmah donijeti rješenje o otvaranju stečajnog
postupka.
Nakon donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka, koji u pravilu traje do
tri mjeseca, stečajni sudac mora sam imenovati privremenog stečajnog upravitelja na
kojeg prenosi ovlasti za raspolaganje imovinom da pazi da ne dođe do takvih
promjena imovinskog položaja dužnika koji bi bio nepovoljan za vjerovnika. Stečajni
upravitelj dužan je imovinu štititi i održavati, te nastaviti vođenje poslovanja ali treba i
utvrditi mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka i ispitati postojanje
razloga za otvaranje stečajnog postupka.
Stečajni sudac ima obvezu zakazati ročište na kojem će biti pozvani i predlagatelj i
dužnik ili zakonski zastupnici istih, ali i zastupnici pravnih osoba koje obavljaju
poslove platnog prometa za dužnika. Isto tako bit će pozvan privremeni stečajni
upravitelj, kao i druge osobe koje će se sve zajedno izjasniti o prijedlogu za otvaranje
stečajnog postupka. Stečajni dužnik u ovoj fazi može se još „spasiti“ od stečaja samo
ako na ročištu neka treća osoba da izjavu o pristupanju duga ili ako će dužnika u
roku od 2 mjeseca od dana donošenja rješenja o pristupanju dugu podmiriti sve
dospjele obveze stečajnog dužnika koje su nastale u vrijeme pristupanja dugu za
vrijeme njihova dospjeća.
5.3.2. Otvaranje stečajnog postupka
Ako je u prethodnom postupku utvrđeno da postoje stečajni razlozi dužnika, u tom
slučaju stečajni sudac odredit će ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje
stečajnog postupka. Stečajni sudac na to ročište pozvat će predlagatelja stečaja,
stečajnog dužnika ili njegovog zakonskog zastupnika, privremenog stečajnog
upravitelja i vještake ukoliko su bili imenovani u prethodnom stečajnom postupku.
Odluku o otvaranju stečajnog postupka ili njegovom odbijanju donijet će stečajni
sudac na samom ročištu ili najkasnije za 3 dana od njegova zaključenja.
O odluci o otvaranju stečajnog postupka vjerovnici se obavještavaju oglasom na
oglasnoj ploči suda, dok će svi ostali dobiti rješenje. Nakon toga se u sudskom
registru dosadašnjem nazivu društva dodaje naznaka „u stečaju“. Nakon otvaranja
35
stečaja, stečajni će sudac imenovati stečajnog upravitelja, pozvati sve vjerovnike da
stečajnom upravitelju prijave tražbine, a dužnikove dužnike da bez odgode
ispunjavaju svoje obveze, te zakazati ispitno i izvještajno ročište.
5.4. Stečajna masa i stečajni vjerovnici
Ukupnu imovinu dužnika (pokretnu i nepokretnu, financijsku i nefinancijsku) koju je
stekao stečajni dužnik, kao i imovinu koju je stekao tijekom samog stečajnog
postupka nazivamo stečajnom masom, koja služi prvenstveno izmirenju tražbina
vjerovnika i troškova stečajnog postupka. Stečajni vjerovnici su pravne i fizičke
osobe, koje svoje tražbine namiruju iz imovine stečajnog dužnika i to na način da se
razvrstavaju u isplatne redove. Stečajni vjerovnici dijele se u četiri skupine i to:
Izlučni vjerovnici su oni koji mogu tražiti da se neki predmet izdvoji (izluči) iz
stečajne mase zato što predmet ne pripada u stečajnu masu
Razlučni vjerovnici su oni koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih
tražbina iz određenih dijelova stečajne mase (založno pravo)
Vjerovnici stečajni mase su oni koji imaju tražbine po osnovi troškova
stečajnog postupka i ostalih obveza stečajne mase
Stečajni vjerovnici su oni koji imaju koju imovinsku – pravnu tražbinu prema
dužniku što znači da su oni osobni vjerovnici, te se na osnovu svojih tražbina
razvrstavaju u isplatne redove i to, prvi viši isplatni red, drugi viši isplatni red i
niži isplatni red
Prema SZ na osnovu čl. 70 st. 2 SZ vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu se
namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnog isplatnog reda,
a vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina. Prvo
se namiruju vjerovnici viših isplatnih redova i to:
- tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika koje su nastale do dana
otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu
- otpremnine do iznosa propisanog zakonom , kolektivnim ugovorom
- tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog profesionalne bolesti ili
povrede na radu
36
Tražbine nižih ispaltnih razreda namiruju se prema sljedećem rasporedu:
- kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnog postupka
- troškovi koji nastanu sudjelovanjem pojedinih vjerovnika u postupku
- novčane kazne za koje se nameće obveza plaćanja novca
- tražbine za besplatnu činidbu dužnika
- tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital člana društva ili
odgovarajuće tražbine
5.5. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
„Možda najvažnija pravna posljedica otvaranja stečajnog postupka je da s danom
otvaranja stečajnog postupka prava tijela (kod trgovačkog društva to su uprava ili
izvršni direktori, nadzorni odbor ili upravni odbor, te skupština pravne osobe) dužnika
pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnog upravitelja, koji dalje vodi poslove
dužnika i zastupa dužnika, a može, prema okolnostima slučaja donijeti i odluke
vezane za promjene u temeljnom aktu društva“ (Članak 89. SZ). Stoga je dužnost
stečajnog upravitelja da u ime i za račun stečajnog dužnika preuzme sve parnice
vezane za imovinu koja ulazi u stečajnu masu, uključujući i arbitražne postupke, koji
su za vrijeme otvaranja stečajnog postupka bili u tijeku ako se tiču:
- izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase
- odvojenog namirenja
- obveza stečajne mase
5.5.1. Ovrha
„Važno je istaknuti da nakon otvaranja stečajnog postupka samo izlučni i razlučni
vjerovnici mogu pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja ili tražiti nastavak prekinutog
postupka ovrhe ili osiguranja, dok ostali vjerovnici svoje tražbine mogu namiriti samo
i isključivo u stečajnom postupku. Međutim, ako je razlučno ili slično pravo stečeno
ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem tijekom posljednjih šezdeset dana prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga, to pravo
otvaranjem stečajnog postupka prestaje. Ovrha radi osiguranja tražbina prema
37
stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnog upravitelja nije
dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnog postupka „ (Članak 98. SZ).
5.5.1. Prijeboj
Na pravo stečajnog vjerovnika na prijeboj nema utjecaja otvaranje stečajnog
postupka ukoliko ga je on imao temeljem zakona ili ugovora već u vrijeme otvaranja
stečajnog postupka. Prijeboj se neće dopustiti ako ga je stečajni vjerovnik stekao
pobojnom pravnom radnjom, ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne
imovine dužnika duguje stečajnoj masi.
5.5.2. Pravni poslovi
Stečajni upravitelj na kojeg prelaze sva prava tijela dužnika pravne osobe može
umjesto dužnika ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge strane. Financijske
usluge ugovorene za neko fiksno određeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka koji
nastupi tek nakon otvaranja stečajnog postupka, tada druga strana ne može tražiti
ispunjenje već samo naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova. Danom otvarnja
stečajnog postupka prestaju vrijediti ponude koje su dane dužniku ukoliko do
navedenog dana nisu prihvaćene.
Najmovi i zakupi na nekretninama, ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao
poslodavcem ne prestaju otvaranjem stečaja. Otvaranje stečajnog postupka
opravdani je razlog za otkaz ugovora o radu, a zaposlenici dužnika pojavljuju se kao
stečajni vjerovnici prvog i drugog višeg isplatnog reda.
5.5.3. Pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika
Sve pravne radnje koje su poduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se
remeti ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika ili kojima se pojedini stečajni
vjerovnici stavljaju u pogodniji položaj mogu pravno pobijati stečajni upravitelj i
stečajni vjerovnici. Također, stečajni upravitelj i stečajni vjerovnici pravne radnje
mogu pobijati u ime stečajnog dužnika. Tužba za pobijanje pravnih radnji može se
podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnog postupka bez obzira da li je
stečajni postupak zaključen ili nije.
38
5.6. Stečajni plan
Dužnik može izraditi i podnijeti stečajni plan zajedno s prijedlogom za otvaranje
stečajnog postupka, a nakon njegovog pokretanja mogu stečajni upravitelj i dužnik
pojedinac. Stečajni plan daje mogućnost reorganizacije poslovanja stečajnog
dužnika, a rezultat toga je opstanak trgovačkog društva u većem ili manjem obimu. U
SZ člankom 213. propisane su različite mogućnosti preustroja, a dio se navodi u
nastavku:
- dužniku ostaviti sve ili dio imovine i nastaviti poslovanje
- dio ili svu imovinu dužnika prenijeti na jednu ili više osoba
- dužnika pripojiti jednoj ili više osoba
- prodaja dijela ili cjelokupne imovine dužnika
- raspodjela imovine dužnika između vjerovnika
- sve obveze dužnika pretvoriti u kredit... i dr.
Stečajni plan sastoji se od dva dijela i to od pripremne i provedbene osnove. U
pripremnoj se navode sve mjere koje su poduzete ili se trebaju poduzeti, a u
provedbenoj sadržane su odredbe kako planom izmijeniti pravni položaj dužnika i
drugih sudionika u postupku. Planom su predviđene različite skupine, u koje se
svrstavaju sudionici u stečajnom planu ovisno o njihovom pravnom položaju i to:
- vjerovnici s pravom odvojenog namirenja
- stečajni vjerovnici koji nisu nižeg isplatnog reda
- stečajni vjerovnici pojedinih nižih isplatnih redova
- radnici
- vjerovnici s malim tražbinama
Svi sudionici u pravilu imaju ista prava. Stečajni plan izlaže se na uvid u sudskoj
pisarnici, a o njegovom prihvaćanju odlučuju vjerovnici na ročištu koje određuje
stečajni sudac. Osim vjerovnika plan mora prihvatiti i dužnik, a također stečajni sudac
može i uskratiti potvrdu stečajnog plana u slučajevima kada to primjenjuje SZ čl. 246
i to:
- ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju stečajnog plana
- ako je prihvat plana postignut na nedopušten način
39
Ako stečajni sudac odobri stečajni plan donijet će o tome rješenje, a kada ono bude
pravomoćno tada će stečajni sudac donijeti rješenje o zaključenju stečajnog
postupka, na osnovu kojega prestaju službe stečajnog upravitelja i članova odbora
vjerovnika, a dužnik ujedno ponovno stječe pravo slobodnog raspolaganja stečajnom
masom. Objavom rješenja o ukidanju nadzora prestaje nadzor nad dužnikom ili
društvom preuzimateljem. U tom rješenju će se odrediti brisanje zabilježbe nadzora
kao i ograničenja u vezi s nadzorom. Stečajni sudac ukinut će nadzor ako se ispune
uvjeti propisani člankom 261. SZ.
5.7. Upravljanje stečajnom masom i njeno unovčenje
Prema članku 67. SZ stečajnu masu čini imovina dužnika, a sastoji se od nekretnina,
pokretnina i prava. Da bi se došlo do novčanih sredstava za namirenje vjerovniku
prema redoslijedu određenom zakonom treba se izvršiti unovčenje imovine dužnika.
Unovčenje imovine najvažniji je dio stečajnog postupka, a prije unovčenja potrebno
je:
- utvrditi predmet prodaje (identificirati imovinu, provjeriti i izvršiti potrebne
radnje za upis u zemljišne knjige, pribaviti potvrde, izvatke i sl.)
- utvrditi vrijednost imovine (vještačenje)
- odlučiti o načinu prodaje
Zatim će stečajni upravitelj sazvati izvještajno ročište gdje će se odlučiti o unovčenju
imovine, te će iznijeti izvješće o gospodarskom položaju dužnika, i izjasniti se o
eventualnom nastavku poslovanja trgovačkog društva dužnika u cijelosti ili
djelomično. Konačnu odluku donijet će stečajni dužnik i stečajni vjerovnici. Nakon
održanog ročišta stečajni upravitelj dužan je bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u
stečajnu masu. Također, za sve svoje odluke mora imati suglasnost odbora
vjerovnika, a gospodarskoj komori mora dostaviti podatke o svim nekretninama koje
se prodaju u stečajnom postupku.
Imovina dužnika se prodaje zbog namirenja vjerovnika, koji mogu biti razlučni
vjerovnici i ostali stečajni vjerovnici. Razlučni vjerovnik ima pravo na odvojeno
namirenje tražbina iz određenih dijelova stečajne mase. On može pokrenuti ovršni
40
postupak na nekretnini i nju prodati. Ako on ne pokrene ovršni postupak onda će
stečajni upravitelj predložiti da nekretninu proda stečajni sudac. Kada stečajni
upravitelj nema pravo unovčiti tražbine na kojima postoji razlučno pravo tada
vjerovnik ima pravo unovčiti stvar ili tražbinu i to u roku koji će odrediti stečajni sudac,
a poslije isteka toga roka pravo na unovčenje stječe stečajni upravitelj.
