VELEUČILIŠTE VERN`

Specijalistički diplomski stručni studij

Poduzetnički menadžment

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI RAD

STEČAJ MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA PRIMJERU ODABRANOG DRUŠTVA

S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Barbara Sočković

Zagreb, 2016.

VELEUČILIŠTE VERN`

Specijalistički diplomski stručni studij

Poduzetnički menadžment

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI RAD

STEČAJ MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA PRIMJERU ODABRANOG DRUŠTVA

S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Mentorica: mr.sc. Zrinka Gregov, Studentica: Barbara Sočković, viši predavač bacc.oec.

Zagreb, travanj 2016.

SADRŽAJ RADASAŽETAKABSTRACT1. UVOD....................................................................................................................22. PROBLEM, PREDMET, CILJEVI, ISTRAŽIVAČKA PITANJA I METODE ISTRAŽIVANJA...........................................................................................................3

2.1. Ciljevi istraživanja...........................................................................................32.2. Istraživačka pitanja.........................................................................................32.3. Metode istraživanja.........................................................................................4

3. PODUZETNIK U POTEŠKOĆAMA.......................................................................63.1. Vanjski uzročnici krize....................................................................................63.2. Unutarnji uzročnici krize..................................................................................93.3. Rani znakovi upozorenja..............................................................................113.4. Krizni menadžment.......................................................................................12

4. STEČAJ MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U EUROPI I HRVATSKOJ.............................................................................................................14

4.1. Stečajevi trgovačkih društava u Zapadnoj Europi.........................................144.2. Stečajevi trgovačkih društava u Centralnoj i Istočnoj Europi........................164.3. Stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj...........................194.4. Stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Brodsko - posavskoj županiji...................................................................................................................24

5. STEČAJNI POSTUPAK U HRVATSKOJ............................................................275.1. Stečajni razlozi..............................................................................................285.2. Stečajni dužnik i tijela stečajnog postupka...................................................305.3. Tijek otvaranja stečajnog postupka..............................................................325.4. Stečajna masa i stečajni vjerovnici...............................................................345.5. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka..........................................355.6. Stečajni plan.................................................................................................375.7. Upravljanje stečajnom masom i njeno unovčenje.........................................385.8. Namirenje stečajnih vjerovnika.....................................................................39

6. ANALIZA STEČAJA V.A.M.-ING d.o.o................................................................416.1. Uzlet trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. od 1995. - 2009. godine..........416.2. Početak krize trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. 2010. – 2012. godine.436.3. Otvaranje stečajnog postupka......................................................................466.4. Analiza vanjskog okruženja trgovačkog društva...........................................486.5. Analiza internog okruženja trgovačkog društva............................................516.6. Analiza financijskih izvješća..........................................................................536.7. Rezultati dubinskih intervjua.........................................................................576.8. Sinteza rezultata i diskusija..........................................................................70

7. ZAKLJUČAK I PREPORUKE..............................................................................71LITERATURA …………………………………………………………………………………………………. 74POPIS TABLICA I GRAFIKONA ……………………………………………………………………………. 77ŽIVOTOPIS ……………………………………………………………………………………………………. 79

SAŽETAK

Svrha rada bila je utvrditi uvjete i istražiti uzroke otvaranja stečaja malih i srednjih

trgovačkih društava na primjeru trgovačog društva V.A.M.-ING. Postavljena su

sljedeća istraživačka pitanja: 1) Koje su opće karakteristike stečajeva trgovačkih

društava u Hrvatskoj? 2) Koliko je u protekle tri godine bilo stečajeva trgovačkih

društava u Hrvatskoj i Brodsko – posavskoj županiji? 3) Kako je poslovao V.A.M.-

ING u proteklih 10 godina? 4) Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive ili su postojali

rani znakovi krize? 5) Je li postojalo moguće rješenje s kojim se moglo izbjeći stečaj?

Korišteni su podaci iz literature i sekundarnih izvora, te je provedeno 9 dubinskih

intervjua sa različitim dionicima. Sagledavši cijeli tijek događanja oko V.A.M.-INGa od

uzleta do stečaja može se zaključiti koliko duboke posljedice je ostavila recesija i

svjetska kriza na mala i srednja trgovačka društva u Hrvatskoj te koliko odluka o

sklapanju samo jednog nepovoljnog ugovora može biti sudbonosna i može dovesti

do stečaja trgovačkog društva. Svim poduzetnicima koji bi se mogli naći u sličnoj

situaciji preporuča se pustiti trgovačko društvo da raste postepeno, okružiti se

stručnim suradnicima, ne prezaduživati se te izbjegavati velike poslove ako je upitna

njihova realizacija. Preporuka je da se buduća istraživanja ne ograničavaju na stečaj

samo jednog trgovačkog društva, već usporedno istražuje nekoliko trgovačkih

društava, radi vjerodostojnih rezultata.

Ključne riječi: stečaj, svjetska kriza, nelikvidnost, prezaduženost, mala i srednja trgovačka društva

ABSTRACT

The bankruptcy of small and medium-sized enterprises following the case of a limited company

Purpose of this study was to determine the conditions and investigate the causes of

small and medium-sized enterprises' bankruptcy proceedings following example of

VAM-ING enterprise. The following research questions wewre set: 1) What are the

general characteristics of small and medium-sized enterprises bankruptcies in

Croatia? 2) How many bankruptcies of SMEs were there in Croatia and Brod –

Posavina county in the past three years? 3) How did V.A.M.-ING operate in the past

10 years? 4) Were the growth rates "healthy" and sustainable and were there early

signs of crisis? 5) Was there a possible solution to avoid bankruptcy? The data from

the literature and secondary sources were used and in-depth interviews conducted.

After analysing the whole course of events in V.A.M.-ING from upsurge until

bankruptcy, it can be concluded that recession and global crisis has left profound

consequences on small and medium enterprises in Croatia and how concluding only

one unfavorable contract could be fatal decision and could result in bankruptcy. To all

enterpreneuers, who could find themselves in similar situation, it is recommended to

let the enterprise gradually develop, to surround themselves with experts, not get too

deep into debt and to avoid great business deals if they are questionable to be

realized. Recommandation for future researches is not to restrict the operation on

bankruptcy of one enterprise, but to achieve realiable results, simultaneously

exploring several enterprises.

Keywords: bankruptcy, global crisis, insolvency, over-indebtedness, small and medium-sized enterprises

1. UVOD

Stečaj malih i srednjih trgovačkih društava je vrlo bolna tema koja dotiče tisuće

ljudi u Hrvatskoj, ali nažalost je vrlo neistražena. Pogotovo je stručna literatura

vrlo oskudna s podacima i temama vezanim za stečaj. Iako to možda iznenađuje,

ekonomska se analiza počela tek nedavno baviti problematikom Stečajnog

zakona. Ekonomiste se većinom smatra mjerodavnim samo za koncept i dizajn, a

za pojedinosti Stečajnog zakona obično su zaduženi pravnici (Schonfelder, 2002).

Raspadom SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) i raspadom

zemalja Istočnog bloka hrvatsko gospodarstvo izgubilo je značajna tržišta na koje

je izvozilo svoje proizvode. Osobito je došlo do velikih problema u gospodarstvu

za vrijeme Domovinskog rata 1991.-1995. godine. Također je došlo do

urušavanja nekih velikih društava, te privatizacije i nastajanja velikog broja malih i

srednjih društava. Mala i srednja trgovačka društva počela su zapošljavati sve

više radnika, te je njihov udio u ukupnom gospodarstvu bio sve značajniji.

Novi problemi za hrvatsko gospodarstvo pojavili su se u 2008. godini, početkom

svjetske gospodarstke krize koja je uzdrmala svijet. Svjetska kriza zahvatila je

Hrvatsku među posljednjim zemljama, ali je zato potrajala do danas. U tom

periodu došlo je do velike stagnacije gospodarstva te velikog broja propasti malih

i srednjih trgovačkih društava. Zbog znatnog doprinosa malih i srednjih trgovačkih

društava ukupnom gospodarstvu veoma je interesantno vidjeti na primjeru jednog

konkretnog trgovačkog društva kako i zašto se to dogodilo. Kako ja autorica već

tijekom studiranja obrađivala obiteljsko trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o.,

odlučila ga je obraditi i u diplomskom radu. Budući da je to društvo bilo u

vlasništvu obitelji Sočković, autorica je upoznata sa svim segmentima njegova

poslovanja i dostupni su joj svi potrebni podaci, pa istraživanje ne bi trebalo

predstavljati problem. Navedeno trgovačko društvo nekoliko je godina ostvarivalo

značajne prihode i neprestani rast do spomenute krize, pa je vrlo interesantno

istražiti zašto je došlo do stečaja, da li se on mogao izbjeći i kako.

U drugom poglavlju predstavit će se predmet, ciljevi, istraživačka pitanja te

metode istraživanja. U trećem poglavlju teoretski će se razraditi poduzetnik u

poteškoćama, zatim će se obraditi stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u

Hrvatskoj i svijetu, kao i sam stečajni postupak u Hrvatskoj i kao zadnja šesta

cjelina analizirati će se slučaj trgovačkog društva V.A.M.- ING d.o.o..

2. PROBLEM, PREDMET, CILJEVI, ISTRAŽIVAČKA PITANJA I METODE ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja je velik broj stečaja malih i srednjih trgovačkih društava u

Hrvatskoj.

Stečajevi su postali učestala pojava naročito nakon svjetske krize. Zbog izuzetno

visoke financijske nelikvidnosti, Hrvatski sabor je donio Stečajni zakon u kojem stoji

da se nad svim trgovačkim društvima blokiranim više od 60 dana otvori stečajni

postupak.

Predmet istraživanja je stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o., te uzroci koji

su do toga doveli.

2.1. Ciljevi istraživanja

Glavni cilj ovog istraživanja je utvrditi uvjete i istražiti uzroke otvaranja stečaja malih i

srednjih trgovačkih društava na primjeru trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o..

Da bi se ostvario glavni cilj potrebni su i dodatni ciljevi istraživanja:

C1: Analizirati opće karakteristike stečaja malih i srednjih trgovačkih društava u

Hrvatskoj

C2: Utvrditi broj otvorenih stečaja malih i srednjih trgovačkih društava na razini

Republike Hrvatske i Brodsko-posavske županije, za zadnje tri godine za koje

postoje javno objavljeni podaci

C3: Analizirati poslovanje trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. (u prethodnih 10

godina)

C4: Utvrditi uzroke stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.

C5: Istražiti je li bilo moguće izbjeći stečaj

4

2.2. Istraživačka pitanja

Kako bi se ostvarili navedeni ciljevi istraživanje treba dovesti do odgovora na

sljedeća istraživačka pitanja:

IP1: Koje su opće karakteristike stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u

Hrvatskoj?

IP2: Koliko je u protekle 3 godine bilo stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u

Hrvatskoj i Brodsko - posavskoj županiji?

IP3: Kako je poslovao V.A.M.-ING d.o.o. u proteklih 10 godina?

IP4: Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive ili su postojali rani znakovi krize?

IP5: Je li postajalo moguće rješenje s kojim se moglo izbjeći stečaj?

2.3. Metode istraživanja

Koristit će se primarni i sekundarni izvori podataka. Metoda sekundarnog istraživanja

provedena prikupljanjem podataka iz postojeće literature (knjige, znanstveni i stručni

članci, internetski izvori), podaci Eurostata, Statističkog zavoda, FINE, Trgovačkog

suda u Osijeku - ispostava Slavonski Brod, HGK Županijske komore Slavonski Brod,

te trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.-u stečaju.

Primarno istraživanje obavljeno je metodom dubinskog intervjua. Ispitani su različiti

dionici kako bi se iz što više različitih kutova vidjelo kako je došlo do stečaja i je li se

on mogao izbjeći. To su: 1) jedini osnivač i član (vlasnik svih poslovnih

udjela)trgovačkog društva, 2) direktor, 3) stečajni upravitelj, 4) bankar, 5) ključni

kupac, 6) ključni dobavljač, 7) ključni zaposlenik („misleći praktičar“), 8) supruga, 9)

sin i 10) kćer. Kroz navedene intervjue planira se saznati načine i uzroke koji su

doveli do stečaja, odnosno različita razmišljanja i stavove o vanjskim uzrocima krize,

o strategijama i stopama rasta trgovačkog društva, ranim znakovima krize i

mogućnostima izbjegavanja stečaja.

Intervjui su provedeni 15. travnja 2016. godine.

Tijekom istraživanja korištena je metoda ispitivanja (intervjua), metoda komparacije,

metoda deskripcije, metoda analize i sinteze te induktivna metoda. Metodom analize

5

otkrivene su unutarnje veze i odnosi, uzroci i posljedice pojedinih pojava, zbivanja i

stanja međusobnih utjecaja vanjskih i unutarnjih čimbenika, kvalitativnih i

kvantitativnih odnosa pojedinih čimbenika. Stvorena je pretpostavka za generiranje

rješenja i zaključaka. Ova metoda povezuje postupke, identifikacije i formulacije

problema, generiranjem istraživačkih pitanja, prikupljanje i obradu podataka, te

interpretaciju rezultata istraživanja. Metodom sinteze objedinjena su saznanja do

kojih se došlo tijekom istraživanja. Kako bi se usporedili općeniti podaci otvaranja

stečaja u malim i srednjim trgovačkim društvima, korištena je metoda komparacije.

Ključne činjenice i procesi koji su proizašli iz navedenog istraživanja opisat će se

metodom deskripcije. Putem induktivne metode prikupljeni podaci iz literature,

znanstvenih i stručnih članaka su sažeti od pojedinačnih zapažanja do konkretnih

općih zaključaka o navedenoj temi i donesene su preporuka za praksu i daljnja

istraživanja.

6

3. PODUZETNIK U POTEŠKOĆAMA

Poduzetnik u poteškoćama može se naći najčešće zbog posljedica izazvanih

određenim uzrocima, a mogli bi ih podijeliti na vanjske i unutarnje teškoće.

Poduzetnik vrlo često nema mogućnost izbora i svoje poduzeće mora izgrađivati u

postojećem okruženju koje nije uvijek najpovoljnije za njega. Poduzetnikov projekt

tijekom realizacije često nailazi na različite poteškoće. Neke poteškoće došle su iz

okruženja, a neke je poduzetnik sam izazvao, jer se nije pripremio na vrijeme i

smanjio mogući rizik (Gregov i Ćorić, 2012/2013).

3.1. Vanjski uzročnici krize

Okolina uvelike utječe na poslovanje trgovačkog društva, stoga menadžment mora

uvažavati sve činitelje okoline, jer oni neprekidno stvaraju i nove prilike i nove

opasnosti za trgovačko društvo (Buble, 2006). Eksterna okolina ili vanjski uzročnici

mogu biti podijeljeni u šest kategorija i to kao politički, ekonomski, socio-kulturni,

tehnološki, ekološki i legalno pravni čimbenici (Angwin, Johnson, Regner, Scholes,

Whittington, 2015). Stoga će se vanjski uzročnici obraditi pomoću PESTEL analize,

koja će jasnije objasniti vanjsko okruženje i moguće uzročnike koji bi predstavljali

opasnost za trgovačko društvo.

3.1.1. Politički čimbenici

Politički čimbenici svakako igraju jednu od najvažnijih uloga u razvoju trgovačkog

društva. Predstavljaju prilike, ali i prijetnje trgovačkim društvima svih veličina. Brojni

su zakonski propisi koji izravno ili neizravno uređuju poslovanje trgovačkog društva.

Prema Bubli (2006) mogu se podijeliti na opće i posebne. Opći propisi su oni koji se

odnose na sva trgovačka društva bez obzira na njihovu veličinu, lokaciju, djelatnost i

drugo. Među tim su zakonima svakako ističu Zakon o radu, Zakon o porezu na

dodanu vrijednost i mnogi drugi. Posebnih je propisa mnogo više, a oni se odnose ili

na oblik poslovanja (npr. Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obrtu), ili na neku

djelatnost (npr. Zakon o trgovini, Zakon o Ugostiteljskoj djelatnost), ili na neka

specifična poslovanja (npr. Zakon o leasingu, Zakon o faktoringu).

7

Osim mjera države koje provode snažan pritisak na trgovačka društva, taj pritisak

provode i različite grupe, političke stranke i njihove vođe, također iz političko-pravne

okoline. To svakako dovodi do politizacije menadžmenta kao i do rasta njegove

osobne odgovornosti (Kreitner, 1989). Stoga je iznimno važno pratiti političke

trendove i državne institucije, kako bi se na vrijeme moglo prilagoditi nastaloj situaciji.

3.1.2. Ekonomski čimbenici

Ekonomski čimbenici svakako su postali veoma složena kategorija, a odnose se na

cjelokupan ekonomski sustav u kojem posluje trgovačko društvo. S gledišta

menadžmenta iz ekonomske okoline najvažniji su čimbenici inflacija, kamatne stope,

potražnja i nezaposlenost, ali svakako ne treba zanemariti i druge čimbenike kao što

su zbivanja u svjetskoj ekonomiji, ograničenost resursa i drugi. Kao i ljudi i tržišta

trebaju kupovnu moć. Gospodarsko okruženje sastavljeno je od čimbenika koji prije

svega utječu na kupovnu moć građana i obrasce trošenja potrošača. Tamo gdje je

smanjenja kupovna moć, kao što je to u zemljama koje su pogođene krizom i

recesijom, potrošači koji su financijski ograničeni troše mnogo opreznije i pažljivije, te

traže veću vrijednost u proizvodima i uslugama koje kupuju (Armstrong, Kotler,

Saunders i Wong, 2006).