5.8. Namirenje stečajnih vjerovnika
Prema članku 173. SZ stečajni upravitelj na osnovu prijava stečajnih vjerovnika koji
ispravama dokazuju svoje tražbine i popisa svih tražbina radnika sadašnjih i prijašnjih
utvrđuje ukupne tražbine. Ukoliko u stečajnom postupku ima izlučnih i razlučnih
vjerovnika oni su dužni obavijestiti stečajnog upravitelja o svom pravu i njegovoj
pravnoj osnovi, te navesti dio imovine na koje se to pravo odnosi. Sve prijavljene
tražbine stečajni upravitelj upisat će u tablicu, a posebno će napraviti tablicu
razlučnih i izlučnih prava. Prijavljene tražbine ispitat će se na ispitnom ročištu gdje će
ih stečajni upravitelj priznati ili osporiti.
Ako tražbine nisu prijavljene u roku mogu se ispitati na posebnom ročištu o čemu
odlučuje stečajni sudac, ali prijavitelji moraju uplatiti sredstva za pokriće troškova tog
ročišta ili se ročište neće održati, a prijave će biti odbačene. Ako stečajni upravitelj na
ispitnom ročištu prizna tražbine, a nitko od stečajnih vjerovnika ju ne ospori tada se
tražbina smatra utvrđenom. Nakon što su tražbine utvrđene stečajni će sudac
napraviti posebnu tablicu ispitanih tražbina i donijeti rješenje o tome u kojem će
iznosu i kojem isplatnom redu tražbine biti utvrđene ili osporene. Ako je neka od
tražbina na ispitnom ročištu osporena, o njenom utvrđivanju će se i dalje voditi
odvojeni sudski postupak.
5.8.1. Dioba
Prema članku 183. stavku 1. stečajni upravitelj tek nakon općeg ispitnog ročišta
može započeti s namirenjem stečajnih vjerovnika, koje se provodi prema priticanju
gotovinskih sredstava. On prije diobe sastavlja diobeni popis, te pravi izračun kojim
se određuje iznos od postotka prikupljenih sredstava koja će se isplatiti određenom
vjerovniku. Odbor vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja može odrediti
41
postotak namirenja tražbina djelomičnom diobom. Završnoj diobi pristupa se nakon
unovčenja stečajne mase uz suglasnost stečajnog suca koji će odrediti završno
ročište vjerovnika najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanog izvještajnog
ročišta, izuzev ako zbog vođenja sudskog ili upravnog postupka to nije bilo moguće.
Ukoliko se završnom diobom namire u punoj visini tražbine svih stečajnih vjerovnika,
preostali višak stečajni upravitelj podijelit će na sve osobe koje imaju udio u dužniku.
5.8.2. Zaključenje stečajnog postupka
Prema članku 196. Stavku 1. SZ, stečajni sudac donosi rješenje kojim se zaključuje
stečajni postupak po okončanju završne diobe, i to će se objasniti u Narodnim
novinama i dostaviti drugim tijelima koja vode upisnik dužnika pravne osobe. Dužnik
kao pravna osoba prestaje postojati brisanjem iz upisnika. Kada se zaključi stečajni
postupak, to ne znači da vjerovnici ne mogu i dalje potraživati svoje tražbine ako ih
nisu uspjeli namiriti tijekom postupka. Temeljem rješenja o utvrđenim i neosporenim
tražbinama vjerovnici mogu protiv dužnika pokrenuti postupak ovrhe. Ukoliko dođe
do naknade diobe tada će se iznos kojim se može slobodno raspolagati i iznos
dobiven unovčenjem naknadno pronađenog dijela stečajne mase po nalogu
stečajnog upravitelja podijeliti prema završnom popisu.
5.8.3. Obustava stečajnog postupka
Stečajni sudac može obustaviti i zaključiti stečajni postupak u sljedećim slučajevima:
- kada stečajna masa nije dovoljna ni za pokriće troškova postupka
- kada stečajna masa nije dovoljna za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase
- zbog naknadnog nestanka stečajnog razloga
- na prijedlog dužnika, ako on nakon isteka roka za prijavljivanje tražbina sudu
podnese pismenu suglasnost svih stečajnih vjerovnika koji su prijavili tražbine
Ispunjenjem bilo kojeg od navedenih uvjeta stečajni sudac će objaviti rješenje o
obustavljanju postupka o čemu će obavijestiti stečajnog dužnika, stečajnog
upravitelja i članove odbora vjerovnika. Poslije obustave stečajnog postupka dužnik
slobodno raspolaže stečajnom masom.
42
6. ANALIZA STEČAJA V.A.M.-ING d.o.o.
Trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. osnovano je 1995. godine, a prva slova V.A.M.
su inicijali početnih slova imena tri osnivača. To je privatno proizvodno - uslužno
trgovačko društvo koje se bavilo graditeljstvom, brodogradnjom, te inženjeringom.
Osnovano je s temeljnim kapitalom od 18.000,00 HRK, a 1999. godine sve poslovne
udjele je preuzeo gospodin Zdravko Sočković za 40.000,00 HRK. U njemu nije bio
niti jedan zaposlenik, a ostvareni prihod početkom 1995. godine bio je 156.000,00
HRK. Sjedište V.A.M.-INGa bilo je u ulici Matije Gupca, u samom središtu grada.
Gospodin Sočković prije toga bio je zamjenik predsjednika uprave Đuro Đaković
Holding d.d. koji je upravo prošao veliki val stečajeva gotovo svih trgovačkih društava
Holdinga đ.đ.. Tako se u tome trenutku više od 6.000 metalaca našlo na zavodu za
zapošljavanje. Gospodin Sočković dao je otkaz u upravi Đ. Đ. Holding d.d., te se
ozbiljno posvetio razvoju kupljenog trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.
6.1. Uzlet trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. od 1995. - 2009. godine
Odmah nakon preuzimanja V.A.M.-INGa Zdravko Sočković ujedno je bio i jedini
zaposlenik. U istoj godini ugovorio je građevinske radove, te je ostvario ukupan
prihod za 1999. godinu 577.258,00 HRK uz 5 zaposlenih. Već slijedeće godine
odrađeno je znatno više poslova u građevini, pa je na kraju 2000. godine V.A.M.-ING
ostvario ukupan prihod od 1.190.752,00 HRK uz 11 zaposlenih.
U to vrijeme hrvatska brodogradilišta Uljanik d.d. Pula, VIKTOR LENAC d.d. Rijeka, i
Kraljevica d.d. iskazala su velike potrebe za radnicima metalske struke (bravari,
cjevari, monteri i zavarivači). Kako je više od 6.000 metalskih radnika Đ. Đ. Holding
d.d. završilo na zavodu za zapošljavanje, ukazala se velika prilika te iste ljude
zaposliti u V.A.M.-INGu, a preko njega u navedenim brodogradilištima. To je
zahtijevalo i reorganizaciju V.A.M.-INGa gdje se uz sektor graditeljstva osnovao i
sektor strojarstva za poslove izrade i montaže čeličnih konstrukcija, cjevovoda i
montaže različite strojarske opreme. Iste godine dobiveni su značajniji poslovi u
43
brodogradilištima Viktor Lenac d.d. i Kraljevica d.d. pa je godina 2001. završena s
ukupnim prihodom od 7.936.133,00 HRK i 48 zaposlenih djelatnika.
Godine 2002. ugovoreno je još više poslova u brodogradilištima jer je V.A.M.-ING
uspjeo veliki dio svojih montera prekvalificirati u brodomontere, što je donijelo nove
poslove i značajno veće ugovore. Na taj način 2002. godina završena je s
10.418.920,00 HRK i sa 72 zaposlena djelatnika. U narednoj 2003. godini ostala je
ista razina ugovorenosti poslova u brodogradnji, jer i sama brodogradilišta nisu dobila
značajnije poslove na remontu brodova, te se godina završila s ukupnim prihodom
9.786.796,00 HRK i istim brojem zaposlenih. To je ujedno jedina godina u razdoblju
od 2000. – 2009. godine gdje nije došlo do rasta ukupnog prihoda i broja zaposlenih.
U 2004. godini V.A.M.-ING počinje značajniju proizvodnju u iznajmljenoj hali u okviru
poduzeća Đ. Đ. Holding d.d. Kupuje se i značajnija oprema koja je potrebna za
proizvodnju: cjevovoda, izradu procesne opreme te izradu čeličnih konstrukcija, u
vrijednosti od cca. 475.000,00 HRK. Ta godina 2004. završava se s 16.994.259,00
HRK, i 117 zaposlenika.
Sljedeće 2005. godine V.A.M.-ING je znatno razvio poslove u proizvodnoj hali koju je
kupilo od Đ. Đ. Holdinga d.d. za 2.350.000,00 HRK. Isto tako kupljeno je još
značajne opreme i strojeva za proizvodnju, što je omogućilo da se počmu prvi puta
raditi i izvozni poslovi. U toj 2005. godini ostvaren je ukupni prihod u zemlji od
17.787.826,00 HRK i izvoz od 5.580.107,00 HRK, odnosno ukupan prihod u iznosu
od 23.367.933,00 HRK sa 156 radnika. Iduće godine V.A.M.-ING je ugovorio
značajne izvozne poslove i to sa švicarskim trgovačkim društvom Mack ingenering,
što je omogućilo znatno povećanje ukupnog prihoda i broja zaposlenih. Tako da je u
2006. godini ostvaren ukupni prihod u zemlji 23.855.716,00 HRK i izvoza
9.660.173,00 HRK, odnosno ukupnog prihoda u iznosu od 33.515,889,00 HRK i 236
zaposlena.
U sljedećoj godini V.A.M.-ING je sklopio velike poslove u remontu i održavanju
šećerana, INA-i d.d., i u izvozu kormila za prekooceanske brodove. Da bi to ostvarili
bilo je potrebno kupiti nove strojeve i opremu (presa 1000 tona, veliki valjak za
limove i dvije CNC rezačice) i dr. za što je uloženo oko 2.000.000,00 HRK. Stoga je
u 2007. godini ostvaren ukupan prihod u zemlji 40.303.445,00 HRK, izvoza
44
15.143.625,00 HRK, odnosno ukupno 55.447.070,00 HRK i 318 zaposlenih. Iste
godine V.A.M.-ING je od Hrvatske gospodarske komore dobio priznanje GAZELU za
najveći rast na nivou regije. U 2008. godini Europu i Hrvatsku potresa gospodarska
kriza, ali to se ne odražava nimalo na V.A.M.-ING koji u 2008. godini dobiva zajedno
s Đ. Đ. Holdingom d.d. velike ugovore na izradi 2 velika spremnika za naftu 80.000m3
(najveći ikad izrađeni u Hrvatskoj). Te godine kupuje smještajne kapacitete u
Crikvenici i adaptira ih za smještaj 54 radnika, te veliku kuću u Kostreni koju uređuje
za 43 radnika.
Ujedno se ulaže u posebne automate za zavarivanje (cirkomati) i drugu opremu i
strojeve da bi se mogao odraditi posao za JANAF d.d.. Ukupna ulaganja iznosila su
više od 10.000.000,00 HRK, tako da je u 2008. godini ostvareno u zemlji
61.207.823,00 HRK prihoda i izvoza 19.540.538,00 HRK ili ukupno 80.748.361.00
HRK prihoda. Sljedeće godine Hrvatsku već trese ozbiljna kriza, dolazi do
propadanja mnogih trgovačkih društava i nedostatka posla kako u građevinskoj tako i
u metalnoj industriji. Osobito je loša situacija u građevinskim tvrtkama, no V.A.M.-
ING je izbjegao tu krizu jer je smanjio broj zaposlenika u građevini, a značajno
povećalo broj djelatnika u strojarskom sektoru. Zahvaljujući prije svega velikim
ugovorima s Đ. Đ. Holding d.d. za JANAF i sve većem izvozu brodskih kormila
V.A.M.-ING je imao veliku uposlenost i ostvario najveći ukupni prihod od osnutka, koji
je iznosio u zemlji 79.844.742,00 HRK i izvoz 23.376.600,00 HRK odnosno ukupno
103.221.342,00 HRK i zaposlenih 367. Zahvaljujući tome što je na vrijeme smanjio
broj zaposlenih u građevini, a povećao u strojarskom sektoru, uspjeo je izbjeći krizu i
u posljednje tri godine ostvariti najbolje rezultate od svog osnutka.
6.2. Početak krize trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. 2010. – 2012. godine
Krajem 2009. godine konzorcij Đ. Đ. Holding d.d. zajedno s V.A.M.-INGom završio je
radove na izgradnji dva čelična spremnika i prema dogovoru s investitorom JANAF
d.d. trebao je nastaviti izgradnju nova tri spremnika istih kapaciteta u Sisku.
Završetkom prva dva spremnika koji su bili ugovoreni (218.000.000,00 HRK)
konzorcij na čelu s Đ. Đ. Holding d.d. imao je sve potrebne reference da nastavi
posao na tri nova spremnika, za koje je bio objavljen natječaj. Na navedeni natječaj
45
javila se tvrtka Mont Montaža iz Zagreba i to s dumping cijenom, jer je ponudila za tri
spremnika cijenu od 215.800.000,00 HRK i bila jeftinija od Đ. Đ. Holdinga d.d. gotovo
za 60.000.000,00 HRK.
Đuro Đaković se žalio jer je vidljivo da je Mont montaža ponudila manju cijenu za tri
spremnika, nego što je Đuro Đaković dobio ugovor za dva spremnika. U svakoj
normalnoj državi takav bi se natječaj poništio, osim u Hrvatskoj. Nakon što je dobila
taj posao Mont Montaža je kasnila s izvođenjem radova više od godinu dana, a zbog
nedostatka sredstava, zato što su ušli s dumping cijenom, otišli su u gubitak upravo
sa 60.000.000,00 HRK i završili u stečaju. Nažalost takvim postupkom doveli su Đ.
Đ. Holding d.d. i V.A.M.-ING u izuzetno tešku situaciju, jer je sve bilo spremno za
nastavak dogovorenih radova na ta tri nova spremnika u Sisku, pa se gotovo šest
mjeseci nije ozbiljno smanjio broj radnika u V.A.M.-INGu što je napravilo silne
troškove i dovelo V.A.M.-ING na rub nelikvidnosti.
Zaposlenici nisu bili otpušteni zato što je vrlo teško okupiti majstore takve kvalitete
koji su u stanju sagraditi takve spremnike. S druge strane bilo je neprestano
obećavano da će se poništiti natječaj i ponuda Mont Montaže zbog dumping cijene
što se na kraju ipak nije dogodilo. Bila je vidljiva namjera zagrebačke Mont Montaže
da uzme posao Đ. Đ. Holdingu d.d. pod ovako nepovoljnim uvjetima, jer su znali da
će se na Krku graditi još osam spremnika. Misleći da će na taj način izbaciti Đ. Đ.
Holding d.d. iz konkurencije i da će ostati jedini u Hrvatskoj koji mogu napraviti taj
posao, pa da će visokom cijenom na ostalim spremnicima na Krku pokriti ove
evidente gubitke. To se nije dogodilo jer su otišli u stečaj, ali je puno pomoglo da
dovede V.A.M.-ING u vrlo ozbiljne poteškoće.
Pravilo da nesreća nikada ne dolazi sama, dokazalo se na V.A.M.-INGu jer je 2009.
godine završen ugovor s tvrkom Macc ingenering za izvoz brodskih kormila. Licencu
za proizvodnju kormila otkupila je jedna korejska tvrtka, te su se kormila dalje počela
proizvoditi u Koreji. Gubitak tako dva velika posla uzdrmao bi i puno veća trgovačka
društva nego što je V.A.M.-ING d.o.o. Započeli su problemi s isplatom plaća,
servisiranjem banaka i otpuštanjem radnika. U 2010. godini ostvaren je ukupan
prihod u iznosu od 65.174.232,00 HRK, uz 277 zaposlenika. I u 2011.godini nastavili
su se problemi u V.A.M.-INGu. To je vrijeme kada velika kriza trese hrvatsko
46
gospodarstvo, dolazi do sve veće nestašice posla, pada cijena rada i padaju cijene
usluga, što se najbolje vidi upravo na primjeru V.A.M.-INGa gdje se ostvaruje
značajno manji prihod u 2011. godini ali sa više zaposlenih nego u prethodnoj godini.
To se upravo događa zbog niske cijene rada, nepovoljne strukture posla i žestoke
konkurencije za svaki posao. Godinu dana ranije sat rada u šećeranama, JANAFU i
INA-i iznosio je cca 80 kuna, a 2011. godine 55-60 kuna.
Izvozni poslovi gotovo su potpuno prestali, samo se nešto malo radilo za Italiju, no
ipak uprava V.A.M.-INGa pokušava pronaći izlazak iz krize i ponovno s konzorcijem
Đ. Đ. Holding d.d., priprema ponudu za izradu tri nova čelična spremnika 80.000m3
za investitora JANAF na Krku. V.A.M.-ING je morao silno sniziti cijenu izrade i
montaže po spremniku (13.900.000,00 HRK) u odnosu na spremnike u Sisku kada je
cijena bila 18.600.000,00 HRK. Uz to svaki spremnik na Krku teži je za 500 tona
zbog vjetroukruta protiv bure. Đ. Đ. Holding d.d. dobio je taj posao na Krku gdje je
bio povoljniji na natječaju za 1.800.000,00 HRK u odnosu na zagrebački konzorcij.
Dobivanje toga posla davalo je ozbiljnu nadu V.A.M.-INGu da će novom tehnologijom
izrade (više proizvodnje u hali – a manje na terenu) ipak uspjeti kroz ugovor za
spomenuta tri spremnika izvući se iz krize.
Sve svoje snage i napore usmjerilo je na to da preživi i to s čak povećanim brojem
ljudi, jer ako mu ljudi odu „van“, teško se može ponovno okupiti dovoljan broj
kvalitetnih ljudi da se istovremeno odrade sva tri spremnika. Svi ti radnici morali su
proći atestiranje, a V.A.M.-ING imati valjane certifikate i licence. Sve je to tražilo
povećana sredstva koja su se sve teže mogla pribaviti jer su i banke prepoznale krizu
u V.A.M.-INGu i sve teže se moglo doći do kredita i gotovih sredstava. U 2011.
godini ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 55.791.211,00 HRK, uz 311
zaposlenih. Veliki problem nastao je u Đ. Đ. Holding d.d. čiji su partneri u konzorciju
za izvođenje građevinskih radova na postavljanju temelja za čelične spremnike
ozbiljno kasnili zbog nelikvidnosti i poteškoća u poslovanju. V.A.M.-ING je trebao
započeti s radovima na Krku 17.11.2011. godine, a taj se rok neprestano produživao
i na gradilište se izašlo tek u drugoj polovici svibnja 2012. godine.
U isto vrijeme V.A.M.-ING je morao imati već u 11. mjesecu 2011. godine atestirane,
opremljene ljude (130 ljudi) za montažu čeličnih spremnika na Krku. U međuvremenu
47
V.A.M.-ING je morao otpustiti Đ. Đ. Montaži d.d. jedan spremnik da bi se stigli rokovi
zbog kašnjenja građevinske ekipe. Još jedan problem dogodio se kada se došlo na
potpisivanje ugovora s Đ. Đ. Holding d.d. za izvođenje radova na spremnicima na
Krku, jer u ugovoru nije bila dogovorena cijena iz ponude (13.900.000,00 HRK) već
je bila cijena 12.000.000,00 HRK po jednom spremniku i to za dva spremnika, s time
što je V.A.M.-ING dobio 15% avansa po ugovoru. Da bi i sam V.A.M.-ING održao
sada već nove rokove za preostala dva spremnika izvršio je kompletnu pripremu
posla u svojoj hali u Slavonskom Brodu i sve izrađene pozicije morao transportirati
na gradilište na Krku.
U tom momentu žiroračun V.A.M.-INGa još uvijek je deblokiran, čak je i Hypo banka
odobrila kratkoročni kredit (6 mj) za likvidnost u iznosu od 7.500.000,00 HRK uz
jamstvo Đ. Đ. Holdinga d.d. Trgovačko društvo V.A.M.-ING je bilo prisiljeno potpisati
tako nepovoljan ugovor računajući da će kroz novu tehnologiju izrade dijelova za
spremnike u hali ipak dovoljno uštedjeti i da neće cijeli projekat ostavriti gubitak. Đ.
Đ. Holding d.d. zbog velikog kašnjenja obvezao se V.A.M.-INGu plaćati ispostavljenje
fakture u roku od 3 dana jer problem je u ugovoru između Đ. Đ. Holdinga d.d. i
JANAFA gdje se faktura može izdati samo na robu isporučenu na gradilište na Krku,
a V.A.M.-ING je odvezao više od 200 kamiona pozicija za spremnike na Krk. Tada
V.A.M.-ING ispostavlja prvu situaciju Đ. Đ. Holdingu d.d. za radove u drugoj polovici
5. mjeseca na iznos od 560.000,00 HRK. V.A.M.-ING je imao obvezu prema Hypo
Alpe Adria banci u iznosu od 480.000,00 HRK i dogovorena je cesija s dospijećem
13.7.2012. godine i potpisana na isti iznos od strane V.A.M.-INGa, Hypo banke te Đ.
Đ. Holdinga d.d. Nažalost, Đ. Đ. Holding d.d. tu cesiju nikada nije htio platiti. U
međuvremenu V.A.M.-ING je ispostavio nove fakture za 6. i 7. mjesec 2012. godine,
pa je po toj osnovi zajedno s prijašnjim dugom potraživao od Đ. Đ.Holdinga d.d. cca.
6.000.000,00 HRK.
6.3. Otvaranje stečajnog postupka
Događaji koji su uslijedili nakon potpisivanja cesije u korist Hypo banke i
ispostavljanja faktura, te njihovo neplaćanje od strane Đ. Đ. Holdinga d.d. neminovno
su vodili V.A.M.-ING prema raskidu ugovora i stečaju. Isključivo političkom voljom
(zbog promjene uprave) Đ. Đ. Holding d.d. imao je očitu namjeru raskinuti ugovor s
48
V.A.M.-INGom i posao završiti formalno samostalno uz angažiranje velikog broja
djelatnika tvrtke Mont Montaža Zagreb. Nakon što Đ. Đ. Holding d.d. nije platio
potpisanu cesiju Hypo banci, ona je blokirala žiroračun V.A.M.-INGa za 480.000,00
HRK. Također, i sve druge ispostavljenje fakture V.A.M.-INGa prema Đ. Đ. Holdingu
d.d., koje nisu htjeli platiti, što je dovelo V.A.M.-ING u blokadu i nije moglo isplatiti
plaće radnicima za 7. i 8. mjesec.
Svoje neplaćanje prema V.A.M-INGu u iznosu od cca. 6.000.000,00 HRK uprava Đ.
Đ. Holding d.d. je izjavila da je tim sredstvima zatvorila u cijelosti dati avans po
ugovoru. Sasvim je jasno da se avans zatvara postupno 15% po svakoj
ispostavljenoj situaciji te da se na ovaj način nije mogao zatvoriti avans. Poslije toga
slijede veliki pritisci prema upravi V.A.M.-INGa, s jedne strane radnici traže svoje
plaće, a s druge strane uprava Đ. Đ. Holdinga d.d. želi sporazumni raskid ugovora
zbog nesolventnosti V.A.M.-INGa. Najveća tragedija je u tome što je do
nesolventnosti došlo upravo zbog namjernog neplaćanja svojih obveza Đ. Đ.
Holdinga d.d. prema V.A.M.-INGu , tako da se V.A.M.-ING zapravo više nikada nije
deblokiralo nakon blokade u iznosu od 480.000,00 HRK od strane Hypo banke.
Poslije su u blokadu sjele neisplaćene plaće zaposlenika, a zatim se pokrenula i
lavina blokada od strane vjerovnika.
Uprava Đ. Đ. Holdinga d.d. je iznudila sporazumni prekid ugovora te preuzela
radnike V.A.M.-ING na gradilištu na Krku i nastavila posao. Žalosno je to što je u
trenutku prekida ugovora i V.A.M.-ING izvrsno stajao na gradilištu i bio 15 dana
ispred termin plana. Kada su preuzeli gradilište Đ. Đ. Holding d.d. je kasnio u
radovima do dovršetka posla više od šest mjeseci te je platio vrlo visoke penale. Prije
preuzimanja radnike od V.A.M.-INGa iz Đ. Đ. Holdinga d.d. su nagovorili da pokrenu
stečajni postupak protiv V.A.M.-INGa za neisplaćene plaće cca. 750.000,00 HRK, što
su oni i učinili. V.A.M.-ING je pokušao postići nagodbu s radnicima, te je založio u
korist radnika veliku dizalicu od 65 tona vrijednu više od milijun kuna da se stečajni
postupak odgodi do 1.3.2013. godine. (Trgovački sud u Osijeku) .
Čudnom odlukom Trgovačkog suda u Osijeku, iz neobjašnjivih razloga, nije se čekao
1.3.2013. godine do kada je odgođeno pokretanje stečaja, već se 11.2.2013. godine
otvara stečajni postupak nad V.A.M.-INGom i imenuje stečajni upravitelj. Sud poziva
49
sve vjerovnike da u roku od 15 dana od isteka po objavi oglasa o otvaranju stečajnog
postupka prijave svoje tražbine stečajnom upravitelju. Isto tako pozvani su svi
razlučni vjerovnici da u zakonskom roku obavjeste stečajnog upravitelja o svom
razlučnom pravu, pravnoj osnovi razlučnog prava te dijelu imovine stečajnog dužnika
na koji se odnosi razlučno pravo. Također su pozvani svi izlučni vjerovnici da u
navedenom roku obavijeste stečajnog upravitelja o svom izlučnom pravu, te njegovoj
pravnoj osnovi i označe predmeti na koje se njihovo izlučno pravo odnosi. Pozivaju
se i dužnikovi dužnici da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju.
Ispitno ročište na kojem će se ispitati prijavljenje tražbine određuje se za 3.4.2013.
godine. Izvještajno ročište na kojem će se odlučiti o daljnjem tijeku stečajnog
postupka održat će se istog dana, a na isto ročište pozvana je i FINA d.o.o. Slavonski
Brod. Otvaranje stečajnog postupka upisano je u sudski registar u Slavonskom
Brodu, a oglas o istom stavljen je na oglasnu ploču. Na ovaj način otvoren je stečaj
za V.A.M.-ING d.o.o..