„Promjene glavnih ekonomskih varijabli poput prihoda, troškova života, kamatnih

stopa te obrasca štednje i posuđivanja imaju snažan utjecaj na tržište. Tvrtke

promatraju te varijable koristeći gospodarska predviđanja. Tvrtke ne moraju propasti

zbog recesije ili biti nespremne za procvat aktivnosti. Uz prikladno upozorenje, mogu

iskoristiti promjene u gospodarskom okruženju“ (Armstrong i sur., 2006, str. 104).

3.1.3. Socijalni čimbenici

Socijalni utjecaji uključuju mijenjanje kulture i demografije. Tako, na primjer, starenje

populacije u mnogim zapadnim društvima stvara prilike i prijetnje za oba sektora,

privatni i javni sektor. Promjene kulturnih stavova mogu podići strateške izazove.

Buble (2006) ističe kako se, na primjer, novi etički stavovi pogotovo u industriji

financijskih usluga, više ne uzimaju zdravo za gotovo, već postaju izazov u

strateškom odlučivanju.

8

Ljudi se razvijaju u određenom društvu koje oblikuje njihova osobna uvjerenja i

vrijednosti. Prihvaćaju svjetonazor koji definira njihove odnose s drugima. Stoga,

stručnjaci trebaju biti svjesni tih kulturalnih utjecaja i njihovih varijacija u različitim

kulturama koje se nalaze na tržištima na kojima trgovačko društvo posluje

(Armstrong i sur., 2006). Društveni, kulturni i demografski trendovi nameću načine

kako bi ljudi trebali raditi, živjeti, proizvoditi i trošiti. Tako pojavljuju i novi tipovi

kupaca koji imaju potrebu za različitim proizvodima, uslugama i strategijama (Katavić

i Perkov, 2014).

3.1.4. Tehnološki čimbenici

Tehnologija je jedan od najznačajnijih čimbenika koji oblikuje živote ljudi i vjerojatno

ima najdramatičniji utjecaj na našu sudbinu. Tehnološko se okruženje brzo mijenja

pa se tako stvaraju nova tržišta i prilike. Trgovačka društva moraju pratiti nove

tehnologije i procijeniti koliko će to utjecati na njihovo poslovanje. Međutim, svaka

nova tehnologija zamjenjuje staru, što znači da ukoliko se trgovačko društvo bude

borilo protiv novih tehnologija ili ih bude ignoriralo, njihove poslovanje će naići na

poteškoće, što će uzrokovati smanjenje poslovanja. Proizvodi trgovačkog društva koji

ne predvide i ne slijede promjene u tehnologiji uskoro će postati zastarjeli i

nekonkurentni.

Stoga, da bi trgovačka društva bila i dalje konkurenta potrebna su velika ulaganja u

istraživanje i razvoj. „Vrtoglavi troškovi istraživanja i razvoja čak i u velikim tvrtkama

otežavaju svladavanje cijelog niza tehnologija. Kako bi riješile tu prepreku, tvrtke

nastoje surađivati jedne s drugima u razvoju novih proizvoda i tehnologija; kupuju

licence za izume koje su razvile druge tvrtke ili čak preuzimaju male, inovativne tvrtke

koje možda nemaju dovoljno sredstava za razvoj i komercijalizaciju novih tehnologija“

(Armstrong i sur., 2006, str.108).

3.1.5. Ekološki čimbenici

U posljednjih tridesetak godina potupno se povećavala briga za okoliš, te je jedno od

globalnih i ključnih pitanja današnjice kako zaštiti prirodno okruženje. U mnogim

gradovima zagađenje zraka i vode doseglo je veliko razmjere, stoga su u većini

9

zemalja industriju primorali, a ne uvjerili, da prihvati ekološki pristup. Ekološki propisi,

pogotovo za „zeleni“ okoliš, mogu nametnuti dodatne troškove za trgovačko društvo.

Međutim, ukoliko se ti propisi pametno iskoriste, ne moraju predstavljati prepreku

trgovačkom društvu već priliku (Angwin, 2015).

3.1.6. Pravni čimbenici

Pravni sustav neke zemlje obuhvaća pravila i zakone koji reguliraju ponašanje i

postupke kojima se ti zakoni provode. Tako zakoni neke zemlje reguliraju poslovnu

praksu, način provođenja transakcija, te prava i obveze koje proizlaze iz poslovnih

transakcija (Hisrich, Peters i Shepherd, 2008). Legalno-pravni čimbenici su regulatori

i deregulatori raznih zakona koji imaju utjecaj na poslovanje trgovačkog društva, pa

tako mogu predstavljati prijetnje ali i prilike za trgovačko društvo. Stoga je potrebno

precizno procijeniti i proučiti zakone neke zemlje, a pogotovo strane u koje se ide

poslovati. U vanjske čimbenike ubraja se i konkurencija i stanje u grani poslovanja.

3.2. Unutarnji uzročnici krize

Unutarnje čimbenike organizacije čini niz čimbenika koji postoje unutar trgovačkog

društva i na koje se može utjecati mijenjajući ih prema svojim potrebama. Pa se tako

nastoji pojačati djelovanje na unutarnje čimbenike, kako bi se smanjilo eventualno

negativno djelovanje vanjskih čimbenika, na koje trgovačko društvo ponekad nema

nikakvog utjecaja. Unutarnji čimbenici organizacije od najveće su važnosti za

trgovačko društvo, te im se zbog toga i pridaje najviše pažnje jer svojim djelovanjem

mogu pružiti najbolja poboljšanja u trgovačkom drušštvu. Unutarnji čimbenici su

međusobno povezani, ne djeluju izolirano jedan od drugoga (Novak i Sikavica, 1999).

Riječ je, dakle, o radnoj okolini poduzeća u kojoj se odvijaju svi ključni procesi bitni

za razvoj i opstanak trgovačkog društva. Prema (Bubli, 2006) ključni dijelovi

unutarnje okoline su: organizacijska struktura, organizacijska kultura i organizacijski

resursi.

3.2.1. Organizacijska struktura

10

„Organizacijsku cjelinu poslovnog sustava kao uređeno jedinstvo dijelova mogu činiti

funkcionalno povezani zadaci, ali je mogu činiti i pojedinci i skupine pojedinaca u

međusobnim odnosima moći i/ili u međusobnim interesnim odnosima. Organizacijsku

cjelinu može činiti i sveukupnost ekonomskih aktivnosti ujedinjenih u jednom

poslovnom sustavu ili u formalno pravno definiranom poduzeću“ (Kapustić,1984, str.

9). Prema ( Buble, 2006) pet je osnovnih tipova organizacijske strukture: funkcijska

organizacijska struktura, divizijska, matrična, procesna i mrežna. Koju će od tih

organizacijski struktura pojedino poduzeće odabrati ovisi o nizu faktora kao što su

poslovna strategija, veličina trgovačkog društva, širina proizvodnog programa i drugi.

3.2.2. Organizacijska kultura

Organizacijska kultura teško je mjerljiva, ali vidljiva je dolaskom u svaku organizaciju

bez obzira na veličinu. Potrebno je dugo vremena kako bi se stvorila, te ostaje i kada

njezini tvorci više nisu u organizaciji. Osnovni je dio formalne i neformalne

socijalizacije svakog novog zaposlenika kojim se upućuju u pravila.

Prema (Robbins, 1996) razlikujemo slijedeće vrste organizacijske kulture trgovačkog

društva:

1. dominantna kultura i subkultura

2. jaka i slaba kultura

3. jasna i nejasna kultura

4. odlična (izvrsna) i užasna kultura

5. postojana i prilagodljiva kultura

6. participativna i neparticipativna kultura

Svako trgovačko društvo, pa i ono najmanje, ima svoju organizacijsku kulturu. Tako

ćemo organizacijsku kulturu pronaći i u trgovačkim društvima za koje smatramo da

nemaju nikakvu organizacijsku kulturu, jer neimanje kulture također predstavlja

kulturu.

3.2.3. Organizacijski resursi

11

„Organizacijski resursi jesu prirodne i proizvedene stvari, kao i ljudska znanja i

sposobnosti kojima se mogu koristiti, bilo neposredno, u potrošnji – kao sredstvima

za zadovoljenje potreba, bilo posredno, u proizvodnji – kao sredstvima za

proizvodnju određenih proizvoda ili za pružanje odgovarajućih usluga“ (Baletić, 1995,

str. 787).

Prema Bubli (2006) sve te resurse možemo svrstati u četiri temeljne skupine, i to:

fizički resursi, ljudski resursi, informacijski resursi i financijski resursi.

3.3. Rani znakovi upozorenja

Signali iz okoline su informacije o promjenama okoline koje ne nastaju bez

prethodnih naznaka. Važnost prepoznavanja ovakve vrste signala se ogleda u

potpori strateškom menadžmentu trgovačkog društva pri identificiranju novih

trendova u nastajanju, promjenama okoline i sukladnog usklađivanja poslovne

strategije. Signali, ukoliko se na pravi način promatraju i interpretiraju, omogućuju

organizacijama pravovremeno reagiranje na promjene uvjeta poslovanja, a time

mogu i odrediti stratešku prednost trgovačkog društva (Aguilar, 1967).

U takvim teškim situacijama trgovačka društva bi trebala potražiti usluge

konzultanata, jer oni mogu objektivno prepoznati problem, te izbjeći subjektivnu

odluku poduzetnika. Postoji mnogo metoda predviđanja krize kroz razne kvantitativne

signale, odnosno kroz izračun indikatora likvidnosti u analizi financijskih izvještaja.

Također, u onim trgovačkim društvima u kojima postoji odjel kontrolinga, jedna od

njihovih zadaća je snimanje signala iz okoline i predviđanje onih faktora koji bi mogli

dovesti do poteškoća, odnosno zadaća im je prepoznati rane znakove upozorenja.

Prema (Gregov i Ćorić, 2012/2013) neki od ranih znakova upozorenja mogu biti:

- Promjene menadžera i savjetnika, kao što su direktor, računovođa ili drugi

profesionalni savjetnici

- Nesposobnost da se na vrijeme izrade financijska izvješća

- Nepotpuna i izmijenjena računovodstvena mišljenja koja nisu službeno potvrđena

- Promjene u ponašanju vodećeg poduzetnika

12

- Nova konkurencija

- Lansiranje „velikog projekta“

- Niži troškovi istraživanja i razvoja

- Otpisivanje imovine

Zbog svega navedenog najvažnija stvar je prepoznati pravi problem, jer ako ne

možemo uočiti pravi problem, ne možemo pronaći ni odgovarajuće riješenje.

3.4. Krizni menadžment

„Krizni menadžment se definira kao aktivnost usmjerena na ovladavanje situacije

opasne po opstanak poduzeća, planiranje i provođenje mjera za osiguranje temeljnih

ciljeva poduzeća. Krizni menadžment obilježava intenzivnije korištenje sredstava i

metoda potrebnih za predusretanje te ovladavanje krizne situacije i uvođenje

radikalnih mjera poslovnog preokreta“ (Osmanagić Bedenik, 2010). Ukoliko se radi o

aktivnostima predusretanja krize tada možemo reći da je to preventivni ili anticipativni

krizni menadžment. Također se govori o sustavima ranog upozorenja, analizi

potencijala, upravljanju rizicima te politici fleksibilnosti kao ključnim, ali ne i jedinim,

instrumentima preventivnog upravljanja. Kada se govori u smislu osiguranja

temeljnih, egzistencijalnih varijabli nakon pojave krize, misli se na reaktivni krizni

menadžment. Obilježavaju ga jasni ciljevi poput ostvarenja određene likvidnosti ili

dobiti te korištenje instrumenata identifikacije krize (Josić, 2002).

Krizni menadžment ne treba se shvaćati kao nešto nepoželjno, već kao bitni i

sastavni dio odgovornog upravljanja trgovačkim društvom, gdje uvijek postoje

situacije u kojima se procjenjuju rizici i šanse, te u kojima se osobito kod povećane

nesigurnosti i brzih promjena ne mogu isključiti krizne situacije. Procjena i planiranje

se temelje na rezultatima istraživanja u trgovačkom društvu i okolici. Glavni elementi

programa su:

- Istraživanje okoline i konteksta

- Procjenjivanje izloženosti riziku

- Osposobljavanje menadžera i zaposlenika

- Krizni komunikacijski plan

13

- Monitoring

- Konzalting u kriznoj situaciji

Korist za organizaciju su: dokumentacija i pregled procijenjenih rizika, plan prevencije

i intervencija, osoposobljeni rukovoditelji i menadžeri, osposobljeni zaposlenici za

otkrivanje tinjajuće krize i ponašanja u kriznim situacijama (Babić i Stavrić, 1997).

Uz krizni menadžment sve više se istiće krizni kontroling. Iako je kontroling redovita

stručna pojava uspješnog poslovanja, u kriznim situacijama kontroling je nezamjenjiv.

Krizni kontroling ima svoju ulogu u svakoj fazi upravljanja krizom:

kod anticipativnog upravljanja krizni kontroling uvodi i osigurava korištenje

instrumenata preventivnog i proaktivnog djelovanja

kod identifkacije krize kontroling pruža stručnu pomoć i podršku u korištenju

instrumenata identifkacije krize

kod reaktivnog upravljanja krizni kontroling je stručno odgovoran za

transparentnost situacije, alternativne prijedloge nastavka poslovanja te

transparentnost strategijskih i operativnih posljedica

Krizni kontroling je nezaobilazan, budući da svojim instrumentima pridonosi jasnoći

situacije i posljedica je pojedinih odluka. Svakako je potrebno naglasiti da

koordinacija i integracija kao temeljni principi kontrolinga u procesu poslovne krize

imaju vitalnu važnost (Osmanagić Bedenik, 2010).

14

4. STEČAJ MALIH I SREDNJIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U EUROPI I HRVATSKOJ

U ovom poglavlju obradit će se kretanje stečajeva zemalja Europske unije, koje su

podijeljene na Zapadnu, Istočnu i Centralnu Europu. Također će biti obrađeni i

stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, kao i u Brodsko -

posavskoj županiji.

4.1. Stečajevi trgovačkih društava u Zapadnoj Europi

U Zapadnoj Europi u 2013./2014. godini dolazi do prvih znakova ekonomskog

oporavka nakon izbijanja krize. Broj trgovačkih društava u stečaju koji je u 2013.

godini iznosi 189.855, u 2014. godini pao je na 179.662, što je cca 10.000 manje.

Početkom krize 2007. godine broj stečajeva iznosio je 130.910, a 2009. godine

znatno više 178.235 (Creditreform Economic Research Unit, 2015).

Tablica 4.1. Stečajevi trgovačkih društava u Zapadnoj Europi1

1 engl. corporate insolvencies in Western Europe

15

2014. 2013. 2012. 2011. 2010.Promjene

2013/2014 u %

Austrija 5.600 5.626 6.266 6.194 6.657 -0,5

Belgija 10.736 11.739 10.587 10.224 9.570 -8,5

Danska 4.049 4.993 5.456 5.468 6.461 -18,9

Finska 2.954 3.131 2.956 2.944 2.864 -5,7

Francuska 60.548 60.980 59.556 49.506 51.060 -0,7

Njemačka 24.030 26.120 28.720 30.120 32.060 -8,0

Grčka 330 392 415 445 355 -15,8

Irska 1.164 1.365 1.684 1.638 1.525 -14,7

Italija 16.101 14.272 12.311 10.844 10.089 +12,8

Luksemburg 845 1.016 1.033 961 918 -16,8

Nizozemska 6.645 8.375 7.373 6.176 7.211 -20,7

Norveška 4.803 4.564 3.814 4.355 4.435 +5,2

Portugal 7.200 8.131 7.763 6.077 5.144 -11,5

Španjolska 6.392 8.934 7.799 5.910 4.845 -28,5

Švedska 7.158 7.701 7.737 7.229 7.546 -7,1

Švicarska 5.867 6.495 6.841 6.661 6.255 -9,7

UK 15.240 16.021 17.765 18.467 17468 -4,9

Ukupno 179.662 189.855 188.076 173.219 174.463 -5,4

Eurozona*) 147.649 154.750 150.665 135.322 138.045 -4,6

*) bez Malte i Cipra

Izvor: Prilagođeno prema Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in

Europe. Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/

local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-15_EN.pdf, (23.2.2016.)

Grafikon 4.1. prikazat će promjene broja stečajeva Zapadne Europe za razdoblje

2013. u odnosu na 2014. godinu.

16

Grafikon 4.1. Promjene broja stečajeva trgovačkih društava Zapadne Europe u

postocima

Špan

jolska

Nizozem

ska

Danska

Luksemburg

Grčka

Irska

Portugal

Švicar

skaBelg

ija

Njemačk

a

Švedska

Finska UK

Francuska

Austria

NorveškaIta

lija

-40

-30

-20

-10

0

10

20

Promjene broja stečajeva Zapadne Europe u pos-tocima

Izvor: Prilagođeno prema Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in

Europe. Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/

local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-15_EN.pdf, (23.2.2016.)