6.4. Analiza vanjskog okruženja trgovačkog društva
Vanjske poteškoće su poteškoće na koje se često ne može utjecati ako nisu
predviđene, jer su nastale kao posljedica promjenjivih uvjeta u okruženju gdje se
poduzetnik nalazi. U okruženju se javljaju kao najčešći problemi: recesija, inflacija,
promjena državne politike, dolazak nove konkurencije, promjena kamatnih stopa,
zastarjelost proizvoda ili dijela industrije, ratno stanje, i mnogi drugi (Gregov i Ćorić,
2012./2013., str.174).
Svjetska recesija koja je krenula iz SAD-a 2008. godine zahvatila je mnoge zemlje
svijeta te postupno i sve zemlje Europske unije. Republika Hrvatska je zahvaćena
krizom među posljednjim zemljama EU. Trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. je
2009. godine unatoč prisutnoj recesiji u RH ostvarilo najveći ukupni prihod u povijesti
poslovanja u iznosu od 103.221.342,00 HRK.
U 2010.godini recesija je zahvatila i RH, što se očituje u nedostatku novih investicija i
većih ugovora, jednom rječju nedostatak posla, što i V.A.M.-ING dovodi u krizu.
Posljedica toga vidljiva je u ostvarenju ukupnog prihoda u 2010. godini u iznosu od
65.174.232,00 HRK.
50
Značajno smanjenje ukupnog prihoda zbog nedovoljne uposlenosti, natjeralo je
V.A.M.-ING na podizanje kredita. Nažalost, zbog recesije i velike potražnje kapitala
došlo je do promjene kamatnih stopa, koje su znatno porasle. U periodu od 2010.-
2012. godine zaduženost V.A.M.-ING-a kreditima porasla je 100%, što mu je
dugoročno ugrozilo likvidnost.
U tom kriznom periodu došlo je i do bitne promjene državne politike koja je preferirala
brodogradnju i poljoprivredu. Brodogradnja je od države dobila velike subvencije te je
u više navrata financijski sanirana. Ogromni iznosi iz proračuna odlazili su i
poljoprivredi. Metalna industrija nikada nije uživala povlastice i potpore države što se
i te kako osjetilo na poduzeću u ovom kriznom periodu. Da je država više uložila u
energetske projekte bila bi puno veća zaposlenost u metalnoj industriji.
Kako zlo nikada ne dolazi samo, poslije krize i recesije, uvijek dolazi inflacija. U RH
dolazi do enormnog poskupljenja, prije svega energenata (plin, struja), materijala i
usluga. Kako je bilo malo poslova na tržištu, a velika potražnja za poslom, cijene su
bile niže nego prethodnih godina pa je razumljivo da se unatoč korištenju unutarnjih
rezervi ipak ostvario gubitak, koji je dobrim dijelom uzrokovala i inflacija.
Završetak pregovora Republike Hrvatske sa EU dobrim dijelom je potaknuo europska
trgovačka društva da se pojave na hrvatskom tržištu. Nikakvim zaštitnim mjerama
nije se mogao spriječiti dolazak nove konkurencije. Na našem tržištu pojavljuju se
strana trgovačka društva koja su financijski stabilna i tehnički bolje opremljena pa i
ovo malo velikih poslova u Hrvatskoj teško mogu dobiti domaća trgovačka društva.
To se reflektiralo i na V.A.M.-ING koji nije prošao na poslovima, zajedno sa Đ. Đ.
Holdingom d.d. (mostovi na Dravi i Bosutu) koje su dobila strana trgovačka društva.
Hrvatska metalna industrija trenutno nije sposobna u dobrom dijelu konkurirati
najboljim europskim i svjetskim trgovačkim društvima, prije svega zbog nedovoljne
tehničke opremljenosti. Osim dobre opreme, Hrvatskoj na tržištu nedostaje i dobar
proizvod. Iako je V.A.M.-ING uložio veliki dio sredstava u modernizaciju opreme
svakako je trebao još uložiti u nove strojeve (veliki valjak za limove, presa).
V.A.M.-ING je uspostavio 2010. godine ozbiljne kontakte s Libijom za poslove
remonta rafinerija nafte i izgradnje spremnika za naftu. Nakon što je došlo u poziciju
da može dobiti prve ugovore, došlo je do ratnog stanja u Libiji te su svi napori za
sklapanje posla propali.
51
Vanjski čimbenici koji bi mogli imati ili imaju značajne negativne posljedice na
trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o su političke, ekonomske, društvene te
tehnološke prirode.
Vezano uz političke čimbenike, kašnjenje ulaska RH u EU, znatno je otežalo
pristup EU tržištu (radne dozvole, vize). Također je došlo je do povećanja PDV-a sa
23% na 25%, što je otežalo likvidnost V.A.M.-INGa. Promjenom vlasti na posljednjim
parlamentarnim izborima došlo je i do promjene uprava svih trgovačkih društava u
kojima je država bila većinski vlasnik, tako je i u Đ. Đ. Holdingu d.d. postavljen novi
nadzorni odbor i uprava pod okriljem HNS-a.
Ako sagledamo ekonomski segment, održavanje visokog tečaja kune u odnosu na
euro, djelomično je obezvrjeđivan svaki izvozni napor, pa je tako i V.A.M.-ING d.o.o.
bio prisiljen poslovati s malim bankama gdje su enormno visoke kamatne stope, kao i
drugi bankarski troškovi. Veliko povećanje cijena električne energije i plina (23-25%)
utjecali su na povećani rast troškova V.A.M.-INGa koji nije mogao te troškove
prebaciti na svoje kupce povećanjem vlastitih cijena. U posljednje 3 godine došlo je
do porasta stope inflacije što se također negativno odrazilo na ukupno financijsko
poslovanje trgovačkog društva.
Društveni aspekt ukazuje da je Brodsko-posavska županija u posljednjih 10 godina
stvorila vrlo lošu demografsku sliku, jer se smanjio broj stanovnika za više od 20 000
ljudi. Iseljavanjem mladih obrazovanih kadrova u zemlje EU i Kanadu, je povećan
broj starije populacije, a samim tim se i teže dolazi do kvalitetnih kvalificiranih
radnika. Takva nepovoljna demografska struktura znatno povećava korištenje
zdravstvenih usluga kao i korištenje bolovanja.
Promjene u tehnologiji su pokazale da se trgovačka društva iz metalne industrije u
posljednje vrijeme susreću sa zahtjevima za tzv. „čiste tehnologije“ jer raste ekološka
svijest u RH, što primorava trgovačka društva na ulaganja u zaštitu okoliša. Kako
neprestano dolazi do razvoja novih tehnologija u proizvodnji, to i V.A.M.-ING d.o.o.
prisiljava na nove izdatke. Konkurentska trgovačka društva uvode automatizaciju
proizvodnih linija, što i V.A.M.-ING d.o.o. prisiljava na isto kako bi bio konkurentan.
Došlo se do nekoliko zaključaka. Kašnjenje pristupa RH u Europsku uniju (zbog
tržišta) negativno se odrazilo na V.A.M.-ING. Promjena političke vlasti u RH i
52
povećanje PDV-a znatno je otežalo poslovanje. Kako je V.A.M.-ING u dobrom dijelu
izvoznik, precijenjeni tečaj kune svakako je nanio veliku štetu, isto kao i enormno
povećanje cijena električne energije i plina, što je za posljedicu imalo povećanje
stope inflacije koja je također negativno djelovala. Uz sve to treba dodati nepovoljnu
demografsku strukturu županije te iseljavanje mladih obrazovanih ljudi u EU. Kada se
tome doda tehnološka zastarjelost strojeva i opreme, a zbog recesije neulaganje u
istraživanje i razvoj, a samim tim i neulaganje u automatizaciju pojedinih proizvodnih
linija te sve veće izdvajanje za ekologiju dolazi se do saznanja da se V.A.M.-ING
zaista nalazi u ozbiljnim poteškoćama.
6.5. Analiza internog okruženja trgovačkog društva
Unutarnji uzročnici krize uglavnom nastaju pod utjecajem samog poduzetnika te
njihovo rješenje može naći sam poduzetnik. Zbog prevelike vezanosti poduzetnika za
svoje trgovačko društvo, oni su vrlo često spremni povući nerazborite poteze kako bi
spasili svoj posao i trgovačko društvo, neshvaćajući da si tim potezom dugoročno
nanose štetu. Unutar trgovačkog društva najčešći su problemi upravljačkog karaktera
koji se mogu podijeliti na probleme strateškog pristupa, općenite probleme
upravljanja, nedostatno planiranje i organiziranje financijsko-računovodstvenog
sustava te osobne probleme poduzetnika (Gregov i Ćorić, 2012./2013.. str 175).
Problemi strateškog pristupa očituju se u nedovoljnom poznavanju tržišta, odnosno
nedovoljno razvijeno tržište koje stvara probleme kao što su: mali broj kupaca,
nemogućnost razvoja proizvoda i usluga i na kraju ostvareni mali profit. U
poteškoćama u kojima se našao V.A.M.-ING d.o.o. evidentno je ostao mali broj
kupaca, a služba prodaje očito nije na vrijeme pronašla zamjenske poslove. U
V.A.M.-INGu je bila prisutna diverzifikacija poslova, jer se osim izrade čeličnih
konstrukcija i remonta bavilo i građevinom. Zato je bilo otežano praćenje isplativosti
pojedinih proizvoda, a pogotovo prelijevanje troškova iz jednog u drugi sektor. U
V.A.M.-INGu je također bio prisutan ulazak u ozbiljne projekte bez preciznog
poslovnog planiranja. U konačnici se pokazalo da nije bilo dovoljno vlastitih
sredstava, što je V.A.M.-ING dovelo do ozbiljnog smanjenja likvidnosti. Također je
vidljivo pomanjkanje planiranja nepredvidivih događaja (nedobivanje nastavka radova
53
na JANAF-u), kao i odlazak u stečaj Brodogradilišta Viktor Lenac, gdje su ostala
nenaplaćena velika potraživanja, što je V.A.M.-ING dovelo do smanjenja likvidnosti.
Zbog velikog i naglog rasta u V.A.M.-ING-u vidljiva je nedovoljna organiziranost te
nedostatak općih znanja i vještina (zaposlenika i uprave). Također je vidljiva i
nedovoljna suradnja između građevinskog sektora i sektora čeličnih konstrukcija,
neracionalno korištenje vozila i opreme, „izvlačenje“ novca za osobne potrebe te loša
komunikacija između upravljačkog dijela jednog i drugog sektora. U V.A.M.-INGu se
moglo bolje upravljati financijama, pogotovo kad je razvio vlastitu računovodstvenu
službu. Nije se dovoljno posvetilo vremena stručnom upravljanju financija. U
neprestanoj borbi za povećanje ukupnog prihoda i rasta trgovačkog društva, često
se zanemaruju određeni troškovi, koji na kraju godine budu iskazani kroz
knjigovodstvo i upravo oni kreiraju poslovni rezultat. Stalan rast kakav je bio
godinama, nije garancija stabilnosti V.A.M.-INGa.
Također jedan od vidljivih problema u V.A.M.-ING-u je nedostatno planiranje i
organiziranje financijsko-računovodstvenog sustava. Upravo zbog nedostatnog
planiranja u posljednje tri godine V.A.M.-ING je postao u velikom dijelu ovisan o
kreditima, pa je ukupna zaduženost u tom periodu udvostručena. Skupi krediti
opterećuju cijenu koštanja proizvoda, a ta cijena ne postiže se na tržištu, što stvara
manjak prihoda i primorava V.A.M.-ING na zaduživanje kod banaka i dobavljača.
Posljednji ugovor za izradu čeličnih spremnika za krajnjeg naručitelja JANAF d.d. na
Krku, potpisan je za vrlo nisku cijenu izrade, gdje se nije mogao planirati profit. Taj
ugovor je potpisan da bi se održao nivo zaposlenosti na razini protekle godine i
očuvali kvalitetni kadrovi jer se poslije tog a očekivao izvozni posao na izradi stupova
za vjetroelektrane.
Kada realno sagledamo unutarnje i vanjske poteškoće poduzetnika na primjeru
V.A.M.-ING-a, vidljiv je niz problema s kojim se susretao. Objektivno na vanjske
poteškoće bilo je vrlo teško ili gotovo nemoguće utjecati (recesija, stečaj
Brodogradilišta Viktor Lenac), ali na unutarnje poteškoće moglo se i moralo više
utjecati. Unatoč velikom trudu uprave i djelatnika da očuvaju tvrtku, dolazi se do
zaključka kako ovo trgovačko društvo nije uspjelo izaći iz poteškoća, pa je završilo u
stečaju.
6.6. Analiza financijskih izvješća
54
Financijska analiza ili analiza financijskih izvještaja usmjerena je na vrijednosne ili
novčane podatke i informacije. Financijska analiza vrlo je važan alat koji pomaže
menadžerima pri donošenju odluka vezanih za poslovanje trgovačkog društva
(Osmanagić Bedenik, 1993). Kriteriji dobrog upravljanja su sigurnost i efikasnost
(Van Horne i Wachowich, 1995). Bilanca omogućava da se spozna sigurnost
poslovanja u smislu likvidnosti, zaduženosti i financijske stabilnosti, dok RDG (račun
dobiti i gubitka) omogućava spoznaju efikasnosti ili uspješnosti tj., profitabilnosti
poslovanja. Ova dva izvještaja su međusobno uvjetovana. Na temelju njih trgovačko
društvo ocjenjuje svoju uspješnost ili neuspješnost u odnosu na konkurenciju koja ga
okružuje (Očko i Švigir, 2009). Pokazatelji likvidnosti, zaduženosti i aktivnosti
nazivaju se pokazatelji sigurnosti poslovanja. Dok su pokazatelji ekonomičnosti,
profitabilnosti, investiranja i aktivnosti poznatiji kao pokazatelji uspješnosti poslovanja
(Van Horne i Wachowich, 1995).