U tablici 4.1. i grafikonu 4.1. prikazan je broj stečajeva kroz godine, a posebno na

grafikonu 4.1. vidljivi su postotci u odnosu 2014. godine na 2013. godinu. Tu su Italija

12,8% i Norveška sa 5,2% povećanja broja stečajeva, a sve ostale zemlje s padom

broja stečajeva. Tako su Španjolska s 28,5%, Nizozemska s 20,7% i Danska sa

18,9% najbolje zemlje Zapadne Europe po padu broja stečajeva u navedenom

razdoblju. Također je vidljivo da su zemlje Zapadne Europe ostvarile smanjenje broja

stečajeva u odnosu 2014./2013. godine za 5,4%, a samo zemlje Eurozone za 4, 6%,

iz čega se može zaključiti da se zemlje Eurozone lakše nose s ekonomskom krizom.

4.2. Stečajevi trgovačkih društava u Centralnoj i Istočnoj Europi

U zemljama Centralne i Istočne Europe situacija sa stečajevima daleko je teža i puno

više zabrinjava nego u zemljama Zapadne Europe, što će se lakše vidjeti u tablici

4.2.

Tablica 4.2. Broj stečajeva u Centralnoj i Istočnoj Europi

17

2014. 2013. 2012. 2011. 2010. Promjene 2013/2014 u %

Bugarska 1.031 1.232 383 685 700 -16,3

Hrvatska2 7.776 9.019 6.922 4.878 1.501 -13,8

Češka3 3.563 6.021 8.398 6.753 5.559 -40,8

Estonia 428 469 506 623 504 -8,7

Mađarska4 60.637 46.397 50.224 30.757 17.487 +30,7

Latvia 950 818 881 813 2.407 +16,1

Litva 1.593 1.561 1.354 1.302 1.496 +2,0

Poljska 864 926 908 762 665 -6,7

Rumunjska 20.696 27.924 26.807 22.650 21.695 -25,9

Slovačka 831 880 866 870 830 -5,6

Slovenia 1.302 941 595 675 510 +38,4

Ukupno 99.671 96.188 97.844 70.768 53.351 +3,6

Izvor: Prilagođeno prema Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in

Europe. Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/

local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-15_EN.pdf, (23.2.2016.)

Prema podacima za 11 zemalja Centralne i Istočne Europe koje su članice Europske

unije, 4 su imale znatno povećanje stečajeva u odnosu 2014./2013. godinu, a sedam

zemalja je imalo smanjenje broja stečajeva. Na ukupno loše stanje u Centralnoj i

Istočnoj Europi veliki utjecaj imalo je teško stanje u zemljama Zapadne Europe, kao i

izbijanje sukoba u Rusiji i Ukrajini.

Na grafikonu 4.2. će se prikazat broj kretanja stečajeva u zemljama članicama

Europske unije Centralne i Istočne Europe za period 2013./2014.

Grafikon 4.2. Promjene broja stečajeva u Centralnoj i Istočnoj Europi u postocima

2Sadrži ranije ne uključene stečajeve iz prethodnih godina (u originalu: „contains previously unconcluded bankruptcies from the years before“)3 Od 2013. neki stečajevi samozaposlenih osoba uključeni su u osobne bankrote (u originalu: „since 2013 some bankruptcies by self-employed persons are included under private insolvencies“)4Stečajevi i druge likvidacije (u originalu: „bankruptcies and other liquidations“)

18

Češka

Rumunjska

Bugarska

Hrvatsk

a

Estonia

Poljska

Slova

čka LitvaLat

vija

Mađars

ka

Slove

nija

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

30

40

Promjene 2013/2014 u %

Izvor: Prilagođeno prema Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in

Europe. Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/

local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-15_EN.pdf, (23.2.2016.)

U tablici 4.2. može se pratiti kretanje broja trgovačkih društava u stečaju od 2010. do

2014. godine, kao i odnos između 2013. i 2014. godine izražen u postotcima na

grafikonu 4.3. Nama je svakako zanimljivo pratiti kretanje broja stečajeva u Hrvatskoj

u odnosu na okruženje članica Europske unije Centralne i Istočne Europe.

Promatrani broj stečajeva u 2010. godinu u odnosu na 2014. godinu, pokazuje da su

najveći porast u ukupnom broju stečajeva imale su Hrvatska sa 1.501 na 7.776,

Slovenija sa 510 na 1302 i Mađarska sa 17.487 na 60.637. Usporedba broja

stečajeva 2014./2013. godinu pokazuje da je najlošije stanje u Sloveniji s 941 na

1.302, Mađarskoj sa 46.397 na 60.637 i Latviji sa 818 na 950 poduzeća u stečaju.

Hrvatska je pozitivna jer je sa 9.019 u 2013. godini pala na 7.776 u 2014. godini. Iz

nevedene tablice vidljvo je ukupno negativno stanje svih zemalja Europske unije

Centralne i Istočne Europe, gdje je svih 11 zemalja u 2010. godini imalo 53.351

trgovačko društvo u stečaju, 2013. godine 96.188, a 2014. godine čak 99.671

trgovačko društvo u stečaju. Moguće obrazloženje je kasniji ulazak u gospodarsku

krizu i sporiji izlazak iz nje.

4.3. Stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj

19

Hrvatska je izborila svoju samostalnost 1990. godine, nakon čega je nastupila

agresija Jugoslavenske vojske i Srbije. Dogodio se Domovinski rat (1990.- 1995.), a

dio Hrvatske je gospodarski, prometno i teritorijalno odsječen od RH. Hrvatska vlada

je što dobrom politikom i sporazumom s međunarodnom zajednicom, što vojnim

akcijama „Bljesak“ i „Oluja“ uspjela osloboditi i ujediniti sve hrvatske krajeve u jednu

jedinstvenu cjelinu.

Sve ovo navedeno govori u kakvim teškim okolnostima je poslovalo hrvatsko

gospodarstvo, pa tako i mala i srednja trgovačka društva. U tako otežanim uvjetima

privređivanja veliki broj trgovačkih društava postao je insolventan i prezadužen, te se

doveo u nemogućnost daljnjeg poslovanja. Sve prethodno navedeno stvorilo je

realne uvjete za donošenje novog Stečajnog zakona koji kao razlog pokretanja

stečaja navodi nesposobnost plaćanja i prezaduženost. Do relevantnih podataka o

trgovačkim društvima u stečaju vrlo je teško doći, jer se time u RH ne bavi nijedna

institucija niti vodi statistiku stečajeva.

U RH stečajni postupak je u nadležnosti trgovačkih sudova kojih ima sedam,

ustrojenih prema teritorijalnoj nadležnosti, i to trgovački sud u Osijeku, Rijeci, Splitu,

Varaždinu, Zadru i Zagrebu, koji se tretiraju kao prvostupanjski. Kao drugostupanjski

sud ustanovljen je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu, koji odlučuje

o žalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju (Sajter,

2014). Efikasnost rada trgovačkih sudova po broju predmeta, broju zaposlenih

radnika kod otvaranja stečaja, broju radnika sa 31.1.2012. godine, iznos utvrđenih i

namirenih tražbina radnika, te iznos utvrđenih i namirenih tražbina RH, može se

vidjeti u tablici 4.3.

Tablica 4.3. Statistički podaci o stečajevima, broju radnika, tražbini radnika i tražbini

RH prema teritorijalnoj nadležnosti Trgovačkih sudova, stanje 31.1.2012.

20

SudBroj

predmeta

Broj radnika kod

otvaranja stečajnog postupka

Broj radnika zaposlenih

na 31.1.2012.

Iznos utvrđenih tražbina radnika

Iznos namirenih tražbina radnika

Iznos utvrđenih

tražbina RH

Iznos namirenih

tražbina RH

TS Bjelovar

21 1.079 23 37.266.165 11.893.799 115.881.768 1.551.266

TS Osijek

107 3.659 117 205.847.393 92.732.272 939.898.469 334.661.760

TS Rijeka

635 2.749 437 804.686.506 153.576.821 1.217.907.359 115.623.415

TS Split 129 2.359 138 308.806.553 132.129.370 546.623.405 45.961.790

TS Varaždin

71 2.817 923 134.810.243 32.613.486 578.419.058 13.731.095

TS Zadar 25 482 38 39.575.247 11.369.855 71.858.140 6.051.451

TS Zagreb

297 8.591 669 360.053.552 174.873.403 862.150.658 119.599.706

UKUPNO 1.285 21.736 2.345 1.891.045.659 609.189.007 4.332.738.857 637.180.483

Izvor: Prilagođena prema Bačić, L. i Priskić, E. (2012.) Stečaj u funkciji revitalizacije trgovačkog društva.

Sveučilišni stručni centar za stručne studije. Preuzeto s:

http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Y2WhcdUNlDMJ:hrcak.srce.hr/file/

192479+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr (13.2.2016.)

Iz tablice 4.3. vidljivo je da se na dan 31.1.2012. godine vodilo 1.285 stečajnih

postupaka u svim trgovačkim sudovima u RH. Najveći broj postupaka (635) vodi se u

trgovačkom sudu u Rijeci. U svim trgovačkim društvima danom otvaranja stečajnog

postupka bilo je 21.736 radnika, a na dan 31.1.2012. godine bilo zaposleno je samo

2.345 radnika, što upućuje da je kroz provođenje stečaja izgubljeno 19.391 radno

mjesto, što iznosi 89%. Ukupno utvrđene tražbine radnika iznosile su 1,891 milijardu

kuna dok je iznos namirenih tražbina iznosi samo 609,2 milijuna kuna ili 32%.

Potraživanja države iznosila su 4,3 milijarde kuna, od čega je naplaćeno samo 637,2

milijuna kuna, što čini 15% ukupnog potraživanja.

Grafikon 4.3. Pokazatelj broja otvorenih stečajnih postupaka prema sjedištu

trgovačkog suda na dan 31.1.2012. godine

21

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

Broj predmeta

Broj predmeta

Izvor: Prilagođeno prema Sajter, D. (2014). Efikasnost hrvatskih trgovačkih sudova u procesuiranju

stečajnih predmeta. Ekonomski pregled, 65(2), 155-178.

2%2%6%

8%

10%

23%

49%

Postotak udjela u ukupnom broju stečajnih postupaka

TS BjelovarTS ZadarTS VaraždinTS OsijekTS SplitTS ZagrebTS Rijeka

Izvor: Prilagođeno prema Sajter, D. (2014). Efikasnost hrvatskih trgovačkih sudova u procesuiranju

stečajnih predmeta. Ekonomski pregled, 65(2), 155-178.

U grafikonu 4.3. evidentno je da je najveći broj otvorenih stečajnih postupaka u

Trgovčkom sudu u Rijeci, 635, što čini 49% od svih stečajnih postupaka otvorenih na

dan 31.1.2012, godine. Za navedeni period najmanji broj postupaka vodi se u

Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 21, što čini 2% ukupnih stečajnih postupaka. Na dan

31.1.2012. godine ukupan broj stečajeva koji se vode u RH iznose 1.285.

22

Tablica 4.4. Statički podaci broja otvorenih stečajnih postupaka u tijeku, broj radnika, tražbina radnika i tražbina od RH prema godini

otvaranja stečajnih postupaka, za razdoblje 1996. – 2012. 5

Broj stečajnih postupaka prema

godinama otvaranja

Broj predmeta

Broj radnika kod otvaranja stečajnog postupka

Broj radnika zaposlenih na

31.1.2012.

Iznos utvrđenih tražbina radnika

Iznos namirenih tražbina radnika

Iznos utvrđenih tražbina RH

Iznos namirenih tražbina RH

1996. 1 0 0 0 0 1.405.643 0

1998. 2 107 1 3.040.574 3.040.574 655.316 490.661

1999. 10 3.043 22 19.691.893 10.240.885 147.369.938 62.336.740

2000. 34 4.315 436 251.039.080 224.247.810 565.810.624 131.263.758

2001. 19 1.418 4 139.579.641 72.390.220 81.160.405 32.107.447

2002. 19 1.797 41 71.855.182 47.430.959 89.478.258 16.644.006

2003. 12 354 2 44.043.674 36.125.308 175.368.469 16.108.175

2004. 27 369 31 33.330.796 18.888.320 61.166.224 10.199.536

2005. 16 295 7 9.094.969 2.919.061 123.448.814 3.336.628

2006. 17 582 17 28.500.297 17.666.456 114.734.756 1.574.100

2007. 16 117 0 16.653.812 1.037.978 35.610.368 313.470.000

2008. 32 1.082 6 51.530.223 17.586.220 112.793.219 9.860.299

2009. 66 2.172 644 129.925.248 33.503.394 403.390.964 3.698.969

2010. 144 2.958 172 695.636.166 51.190.512 1.150.739.254 14.259.236

2011. 758 2.661 510 396.652.141 72.921.309 1.253.300.391 21.830.927

2012. 112 466 452 471.961 0 16.306.214 0

Ukupno 1.285 21.736 2.345 1.891.045.659 609.189.007 4.332.738.857 637.180.483

5 nije bilo podataka za 1997. godinu

23

Izvor: prilagođeno prema Bačić, L. i Priskić, E. (2012.) Stečaj u funkciji revitalizacije trgovačkog društva. Sveučilišni stručni centar za stručne studije. Preuzeto

s: http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Y2WhcdUNlDMJ:hrcak.srce.hr/file/192479+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr (13.2.2016.)

24

Pokazatelji godine otvaranja stečajnog postupka u tablici 4.4. kao i broj predmeta u

tijeku otkrivaju dužinu trajanja stečajnih postupaka iz čega se može utvrditi da se

stečajni postupci duži od dvije godine (otvoreni 2009. godine i prije) provode u 271

trgovačkom društvu ili u 21% ukupnih predmeta. Istovremeno potraživanja radnika iz

stečajnih postupaka koji traju duže od dvije godine iznose 798,3 milijuna kuna, ili

61% ukupnog potraživanja stečajnih postupaka starijih od dvije godine. U postupcima

dužim od dvije godine država se pokušala namiriti s 1,912 milijardi kuna ili 44%

ukupnog potraživanja stečajnih postupaka starijih od dvije godine (Bačić i Priskić,

2012).

Grafikon 4.4. Pokazatelj broja otvorenih stečajnih postupaka prema dužini trajanja

> 10 go

dina

> 5 go

dina

>2 go

dine

Ukupno

0200400600800

100012001400

7% 13% 21% 100%

Broj otvorenih stečajnih postupaka Postotak u odnosu na ukupan broj otvorenih stečajeva

Izvor: prilagođeno prema Bačić, L. i Priskić, E. (2012.) Stečaj u funkciji revitalizacije trgovačkog

društva. Sveučilišni stručni centar za stručne studije. Preuzeto s:

http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Y2WhcdUNlDMJ:hrcak.srce.hr/file/

192479+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr (13.2.2016.)

U RH ima 85 stečajnih postupaka koji traju 10 i više godina i čine 7% ukupno

otvorenih stečajnih postupaka, 173 postupka koja traju 5 i više godina, što čine 13%

otvorenih postupaka i 271 postupak koji traje dvije i više godina, što čini 21%

otvorenih stečajnih postupaka.

Namjera je pokretanja stečaja u pravom trenutku da bi stečajna masa bila dovoljna

za namirenje vjerovnika, radnika, poreznih i drugih davanja državi, te se omogućilo

kvalitetno restrukturiranje. „Empirija stečajnih postupaka dokazuje da u Hrvatskoj

gotovo i nema stečaja u funkciji revitalizacije, jer je to uspjelo u desetak stečajnih

25

postupaka u odnosu na 1300 otvorenih stečajeva. Statistika koja obuhvaća proces

stečaja u Hrvatskoj loše je obrađena i neorganizirana, te samim tim supstituira krug

interesa za problematiku koju generiraju stečajevi“ (Bačić i Priskić, 2012, str. 327).

4.4. Stečajevi malih i srednjih trgovačkih društava u Brodsko - posavskoj županiji

Nakon ostvarivanja samostalnosti Republike Hrvatske 15.01.1992., donesen je

Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi, gdje je RH podijeljena u 20 županija i grad

Zagreb. Brodsko – posavska županija nastala je spajanjem općina Slavonski Brod i

Nova Gradiška, sa sjedištem u Slavonskom Brodu. Za vrijeme Domovinskog rata

(1990. – 1995.) zapadni dio Brodsko – posavske županije (Okučani, Nova Gradiška i

dr.) bio je okupiran, a autocesta Beograd – Zagreb presječena i zaustavljen promet

na Okučanima. Nemogućnost prometa prema Zagrebu jako je utjecala na

nemogućnost poslovanja gospodarstva Brodsko – posavske županije, pogotovo

velikih izvoznih trgovačkih društava: Đ. Đ. Holding d.d., Slavonija Drvna industrija –

Slavonski Brod, Oriolik d.d. – Oriovac, te Stjepan Sekulić Drvna industrija - Nova

Gradiška. Došlo je do gubitka inozemnog tržišta zbog otežanog, gotovo nemogućeg

poslovanja.

Najveće trgovačko društvo Đ. Đ. Holding d.d. koji je 1990. godine zapošljavao nešto

više od 12.000 radnika, zbog gubitka tržišta gotovo 80% preorijentiralo se na vojnu

proizvodnju za potrebe hrvatske vojske. Po završetku Domovinskog rata prestaju

potrebe za vojnom proizvodnjom, te gotovo sva trgovačka društva iz Đ. Đ. Holdinga

d.d. prolaze kroz stečajeve i privatizaciju. Rezultat niza stečajeva, u kojima su neka

trgovačka društva odlazila i više puta, je da je broj zaposlenih u Đ. Đ.Holdingu d.d.

krajem 2012. godine iznosio nešto više od 1.000 radnika. Uspješnost ostvarenih

rezultata poslovanja, kao i rezultata otvaranja stečajnih postupaka i likvidacija

trgovačkih društava na području Brodsko – posavske županije prikazani su u tablici

4.5.

26

Tablica 4.5. Kretanje broja trgovačkih društava u Brodsko – posavskoj županiji u stečaju i likvidaciji za razdoblje od 2010. – 2012.

godine

Broj trgovačkih društava po godinama

2010 2011 2012

BrojBroj

zaposlenih

Ukupni prihodi

(u HRK)

Broj Brojzaposlenih

Ukupni prihodi (u HRK)

BrojBroj

zaposlenihUkupni prihodi

(u HRK)

Broj 17 93 13.641.476 17 41 13.014.676 27 21 13.650.135

Udio u BPŽ 1,35% 0,61% 0,22% 1,32% 0,30% 0,20% 2,23% 0,15% 0,20%

Trgovačka društva u llikvidaciji 4 5 1.637.572 6 1 424.921 7 - 193.449

Udio u BPŽ 0,32% 0,03% 0,03% 0,47% 0,01% 0,01% 0,58% 0,00% 0,00%

UKUPNO 21 98 15.279.048 23 42 13.439.597 34 21 13.843.584

Udio u BPŽ 1,67% 0,64% 0,25% 1,79% 0,30% 0,20% 2,81% 0,15% 0,21%

BPŽ UKUPNO 1260 15194 6.208.878.286 1.286 13.813 6.642.638.816 1.209 13.771 6.722.521.570

Izvor: HGK Županijska komora Slavonski Brod. (2010.- 2013.) Informacija o poslovanju poduzetnika Brodsko – posavske županije

27

Iz tablice 4.5. vidljivo je da je broj trgovačkih društava u stečaju u Brodsko –

posavskoj županiji u 2010. godini bio 17, što čini ukupno 1,35% od svih registriranih

trgovačkih društava, u kojima je bilo 93 zaposlena, što čini 0,61%. Tih 17 trgovačkih

društava ostvarilo je 13.641.476,00 HRK prihoda, što čini 0,22% prihoda u Brodsko

– posavskoj županiji. U narednoj 2011. godini također je bilo 17 trgovačkih društava

u stečaju, što čini 1,32% trgovačkih društava u Brodsko – posavskoj županiji u kojima

je bio 41 zaposlenik, što čini 0,30%. Navedena trgovačka društva ostvarivala su

13.014.676.00 HRK ukupnog prihoda, što čini 0,20% ukupnog prihoda u Brodsko –

posavskoj županiji. U 2012. godini povećao se broj trgovačkih društava u stečaju na

27, što čini 2,23% trgovačkih društava u Brodsko – posavskoj županiji u kojima je bio

zaposlen 21 djelatnik, što čini 0,15% zaposlenih. Ta trgovačka društva ostvarivale su

13.650.135.00 HRK ukupnog prihoda, što čini 0,20% ukupnog prihoda Brodsko –

posavske županije. U 2010. godini u likvidaciju su otišla 4 trgovačka društva, s 5

zaposlenih. Naredne godine 6 trgovačkih društava s 1 zaposlenikom, a 2012. godine

7 trgovačkih društava bez ijednog zaposlenog.

28

5. STEČAJNI POSTUPAK U HRVATSKOJ

Kada trgovačko društvo dođe u poteškoće pri obavljanju svoje gospodarske

djelatnosti koje su uglavnom financijske naravi, te više nije u mogućnosti normalno

funkcionirati i nije sposobno izmirivati svoje vlastite obveze u Hrvatskoj, stečaj vidi

kao rješenje problema. Otvaranje stečajnog postupka u Hrvatskoj se smatra i

doživljava kao početak prestanka poslovanja, njegovo zatvaranje ili gašenje, što se

nažalost u velikoj većini slučajeva i dogodilo. Mnogo hrvatskih trgovačkih društava u

nekoliko posljednjih godina uz naziv trgovačkog društva morali su dodati i epitet „u

stečaju“. Tog se dodatka „u stečaju“ silno boje svi vlasnici i čine sve što je u njihovoj

moći da do toga ne dođe.

Pokušavajući se spasiti od stečaja trgovačkog društva vrlo često i u pravilu uvedu se

u još dublju krizu i opet završe u stečaju. Praksa je pokazala da je stečaj zapravo

skoro siguran kraj poslovanja tog trgovačkog društva, uz agoniju koja često traje 4 - 5

godina pa i više. To uvijek prati prestanak proizvodnje, gubitak radnih mjesta i

rasprodaju imovine. Nažalost, u velikoj većini trgovačkih društava koja posluju s

poteškoćama, stečaj je nužan, da trgovačko društvo ne bi zapalo u još veće

probleme, te kako bi iz preostale imovine kojom raspolaže moglo izmiriti svoje

obveze prema vjerovnicima. Stečaj nekog trgovačkog društva ne bi trebao biti i kraj

njegovog poslovanja (u mnogim zapadnim zemljama), no u Republici Hrvatskoj to je

više iznimka nego pravilo. Za trgovačka društva u stečaju i u Republici Hrvatskoj

postoji nada za oporavak i produžetak poslovanja, ako se napravi i provode dobar

stečajni plan, kroz koji se trgovačko društvo restruktuira. Iako bi trebao biti

ekonomski prioritet i omogućiti nastavak poslovanja on se vrlo rijetko provodi zbog

vrlo složene procedure. Ipak i hrvatski stečajni zakon (u nastavku SZ) omogućava

ideju rehabilitacije trgovačkog društva i nudi stečaj ne samo kao nužnost izmirenja

dugova, nego i kao novu priliku za dužnika (Sajter, 2010).

Gledano u cjelini, da bi se navedeno ostvarilo, nužno je stečaj pokrenuti pravodobno

kada trgovačko društvo još funkcionira i raspolaže određenom financijskom i

nefinancijskom imovinom, što daje mogućnost da se dogovori s vjerovnicima, i

nastavi cjelovito ili barem djelomično poslovanje. Prema SZ sam stečajni postupak

provode tijela stečajnog postupka (stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština

29

vjerovnika i odbor vjerovnika) uz pomoć trgovačkih sudova nad imovinom dužnika

pojedinca (npr. trgovac pojedinac i obrtnik), te nad pravnom osobom (npr. trgovačkim

duštvom), odnosno nad stečajnim dužnikom. Pravne i fizičke osobe koje prema

stečajnom dužniku imaju tražbine i koje se namiruju iz imovine stečajnog dužnika

nazivaju se njihovim vjerovnicima.

Procedura pokretanja i provođenja stečajnog postupka uređena je SZ6 kojim se

uređuju:

- uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice

njegova otvaranja i provedbe

- stečajni plan

- osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje

- uvjeti i učinci oslobađanja dužnika preostalih obveza

Analiza kao i funkcije osoba koje sudjeluju u stečajnom postupku razraditi će se u

daljnjem tekstu.

5.1. Stečajni razlozi

Pokrenuti stečajni postupak sukladno članku 4. stavak 1. SZ, može se samo ako se

utvrdi postojanje nekog od zakonom predviđenih stečajnih razloga i to:

- nelikvidnost

- nesposobnost plaćanja

- prezaduženost

Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo uprava koja ga

vodi mora reagirati i bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku

nesposobnosti plaćanja ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnog postupka

(Članak 4., stavak 10. SZ). Određene otpore prema efikasnom stečaju imaju oni koji

6 Donešen je novi SZ (NN 71/15), ali se u radu prikazuju odredbe starog SZ s obzirom da je po njemu vođen stečaj nad trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.

30

ne shvaćaju da stečaj nije izvor problema, već naprotiv, pravni mehanizam koji

omogućava da se problem riješi.

5.1.1. Nesposobnost za plaćanje

Trgovačka društva zbog razno raznih situacija mogu doći u velike probleme koji se

očituju u nemogućnosti plaćanja vlastitih obveza. Prema članku 4. stavku 6. SZ, ako

dužnik ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke duže od 60 dana, a koje je

trebalo bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg njegovog računa, a dužnik

trajnije ne može ispunjavati svoje dospjele obveze, to je najbolji pokazatelj da je

nastupila nesposobnost za plaćanje

Kada dužnik ima evidentirane dospjele nepodmirene obveze i račun dužnika nalazi

se u blokadi kod poslovne banke, od trenutka svrstavanja u redosljed naplate teče

zakonska zatezna kamata. Banka koja obavlja poslove platnog prometa dužnika na

zahtjev vjerovnika ili druge osobe koja želi i može pokrenuti stečajni postupak, izdaje

potvrdu o nesposobnosti za plaćanje (BON – 2 obrazac). Ukoliko dužnik tijekom

prethodnog postupka podmiri svoje dugove prema vjerovnicima, u tom slučaju neće

se smatrati nesposobnim za plaćanje.

5.1.1. Prezaduženost

Da je neko društvo prezaduženo može se reći kad njegova cjelokupna imovina ne

pokriva postojeće obveze, odnosno ako visina obveza prelazi vrijednost njegove

imovine. Ukratko rečeno prezaduženost je gubitak kreditne sposobnosti zbog

prevelikog korištenja pozajmljenih sredstava. Prezaduženost može biti samo

privremena, npr. ako trgovačko društvo pokreće novu proizvodnju pa se zadužilo za

početna ulaganja i u tom trenutku bit će prezaduženo, ali nastavkom poslovanja

trgovačko društvo će uredno izmiriti svoje obveze po dospijeću i kao takvo neće se

smatrati prezaduženim (Članak 4. stavak 11. SZ).

31

5.2. Stečajni dužnik i tijela stečajnog postupka

Zbog boljeg razumijevanja provođenja stečaja nužno je pojasniti tko je zapravo

stečajni dužnik, a tko su tijela stečajnog postupka, te koja je njihova funkcija u

stečajnom postupku.

5.2.1. Stečajni dužnik

Prema članku 3. stavku 1. SZ stečajni dužnik može biti pravna osoba ili dužnik

pojedinac (trgovac, obrtnik) nad kojim se otvara stečajni postupak s ciljem namirenja

tražbina vjerovnika iz imovine dužnika, zbog ispunjenja uvjeta jednog od stečajnih

razloga (nesposobnost plaćanja, prezaduženost). Ako stečajni dužnik, odnosno

njegova uprava (ako se radi o trgovačkom društvu) procijeni da zbog određenih

okolnosti u budućnosti neće moći ispuniti svoje postojeće obveze po rokovima

njihovog dospjeća, može sam pokrenuti stečajni postupak iako trenutno ne postoje

zakonski uvjeti za pokretanje stečaja.

5.2.1. Tijela stečajnog postupka

Prema članku 15. SZ u provođenju stečaja osim stečajnog dužnika nad kojim se

otvara stečajni postupak u stečajnom postupku sudjeluju i tijela stečajnog postupka,

a to su:

- stečajni sudac

- stečajni upravitelj

- skupština vjerovnika

- odbor vjerovnika

Stečajni sudac je najvažnije tijelo stečajnog postupka koje prati i usmjerava njegov

tjek, ali isto tako i odlučuje o utvrđivanju postojanja stečajnog razloga (u prethodnom

postupku) otvaranje stečaja, imenuje i razrješava stečajnog upravitelja, nadzire

njegov rad, kao i rad ostalih tijela uključenih u postupak (odbor vjerovnika i skupština

vjerovnika). Stečajni sudac određuje započete poslove koje treba završiti tijekom

32

postupka, odlučuje o proračunu troškova stečajnog postupka, isplati vjerovnika,

obustavi i zaključenju stečajnog postupka te o nagradi stečajnog upravitelja.

Stečajni upravitelj mora imati VSS, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja, te

da se nalazi na listi stečajnih upravitelja. On mora istovremeno raspolagati

određenom stručnošću i potrebnim iskustvom za vođenje stečajnog postupka. Za

stečajnog upravitelja takođem može biti imenovan i odvjetnik pod uvjetima iz st. 1. čl.

20. SZ (VSS, položen stručni ispit i da je na listi stečajnih upravitelja). Stečajni sudac

imenuje stečajnog upravitelja rješenjem o otvaranju stečajnog postupka, te on

imenovanjem dobiva prava i obveze tijela stečajnog dužnika, odnosno zastupa ga i

nastavlja voditi njegovo poslovanje u tijeku stečajnog postupka.

Glavni zadatak stečajnog upravitelja je dovesti u red poslovanje dužnika, omogućiti

namirenje vjerovnika i naplatiti tražbine samog dužnika. Stečajni upravitelj ima

obvezu savjesno voditi poslovanje te unovčiti imovinu dužnika koja ulazi u stečajnu

masu. Ona također mora nazdornom odboru dostaviti završni račun i pisano izvješće

o stanju stečajne mase svaka 3 mjeseca ili na traženje stečajnog suca ili odbora

vjerovnika. Stečajni upravitelj, ako prekrši svoja ovlaštenja i nanese štetu, dužan je

nadoknaditi štetu svim sudionicima stečajnog postupka. Isto tako on ima pravo na

naknadu troškova, a za svoj rad dobiva i nagradu koju rješenjem određuje stečajni

sudac.

Odbor vjerovnika predlažu sami vjerovnici na skupštini, ili odlučuju o zadržavanju

postojećeg ako ga je radi zaštite vjerovnika u stečajnom postupku prethodno

osnovao stečajni sudac. U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni

vjerovnici s najvišim i malim tražbinama kao i predstavnik ranijih dužnikovih radnika,

ako imaju značajnije tražbine. Odbor broji najviše do 7 članova, a broj članova uvijek

mora biti neparan i odlučuje se većinom glasova. On nadzire rad stečajnog

upravitelja i pomaže mu u poslovima vođenja stečaja, te je dužan obavijestiti

vjerovnike o rezultatima stečajnog postupka i stanju stečajne mase. Članovi odbora

imaju odgovornost naknade štete, ali i pravo na nagradu za rad u odboru o kojoj

posebnim rješenem odlučuje stečajni sudac.

33

Skupštinu vjerovnika saziva i vodi stečajni sudac gdje pravo sudjelovanja imaju svi

vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, dužnik pojedinac i

stečajni upravitelj. Osnovni zadaci skupštine vjerovnika su da osnuje odbor

vjerovnika ili da prihvati ili ospori postojeći odbor vjerovnika kojeg je prethodno

osnovao stečajni sudac, zatim da imenuje novog stečajnog upravitelja, nalaže

stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana, te od njega traži izvještaje o stanju i

vođenju poslova, odlučuje o nastavku poslovanja dužnika. Skupština vjerovnika

također odlučuje o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine, kao i drugim

pitanjima važnim za provedbu i okončanje stečaja.

5.3. Tijek otvaranja stečajnog postupka

Prema svim odredbama stečajnog zakona, stečajni se postupak može otvoriti ako

postoje uvjeti za njegovo otvaranje, a to će se utvrditi u prethodnom postupku.

5.3.1. Pokretanje stečajnog postupka

Stečajni postupak može pokrenuti stečajni dužnik, ali i svaka osoba ovlaštena za

zastupanje stečajnog dužnika, te stečajni vjerovnik koji pokaže vjerodostojnost svoje

tražbine, te makar jedan od zakonski određenih stečajnih razloga. Prijedlog se

podnosi nadležnom trgovačkom sudu uz sudsku pristrojbu u iznosu od 100,00 HRK,

te dodatnu sudsku pristojbu u iznosu od 10.000,00 HRK zbog osnivanja fonda za

pokriće troškova stečajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika.

Navedena sredstva koja predlagatelj mora uplatiti smatraju se troškovima stečajnog

postupka, pa predlagatelj kao vjerovnik ima pravo na naknadu tih sredstava.

5.3.1. Prethodni postupak

Sudac će na osnovu prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ukoliko prijedlog nije

povučen u zakonskom roku (15 dana), donijeti rješenje o otvaranju prethodnog

postupka. Prethodnim postupkom utvrđuje se postojanje uvjeta za otvaranje stečaja

na osnovu dokaza (postojanje tražbine i potvrda pravne osobe koja za dužnika

obavlja poslove platnog prometa, da je dužnik insolventan) koje je podnio vjerovnik

odnosno predlagatelj. Ako dužnik prizna postojanje nekog od stečajnih razloga ili ako

34

je on sam predlagatelj, sudac može odmah donijeti rješenje o otvaranju stečajnog

postupka.

Nakon donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka, koji u pravilu traje do

tri mjeseca, stečajni sudac mora sam imenovati privremenog stečajnog upravitelja na

kojeg prenosi ovlasti za raspolaganje imovinom da pazi da ne dođe do takvih

promjena imovinskog položaja dužnika koji bi bio nepovoljan za vjerovnika. Stečajni

upravitelj dužan je imovinu štititi i održavati, te nastaviti vođenje poslovanja ali treba i

utvrditi mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka i ispitati postojanje

razloga za otvaranje stečajnog postupka.