Stoga će se trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. analizirati upravo kroz navedena
izvješća te će se usporediti financijski pokazatelji za posljednje četiri godine
poslovanja V.A.M.-INGa. Financijski pokazatelji podijeljeni su u pet grupa
pokazatelja, po kojima će se obraditi i promatrano trgovačko društvo.
Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost trgovačkog društva da podmiri svoje
kratkoročne obveze. Makar trgovačko društvo može biti likvidno, ono u isto vrijeme
može biti insolventno, što je zapravo složeniji problem za poslovanje. U tablici 6.1.
prikazani su pokazatelji likvidnosti.
Tablica 6.1. Pokazatelji likvidnosti
NAZIV POKAZATELJA OPIS
GODINE
2009. 2010. 2011. 2012.
Koeficijent tekuće likvidnosti KI/KO 1,03 1,01 1,10 0,32
Koeficijent financijske
DI/(kapital+DO) 0,97 0,98 0,79 20,42
55
stabilnosti
Izvor: Autoričin rad
U razmatranju likvidnosti najznačajniji su koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent
financijske stabilnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti za sve godine vrlo je nepovoljan.
Pokazatelj bi trebao biti 2 ili veći od 2. To znači da trgovačko društvo mora imati
dvostruko više kratkotrajne imovine od kratkoročnih obveza, ukoliko želi održati
tekuću likvidnost na normalnoj razini, što u ovom slučaju to nije.
Koeficijent financijske stabilnosti bi trebao biti manji od 1 jer se iz dijela dugoročnih
izvora mora financirati kratkotrajna imovina. U ovom slučaju koeficijenti za 2009.,
2010. i 2011. godinu su povoljni, ali su već na granici, odnosno blizu 1. Dok
koeficijent za 2012. godinu iznosi 20,42 što je nepovoljno i znači da se dugotrajna
imovina financirala iz kratkoročnih izvora.
Pokazatelji zaduženosti pokazuju strukturu pasive i načine na koje trgovačko društvo
financira svoju imovinu (tablica 6.2.)
Tablica 6.2. Pokazatelji zaduženosti
NAZIV POKAZATELJA
OPISGODINE
2009. 2010. 2011. 2012.
Koeficijent zaduženosti
Ukupne
obveze/Ukupna
imovina
0,74 0,76 0,79 1,43
Koeficijent vlastitog
finaciranja
Glavnica/Ukupna
imovina0,25 0,23 0,21 0,43
Izvor: Autoričin rad
Koeficijent zaduženosti za sve godine je vrlo nepovoljan, trebao bi biti 0,5 ili manji.
Što je veći odnos duga i imovine veći je finacijski rizik. Za 2012. godinu koeficijent je -
1,43 što ukazuje da je zaduženost još veća.
56
Vrijednost koeficijenta vlastitog financiranja trebala bi biti veća od 50% odnosno 0,5,
međutim promatrani koeficijent za sve godine manji je od toga. Što je stupanj
samofinanciranja veći to su vjerovnici sigurniji i rizik poslovanja s tim poduzećima je
manji. U ovom slučaju možemo reći da je rizik poslovanja visok.
Pokazatelji aktivnosti upućuju na brzinu optjecaja imovine u poslovnom procesu
(tablica 6.3.)
Tablica 6.3. Pokazatelji aktivnosti
NAZIV POKAZATELJA
OPISGODINE
2009. 2010. 2011. 2012.
Koeficijent obrataja ukupne
imovine
Ukupni prihodi/Ukupna
imovina0,80 0,46 0,35 0,32
Koeficijent obrtaja
kratkotrajne imovine
Ukupni
prihodi/Kratkotrajana
imovina
1,73 0,92 0,62 1,01
Koeficijent obrtaja
potraživanja
Prihod od
prodaje/Potraživanja3,27 1,78 1,77 1,65
Trajanje naplate potraživanja u
danima
356/Koeficijent obrtaja
potraživanja108 200 206 215
Izvor: Autoričin rad
Glede pokazatelja aktivnosti poželjno je da je koeficijent obrtaja što veći, a vrijeme
vezivanja imovine što kraće. Na primjeru analiziranog trgovačkog društva pokazatelji
nisu zadovoljavajući, izuzev 2009. godine gdje su koeficijenti obrtaja nešto veći od
ostalih godina.
57
Koeficijent naplate potraživanja iz godine u godinu sve više raste, što može značiti da
V.A.M.-ING ima problema s naplatom potraživanja ili da su potraživanja sumnjive
kvalitete. Promatrajući analizirane godine, u 2009. je trajanje naplate potraživanja je
dvostruko kraće u odnosu na ostale godine, ali svejedno je vrlo loše.
Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda, odnosno pokazuju koliko
se prihoda ostvari po jedinici rashoda (tablica 6.4.)
Tablica 6.4. Pokazatelji ekonomičnosti
NAZIV POKAZATELJA
OPISGODINE
2009. 2010. 2011. 2012.
Ekonomičnost ukupnog
poslovanja
Ukupni
prihodi/Ukupni
rashodi
1,01 1,00 1,00 0,28
Ekonomičnost financiranja
Financijski
prihodi/Financijski
rashodi
0,09 0,03 0,03 -
Izvor: Autoričin rad
Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja za 2009., 2010. i 2011. godinu iznosi
1, što je na samoj granici, međutim za 2012. godinu taj koeficijent je pao ispod 1, što
nije dobro, jer znači da V.A.M.-ING posluje s gubitkom. Također, ekonomičnost
financiranja je vrlo loša, jer je pokazatelj izuzetno mali broj, a trebao bi biti veći od 1.
Ekonomičnost financiranja za posljednju 2012. godinu ne može se računski ni
prikazati jer su financijski rashodi (5.882.406,00 HRK) izuzetno veliki u odnosu na
financijske prihode (43.346,00 HRK).
Pokazatelji profitabilnosti svrstavaju se u najvažnije dijelove financijske analize
(tablica 6.5.)
58
Tablica 6.5. Pokazatelji profitabilnosti
NAZIV POKAZATELJA
OPISGODINE
2009. 2010. 2011. 2012.
ROA (rentabilnost
ukupne imovine)
Neto
dobit+kamate/Ukup
na imovina
1,1% 4% 4,6% 0
ROE (rentabilnost
vlastitog kapitala)
Neto dobit/Vlastiti
kapital(glavnica)3,4% 1,48% 0,63% 0
Izvor: Autoričin rad
Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost trgovačkog društva da ostvari određenu
razinu dobiti u odnosu prema prihodima, imovini ili kapitalu. U tom kontekstu
uobičajeno se razmatraju pokazatelji marže profita (profit margin), rentabilnost
ukupne imovine (return on assets, ROA) i rentabilnost vlastitog kapitala (return on
equity, ROE).
Pokazatelj povrata na ukupnu imovinu (ROA) pokazuje kolika je sposobnost
trgovačkog društva da korištenjem raspoložive imovine ostvari dobit. Za sve godine
ta stopa je izuzetno niska, dok se za posljednju 2012. godinu stopa ne može ni
izračunati jer V.A.M.-ING nije te godine ni ostvario dobit. Stopa povrata glavnice
(ROE) pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti trgovačko društvo ostvaruje na jednu
jedinicu vlastitog kapitala. Za 2009. godinu stopa je najpovoljnija, ali i dalje loša, dok
se za posljednju 2012. godinu stopa ne može ni izračunati, jer V.A.M.-ING nije
ostvario dobit te godine. Jasno je vidljivo da te godine pokazatelji nisu bili dobri, pa je
nastupila prezaduženost.
6.7. Rezultati dubinskih intervjua
59
Da bi bolje mogli razumjeti stečaj malih i srednjih trgovačkih društava, bilo je
neophodno odrediti ciljeve istraživanja, postaviti istraživačka pitanja i odrediti metode
istraživanja. Općenito u RH ima malo podataka o stečajevima malih i srednjih
poduzeća, o njihovim uzrocima i posljedicama pa će davanju odgovora na ta pitanja
pomoći dubinski intervjui s osobama koje su na različite načine povezane s
trgovačkim društvom. To su: a) vlasnik, b) direktor, c) stečajni upravitelj, d)ključni
dobavljač, e) ključni kupac, f) banka, g) zaposlenik, h) sin vlasnika, i) supruga
vlasnika, j) kći
a) Vlasnik Zdravko Sočković, ekonomist
1. Što mislite općenito o stečaju?Smatram da je to područje u Hrvatskoj potpuno neistraženo, da o tome postoji
čak i jako malo literature. Velika većina ljudi smatra da je stečaj kraj, a osobno
smatram da je to moguća prilika za novi početak ako se stečaj prijavi na
vrijeme i vodi korektno. Smatram da je jedan od glavnih problema sporost
sudova, pa stečajevi traju i više od deset godina.
2. Smatrate li da je sud korektno i profesionalno odradio stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Sud nije korektno odradio stečaj, što se najbolje vidi pri provedbi postignutog
dogovora (sporazuma) V.A.M.-INGa i radnika koji su zatražili otvaranje
stečajnog postupka. Naime, tim dogovorom otvaranje stečaja prolongirano je
do 1.3.2013. godine, a sud je bez ikakvog razloga i bez ikakvog obrazloženja
11.2.2013. godine otvorio stečaj nad V.A.M.-ING-om. Iz toga se iščitava da je
to politička odluka, a ne profesionalna. Takvom odlukom trgovačko društvo je
založilo dizalicu vrijednu milijun kuna, a koju je izgubilo nakon otvaranja
stečaja.
3. U kolikoj mjeri su banke doprinjele otvaranju stečajnog postupka?Banke su bile korektan partner sve do trenutka dok se nije počela miješati
uprava Đ. Đ. Holdinga d.d u odnose između banke i V.A.M.-INGa „pomažući“
V.A.M.-ING-u. Na kraju je Hypo banka s blokadom žiroračuna od 480.000,00
HRK što je beznačajan iznos za poslovne odnose između banke i V.A.M.-
60
INGa, a koji je bio pokriven cesijom, ipak bila okidač za pokretanje stečaja.
No, ipak smatram da su banke imale vrlo korektan odnos s V.A.M.- INGom i
nije im cilj bio otvaranje stečaja.
4. Zašto je po Vašem mišljenju V.A.M.-ING d.o.o. otišao u stečaj?Trgovačko društvo V.A.M.- ING otišlo je u stečaj prvenstveno zbog promjene
uprave Đ. Đ. Holdinga d.d. (promjena vlasti u RH). Čim je nova uprava stupila
na dužnost, činila je sve da posao po ugovoru za JANAF oduzme V.A.M.-ING-
u i pod svaku cijenu, ako ne dodijeli, onda bar uključi Mont Montažu iz
Zagreba. Zbog njihovog namjernog ne plaćanja situacija prema trgovačkom
društvu, V.A.M.-ING je ušao u blokadu, a onda Đ. Đ. Holding d.d. prekida
ugovor s V.A.M.-INGom, zbog „nesolventnosti“ koju su upravo oni i prouzročili.
I nerazumno skraćivanje roka odgode stečaja po dogovoru uprave V.A.M.-
ING-a i radnika govori o povezanosti uprave Đ. Đ. Holdinga d.d. i trgovačkog
suda. Drugi razlog je taj što je V.AM.-ING pristao na ucjenu Đ. Đ. Holdinga
d.d. da se dogovorena cijena od 13.900.000,00 HRK po jednom spremniku
spusti na 12.000.000,00 HRK. To se nikako nije trebalo prihvatiti. Isto tako,
nakon što je Đ. Đ. Holding d.d kasnio gotovo šest mjeseci s početkom radova
na montaži spremnika (zbog građevinskih radova), a u isto vrijeme V.A.M.-
ING je držao sve te mjesece više od 100 ljudi, čime si je napravio ogroman
trošak pa je trebao ispostaviti terećenje za te troškove, ako je potrebno i tužiti
Đ. Đ. Holding d.d. Još jedan bitan razlog odlaska V.A.M.-ING-a u stečaj je
akumulirani gubitak od početka 2010. godine do dobivanja posla za JANAF, a
nije na vrijeme smanjen broj zaposlenika, za što je direktno odgovoran V.A.M.-
ING d.o.o..
5. Da ste u istoj situaciji kao prije otvaranja stečaja biste li drugačije postupili?Da, svakako bih drugačije postupio. Ne bih prihvatio smanjenje cijene po
jednom spremniku, pod cijenu raskida ugovora. Za kašnjenje građevinskih
radova od šest mjeseci, odmah bih ispostavio terećenje i naplatio se iz
jamstava Đ. Đ. Holding d.d. Ne bih čekao da radnici podnesu zahtjev za
otvaranje stečaja, već bi sam zatražio predstečajnu nagodbu u FINI.
61
6. Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive ili su postojali rani znakovi krize?Stope rasta u periodu od 2000. – 2009. godine bile su apsolutno zdrave, a broj
radnika bio je prilagođen obujmu poslovanja. Neprestani rast ukupnog prihoda
zahtIjevao je preustroj poduzeća u hodu, reorganizaciju svih službi u V.A.M.-
INGu, što je sve uspješno obavljeno i rast je bio posljedica povećanja posla i
izvoza. Rani znakovi krize osjetili su se najviše na prezaduženosti trgovačkog
društva koje je kupilo veliku imovinu i ne bi to bio veliki problem da je ukupan
prihod ostao na razini 2009. godine iznad 100.000.000,00 HRK. Nažalost,
recesiji u RH podlegao je i V.A.M.-ING d.o.o..
7. Je li postojalo moguće rješenje s kojim se mogao izbjeći stečaj?Da, postojala su dva načina da V.A.M.-ING ne ode u stečaj. Prvi način je taj
da je Đ. Đ. Holding d.d. ispoštovao ugovor s V.A.M.-ING-om do kraja, ne bi
bilo ni blokade, ni neiplata plaća, pa samim time ni otvaranja stečaja. A sa
svim većim dobavljačima bili su potpisani sporazumi u podršci ovoga projekta,
a oni bi bili plaćani po cesijama od strane Đ. Đ. Holdinga d.d.. Drugi način da
se izbjegne stečaj je taj da se nije desilo da Đ. Đ. Holding d.d ispoštuje
ugovor i kad je doveo V.A.M.-ING u blokadu, trebalo je otvoriti predstečajnu
nagodbu i na taj način izbjeći stečaj.
b) Direktor Danijel Sočković, ekonomist
1. Što mislite općenito o stečaju?Mislim da je stečaj nužno zlo i o njemu ne mislim ništa dobro. U današnje
vrijeme pouzdano znam da je veliki broj stečaja bio dogovoren i namješten
da bi se izigrali određeni vjerovnici, a pogotovo ne mislim ništa dobro zbog
neuređenosti sudova i slabe izobrazbe sudaca da postupaju prema zakonu.
Propadala su mnoga trgovačka društva pa su ljudi bili uvjereni da je stečaj
kraj trgovačkog društva.
2. Smatrate li da je sud korektno i profesionalno odradio stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?
62
Sud nije korektno odradio stečaj jer nije ispoštovao vrijeme odgode do 1.3.
2013. godine, a sam je izdao takvo rješenje, već je V.A.M.-ING stavio u
stečaj 11.2.. Isto tako nije se ni pokušala nastaviti proizvodnja za ugovore
koji su bili u tijeku, već su jednostavno svi poslani na zavod za
zapošljavanje, a imovina rasprodana.
3. U kolikoj mjeri su banke doprinjele otvaranju stečajnog postupka?Banke su bile korektan partner V.A.M.-ING-u i nisu odgovorne za stečaj
trgovačkog društva.
4. Zašto je po Vašem mišljenju V.A.M.-ING d.o.o. otišao u stečaj?Po mojem mišljenju V.A.M.-ING je otišao u stečaj zahvaljujući novoj upravi
Đ. Đ. Holdinga d.d. Zbog njihovog namjernog neplaćanja dogodila se
blokada žiroračuna V.A.M.-ING-a i po njihovom nagovoru radnici V.A.M.-
INGa pokrenuli su stečajni postupak.
5. Da ste u istoj situaciji kao prije otvaranja stečaja biste li drugačije postupili?Ne bih postupio na isti način, već bi odmah nakon potpisivanja ugovora s Đ.
Đ. Holding d.d. prijavio i tražio predstečajnu nagodbu, a Đ. Đ. Holding d.d
tužio bih za veliki iznos, za štetu koju je učinio zbog kašnjenja radova.
6. Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive i jesu li postojali rani znakovi krize?Stope rasta bile su zdrave i plod su povećanja obujma poslova i sve bolje
organizacije unutar V.A.M.-INGa. Postojali su ranovi znakovi krize koji su se
ogledali u prevelikom zaduženju i povećanoj nelikvidnosti.
7. Je li postojalo moguće rješenje s kojim se mogao izbjeći stečaj?Nakon što Đ. Đ. Holding d.d. nije htio platiti situacije, smatram da se stečaj
nije mogao izbjeći.
63
c) Stečajni upravitelj Milan Nakić, diplomirani pravnik
1. Možete li mi reći Vašu stručnu spremu i bavite li se profesionalno poslom stečajnog upravitelja? Ja sam diplomirani pravnik, diplomirao sam 1992. godine na Pravnom
fakultetu u Zagrebu, a profesionalno radim kao pročelnik upravnog odjela
za gospodarstvo grada Pakraca.
2. Došlo je do znatnog povećanja stečajeva u 2010. i 2011. godini, zašto i zbog čega toliko dugo traju?To je točno, prema onome što je meni poznato u 2010. godini u odnosu na
prethodnu godinu bilo je povećanje više od 100%, a 2011. godini broj
stečajeva povećao se više od 5 puta u odnosu na prethodnu godinu. Moje
mišljenje je da je do tako velikog povećanja broja stečajeva došlo
prvenstveno zbog svjetske krize i recesije, koja je u Hrvatskoj eskalirala
upravo u tim godinama, tako da je veliki broj trgovačkih društava zbog
nesolventnosti i prevelike zaduženosti otišao u stečaj. Dužina stečaja vrlo
često ovisi o više elemenata u koji svakako možemo ubrojiti nedovoljan
broj osposobljenih kadrova u trgovačkim sudovima, ali i nedovoljan broj
kvalitetnih stečajnih upravitelja. Imamo nažalost primjere gdje stečajevi
traju desetak i više godina. Mislim da takvih slučajeva ima oko 80
trgovačkih društava. No, kroz ove godine ipak su se uhodali i sudovi i
stečajni upravitelji i mislim da takvih primjera u budućnosti više neće ni biti.
3. Gospodine Nakiću, koliko godina ste već stečajni upravitelj i koliko stečajeva ste do sada vodili?Stečajni upravitelj sam od 2008. godine i do sada sam vodio dosta
stečajeva, a trenutno ih vodim šest od kojih mi najveći VA.M.-ING po
imovini i broju zaposelnih.
4. Smatrate li da je sud korektno i profesionalno odradio stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Ispričavam se, ali kao stečajni upravitelj ne mogu komentirati odluke suda,
ali uvjeravam Vas da su one bile u okviru zakonskih okvira.
64
5. Prema Vašem dosadašnjem iskustvu da li je trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. moglo izbjeći otvaranje stečajnog postupka?Trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. moglo je izbjeći otvaranje stečajnog
postupka, samo da je na vrijeme zatražilo predstečajnu nagodbu.
6. Možete li objasniti zbog čega niste barem djelomično nastavili proizvodnju u trgovačkom društvu V.A.M.-ING d.o.o.?Da, mogu objasniti zašto nisam nastavio djelomičnu proizvodnju i to zato
što je došlo do prekida ugovora između Đ. Đ. Holdinga d.d. i V.A.M.-ING-a
i što je Đ. Đ. Holding d.d. na izgradnji spremnika na Krku preuzeo sve
djelatnike V.A.M.-ING-a koji su radili na tom objektu, tako da u tom
trenutku nisam imao ugovora, a ni sposobnih djelatnika.
d) Ključni dobavljač Sigmata d.o.o., Damir Petrik, inžinjer strojarstvaSigmat d.o.o., Slavonski Brod bio je ključni dobavljač V.A.M.-ING-a zadnjih
desetak godina. Snabdijevao je V.A.M.-ING s aparatima i opremom,
elektrodama za zavarivanje, žicom, zaštitnom odjećom i obućom itd.
1. Koliko godina ste radili s trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.?Sigmat d.o.o. poslovao je s V.A.M.-INGom nešto više od deset godina,
kroz koje vrijeme smo ga pratili kroz njegov razvoj i rast i ta suradnja je bila
vrlo korektna.
2. Što ste najviše isporučivali trgovačkom društvu V.A.M.-ING d.o.o.?Sigmat d.o.o. najviše je snabdijevao V.A.M.-ING s aparatima i opremom,
elektrodama za zavarivanje, žicom, zaštitnom odjećom i obućom itd.
3. Da li je promet s V.A.M.-INGom bio u porastu i kako ste bili zadovoljni s naplatom?Da, promet je bio u stalnom porastu jer je V.A.M.-ING neprestano rastao i
zapošljavalo sve više ljudi. Kako su puno radili na gradilištima mi smo ih
vrlo često opsluživali i na terenu, a V.A.M.-ING je imao dobru likvidnost i
65
nije bilo nikakvih poteškoća prilikom naplate. Često smo prihvaćali i cesije
dobavljača, i one su se uredno naplaćivale.
4. Jeste li imali međusobno povjerenje s trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.?Da, imali smo veliko povjerenje u V.A.M.-ING, jer smo poznavali vodeće
ljude i bili smo uvijek sigurni da ćemo se u konačnici uvijek moći naplatiti.
5. Jeste li uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Prve znakove da V.A.M.-ING ima problema uočili smo pola godine prije
potpisivanja ugovora između V.A.M.-ING-a i Đ. Đ. Holdinga d.d., za
izgradnju spremnika na JANAFU d.d. Tada je V.A.M.-ING počeo kasniti s
plaćanjem, više nego uobičajeno do tada. Mi smo smatrali da će se se te
poteškoće otkloniti nakon što VA.M-ING dobije ugovor za spremnike.
6. Nakon što ste uočili probleme u V.A.M.-ING-u, kako ste reagirali?Sigmat je svakako bio spreman našom robom pratiti V.A.M.-ING u tom
poslu, ali smo zatražili da nam se kao garancija osiguranja plaćanja
potpiše ugovor s Đ. Đ. Holdingom d.d., te da za naša potraživanja budemo
plaćeni potpisanim cesijama. Iako smo mislili da smo se na taj način
zaštitili, Đ. Đ. Holding d.d. nije ispoštovao potpisani sporazum, niti
potpisane cesije, pa nije platio ni V.A.M.-INGU ni Sigmatu. Naprotiv, Đ. Đ.
Holding d.d. svojim neplaćanjem za izvršene radove na JANAFU, direktno
je utjecao na otvaranje stečajnog postupka nad V.A.M.-ING-om, tako da
nam je dio potraživanja otišao u stečaj.
e) Ključni kupac, Harburg-Freudenberger Belisce d.o.o., Zdenko Novoselić, strojarski tehničarĐuro Đaković je bio najveći i ključni kupac V.A.M.-ING-a. Pošto su se narušili
međusobni odnosi nije bilo mogućnosti obaviti intervju s njima.
1. Koliko godina ste poslovali s trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o?S V.A.M.-ING-om smo poslovali više od osam godina.
66
2. Što je V.A.M.-ING Vama isporučivao?Harburg-Freudenberger Belisce d.o.o. imao je ugovor s njemačkim
partnerima za izradu alata za otpreske guma u autoindustriji. Kada nam se
povećao obujam posla, usko grlo proizvodnje bila nam je izrada kučišta za
te alate. Tada se javilo trgovačko društvo V.A.M.-ING, proizvelo uzorke i
zadovoljilo naše partnere u Njemačkoj. Od tada više od osam godina
V.A.M.-ING je uspješno isporučivao navedena kućišta.
3. Kroz godine Vašeg poslovanja s V.A.M.-ING-om je li se obim poslova povećavao?Da, svakako. Prvo se nama povećavao broj isporuka navedenih alata za
Njemačku, a samim time svake godine se povećavao i broj naručenih
kućišta u V.A.M.-ING-u.
4. Kakva su bila Vaša iskustva u poslovanju s V.A.M.-ING-om i je li bilo međusobnog povjerenja? Naša iskustva su bila vrlo povoljna, jer drugačije se ni ne može poslovati s
nama. Mi svoje obveze prema našim kupcima u Njemačkoj izvršavamo u
dan, a isto to tražimo i od naših partnera i kooperanata u Hrvatskoj.
V.A.M.-ING je uredno na vrijeme isporučivao kućišta i držao neprestano
visok standard kvalitete,tako da je bilo apsolutno međusobnog povjerenja.
5. Jeste li uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Da, uočili smo prve znakove krize u V.A.M.-ING-u, koja se najviše
očitovala u kašnjenju plaća, što smo uočili kad smo dolazili kod njih u
kontrolu naručenih kućišta. Nekoliko puta smo im pomogli avansnom
uplatom da mogu isplatiti plaću, a oni su to uredno vraćali kroz isporučenu
robu.
6. Nakon što ste uočili probleme u V.A.M.-INGu, kako ste reagirali?V.A.M.-ING je proizvodio kućišta od našeg materijala i mi smo uvijek imali
kod njih na skladištu do sto tona metalnih ploča (60 mm). Pošto je to
67
znatna vrijednost u materijalu mi smo od njih tražili okvirnu garanciju u
vrijednosti našeg materijala, za što smo od njih uredno dobili garanciju
banke. Nismo imali nikakvih negativnih iskustava ili nekorektnog odnosa s
njima.
f) Hypo Alpe Adria Banka, Tijana Hajling, diplomirani ekonomist
1. Koliko godina radite u Hypo banci i na kojim poslovima?U Hypo banci radila sam nešto više od sedam godina, uglavnom na
poslovima voditelja poslovnice Hypo banke Slavonski Brod, a prije toga
radila sam u Slavonskoj banci Osijek. Nakon što je Hypo banka preuzela
Slavonsku banku, postala sam direktorica poslovnice.