Stečajni sudac ima obvezu zakazati ročište na kojem će biti pozvani i predlagatelj i

dužnik ili zakonski zastupnici istih, ali i zastupnici pravnih osoba koje obavljaju

poslove platnog prometa za dužnika. Isto tako bit će pozvan privremeni stečajni

upravitelj, kao i druge osobe koje će se sve zajedno izjasniti o prijedlogu za otvaranje

stečajnog postupka. Stečajni dužnik u ovoj fazi može se još „spasiti“ od stečaja samo

ako na ročištu neka treća osoba da izjavu o pristupanju duga ili ako će dužnika u

roku od 2 mjeseca od dana donošenja rješenja o pristupanju dugu podmiriti sve

dospjele obveze stečajnog dužnika koje su nastale u vrijeme pristupanja dugu za

vrijeme njihova dospjeća.

5.3.2. Otvaranje stečajnog postupka

Ako je u prethodnom postupku utvrđeno da postoje stečajni razlozi dužnika, u tom

slučaju stečajni sudac odredit će ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje

stečajnog postupka. Stečajni sudac na to ročište pozvat će predlagatelja stečaja,

stečajnog dužnika ili njegovog zakonskog zastupnika, privremenog stečajnog

upravitelja i vještake ukoliko su bili imenovani u prethodnom stečajnom postupku.

Odluku o otvaranju stečajnog postupka ili njegovom odbijanju donijet će stečajni

sudac na samom ročištu ili najkasnije za 3 dana od njegova zaključenja.

O odluci o otvaranju stečajnog postupka vjerovnici se obavještavaju oglasom na

oglasnoj ploči suda, dok će svi ostali dobiti rješenje. Nakon toga se u sudskom

registru dosadašnjem nazivu društva dodaje naznaka „u stečaju“. Nakon otvaranja

35

stečaja, stečajni će sudac imenovati stečajnog upravitelja, pozvati sve vjerovnike da

stečajnom upravitelju prijave tražbine, a dužnikove dužnike da bez odgode

ispunjavaju svoje obveze, te zakazati ispitno i izvještajno ročište.

5.4. Stečajna masa i stečajni vjerovnici

Ukupnu imovinu dužnika (pokretnu i nepokretnu, financijsku i nefinancijsku) koju je

stekao stečajni dužnik, kao i imovinu koju je stekao tijekom samog stečajnog

postupka nazivamo stečajnom masom, koja služi prvenstveno izmirenju tražbina

vjerovnika i troškova stečajnog postupka. Stečajni vjerovnici su pravne i fizičke

osobe, koje svoje tražbine namiruju iz imovine stečajnog dužnika i to na način da se

razvrstavaju u isplatne redove. Stečajni vjerovnici dijele se u četiri skupine i to:

Izlučni vjerovnici su oni koji mogu tražiti da se neki predmet izdvoji (izluči) iz

stečajne mase zato što predmet ne pripada u stečajnu masu

Razlučni vjerovnici su oni koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih

tražbina iz određenih dijelova stečajne mase (založno pravo)

Vjerovnici stečajni mase su oni koji imaju tražbine po osnovi troškova

stečajnog postupka i ostalih obveza stečajne mase

Stečajni vjerovnici su oni koji imaju koju imovinsku – pravnu tražbinu prema

dužniku što znači da su oni osobni vjerovnici, te se na osnovu svojih tražbina

razvrstavaju u isplatne redove i to, prvi viši isplatni red, drugi viši isplatni red i

niži isplatni red

Prema SZ na osnovu čl. 70 st. 2 SZ vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu se

namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnog isplatnog reda,

a vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina. Prvo

se namiruju vjerovnici viših isplatnih redova i to:

- tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika koje su nastale do dana

otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu

- otpremnine do iznosa propisanog zakonom , kolektivnim ugovorom

- tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog profesionalne bolesti ili

povrede na radu

36

Tražbine nižih ispaltnih razreda namiruju se prema sljedećem rasporedu:

- kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnog postupka

- troškovi koji nastanu sudjelovanjem pojedinih vjerovnika u postupku

- novčane kazne za koje se nameće obveza plaćanja novca

- tražbine za besplatnu činidbu dužnika

- tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital člana društva ili

odgovarajuće tražbine

5.5. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka

„Možda najvažnija pravna posljedica otvaranja stečajnog postupka je da s danom

otvaranja stečajnog postupka prava tijela (kod trgovačkog društva to su uprava ili

izvršni direktori, nadzorni odbor ili upravni odbor, te skupština pravne osobe) dužnika

pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnog upravitelja, koji dalje vodi poslove

dužnika i zastupa dužnika, a može, prema okolnostima slučaja donijeti i odluke

vezane za promjene u temeljnom aktu društva“ (Članak 89. SZ). Stoga je dužnost

stečajnog upravitelja da u ime i za račun stečajnog dužnika preuzme sve parnice

vezane za imovinu koja ulazi u stečajnu masu, uključujući i arbitražne postupke, koji

su za vrijeme otvaranja stečajnog postupka bili u tijeku ako se tiču:

- izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase

- odvojenog namirenja

- obveza stečajne mase

5.5.1. Ovrha

„Važno je istaknuti da nakon otvaranja stečajnog postupka samo izlučni i razlučni

vjerovnici mogu pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja ili tražiti nastavak prekinutog

postupka ovrhe ili osiguranja, dok ostali vjerovnici svoje tražbine mogu namiriti samo

i isključivo u stečajnom postupku. Međutim, ako je razlučno ili slično pravo stečeno

ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem tijekom posljednjih šezdeset dana prije

podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga, to pravo

otvaranjem stečajnog postupka prestaje. Ovrha radi osiguranja tražbina prema

37

stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnog upravitelja nije

dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnog postupka „ (Članak 98. SZ).

5.5.1. Prijeboj

Na pravo stečajnog vjerovnika na prijeboj nema utjecaja otvaranje stečajnog

postupka ukoliko ga je on imao temeljem zakona ili ugovora već u vrijeme otvaranja

stečajnog postupka. Prijeboj se neće dopustiti ako ga je stečajni vjerovnik stekao

pobojnom pravnom radnjom, ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne

imovine dužnika duguje stečajnoj masi.

5.5.2. Pravni poslovi

Stečajni upravitelj na kojeg prelaze sva prava tijela dužnika pravne osobe može

umjesto dužnika ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge strane. Financijske

usluge ugovorene za neko fiksno određeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka koji

nastupi tek nakon otvaranja stečajnog postupka, tada druga strana ne može tražiti

ispunjenje već samo naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova. Danom otvarnja

stečajnog postupka prestaju vrijediti ponude koje su dane dužniku ukoliko do

navedenog dana nisu prihvaćene.

Najmovi i zakupi na nekretninama, ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao

poslodavcem ne prestaju otvaranjem stečaja. Otvaranje stečajnog postupka

opravdani je razlog za otkaz ugovora o radu, a zaposlenici dužnika pojavljuju se kao

stečajni vjerovnici prvog i drugog višeg isplatnog reda.

5.5.3. Pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika

Sve pravne radnje koje su poduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se

remeti ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika ili kojima se pojedini stečajni

vjerovnici stavljaju u pogodniji položaj mogu pravno pobijati stečajni upravitelj i

stečajni vjerovnici. Također, stečajni upravitelj i stečajni vjerovnici pravne radnje

mogu pobijati u ime stečajnog dužnika. Tužba za pobijanje pravnih radnji može se

podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnog postupka bez obzira da li je

stečajni postupak zaključen ili nije.

38

5.6. Stečajni plan

Dužnik može izraditi i podnijeti stečajni plan zajedno s prijedlogom za otvaranje

stečajnog postupka, a nakon njegovog pokretanja mogu stečajni upravitelj i dužnik

pojedinac. Stečajni plan daje mogućnost reorganizacije poslovanja stečajnog

dužnika, a rezultat toga je opstanak trgovačkog društva u većem ili manjem obimu. U

SZ člankom 213. propisane su različite mogućnosti preustroja, a dio se navodi u

nastavku:

- dužniku ostaviti sve ili dio imovine i nastaviti poslovanje

- dio ili svu imovinu dužnika prenijeti na jednu ili više osoba

- dužnika pripojiti jednoj ili više osoba

- prodaja dijela ili cjelokupne imovine dužnika

- raspodjela imovine dužnika između vjerovnika

- sve obveze dužnika pretvoriti u kredit... i dr.

Stečajni plan sastoji se od dva dijela i to od pripremne i provedbene osnove. U

pripremnoj se navode sve mjere koje su poduzete ili se trebaju poduzeti, a u

provedbenoj sadržane su odredbe kako planom izmijeniti pravni položaj dužnika i

drugih sudionika u postupku. Planom su predviđene različite skupine, u koje se

svrstavaju sudionici u stečajnom planu ovisno o njihovom pravnom položaju i to:

- vjerovnici s pravom odvojenog namirenja

- stečajni vjerovnici koji nisu nižeg isplatnog reda

- stečajni vjerovnici pojedinih nižih isplatnih redova

- radnici

- vjerovnici s malim tražbinama

Svi sudionici u pravilu imaju ista prava. Stečajni plan izlaže se na uvid u sudskoj

pisarnici, a o njegovom prihvaćanju odlučuju vjerovnici na ročištu koje određuje

stečajni sudac. Osim vjerovnika plan mora prihvatiti i dužnik, a također stečajni sudac

može i uskratiti potvrdu stečajnog plana u slučajevima kada to primjenjuje SZ čl. 246

i to:

- ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju stečajnog plana

- ako je prihvat plana postignut na nedopušten način

39

Ako stečajni sudac odobri stečajni plan donijet će o tome rješenje, a kada ono bude

pravomoćno tada će stečajni sudac donijeti rješenje o zaključenju stečajnog

postupka, na osnovu kojega prestaju službe stečajnog upravitelja i članova odbora

vjerovnika, a dužnik ujedno ponovno stječe pravo slobodnog raspolaganja stečajnom

masom. Objavom rješenja o ukidanju nadzora prestaje nadzor nad dužnikom ili

društvom preuzimateljem. U tom rješenju će se odrediti brisanje zabilježbe nadzora

kao i ograničenja u vezi s nadzorom. Stečajni sudac ukinut će nadzor ako se ispune

uvjeti propisani člankom 261. SZ.

5.7. Upravljanje stečajnom masom i njeno unovčenje

Prema članku 67. SZ stečajnu masu čini imovina dužnika, a sastoji se od nekretnina,

pokretnina i prava. Da bi se došlo do novčanih sredstava za namirenje vjerovniku

prema redoslijedu određenom zakonom treba se izvršiti unovčenje imovine dužnika.

Unovčenje imovine najvažniji je dio stečajnog postupka, a prije unovčenja potrebno

je:

- utvrditi predmet prodaje (identificirati imovinu, provjeriti i izvršiti potrebne

radnje za upis u zemljišne knjige, pribaviti potvrde, izvatke i sl.)

- utvrditi vrijednost imovine (vještačenje)

- odlučiti o načinu prodaje

Zatim će stečajni upravitelj sazvati izvještajno ročište gdje će se odlučiti o unovčenju

imovine, te će iznijeti izvješće o gospodarskom položaju dužnika, i izjasniti se o

eventualnom nastavku poslovanja trgovačkog društva dužnika u cijelosti ili

djelomično. Konačnu odluku donijet će stečajni dužnik i stečajni vjerovnici. Nakon

održanog ročišta stečajni upravitelj dužan je bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u

stečajnu masu. Također, za sve svoje odluke mora imati suglasnost odbora

vjerovnika, a gospodarskoj komori mora dostaviti podatke o svim nekretninama koje

se prodaju u stečajnom postupku.

Imovina dužnika se prodaje zbog namirenja vjerovnika, koji mogu biti razlučni

vjerovnici i ostali stečajni vjerovnici. Razlučni vjerovnik ima pravo na odvojeno

namirenje tražbina iz određenih dijelova stečajne mase. On može pokrenuti ovršni

40

postupak na nekretnini i nju prodati. Ako on ne pokrene ovršni postupak onda će

stečajni upravitelj predložiti da nekretninu proda stečajni sudac. Kada stečajni

upravitelj nema pravo unovčiti tražbine na kojima postoji razlučno pravo tada

vjerovnik ima pravo unovčiti stvar ili tražbinu i to u roku koji će odrediti stečajni sudac,

a poslije isteka toga roka pravo na unovčenje stječe stečajni upravitelj.

5.8. Namirenje stečajnih vjerovnika

Prema članku 173. SZ stečajni upravitelj na osnovu prijava stečajnih vjerovnika koji

ispravama dokazuju svoje tražbine i popisa svih tražbina radnika sadašnjih i prijašnjih

utvrđuje ukupne tražbine. Ukoliko u stečajnom postupku ima izlučnih i razlučnih

vjerovnika oni su dužni obavijestiti stečajnog upravitelja o svom pravu i njegovoj

pravnoj osnovi, te navesti dio imovine na koje se to pravo odnosi. Sve prijavljene

tražbine stečajni upravitelj upisat će u tablicu, a posebno će napraviti tablicu

razlučnih i izlučnih prava. Prijavljene tražbine ispitat će se na ispitnom ročištu gdje će

ih stečajni upravitelj priznati ili osporiti.

Ako tražbine nisu prijavljene u roku mogu se ispitati na posebnom ročištu o čemu

odlučuje stečajni sudac, ali prijavitelji moraju uplatiti sredstva za pokriće troškova tog

ročišta ili se ročište neće održati, a prijave će biti odbačene. Ako stečajni upravitelj na

ispitnom ročištu prizna tražbine, a nitko od stečajnih vjerovnika ju ne ospori tada se

tražbina smatra utvrđenom. Nakon što su tražbine utvrđene stečajni će sudac

napraviti posebnu tablicu ispitanih tražbina i donijeti rješenje o tome u kojem će

iznosu i kojem isplatnom redu tražbine biti utvrđene ili osporene. Ako je neka od

tražbina na ispitnom ročištu osporena, o njenom utvrđivanju će se i dalje voditi

odvojeni sudski postupak.

5.8.1. Dioba

Prema članku 183. stavku 1. stečajni upravitelj tek nakon općeg ispitnog ročišta

može započeti s namirenjem stečajnih vjerovnika, koje se provodi prema priticanju

gotovinskih sredstava. On prije diobe sastavlja diobeni popis, te pravi izračun kojim

se određuje iznos od postotka prikupljenih sredstava koja će se isplatiti određenom

vjerovniku. Odbor vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja može odrediti

41

postotak namirenja tražbina djelomičnom diobom. Završnoj diobi pristupa se nakon

unovčenja stečajne mase uz suglasnost stečajnog suca koji će odrediti završno

ročište vjerovnika najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanog izvještajnog

ročišta, izuzev ako zbog vođenja sudskog ili upravnog postupka to nije bilo moguće.

Ukoliko se završnom diobom namire u punoj visini tražbine svih stečajnih vjerovnika,

preostali višak stečajni upravitelj podijelit će na sve osobe koje imaju udio u dužniku.

5.8.2. Zaključenje stečajnog postupka

Prema članku 196. Stavku 1. SZ, stečajni sudac donosi rješenje kojim se zaključuje

stečajni postupak po okončanju završne diobe, i to će se objasniti u Narodnim

novinama i dostaviti drugim tijelima koja vode upisnik dužnika pravne osobe. Dužnik

kao pravna osoba prestaje postojati brisanjem iz upisnika. Kada se zaključi stečajni

postupak, to ne znači da vjerovnici ne mogu i dalje potraživati svoje tražbine ako ih

nisu uspjeli namiriti tijekom postupka. Temeljem rješenja o utvrđenim i neosporenim

tražbinama vjerovnici mogu protiv dužnika pokrenuti postupak ovrhe. Ukoliko dođe

do naknade diobe tada će se iznos kojim se može slobodno raspolagati i iznos

dobiven unovčenjem naknadno pronađenog dijela stečajne mase po nalogu

stečajnog upravitelja podijeliti prema završnom popisu.

5.8.3. Obustava stečajnog postupka

Stečajni sudac može obustaviti i zaključiti stečajni postupak u sljedećim slučajevima:

- kada stečajna masa nije dovoljna ni za pokriće troškova postupka

- kada stečajna masa nije dovoljna za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase

- zbog naknadnog nestanka stečajnog razloga

- na prijedlog dužnika, ako on nakon isteka roka za prijavljivanje tražbina sudu

podnese pismenu suglasnost svih stečajnih vjerovnika koji su prijavili tražbine

Ispunjenjem bilo kojeg od navedenih uvjeta stečajni sudac će objaviti rješenje o

obustavljanju postupka o čemu će obavijestiti stečajnog dužnika, stečajnog

upravitelja i članove odbora vjerovnika. Poslije obustave stečajnog postupka dužnik

slobodno raspolaže stečajnom masom.

42

6. ANALIZA STEČAJA V.A.M.-ING d.o.o.

Trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. osnovano je 1995. godine, a prva slova V.A.M.

su inicijali početnih slova imena tri osnivača. To je privatno proizvodno - uslužno

trgovačko društvo koje se bavilo graditeljstvom, brodogradnjom, te inženjeringom.