2. Radili ste u dvije banke Slavonskoj i Hypo, za koju mislite da je bila bolje organizirana?Puno mi se više sviđala organizacija Slavonske banke gdje su direktori
poslovnica imali puno veću samostalnost, ali i veću odgovornost. U Hypo
banci mi smo svi bili administratori koji su prikupljali papire, vršili razne
procjene i ocjene sposobnosti klijenata, a stvarne odluke donosile su se
gotovo isključivo u Zagrebu. Donosili su ih ljudi koji naše klijente nikada
nisu ni upoznali. Direktori poslovnice nisu imali gotove nikakve ovlasti.
3. Koliko dugo poznajete V.A.M.-ING i njihovo poslovanje?V.A.M.-ING sam upoznala još u Slavonskoj banci, gdje je V.A.M.-ING
ubrajan u dobro i perspektivno trgovačko društvo. Oni su bili moj klijent i u
Hypo banci gdje su imali jako dobar, gotovo povlašteni status. Neprestano
su širili svoje poslove i svake godine ostvarivali ukupan rast.
4. Jeste li uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Da, primijetila sam uobičajene znakove koji se dešavaju kod trgovačkih
društava koja posluju s poteškoćama. To se naročito vidjelo nakon potpisa
ugovora s Đ. Đ. Holdingom d.d., jer im je trebao kredit za tekuću likvidnost
68
da bi prebrodili period od potpisa ugovora do izlaska na gradilište (6
mjeseci).
5. Na osnovu Vaše blokade V.A.M.-ING je završio u stečaju, kako to komentirate, i je li Vas to iznenadilo?Bila sam jako iznenađena otvaranjem stečajnog postupka nad V.A.M.-ING-
om. Naša blokada žiroračuna trgovačkog društva V.A.M.-ING, koliko se
sjećam, za neki manji iznos bila je financijski beznačajna i više je bila
pritisak na Đ. Đ. Holding d.d. koji se obvezao platiti taj iznos cesijom, s
V.A.M.-ING-om i Hypo bankom. Bila sam šokirana kada sam čula da Đ. Đ.
Holding d.d. nije htio platiti ispostavljene situacije V.A.M.-ING-a što ih je i
dovelo do stečaja. Inače smo imali s V.A.M.-ING-om jako dobru suradnju i
vrlo korektan odnos, a već sam i prethodno rekla da su bili dobar komitent
s gotovo povlaštenim statusom.
g) Zaposlenik V.A.M.-INGa, Željko Klaić, ekonomist
1. Koliko dugo ste bili zaposleni u trgovačkom društvu V.A.M.-ING d.o.o.?U trgovačkom društvu V.A.M.-ING d.o.o. bio sam zaposlen nešto više od
osam godina.
2. Na kojim ste poslovima radili?Prvo sam radio u nabavi, kao samostalni referent nabave. Zatim sam prešao u
skladište. Prvo sam radio kao skladištar, a kasnije kao šef skladišta.
3. Prema Vašem mišljenju je li V.A.M.-ING imao korektan odnos prema zaposlenicima?Da, apsolutno. Uprava je bila vrlo korektna prema zaposlenicima, što se
moglo vidjeti iz redovnih isplata plaća gdje su plaće bile uvijek tridesetak posto
veće nego u Đ. Đ. Holdingu d.d. Također su se poštivala i prava iz ugovora o
radu i nije bilo ozbiljnijih pritužbi.
4. Jeste li uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?
69
Jesam, uočio sam da se nešto neobično događa,naročito u vremenskom
periodu dok smo čekali potpis ugovora za JANAF d.d., a pogotovo dok smo
čekali početak radova nakon potpisivanja ugovora. Iako smo nabavljali jako
puno strojeva i opreme, primijetio sam da smo iste strojeve i opremu slabije
plaćali. Također smo imali uposleno stotinjak ljudi koji trenutno nisu imali
posla, već su čekali da počnu radovi na JANAFU d.d. Sve to zajedno osjetno
je zadužilo V.A.M.-ING i počela se osjećati nelikvidnost. Ipak nisam mislio da
možemo otići u stečaj.
5. Smatrate li da je trgovačko društvo V.A.M.-ING moglo izbjeći stečaj?Ja to ne znam, ali mislim da je nakon neprijateljskog ponašanja našeg
partnera u poslu, uprave Đ. Đ. Holding d.d. to bilo teško izbjeći.
h) Sin vlasnika Josip Sočković, ekonomist
1. Koliko imate radnoga iskustva i gdje ste do sada bili zaposleni?Moje prvo radno mjesto bilo je upravo u V.A.M.-INGu gdje sam proveo šest
godina od ukupno 9 godina radnoga staža.
2. Na kojim ste poslovima radili?Prvo sam radio na poslovima nabave, gdje sam bio samostalni referent, a
kasnije sam bio voditelj građevinske operative i na tom mjestu sam ostao do
otvaranja stečaja nad V.A.M.-ING-om.
3. Kako ste se osjećali na poslu s obzirom da vam je brat bio direktor, a otac vlasnik?Bilo mi je dosta teško, jer su se meni neke greške daleko više gledale nego
nekom drugom, a kolege na poslu često su preko mene pokušavali isposlovati
bolja radna mjesta, veće plaće ili neke druge benificije. Pošto sam bio mlad, i
sam sam napravio dosta grešaka, za što sam kao i svi drugi radnici znao biti
sankcioniran.
4. Jeste li ste uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?
70
Primijetio sam prve znakove nefunkcioniranja V.A.M.-INGa koji su bili vidljivi u
sve težem praćenju izvršavanja obaveza te povećanjem dugova i znatnim
povećanjem ukupne zaduženosti trgovačkog društva.
5. Kako ste se osjećali kad je otvoren stečaj nad trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.?Bilo mi je jako teško jer kroz sve ove godine V.A.M.-ING je postao više od
trgovačkog društva. Postao je mjesto okupljanja ekipe, mjesto mnogih želja i
interesa. Jednom riječju postao je institucija.
i) Supruga vlasnika Terezija Sočković, medicinska sestra
1. Koliko imate radnog iskustva i gdje ste do sada bili zaposleni?Imam 35 godina radnog iskustva, a do sada sam radila tri godine u Općoj
bolnici u Slavonskom Brodu, i 32 godine u Domu zdravlja – u ambulanti kao
medicinska sestra.
2. Je li trgovačko društvo V.A.M.-ING bila česta tema u vašoj kući?Da, trgovačko društvo V.A.M.-ING bila je česta, čak i svakodnevna tema
razgovora u našoj kući. V.A.M-ING je imao status gotovo kao član porodice, o
njemu se uvijek govorilo i svi su nastojali da on funkcionira.
3. Jeste li primijetili kakve promjene na vašim ukućanima s obzirom da su tri člana obitelji bila zaposlena u V.A.M.-INGu?Svakako da sam primijetila prema njihovom raspoloženju da nešto ne
funkcionira i da imaju problema. Uvijek me bilo strah da ako se nešto
negativno dogodi s trgovačkim društvom, da će to imati ogromne posljedice na
našu obitelj. Dobivanjem ugovora s Đ. Đ. Holding d.d. kojeg su mjesecima
čekali, zapravo su započeli pravi problemi koji su se vrlo negativno odrazili na
našu obitelj, s dalekosežnim posljedicama.
4. Kako ste se osjećali kad je otvoren stečaj nad trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.?Već sam rekla u prethodnom odgovoru da sam se bojala takvog događaja, jer
su mojih troje ukućana radili u V.A.M.-ING-u. Otvaranje stečaja nad V.A.M.-
71
INGom doživjela sam kao jedan veliki šok, a osjećala sam se kao da je umro
član obitelji. Cijela moja obitelj doživjela je to kao jednu veliku nepravdu s vrlo
teškim posljedicama.
j) Razmišljanje kćeri vlasnika Barbara Sočković, prvostupnica ekonomijeKada sam upisala srednju ekonomsku školu i ekonomski fakultet, mislila sam
krenuti stopama oca i braće. I ja sam se jednoga dana vidjela u trgovačkom
društvu V.A.M.-ING. Trgovačko društvo je neprestano raslo, možda tada
nisam bila ni svjesna koliko. Sad tek shvaćam vrijednost i uspjeh što je
trgovačko društvo postiglo, jer rijetko koje trgovačko društvo doživi toliko
godina. O V.A.M.-INGu se svakodnevno pričalo, ili u kući ili na ulici, jer je tada
bilo zaposleno mnogo ljudi iz sela u kojem živim i gotovo nikada nije se mogla
čuti negativna stvar o V.A.M.-ING-u. Otac i braća uvijek su se trudili prikazati
stvari malo boljima nego što jesu, tako da ni majka ni ja nismo odmah osjetile
prve znakove krize, nego kada je već situacija daleko izmakla kontroli. Nikada
nisam ni pomišljala da bi se to nama moglo dogoditi, jer sam znala da će otac
uvijek pronaći neko rješenje, ali ovaj puta sreća, sudbina ili kako god se to
zvalo nije bila na našoj strani, a možda je to samo bila i nelojalna
konkurencija. Posljedice stečaja osjete se i danas, ali smatram da se
napornim radom i trudom može ponovno stvoriti bar približno slično trgovačko
društvo kao što je nekada bio V.A.M.-ING d.o.o..
6.8. Sinteza rezultata i diskusija
V.A.M.-ING je u relativno kratkom vremenu od preuzimanja poslovnih udjela od
prijašnjih imatelja postignuo izuzetno dobre rezultate. Uzlet trgovačkog društva
V.A.M.-ING bio je neprestano do 2009. godine. Iako je svjetska kriza započela već
2007. i 2008. godine, zahvaljujući velikim ugovorima, za V.A.M.-ING su to bile
najbolje godine. Kada je kriza uveliko zahvatila Republiku Hrvatsku i trgovačko
društvo V.A.M.-ING, ušlo se u jedan kritičan period i započela je borba za
preživljavanje. Nedobivanje novog dogovorenog posla za JANAF d.d. uzdrmalo je
trgovačko društvo iz temelja, kao i završetak licence i prestanak proizvodnje velikih
brodskih kormila (izvoz). Došlo je do velikog pada ukupnog prihoda u 2010. i 2011.
72
godini, a kada je napokon dobiven novi ugovor za JANAF d.d., bio je posve različit od
prethodnog.
Vrlo niska cijena radova po spremniku, kašnjenje početka radova oko šest mjeseci i
držanje u trgovačkom društvu 120 ljudi koji su čekali da radovi počnu, doveli su
trgovačko društvo u vrlo tešku situaciju. Promjena uprave Đ. Đ. Holding d.d.
definitivno je zapečatila sudbina ovog trgovačkog društva. Otvaranje stečajnog
postupka bila je samo točka na i. Analizom vanjskog okruženja V.A.M.-ING d.o.o.
vidljivo je da se nakon 2007., 2008. i 2009. godine ostvario najveći ukupni prihod u
povijesti trgovačkog društva, a da iza toga dolazi do recesije u Hrvatskoj i borbe za
goli opstanak. Analizom financijskih izvješća samo se potvrdilo do sada rečeno, a i
sve prethodno navedeno potvrđuju i rezulati dubinskih intervjua.
73
7. ZAKLJUČAK I PREPORUKE
Ovim specijalističkim diplomskim radom nastojalo se istražiti uvjete i uzroke otvaranja
stečaja malih i srednjih trgovačkih društava. Problem istraživanja bio je velik broj
stečaja malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj. Predmet istraživanja bio je
stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o., te uzroci koji su do toga doveli.
Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi uvjete i istražiti uzroke otvaranja stečaja
malih i srednjih trgovačkih društava na primjeru trgovačkog društva V.A.M.-ING
d.o.o. Da bi se ostvario glavni cilj, bili su potrebni i dodatni ciljevi istraživanja:
analizirati opće karakteristike stečaja malih i srednjih trgovačkih društava u
Hrvatskoj, utvrditi broj otvorenih stečaja malih i srednjih trgovačkih društava na razini
Republike Hrvatske i Brodsko-posavske županije, za zadnje tri godine za koje
postoje javno objavljeni podaci, analizirati poslovanje trgovačkog društva V.A.M.-
ING d.o.o. (u prethodnih 10 godina), utvrditi uzroke stečaja trgovačkog društva
V.A.M.-ING d.o.o., istražiti je li bilo moguće izbjeći stečaj.
Sekundarnim istraživanjem dobiven je uvid u broj stečajeva u zemljama EU, koje su
podjeljene na Zapadnu, Centralnu i Istočnu Europu. Zatim je analizirano kretanje
broja stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj te Brodsko
– posavskoj županiji. Za izradu ovog diplomskog rada bila su potrebna sljedeća
istraživačka pitanja.
IP1) Koje su opće karateristike stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj?Najprije tranzicija političkog i gospodarskog sustava, Domovinski rat, prometna i
gospodarska izoliranost pojedinih dijelova Hrvatske. Zatim jedno razdoblje obnove i
rasta, a nakon toga svjetska gospodarska kriza i opet teški gospodarski uvjeti. Zbog
nedovoljnog menadžerskog znanja i poduzetničkog iskustva, opće karakteristike
stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj su insolventnost i
prezaduženost, koje dovode do nemogućnosti daljnjeg poslovanja. Sve prethodno
navedeno stvorilo je uvjete za donošenje Stečajnog zakona u RH 1996. godine. Od
74
tada broj stečajeva kontinuirano raste, uz velik broj neriješenih stečajeva koji traju i
više od 10 godina.
IP2: Koliko je u protekle 3 godine bilo stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj i Brodsko - posavskoj županiji?U protekle 3 godine u RH bilo je otvoreno 1.014 stečajeva, a u Brodsko-posavskoj
županiji 61. Veliko povećanje broja otvorenih stečajeva u RH za 2011. godinu, kao i
povećanje za Brodsko – posavsku županiju u 2012. godini rezultat su recesije i
svjetske gospodarske krize koja je sa zakašnjenjem zahvatila RH i Brodsko –
posavsku županiju. Usporedimo li RH po broju stečajeva s ostalim zemljama EU u
Centralnoj i Istočnoj Europi kojoj i Hrvatska pripada, vidljivo je da od 11 zemalja EU u
toj skupini znatno više stečajeva od Hrvatske imaju Mađarska, Rumunjska i Češka,
dok ostale zemlje imaju puno manje stečajeva. Gledajući na te pokazatelje Hrvatska
ima prevelik broj stečajeva u odnosu na većinu zemalja iz te skupine, ali to je i
očekivano s obzirom da je recesija kasnije zahvatila RH.
IP3: Kako je poslovao V.A.M.-ING d.o.o. u proteklih 10 godina? Trgovačko društvo V.A.M. – ING d.o.o. je u proteklih 10 godina imalo dva različita
perioda. Prvi period bio je vrlo uspješan i trajao je do 2009. godine. Za to vrijeme
trgovačko društvo imalo je neprestani rast ukupnog prihoda, što ga je svrstalo u
najbrža rastuća trgovačka društva za regiju Slavonije i Baranje. Drugi period bio je
krizni i trajao je do otvaranja stečaja 2013. godine. Ovaj period započeo je
neprestanim padom ukupnog prihoda u naredne 3 godine, kao posljedica
potpisivanja lošeg ugovora na programu JANAF, što je u konačnici dovelo do
otvaranja stečaja.
IP4: Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive ili su postojali rani znakovi krize? Stope rasta bile su „zdrave“ i održive. One su proizlazile iz dobro sklopljenih
ugovora i povećanja obujma posla te konstantno značajnom povećanju ukupnog
prihoda svake godine. Prvi rani znakovi krize u V.A.M. – ING-u pojavili su se od
2010. godine pa nadalje.
75
IP5: Je li postajalo moguće rješenje s kojim se moglo izbjeći stečaj?Stečaj se mogao izbjeći da je uprava trgovačkog društva na vrijeme prijavila
predstečajnu nagodbu.
Sudbonosna odluka bio je potpis samo jednog nepovoljnog ugovora koji je doveo
stečaja trgovačkog društva. Nakon što je uprava Đ. Đ. Holding d.d. ponudila ugovor
za dva umjesto tri spremnika i za znatno manju cijenu, smatra se da takav ugovor
nije trebalo sklopiti. Međutim, ako se takav ugovor već potpisao, trebalo je tražiti
odštetu za kašnjenje radova koji su nanijeli znatne gubitke te prijaviti predstečajnu
nagodbu. Na taj način sačuvalo bi se trgovačko društvo V.A.M. – ING od stečaja, a
naplatom prouzročenih troškova zbog kašnjenja radova sanirali bi se nastali gubitci.
Ograničenja ovog istraživanja su što je ono provedeno obradom statističkih
podataka, a empirijski kao studija slučaja samo za jedno srednje trgovačko društvo.
Stoga je preporuka za buduća istraživanja da se ne ograniče na stečaj samo jednog
trgovačkog društva, već da usporedno istraže nekoliko trgovačkih društava, kako bi
se dobili precizniji rezultati.
Iz svega prethodno navedenog preporuka malim i srednjim poduzetnicima je da
dobro razmisle prije sklapanja velikih ugovora, jer su u stanju samo jednom krivom
odlukom dovesti trgovačko društvo do uništenja. Također preporuka svim
poduzetnicima koji bi se mogli naći u sličnoj situaciji je da trgovačko društvo raste
postepeno, da se okruži sa stručnim suradnicima, da se ne prezadužuje te da
izbjegava velike poslove ako je upitno može li ih obaviti.
76
LITERATURAKnjige:
1. Adizes, I. (2006). Životni ciklus tvrtke. Zagreb: M.E.P. Consult.
2. Aguilar, F.J. (1967). Scaninig the Business Enviroment. NY: The Macmillion
Company
3. Angwin, D., Johnson, G., Regner, P., Scholes, K. i Whittington, R. (2015).
Fundamentals of strategy. United Kingdom: Pearson
4. Armstrong, G., Kotler, P., Saunders, J. i Wong, V. (2006) Osnove marketinga.
Zagreb: Mate
5. Babić, M. i Stavrić, B. (1997). Menadžment koncept i proces. Beograd:
Ekonomski fakultet
6. Bilić, V., Duka R., Ilak, V. i Kontrec D. (2013). Stečaj i ovrha. Zagreb: Novi
informator d.o.o.
7. Buble, M. (2005). Strateški menadžment. Zagreb: Sinergija.
8. Bulatović, D. (2015). Krizni menadžment. Herceg Novi: Fakultet za menadžment
9. Hisrich, R. D., Peters, M. P., i Shepard, D. A. (2011). Poduzetništvo. Zagreb:
Mate.
10.Josić, R. (2002). Menadžment. Sarajevo: Ekonomski fakultet
11.Novak, M. i Sikavica, P. (1999) Poslovna organizacija. Zagreb: Informator
12.Očko, J. i Švigir A. (2009). Kontroling-upravljanje iz backstagea. Zagreb: Altius
savjetovanje d.o.o., Kognosko.
13.Robbins, S.P. (1996) Bitni elementi organizacijskog ponašanja, Zagreb: Mate
14.Van Horne, J. C. i Wachowicz, J. M. (2002). Osnove financijskog menadžmenta,
Zagreb: Mate.
Znanstveni i stručni članci:
1. Bodul, D. i Vuković, A. (2012). Stečajno zakonodavstvo u tranziciji-komparativni
osvrt, hrvatski izazovi i potencijalna riješenja. Zbornik radova Pravnog fakulteta u
Splitu, 49(3), 633-661.
2. Bolfek, B., Stanić, M. i Tokić, M. (2011). Struktura bilance kao pokazatelj lošeg
poslovanja. Oeconomica Jadertina, 1(1), 76-87.
3. Osmangić – Bedenik, N. (2010). Krizni menadžment: teorija i praksa. Zbornik
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 8(1), 101-118.
77
4. Sajter, D. (2014). Efikasnost hrvatskih trgovačkih sudova u procesuiranju
stečajnih predmeta. Ekonomski pregled, 65(2), 155-178.
5. Sajter, D. (2010). Procedura i praksa restrukturiranja u stečaju u Republici
Hrvatskoj. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 47(3), 729-744.
6. Sajter, D. (2010). Pregled određenih metoda i istraživanja poslovnih poteškoća uz
predviđanje stečaja. Ekonomska misao i praksa, 2, 429-452.
7. Schonfelder, B. (2002). Ekonomska analiza zakona o stečaju. Financijska teorija i
praksa, 26(3), 675-690.
Zakoni i pravilnici:
1. Narodne novine (2015). Stečajni zakon. NN 25/12 Preuzeto s: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_133_2825.html, (11. 2. 2016.)
Završni, diplomski, magistarski radovi idisertacije:
1. Bačić, L. i Priskić, E. (2012.) Stečaj u funkciji revitalizacije trgovačkog društva.
Sveučilišni stručni centar za stručne studije. Preuzeto s:
http://webcache.googleusercontent.com/search?
q=cache:Y2WhcdUNlDMJ:hrcak.srce.hr/file/192479+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr
(13.2.2016.)
2. Sočković, B. (2013). Analiza poduzeća u teškoćama na primjeru V.A.M.-ING
d.o.o..(Završni rad). Zagreb
Ostalo:
1. Gregov, Z. i Ćorić, G. (2012/2013). Dinamičko poduzetništvo. Skripta. Zagreb:
Veleučilište VERN.
2. Fina. (2000. – 2012.). Registar godišnjih financijskih izvještaja za poduzeće
V.A.M.-ING d.o.o.
3. HGK Županijska komora Slavonski Brod. (2010.- 2013.) Informacija o poslovanju
poduzetnika Brodsko – posavske županije
4. Katavić, I. i Perkov, D. (2014). Strateški menadžment. Skripta. Zagreb:
Veleučilište VERN
5. Ministarstvo poduzetništa i obrta. (2013.-2020.) Strategija razvoja poduzetništva
2013. – 2020. -prvi nacrt-. Preuzeto s:
http://www.minpo.hr/UserDocsImages/STRATEGIJA%20RAZVOJA
78
%20PODUZETNI%C5%A0TVA_PRVI%20NACRT_06%2003%202013_javna
%20rasprava.pdf
6. Trgovački sud u Osijeku stalna služba u Slavonskom Brodu. (2012). Rješenje o
stečaju poduzeća V.A.M.-ING d.o.o.. Broj: 3 St – 377/2012 – 27
7. Upravni odjel za gospodarstvo. (2010. – 2013.). Analiza poslovanja gospodarstva
Brodsko – posavske županije
Internetski izvori:
1. Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in Europe.
Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/
local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-
15_EN.pdf, (23.2.2016.)
2. Fininfo, Preuzeto s:
http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/vam-ing-u-stecaju/Detaljno/19964,
(14.1.2016.)
3. INSOL Europe. Preuzeto s:
https://www.insol-europe.org/technical-content/national-insolvency-statistics,
(23.2.2016.)
4. Ministarstvo poduzetništva i obrta. Strategija razvoja poduzetništva u Republici
Hrvatskoj 2013.-2020. Preuzeto s:
http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf, (17.2.2016.)
5. National statistics. (2015). Insolvency Statistics – January to March 2015 (Q1
2015), Preuzeto s:
https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/
424345/Q1_2015_statistics_release_-_web.pdf, (24.2.2016.)
79
POPIS TABLICA I GRAFIKONA
Popis tablica:
Tablica 4.1. Stečajevi trgovačkih društava u Zapadnoj Europi...................................15
Tablica 4.2. Broj stečajeva u Centralnoj i Istočnoj Europi..........................................17
Tablica 4.3. Statistički podaci o stečajevima, broju radnika, tražbini radnika i tražbini
RH prema teritorijalnoj nadležnosti Trgovačkih sudova.............................................20
Tablica 4.4. Statistički podaci broja stečajnih postupaka u tijeku, broj radnika,
tražbina radnika i tražbina od RH prema godini otvaranja stečajnih postupaka, za
razdoblje 1996. – 2012...............................................................................................22
Tablica 4.5. Kretanje broja trgovačkih društava u Brodsko – posavskoj županiji u
stečaju i likvidaciji za razdoblje od 2010. – 2012.
godine.........................................................................................................................25
Tablica 6.1. Pokazatelji likvidnosti..............................................................................53
Tablica 6.2. Pokazatelji zaduženosti..........................................................................54
Tablica 6.3. Pokazatelji aktivnosti...............................................................................55
Tablica 6.4. Pokazatelji ekonomičnosti.......................................................................56
Tablica 6.5. Pokazatelji profitabilnosti........................................................................56
Popis grafikona:
Grafikon 4.1. Promjene broja stečajeva trgovačkih društava Zapadne Europe u
postocima...................................................................................................................16
80
Grafikon 4.2. Promjene broja stečajeva u centralnoj i Istočnoj Europi u
postocima...................................................................................................................18
Grafikon 4.3. Pokazatelj broja otvorenih stečajnih postupaka prema sjedištu
trgovačkog suda na dan 31.1.2012. godine...............................................................21
Grafikon 4.4. Pokazatelj broja otvorenih stečajnih postupaka prema dužini
trajanja........................................................................................................................23
81
ŽIVOTOPIS
Ime i prezime
Datum i mjesto
rođenja
Adresa i
poštanski broj
Obrazovanje
Radno iskustvo
Znanja i vještine
Ostale vještine
Strani jezici
Nagrade i
priznanja
Barbara Sočković
07.07.1992., Slavonski Brod
Kolodvorska 42, Stari Perkovci
35210 Vrpolje
2014.- trenutno, Veleučilište VERN, smjer Poduzetnički
menadžment, Zagreb
2010.-2013.- Veleučilište VERN, smjer Ekonomija
poduzetništva, Zagreb(bacc.oec.)
2006.-2010.- Ekonomsko – birotehnička škola, Slavonski
Brod
CCC d.o.o.(student servis)
Listopad 2014.- Siječanj 2015.
V.A.M.-ING d.o.o. (učenička i studentska praksa)
Rad na računalu, aktivno i svakodnevno korištenje MS Office
paketa
Vozačka dozvola B kategorije
Dobre komunikacijske vještine razvijene prilikom pomaganja
kolegama u izvršenju akademskih obaveza
Engleski: aktivno u govoru i pismu
Sudjelovanje u rješavanju poslovnih slučajeva ( Case study
competition) 2013.godine
82
top related