Osnovano je s temeljnim kapitalom od 18.000,00 HRK, a 1999. godine sve poslovne

udjele je preuzeo gospodin Zdravko Sočković za 40.000,00 HRK. U njemu nije bio

niti jedan zaposlenik, a ostvareni prihod početkom 1995. godine bio je 156.000,00

HRK. Sjedište V.A.M.-INGa bilo je u ulici Matije Gupca, u samom središtu grada.

Gospodin Sočković prije toga bio je zamjenik predsjednika uprave Đuro Đaković

Holding d.d. koji je upravo prošao veliki val stečajeva gotovo svih trgovačkih društava

Holdinga đ.đ.. Tako se u tome trenutku više od 6.000 metalaca našlo na zavodu za

zapošljavanje. Gospodin Sočković dao je otkaz u upravi Đ. Đ. Holding d.d., te se

ozbiljno posvetio razvoju kupljenog trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.

6.1. Uzlet trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. od 1995. - 2009. godine

Odmah nakon preuzimanja V.A.M.-INGa Zdravko Sočković ujedno je bio i jedini

zaposlenik. U istoj godini ugovorio je građevinske radove, te je ostvario ukupan

prihod za 1999. godinu 577.258,00 HRK uz 5 zaposlenih. Već slijedeće godine

odrađeno je znatno više poslova u građevini, pa je na kraju 2000. godine V.A.M.-ING

ostvario ukupan prihod od 1.190.752,00 HRK uz 11 zaposlenih.

U to vrijeme hrvatska brodogradilišta Uljanik d.d. Pula, VIKTOR LENAC d.d. Rijeka, i

Kraljevica d.d. iskazala su velike potrebe za radnicima metalske struke (bravari,

cjevari, monteri i zavarivači). Kako je više od 6.000 metalskih radnika Đ. Đ. Holding

d.d. završilo na zavodu za zapošljavanje, ukazala se velika prilika te iste ljude

zaposliti u V.A.M.-INGu, a preko njega u navedenim brodogradilištima. To je

zahtijevalo i reorganizaciju V.A.M.-INGa gdje se uz sektor graditeljstva osnovao i

sektor strojarstva za poslove izrade i montaže čeličnih konstrukcija, cjevovoda i

montaže različite strojarske opreme. Iste godine dobiveni su značajniji poslovi u

43

brodogradilištima Viktor Lenac d.d. i Kraljevica d.d. pa je godina 2001. završena s

ukupnim prihodom od 7.936.133,00 HRK i 48 zaposlenih djelatnika.

Godine 2002. ugovoreno je još više poslova u brodogradilištima jer je V.A.M.-ING

uspjeo veliki dio svojih montera prekvalificirati u brodomontere, što je donijelo nove

poslove i značajno veće ugovore. Na taj način 2002. godina završena je s

10.418.920,00 HRK i sa 72 zaposlena djelatnika. U narednoj 2003. godini ostala je

ista razina ugovorenosti poslova u brodogradnji, jer i sama brodogradilišta nisu dobila

značajnije poslove na remontu brodova, te se godina završila s ukupnim prihodom

9.786.796,00 HRK i istim brojem zaposlenih. To je ujedno jedina godina u razdoblju

od 2000. – 2009. godine gdje nije došlo do rasta ukupnog prihoda i broja zaposlenih.

U 2004. godini V.A.M.-ING počinje značajniju proizvodnju u iznajmljenoj hali u okviru

poduzeća Đ. Đ. Holding d.d. Kupuje se i značajnija oprema koja je potrebna za

proizvodnju: cjevovoda, izradu procesne opreme te izradu čeličnih konstrukcija, u

vrijednosti od cca. 475.000,00 HRK. Ta godina 2004. završava se s 16.994.259,00

HRK, i 117 zaposlenika.

Sljedeće 2005. godine V.A.M.-ING je znatno razvio poslove u proizvodnoj hali koju je

kupilo od Đ. Đ. Holdinga d.d. za 2.350.000,00 HRK. Isto tako kupljeno je još

značajne opreme i strojeva za proizvodnju, što je omogućilo da se počmu prvi puta

raditi i izvozni poslovi. U toj 2005. godini ostvaren je ukupni prihod u zemlji od

17.787.826,00 HRK i izvoz od 5.580.107,00 HRK, odnosno ukupan prihod u iznosu

od 23.367.933,00 HRK sa 156 radnika. Iduće godine V.A.M.-ING je ugovorio

značajne izvozne poslove i to sa švicarskim trgovačkim društvom Mack ingenering,

što je omogućilo znatno povećanje ukupnog prihoda i broja zaposlenih. Tako da je u

2006. godini ostvaren ukupni prihod u zemlji 23.855.716,00 HRK i izvoza

9.660.173,00 HRK, odnosno ukupnog prihoda u iznosu od 33.515,889,00 HRK i 236

zaposlena.

U sljedećoj godini V.A.M.-ING je sklopio velike poslove u remontu i održavanju

šećerana, INA-i d.d., i u izvozu kormila za prekooceanske brodove. Da bi to ostvarili

bilo je potrebno kupiti nove strojeve i opremu (presa 1000 tona, veliki valjak za

limove i dvije CNC rezačice) i dr. za što je uloženo oko 2.000.000,00 HRK. Stoga je

u 2007. godini ostvaren ukupan prihod u zemlji 40.303.445,00 HRK, izvoza

44

15.143.625,00 HRK, odnosno ukupno 55.447.070,00 HRK i 318 zaposlenih. Iste

godine V.A.M.-ING je od Hrvatske gospodarske komore dobio priznanje GAZELU za

najveći rast na nivou regije. U 2008. godini Europu i Hrvatsku potresa gospodarska

kriza, ali to se ne odražava nimalo na V.A.M.-ING koji u 2008. godini dobiva zajedno

s Đ. Đ. Holdingom d.d. velike ugovore na izradi 2 velika spremnika za naftu 80.000m3

(najveći ikad izrađeni u Hrvatskoj). Te godine kupuje smještajne kapacitete u

Crikvenici i adaptira ih za smještaj 54 radnika, te veliku kuću u Kostreni koju uređuje

za 43 radnika.

Ujedno se ulaže u posebne automate za zavarivanje (cirkomati) i drugu opremu i

strojeve da bi se mogao odraditi posao za JANAF d.d.. Ukupna ulaganja iznosila su

više od 10.000.000,00 HRK, tako da je u 2008. godini ostvareno u zemlji

61.207.823,00 HRK prihoda i izvoza 19.540.538,00 HRK ili ukupno 80.748.361.00

HRK prihoda. Sljedeće godine Hrvatsku već trese ozbiljna kriza, dolazi do

propadanja mnogih trgovačkih društava i nedostatka posla kako u građevinskoj tako i

u metalnoj industriji. Osobito je loša situacija u građevinskim tvrtkama, no V.A.M.-

ING je izbjegao tu krizu jer je smanjio broj zaposlenika u građevini, a značajno

povećalo broj djelatnika u strojarskom sektoru. Zahvaljujući prije svega velikim

ugovorima s Đ. Đ. Holding d.d. za JANAF i sve većem izvozu brodskih kormila

V.A.M.-ING je imao veliku uposlenost i ostvario najveći ukupni prihod od osnutka, koji

je iznosio u zemlji 79.844.742,00 HRK i izvoz 23.376.600,00 HRK odnosno ukupno

103.221.342,00 HRK i zaposlenih 367. Zahvaljujući tome što je na vrijeme smanjio

broj zaposlenih u građevini, a povećao u strojarskom sektoru, uspjeo je izbjeći krizu i

u posljednje tri godine ostvariti najbolje rezultate od svog osnutka.

6.2. Početak krize trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o. 2010. – 2012. godine

Krajem 2009. godine konzorcij Đ. Đ. Holding d.d. zajedno s V.A.M.-INGom završio je

radove na izgradnji dva čelična spremnika i prema dogovoru s investitorom JANAF

d.d. trebao je nastaviti izgradnju nova tri spremnika istih kapaciteta u Sisku.

Završetkom prva dva spremnika koji su bili ugovoreni (218.000.000,00 HRK)

konzorcij na čelu s Đ. Đ. Holding d.d. imao je sve potrebne reference da nastavi

posao na tri nova spremnika, za koje je bio objavljen natječaj. Na navedeni natječaj

45

javila se tvrtka Mont Montaža iz Zagreba i to s dumping cijenom, jer je ponudila za tri

spremnika cijenu od 215.800.000,00 HRK i bila jeftinija od Đ. Đ. Holdinga d.d. gotovo

za 60.000.000,00 HRK.

Đuro Đaković se žalio jer je vidljivo da je Mont montaža ponudila manju cijenu za tri

spremnika, nego što je Đuro Đaković dobio ugovor za dva spremnika. U svakoj

normalnoj državi takav bi se natječaj poništio, osim u Hrvatskoj. Nakon što je dobila

taj posao Mont Montaža je kasnila s izvođenjem radova više od godinu dana, a zbog

nedostatka sredstava, zato što su ušli s dumping cijenom, otišli su u gubitak upravo

sa 60.000.000,00 HRK i završili u stečaju. Nažalost takvim postupkom doveli su Đ.

Đ. Holding d.d. i V.A.M.-ING u izuzetno tešku situaciju, jer je sve bilo spremno za

nastavak dogovorenih radova na ta tri nova spremnika u Sisku, pa se gotovo šest

mjeseci nije ozbiljno smanjio broj radnika u V.A.M.-INGu što je napravilo silne

troškove i dovelo V.A.M.-ING na rub nelikvidnosti.

Zaposlenici nisu bili otpušteni zato što je vrlo teško okupiti majstore takve kvalitete

koji su u stanju sagraditi takve spremnike. S druge strane bilo je neprestano

obećavano da će se poništiti natječaj i ponuda Mont Montaže zbog dumping cijene

što se na kraju ipak nije dogodilo. Bila je vidljiva namjera zagrebačke Mont Montaže

da uzme posao Đ. Đ. Holdingu d.d. pod ovako nepovoljnim uvjetima, jer su znali da

će se na Krku graditi još osam spremnika. Misleći da će na taj način izbaciti Đ. Đ.

Holding d.d. iz konkurencije i da će ostati jedini u Hrvatskoj koji mogu napraviti taj

posao, pa da će visokom cijenom na ostalim spremnicima na Krku pokriti ove

evidente gubitke. To se nije dogodilo jer su otišli u stečaj, ali je puno pomoglo da

dovede V.A.M.-ING u vrlo ozbiljne poteškoće.

Pravilo da nesreća nikada ne dolazi sama, dokazalo se na V.A.M.-INGu jer je 2009.

godine završen ugovor s tvrkom Macc ingenering za izvoz brodskih kormila. Licencu

za proizvodnju kormila otkupila je jedna korejska tvrtka, te su se kormila dalje počela

proizvoditi u Koreji. Gubitak tako dva velika posla uzdrmao bi i puno veća trgovačka

društva nego što je V.A.M.-ING d.o.o. Započeli su problemi s isplatom plaća,

servisiranjem banaka i otpuštanjem radnika. U 2010. godini ostvaren je ukupan

prihod u iznosu od 65.174.232,00 HRK, uz 277 zaposlenika. I u 2011.godini nastavili

su se problemi u V.A.M.-INGu. To je vrijeme kada velika kriza trese hrvatsko

46

gospodarstvo, dolazi do sve veće nestašice posla, pada cijena rada i padaju cijene

usluga, što se najbolje vidi upravo na primjeru V.A.M.-INGa gdje se ostvaruje

značajno manji prihod u 2011. godini ali sa više zaposlenih nego u prethodnoj godini.

To se upravo događa zbog niske cijene rada, nepovoljne strukture posla i žestoke

konkurencije za svaki posao. Godinu dana ranije sat rada u šećeranama, JANAFU i

INA-i iznosio je cca 80 kuna, a 2011. godine 55-60 kuna.

Izvozni poslovi gotovo su potpuno prestali, samo se nešto malo radilo za Italiju, no

ipak uprava V.A.M.-INGa pokušava pronaći izlazak iz krize i ponovno s konzorcijem

Đ. Đ. Holding d.d., priprema ponudu za izradu tri nova čelična spremnika 80.000m3

za investitora JANAF na Krku. V.A.M.-ING je morao silno sniziti cijenu izrade i

montaže po spremniku (13.900.000,00 HRK) u odnosu na spremnike u Sisku kada je

cijena bila 18.600.000,00 HRK. Uz to svaki spremnik na Krku teži je za 500 tona

zbog vjetroukruta protiv bure. Đ. Đ. Holding d.d. dobio je taj posao na Krku gdje je

bio povoljniji na natječaju za 1.800.000,00 HRK u odnosu na zagrebački konzorcij.

Dobivanje toga posla davalo je ozbiljnu nadu V.A.M.-INGu da će novom tehnologijom

izrade (više proizvodnje u hali – a manje na terenu) ipak uspjeti kroz ugovor za

spomenuta tri spremnika izvući se iz krize.

Sve svoje snage i napore usmjerilo je na to da preživi i to s čak povećanim brojem

ljudi, jer ako mu ljudi odu „van“, teško se može ponovno okupiti dovoljan broj

kvalitetnih ljudi da se istovremeno odrade sva tri spremnika. Svi ti radnici morali su

proći atestiranje, a V.A.M.-ING imati valjane certifikate i licence. Sve je to tražilo

povećana sredstva koja su se sve teže mogla pribaviti jer su i banke prepoznale krizu

u V.A.M.-INGu i sve teže se moglo doći do kredita i gotovih sredstava. U 2011.

godini ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 55.791.211,00 HRK, uz 311

zaposlenih. Veliki problem nastao je u Đ. Đ. Holding d.d. čiji su partneri u konzorciju

za izvođenje građevinskih radova na postavljanju temelja za čelične spremnike

ozbiljno kasnili zbog nelikvidnosti i poteškoća u poslovanju. V.A.M.-ING je trebao

započeti s radovima na Krku 17.11.2011. godine, a taj se rok neprestano produživao

i na gradilište se izašlo tek u drugoj polovici svibnja 2012. godine.

U isto vrijeme V.A.M.-ING je morao imati već u 11. mjesecu 2011. godine atestirane,

opremljene ljude (130 ljudi) za montažu čeličnih spremnika na Krku. U međuvremenu

47

V.A.M.-ING je morao otpustiti Đ. Đ. Montaži d.d. jedan spremnik da bi se stigli rokovi

zbog kašnjenja građevinske ekipe. Još jedan problem dogodio se kada se došlo na

potpisivanje ugovora s Đ. Đ. Holding d.d. za izvođenje radova na spremnicima na

Krku, jer u ugovoru nije bila dogovorena cijena iz ponude (13.900.000,00 HRK) već

je bila cijena 12.000.000,00 HRK po jednom spremniku i to za dva spremnika, s time

što je V.A.M.-ING dobio 15% avansa po ugovoru. Da bi i sam V.A.M.-ING održao

sada već nove rokove za preostala dva spremnika izvršio je kompletnu pripremu

posla u svojoj hali u Slavonskom Brodu i sve izrađene pozicije morao transportirati

na gradilište na Krku.

U tom momentu žiroračun V.A.M.-INGa još uvijek je deblokiran, čak je i Hypo banka

odobrila kratkoročni kredit (6 mj) za likvidnost u iznosu od 7.500.000,00 HRK uz

jamstvo Đ. Đ. Holdinga d.d. Trgovačko društvo V.A.M.-ING je bilo prisiljeno potpisati

tako nepovoljan ugovor računajući da će kroz novu tehnologiju izrade dijelova za

spremnike u hali ipak dovoljno uštedjeti i da neće cijeli projekat ostavriti gubitak. Đ.

Đ. Holding d.d. zbog velikog kašnjenja obvezao se V.A.M.-INGu plaćati ispostavljenje

fakture u roku od 3 dana jer problem je u ugovoru između Đ. Đ. Holdinga d.d. i

JANAFA gdje se faktura može izdati samo na robu isporučenu na gradilište na Krku,

a V.A.M.-ING je odvezao više od 200 kamiona pozicija za spremnike na Krk. Tada

V.A.M.-ING ispostavlja prvu situaciju Đ. Đ. Holdingu d.d. za radove u drugoj polovici

5. mjeseca na iznos od 560.000,00 HRK. V.A.M.-ING je imao obvezu prema Hypo

Alpe Adria banci u iznosu od 480.000,00 HRK i dogovorena je cesija s dospijećem

13.7.2012. godine i potpisana na isti iznos od strane V.A.M.-INGa, Hypo banke te Đ.

Đ. Holdinga d.d. Nažalost, Đ. Đ. Holding d.d. tu cesiju nikada nije htio platiti. U

međuvremenu V.A.M.-ING je ispostavio nove fakture za 6. i 7. mjesec 2012. godine,

pa je po toj osnovi zajedno s prijašnjim dugom potraživao od Đ. Đ.Holdinga d.d. cca.

6.000.000,00 HRK.

6.3. Otvaranje stečajnog postupka

Događaji koji su uslijedili nakon potpisivanja cesije u korist Hypo banke i

ispostavljanja faktura, te njihovo neplaćanje od strane Đ. Đ. Holdinga d.d. neminovno

su vodili V.A.M.-ING prema raskidu ugovora i stečaju. Isključivo političkom voljom

(zbog promjene uprave) Đ. Đ. Holding d.d. imao je očitu namjeru raskinuti ugovor s

48

V.A.M.-INGom i posao završiti formalno samostalno uz angažiranje velikog broja

djelatnika tvrtke Mont Montaža Zagreb. Nakon što Đ. Đ. Holding d.d. nije platio

potpisanu cesiju Hypo banci, ona je blokirala žiroračun V.A.M.-INGa za 480.000,00

HRK. Također, i sve druge ispostavljenje fakture V.A.M.-INGa prema Đ. Đ. Holdingu

d.d., koje nisu htjeli platiti, što je dovelo V.A.M.-ING u blokadu i nije moglo isplatiti

plaće radnicima za 7. i 8. mjesec.

Svoje neplaćanje prema V.A.M-INGu u iznosu od cca. 6.000.000,00 HRK uprava Đ.

Đ. Holding d.d. je izjavila da je tim sredstvima zatvorila u cijelosti dati avans po

ugovoru. Sasvim je jasno da se avans zatvara postupno 15% po svakoj

ispostavljenoj situaciji te da se na ovaj način nije mogao zatvoriti avans. Poslije toga

slijede veliki pritisci prema upravi V.A.M.-INGa, s jedne strane radnici traže svoje

plaće, a s druge strane uprava Đ. Đ. Holdinga d.d. želi sporazumni raskid ugovora

zbog nesolventnosti V.A.M.-INGa. Najveća tragedija je u tome što je do

nesolventnosti došlo upravo zbog namjernog neplaćanja svojih obveza Đ. Đ.

Holdinga d.d. prema V.A.M.-INGu , tako da se V.A.M.-ING zapravo više nikada nije

deblokiralo nakon blokade u iznosu od 480.000,00 HRK od strane Hypo banke.

Poslije su u blokadu sjele neisplaćene plaće zaposlenika, a zatim se pokrenula i

lavina blokada od strane vjerovnika.

Uprava Đ. Đ. Holdinga d.d. je iznudila sporazumni prekid ugovora te preuzela

radnike V.A.M.-ING na gradilištu na Krku i nastavila posao. Žalosno je to što je u

trenutku prekida ugovora i V.A.M.-ING izvrsno stajao na gradilištu i bio 15 dana

ispred termin plana. Kada su preuzeli gradilište Đ. Đ. Holding d.d. je kasnio u

radovima do dovršetka posla više od šest mjeseci te je platio vrlo visoke penale. Prije

preuzimanja radnike od V.A.M.-INGa iz Đ. Đ. Holdinga d.d. su nagovorili da pokrenu

stečajni postupak protiv V.A.M.-INGa za neisplaćene plaće cca. 750.000,00 HRK, što

su oni i učinili. V.A.M.-ING je pokušao postići nagodbu s radnicima, te je založio u

korist radnika veliku dizalicu od 65 tona vrijednu više od milijun kuna da se stečajni

postupak odgodi do 1.3.2013. godine. (Trgovački sud u Osijeku) .

Čudnom odlukom Trgovačkog suda u Osijeku, iz neobjašnjivih razloga, nije se čekao

1.3.2013. godine do kada je odgođeno pokretanje stečaja, već se 11.2.2013. godine

otvara stečajni postupak nad V.A.M.-INGom i imenuje stečajni upravitelj. Sud poziva

49

sve vjerovnike da u roku od 15 dana od isteka po objavi oglasa o otvaranju stečajnog

postupka prijave svoje tražbine stečajnom upravitelju. Isto tako pozvani su svi

razlučni vjerovnici da u zakonskom roku obavjeste stečajnog upravitelja o svom

razlučnom pravu, pravnoj osnovi razlučnog prava te dijelu imovine stečajnog dužnika

na koji se odnosi razlučno pravo. Također su pozvani svi izlučni vjerovnici da u

navedenom roku obavijeste stečajnog upravitelja o svom izlučnom pravu, te njegovoj

pravnoj osnovi i označe predmeti na koje se njihovo izlučno pravo odnosi. Pozivaju

se i dužnikovi dužnici da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju.

Ispitno ročište na kojem će se ispitati prijavljenje tražbine određuje se za 3.4.2013.

godine. Izvještajno ročište na kojem će se odlučiti o daljnjem tijeku stečajnog

postupka održat će se istog dana, a na isto ročište pozvana je i FINA d.o.o. Slavonski

Brod. Otvaranje stečajnog postupka upisano je u sudski registar u Slavonskom

Brodu, a oglas o istom stavljen je na oglasnu ploču. Na ovaj način otvoren je stečaj

za V.A.M.-ING d.o.o..

6.4. Analiza vanjskog okruženja trgovačkog društva

Vanjske poteškoće su poteškoće na koje se često ne može utjecati ako nisu

predviđene, jer su nastale kao posljedica promjenjivih uvjeta u okruženju gdje se

poduzetnik nalazi. U okruženju se javljaju kao najčešći problemi: recesija, inflacija,

promjena državne politike, dolazak nove konkurencije, promjena kamatnih stopa,

zastarjelost proizvoda ili dijela industrije, ratno stanje, i mnogi drugi (Gregov i Ćorić,

2012./2013., str.174).

Svjetska recesija koja je krenula iz SAD-a 2008. godine zahvatila je mnoge zemlje

svijeta te postupno i sve zemlje Europske unije. Republika Hrvatska je zahvaćena

krizom među posljednjim zemljama EU. Trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. je

2009. godine unatoč prisutnoj recesiji u RH ostvarilo najveći ukupni prihod u povijesti

poslovanja u iznosu od 103.221.342,00 HRK.

U 2010.godini recesija je zahvatila i RH, što se očituje u nedostatku novih investicija i

većih ugovora, jednom rječju nedostatak posla, što i V.A.M.-ING dovodi u krizu.

Posljedica toga vidljiva je u ostvarenju ukupnog prihoda u 2010. godini u iznosu od

65.174.232,00 HRK.

50

Značajno smanjenje ukupnog prihoda zbog nedovoljne uposlenosti, natjeralo je

V.A.M.-ING na podizanje kredita. Nažalost, zbog recesije i velike potražnje kapitala

došlo je do promjene kamatnih stopa, koje su znatno porasle. U periodu od 2010.-

2012. godine zaduženost V.A.M.-ING-a kreditima porasla je 100%, što mu je

dugoročno ugrozilo likvidnost.

U tom kriznom periodu došlo je i do bitne promjene državne politike koja je preferirala

brodogradnju i poljoprivredu. Brodogradnja je od države dobila velike subvencije te je

u više navrata financijski sanirana. Ogromni iznosi iz proračuna odlazili su i

poljoprivredi. Metalna industrija nikada nije uživala povlastice i potpore države što se

i te kako osjetilo na poduzeću u ovom kriznom periodu. Da je država više uložila u

energetske projekte bila bi puno veća zaposlenost u metalnoj industriji.

Kako zlo nikada ne dolazi samo, poslije krize i recesije, uvijek dolazi inflacija. U RH

dolazi do enormnog poskupljenja, prije svega energenata (plin, struja), materijala i

usluga. Kako je bilo malo poslova na tržištu, a velika potražnja za poslom, cijene su

bile niže nego prethodnih godina pa je razumljivo da se unatoč korištenju unutarnjih

rezervi ipak ostvario gubitak, koji je dobrim dijelom uzrokovala i inflacija.

Završetak pregovora Republike Hrvatske sa EU dobrim dijelom je potaknuo europska

trgovačka društva da se pojave na hrvatskom tržištu. Nikakvim zaštitnim mjerama

nije se mogao spriječiti dolazak nove konkurencije. Na našem tržištu pojavljuju se

strana trgovačka društva koja su financijski stabilna i tehnički bolje opremljena pa i

ovo malo velikih poslova u Hrvatskoj teško mogu dobiti domaća trgovačka društva.

To se reflektiralo i na V.A.M.-ING koji nije prošao na poslovima, zajedno sa Đ. Đ.

Holdingom d.d. (mostovi na Dravi i Bosutu) koje su dobila strana trgovačka društva.

Hrvatska metalna industrija trenutno nije sposobna u dobrom dijelu konkurirati

najboljim europskim i svjetskim trgovačkim društvima, prije svega zbog nedovoljne

tehničke opremljenosti. Osim dobre opreme, Hrvatskoj na tržištu nedostaje i dobar

proizvod. Iako je V.A.M.-ING uložio veliki dio sredstava u modernizaciju opreme

svakako je trebao još uložiti u nove strojeve (veliki valjak za limove, presa).

V.A.M.-ING je uspostavio 2010. godine ozbiljne kontakte s Libijom za poslove

remonta rafinerija nafte i izgradnje spremnika za naftu. Nakon što je došlo u poziciju

da može dobiti prve ugovore, došlo je do ratnog stanja u Libiji te su svi napori za

sklapanje posla propali.

51

Vanjski čimbenici koji bi mogli imati ili imaju značajne negativne posljedice na

trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o su političke, ekonomske, društvene te

tehnološke prirode.

Vezano uz političke čimbenike, kašnjenje ulaska RH u EU, znatno je otežalo

pristup EU tržištu (radne dozvole, vize). Također je došlo je do povećanja PDV-a sa

23% na 25%, što je otežalo likvidnost V.A.M.-INGa. Promjenom vlasti na posljednjim

parlamentarnim izborima došlo je i do promjene uprava svih trgovačkih društava u

kojima je država bila većinski vlasnik, tako je i u Đ. Đ. Holdingu d.d. postavljen novi

nadzorni odbor i uprava pod okriljem HNS-a.

Ako sagledamo ekonomski segment, održavanje visokog tečaja kune u odnosu na

euro, djelomično je obezvrjeđivan svaki izvozni napor, pa je tako i V.A.M.-ING d.o.o.

bio prisiljen poslovati s malim bankama gdje su enormno visoke kamatne stope, kao i

drugi bankarski troškovi. Veliko povećanje cijena električne energije i plina (23-25%)

utjecali su na povećani rast troškova V.A.M.-INGa koji nije mogao te troškove

prebaciti na svoje kupce povećanjem vlastitih cijena. U posljednje 3 godine došlo je

do porasta stope inflacije što se također negativno odrazilo na ukupno financijsko

poslovanje trgovačkog društva.

Društveni aspekt ukazuje da je Brodsko-posavska županija u posljednjih 10 godina

stvorila vrlo lošu demografsku sliku, jer se smanjio broj stanovnika za više od 20 000

ljudi. Iseljavanjem mladih obrazovanih kadrova u zemlje EU i Kanadu, je povećan

broj starije populacije, a samim tim se i teže dolazi do kvalitetnih kvalificiranih

radnika. Takva nepovoljna demografska struktura znatno povećava korištenje

zdravstvenih usluga kao i korištenje bolovanja.

Promjene u tehnologiji su pokazale da se trgovačka društva iz metalne industrije u

posljednje vrijeme susreću sa zahtjevima za tzv. „čiste tehnologije“ jer raste ekološka

svijest u RH, što primorava trgovačka društva na ulaganja u zaštitu okoliša. Kako

neprestano dolazi do razvoja novih tehnologija u proizvodnji, to i V.A.M.-ING d.o.o.

prisiljava na nove izdatke. Konkurentska trgovačka društva uvode automatizaciju

proizvodnih linija, što i V.A.M.-ING d.o.o. prisiljava na isto kako bi bio konkurentan.

Došlo se do nekoliko zaključaka. Kašnjenje pristupa RH u Europsku uniju (zbog

tržišta) negativno se odrazilo na V.A.M.-ING. Promjena političke vlasti u RH i

52

povećanje PDV-a znatno je otežalo poslovanje. Kako je V.A.M.-ING u dobrom dijelu

izvoznik, precijenjeni tečaj kune svakako je nanio veliku štetu, isto kao i enormno

povećanje cijena električne energije i plina, što je za posljedicu imalo povećanje

stope inflacije koja je također negativno djelovala. Uz sve to treba dodati nepovoljnu

demografsku strukturu županije te iseljavanje mladih obrazovanih ljudi u EU. Kada se

tome doda tehnološka zastarjelost strojeva i opreme, a zbog recesije neulaganje u

istraživanje i razvoj, a samim tim i neulaganje u automatizaciju pojedinih proizvodnih

linija te sve veće izdvajanje za ekologiju dolazi se do saznanja da se V.A.M.-ING

zaista nalazi u ozbiljnim poteškoćama.

6.5. Analiza internog okruženja trgovačkog društva

Unutarnji uzročnici krize uglavnom nastaju pod utjecajem samog poduzetnika te

njihovo rješenje može naći sam poduzetnik. Zbog prevelike vezanosti poduzetnika za

svoje trgovačko društvo, oni su vrlo često spremni povući nerazborite poteze kako bi

spasili svoj posao i trgovačko društvo, neshvaćajući da si tim potezom dugoročno

nanose štetu. Unutar trgovačkog društva najčešći su problemi upravljačkog karaktera

koji se mogu podijeliti na probleme strateškog pristupa, općenite probleme

upravljanja, nedostatno planiranje i organiziranje financijsko-računovodstvenog

sustava te osobne probleme poduzetnika (Gregov i Ćorić, 2012./2013.. str 175).

Problemi strateškog pristupa očituju se u nedovoljnom poznavanju tržišta, odnosno

nedovoljno razvijeno tržište koje stvara probleme kao što su: mali broj kupaca,

nemogućnost razvoja proizvoda i usluga i na kraju ostvareni mali profit. U

poteškoćama u kojima se našao V.A.M.-ING d.o.o. evidentno je ostao mali broj

kupaca, a služba prodaje očito nije na vrijeme pronašla zamjenske poslove. U

V.A.M.-INGu je bila prisutna diverzifikacija poslova, jer se osim izrade čeličnih

konstrukcija i remonta bavilo i građevinom. Zato je bilo otežano praćenje isplativosti

pojedinih proizvoda, a pogotovo prelijevanje troškova iz jednog u drugi sektor. U

V.A.M.-INGu je također bio prisutan ulazak u ozbiljne projekte bez preciznog

poslovnog planiranja. U konačnici se pokazalo da nije bilo dovoljno vlastitih

sredstava, što je V.A.M.-ING dovelo do ozbiljnog smanjenja likvidnosti. Također je

vidljivo pomanjkanje planiranja nepredvidivih događaja (nedobivanje nastavka radova

53

na JANAF-u), kao i odlazak u stečaj Brodogradilišta Viktor Lenac, gdje su ostala

nenaplaćena velika potraživanja, što je V.A.M.-ING dovelo do smanjenja likvidnosti.

Zbog velikog i naglog rasta u V.A.M.-ING-u vidljiva je nedovoljna organiziranost te

nedostatak općih znanja i vještina (zaposlenika i uprave). Također je vidljiva i

nedovoljna suradnja između građevinskog sektora i sektora čeličnih konstrukcija,

neracionalno korištenje vozila i opreme, „izvlačenje“ novca za osobne potrebe te loša

komunikacija između upravljačkog dijela jednog i drugog sektora. U V.A.M.-INGu se

moglo bolje upravljati financijama, pogotovo kad je razvio vlastitu računovodstvenu

službu. Nije se dovoljno posvetilo vremena stručnom upravljanju financija. U

neprestanoj borbi za povećanje ukupnog prihoda i rasta trgovačkog društva, često

se zanemaruju određeni troškovi, koji na kraju godine budu iskazani kroz

knjigovodstvo i upravo oni kreiraju poslovni rezultat. Stalan rast kakav je bio

godinama, nije garancija stabilnosti V.A.M.-INGa.

Također jedan od vidljivih problema u V.A.M.-ING-u je nedostatno planiranje i

organiziranje financijsko-računovodstvenog sustava. Upravo zbog nedostatnog

planiranja u posljednje tri godine V.A.M.-ING je postao u velikom dijelu ovisan o

kreditima, pa je ukupna zaduženost u tom periodu udvostručena. Skupi krediti

opterećuju cijenu koštanja proizvoda, a ta cijena ne postiže se na tržištu, što stvara

manjak prihoda i primorava V.A.M.-ING na zaduživanje kod banaka i dobavljača.

Posljednji ugovor za izradu čeličnih spremnika za krajnjeg naručitelja JANAF d.d. na

Krku, potpisan je za vrlo nisku cijenu izrade, gdje se nije mogao planirati profit. Taj

ugovor je potpisan da bi se održao nivo zaposlenosti na razini protekle godine i

očuvali kvalitetni kadrovi jer se poslije tog a očekivao izvozni posao na izradi stupova

za vjetroelektrane.

Kada realno sagledamo unutarnje i vanjske poteškoće poduzetnika na primjeru

V.A.M.-ING-a, vidljiv je niz problema s kojim se susretao. Objektivno na vanjske

poteškoće bilo je vrlo teško ili gotovo nemoguće utjecati (recesija, stečaj

Brodogradilišta Viktor Lenac), ali na unutarnje poteškoće moglo se i moralo više

utjecati. Unatoč velikom trudu uprave i djelatnika da očuvaju tvrtku, dolazi se do

zaključka kako ovo trgovačko društvo nije uspjelo izaći iz poteškoća, pa je završilo u

stečaju.

6.6. Analiza financijskih izvješća

54

Financijska analiza ili analiza financijskih izvještaja usmjerena je na vrijednosne ili

novčane podatke i informacije. Financijska analiza vrlo je važan alat koji pomaže

menadžerima pri donošenju odluka vezanih za poslovanje trgovačkog društva

(Osmanagić Bedenik, 1993). Kriteriji dobrog upravljanja su sigurnost i efikasnost

(Van Horne i Wachowich, 1995). Bilanca omogućava da se spozna sigurnost

poslovanja u smislu likvidnosti, zaduženosti i financijske stabilnosti, dok RDG (račun

dobiti i gubitka) omogućava spoznaju efikasnosti ili uspješnosti tj., profitabilnosti

poslovanja. Ova dva izvještaja su međusobno uvjetovana. Na temelju njih trgovačko

društvo ocjenjuje svoju uspješnost ili neuspješnost u odnosu na konkurenciju koja ga

okružuje (Očko i Švigir, 2009). Pokazatelji likvidnosti, zaduženosti i aktivnosti

nazivaju se pokazatelji sigurnosti poslovanja. Dok su pokazatelji ekonomičnosti,

profitabilnosti, investiranja i aktivnosti poznatiji kao pokazatelji uspješnosti poslovanja

(Van Horne i Wachowich, 1995).

Stoga će se trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. analizirati upravo kroz navedena

izvješća te će se usporediti financijski pokazatelji za posljednje četiri godine

poslovanja V.A.M.-INGa. Financijski pokazatelji podijeljeni su u pet grupa

pokazatelja, po kojima će se obraditi i promatrano trgovačko društvo.

Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost trgovačkog društva da podmiri svoje

kratkoročne obveze. Makar trgovačko društvo može biti likvidno, ono u isto vrijeme

može biti insolventno, što je zapravo složeniji problem za poslovanje. U tablici 6.1.

prikazani su pokazatelji likvidnosti.

Tablica 6.1. Pokazatelji likvidnosti

NAZIV POKAZATELJA OPIS

GODINE

2009. 2010. 2011. 2012.

Koeficijent tekuće likvidnosti KI/KO 1,03 1,01 1,10 0,32

Koeficijent financijske

DI/(kapital+DO) 0,97 0,98 0,79 20,42

55

stabilnosti

Izvor: Autoričin rad

U razmatranju likvidnosti najznačajniji su koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent

financijske stabilnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti za sve godine vrlo je nepovoljan.

Pokazatelj bi trebao biti 2 ili veći od 2. To znači da trgovačko društvo mora imati

dvostruko više kratkotrajne imovine od kratkoročnih obveza, ukoliko želi održati

tekuću likvidnost na normalnoj razini, što u ovom slučaju to nije.

Koeficijent financijske stabilnosti bi trebao biti manji od 1 jer se iz dijela dugoročnih

izvora mora financirati kratkotrajna imovina. U ovom slučaju koeficijenti za 2009.,

2010. i 2011. godinu su povoljni, ali su već na granici, odnosno blizu 1. Dok

koeficijent za 2012. godinu iznosi 20,42 što je nepovoljno i znači da se dugotrajna

imovina financirala iz kratkoročnih izvora.

Pokazatelji zaduženosti pokazuju strukturu pasive i načine na koje trgovačko društvo

financira svoju imovinu (tablica 6.2.)

Tablica 6.2. Pokazatelji zaduženosti

NAZIV POKAZATELJA

OPISGODINE

2009. 2010. 2011. 2012.

Koeficijent zaduženosti

Ukupne

obveze/Ukupna

imovina

0,74 0,76 0,79 1,43

Koeficijent vlastitog

finaciranja

Glavnica/Ukupna

imovina0,25 0,23 0,21 0,43

Izvor: Autoričin rad

Koeficijent zaduženosti za sve godine je vrlo nepovoljan, trebao bi biti 0,5 ili manji.

Što je veći odnos duga i imovine veći je finacijski rizik. Za 2012. godinu koeficijent je -

1,43 što ukazuje da je zaduženost još veća.

56

Vrijednost koeficijenta vlastitog financiranja trebala bi biti veća od 50% odnosno 0,5,

međutim promatrani koeficijent za sve godine manji je od toga. Što je stupanj

samofinanciranja veći to su vjerovnici sigurniji i rizik poslovanja s tim poduzećima je

manji. U ovom slučaju možemo reći da je rizik poslovanja visok.

Pokazatelji aktivnosti upućuju na brzinu optjecaja imovine u poslovnom procesu

(tablica 6.3.)

Tablica 6.3. Pokazatelji aktivnosti

NAZIV POKAZATELJA

OPISGODINE

2009. 2010. 2011. 2012.

Koeficijent obrataja ukupne

imovine

Ukupni prihodi/Ukupna

imovina0,80 0,46 0,35 0,32

Koeficijent obrtaja

kratkotrajne imovine

Ukupni

prihodi/Kratkotrajana

imovina

1,73 0,92 0,62 1,01

Koeficijent obrtaja

potraživanja

Prihod od

prodaje/Potraživanja3,27 1,78 1,77 1,65

Trajanje naplate potraživanja u

danima

356/Koeficijent obrtaja

potraživanja108 200 206 215

Izvor: Autoričin rad

Glede pokazatelja aktivnosti poželjno je da je koeficijent obrtaja što veći, a vrijeme

vezivanja imovine što kraće. Na primjeru analiziranog trgovačkog društva pokazatelji

nisu zadovoljavajući, izuzev 2009. godine gdje su koeficijenti obrtaja nešto veći od

ostalih godina.

57

Koeficijent naplate potraživanja iz godine u godinu sve više raste, što može značiti da

V.A.M.-ING ima problema s naplatom potraživanja ili da su potraživanja sumnjive

kvalitete. Promatrajući analizirane godine, u 2009. je trajanje naplate potraživanja je

dvostruko kraće u odnosu na ostale godine, ali svejedno je vrlo loše.

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda, odnosno pokazuju koliko

se prihoda ostvari po jedinici rashoda (tablica 6.4.)

Tablica 6.4. Pokazatelji ekonomičnosti

NAZIV POKAZATELJA

OPISGODINE

2009. 2010. 2011. 2012.

Ekonomičnost ukupnog

poslovanja

Ukupni

prihodi/Ukupni

rashodi

1,01 1,00 1,00 0,28

Ekonomičnost financiranja

Financijski

prihodi/Financijski

rashodi

0,09 0,03 0,03 -

Izvor: Autoričin rad

Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja za 2009., 2010. i 2011. godinu iznosi

1, što je na samoj granici, međutim za 2012. godinu taj koeficijent je pao ispod 1, što

nije dobro, jer znači da V.A.M.-ING posluje s gubitkom. Također, ekonomičnost

financiranja je vrlo loša, jer je pokazatelj izuzetno mali broj, a trebao bi biti veći od 1.

Ekonomičnost financiranja za posljednju 2012. godinu ne može se računski ni

prikazati jer su financijski rashodi (5.882.406,00 HRK) izuzetno veliki u odnosu na

financijske prihode (43.346,00 HRK).

Pokazatelji profitabilnosti svrstavaju se u najvažnije dijelove financijske analize

(tablica 6.5.)

58

Tablica 6.5. Pokazatelji profitabilnosti

NAZIV POKAZATELJA

OPISGODINE

2009. 2010. 2011. 2012.

ROA (rentabilnost

ukupne imovine)

Neto

dobit+kamate/Ukup

na imovina

1,1% 4% 4,6% 0

ROE (rentabilnost

vlastitog kapitala)

Neto dobit/Vlastiti

kapital(glavnica)3,4% 1,48% 0,63% 0

Izvor: Autoričin rad

Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost trgovačkog društva da ostvari određenu

razinu dobiti u odnosu prema prihodima, imovini ili kapitalu. U tom kontekstu

uobičajeno se razmatraju pokazatelji marže profita (profit margin), rentabilnost

ukupne imovine (return on assets, ROA) i rentabilnost vlastitog kapitala (return on

equity, ROE).

Pokazatelj povrata na ukupnu imovinu (ROA) pokazuje kolika je sposobnost

trgovačkog društva da korištenjem raspoložive imovine ostvari dobit. Za sve godine

ta stopa je izuzetno niska, dok se za posljednju 2012. godinu stopa ne može ni

izračunati jer V.A.M.-ING nije te godine ni ostvario dobit. Stopa povrata glavnice

(ROE) pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti trgovačko društvo ostvaruje na jednu

jedinicu vlastitog kapitala. Za 2009. godinu stopa je najpovoljnija, ali i dalje loša, dok

se za posljednju 2012. godinu stopa ne može ni izračunati, jer V.A.M.-ING nije

ostvario dobit te godine. Jasno je vidljivo da te godine pokazatelji nisu bili dobri, pa je

nastupila prezaduženost.

6.7. Rezultati dubinskih intervjua

59

Da bi bolje mogli razumjeti stečaj malih i srednjih trgovačkih društava, bilo je

neophodno odrediti ciljeve istraživanja, postaviti istraživačka pitanja i odrediti metode

istraživanja. Općenito u RH ima malo podataka o stečajevima malih i srednjih

poduzeća, o njihovim uzrocima i posljedicama pa će davanju odgovora na ta pitanja

pomoći dubinski intervjui s osobama koje su na različite načine povezane s

trgovačkim društvom. To su: a) vlasnik, b) direktor, c) stečajni upravitelj, d)ključni

dobavljač, e) ključni kupac, f) banka, g) zaposlenik, h) sin vlasnika, i) supruga

vlasnika, j) kći

a) Vlasnik Zdravko Sočković, ekonomist

1. Što mislite općenito o stečaju?Smatram da je to područje u Hrvatskoj potpuno neistraženo, da o tome postoji

čak i jako malo literature. Velika većina ljudi smatra da je stečaj kraj, a osobno

smatram da je to moguća prilika za novi početak ako se stečaj prijavi na

vrijeme i vodi korektno. Smatram da je jedan od glavnih problema sporost

sudova, pa stečajevi traju i više od deset godina.

2. Smatrate li da je sud korektno i profesionalno odradio stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Sud nije korektno odradio stečaj, što se najbolje vidi pri provedbi postignutog

dogovora (sporazuma) V.A.M.-INGa i radnika koji su zatražili otvaranje

stečajnog postupka. Naime, tim dogovorom otvaranje stečaja prolongirano je

do 1.3.2013. godine, a sud je bez ikakvog razloga i bez ikakvog obrazloženja

11.2.2013. godine otvorio stečaj nad V.A.M.-ING-om. Iz toga se iščitava da je

to politička odluka, a ne profesionalna. Takvom odlukom trgovačko društvo je

založilo dizalicu vrijednu milijun kuna, a koju je izgubilo nakon otvaranja

stečaja.

3. U kolikoj mjeri su banke doprinjele otvaranju stečajnog postupka?Banke su bile korektan partner sve do trenutka dok se nije počela miješati

uprava Đ. Đ. Holdinga d.d u odnose između banke i V.A.M.-INGa „pomažući“

V.A.M.-ING-u. Na kraju je Hypo banka s blokadom žiroračuna od 480.000,00

HRK što je beznačajan iznos za poslovne odnose između banke i V.A.M.-

60

INGa, a koji je bio pokriven cesijom, ipak bila okidač za pokretanje stečaja.

No, ipak smatram da su banke imale vrlo korektan odnos s V.A.M.- INGom i

nije im cilj bio otvaranje stečaja.

4. Zašto je po Vašem mišljenju V.A.M.-ING d.o.o. otišao u stečaj?Trgovačko društvo V.A.M.- ING otišlo je u stečaj prvenstveno zbog promjene

uprave Đ. Đ. Holdinga d.d. (promjena vlasti u RH). Čim je nova uprava stupila

na dužnost, činila je sve da posao po ugovoru za JANAF oduzme V.A.M.-ING-

u i pod svaku cijenu, ako ne dodijeli, onda bar uključi Mont Montažu iz

Zagreba. Zbog njihovog namjernog ne plaćanja situacija prema trgovačkom

društvu, V.A.M.-ING je ušao u blokadu, a onda Đ. Đ. Holding d.d. prekida

ugovor s V.A.M.-INGom, zbog „nesolventnosti“ koju su upravo oni i prouzročili.

I nerazumno skraćivanje roka odgode stečaja po dogovoru uprave V.A.M.-

ING-a i radnika govori o povezanosti uprave Đ. Đ. Holdinga d.d. i trgovačkog

suda. Drugi razlog je taj što je V.AM.-ING pristao na ucjenu Đ. Đ. Holdinga

d.d. da se dogovorena cijena od 13.900.000,00 HRK po jednom spremniku

spusti na 12.000.000,00 HRK. To se nikako nije trebalo prihvatiti. Isto tako,

nakon što je Đ. Đ. Holding d.d kasnio gotovo šest mjeseci s početkom radova

na montaži spremnika (zbog građevinskih radova), a u isto vrijeme V.A.M.-

ING je držao sve te mjesece više od 100 ljudi, čime si je napravio ogroman

trošak pa je trebao ispostaviti terećenje za te troškove, ako je potrebno i tužiti

Đ. Đ. Holding d.d. Još jedan bitan razlog odlaska V.A.M.-ING-a u stečaj je

akumulirani gubitak od početka 2010. godine do dobivanja posla za JANAF, a

nije na vrijeme smanjen broj zaposlenika, za što je direktno odgovoran V.A.M.-

ING d.o.o..

5. Da ste u istoj situaciji kao prije otvaranja stečaja biste li drugačije postupili?Da, svakako bih drugačije postupio. Ne bih prihvatio smanjenje cijene po

jednom spremniku, pod cijenu raskida ugovora. Za kašnjenje građevinskih

radova od šest mjeseci, odmah bih ispostavio terećenje i naplatio se iz

jamstava Đ. Đ. Holding d.d. Ne bih čekao da radnici podnesu zahtjev za

otvaranje stečaja, već bi sam zatražio predstečajnu nagodbu u FINI.

61

6. Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive ili su postojali rani znakovi krize?Stope rasta u periodu od 2000. – 2009. godine bile su apsolutno zdrave, a broj

radnika bio je prilagođen obujmu poslovanja. Neprestani rast ukupnog prihoda

zahtIjevao je preustroj poduzeća u hodu, reorganizaciju svih službi u V.A.M.-

INGu, što je sve uspješno obavljeno i rast je bio posljedica povećanja posla i

izvoza. Rani znakovi krize osjetili su se najviše na prezaduženosti trgovačkog

društva koje je kupilo veliku imovinu i ne bi to bio veliki problem da je ukupan

prihod ostao na razini 2009. godine iznad 100.000.000,00 HRK. Nažalost,

recesiji u RH podlegao je i V.A.M.-ING d.o.o..

7. Je li postojalo moguće rješenje s kojim se mogao izbjeći stečaj?Da, postojala su dva načina da V.A.M.-ING ne ode u stečaj. Prvi način je taj

da je Đ. Đ. Holding d.d. ispoštovao ugovor s V.A.M.-ING-om do kraja, ne bi

bilo ni blokade, ni neiplata plaća, pa samim time ni otvaranja stečaja. A sa

svim većim dobavljačima bili su potpisani sporazumi u podršci ovoga projekta,

a oni bi bili plaćani po cesijama od strane Đ. Đ. Holdinga d.d.. Drugi način da

se izbjegne stečaj je taj da se nije desilo da Đ. Đ. Holding d.d ispoštuje

ugovor i kad je doveo V.A.M.-ING u blokadu, trebalo je otvoriti predstečajnu

nagodbu i na taj način izbjeći stečaj.

b) Direktor Danijel Sočković, ekonomist

1. Što mislite općenito o stečaju?Mislim da je stečaj nužno zlo i o njemu ne mislim ništa dobro. U današnje

vrijeme pouzdano znam da je veliki broj stečaja bio dogovoren i namješten

da bi se izigrali određeni vjerovnici, a pogotovo ne mislim ništa dobro zbog

neuređenosti sudova i slabe izobrazbe sudaca da postupaju prema zakonu.

Propadala su mnoga trgovačka društva pa su ljudi bili uvjereni da je stečaj

kraj trgovačkog društva.

2. Smatrate li da je sud korektno i profesionalno odradio stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?

62

Sud nije korektno odradio stečaj jer nije ispoštovao vrijeme odgode do 1.3.

2013. godine, a sam je izdao takvo rješenje, već je V.A.M.-ING stavio u

stečaj 11.2.. Isto tako nije se ni pokušala nastaviti proizvodnja za ugovore

koji su bili u tijeku, već su jednostavno svi poslani na zavod za

zapošljavanje, a imovina rasprodana.

3. U kolikoj mjeri su banke doprinjele otvaranju stečajnog postupka?Banke su bile korektan partner V.A.M.-ING-u i nisu odgovorne za stečaj

trgovačkog društva.

4. Zašto je po Vašem mišljenju V.A.M.-ING d.o.o. otišao u stečaj?Po mojem mišljenju V.A.M.-ING je otišao u stečaj zahvaljujući novoj upravi

Đ. Đ. Holdinga d.d. Zbog njihovog namjernog neplaćanja dogodila se

blokada žiroračuna V.A.M.-ING-a i po njihovom nagovoru radnici V.A.M.-

INGa pokrenuli su stečajni postupak.

5. Da ste u istoj situaciji kao prije otvaranja stečaja biste li drugačije postupili?Ne bih postupio na isti način, već bi odmah nakon potpisivanja ugovora s Đ.

Đ. Holding d.d. prijavio i tražio predstečajnu nagodbu, a Đ. Đ. Holding d.d

tužio bih za veliki iznos, za štetu koju je učinio zbog kašnjenja radova.

6. Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive i jesu li postojali rani znakovi krize?Stope rasta bile su zdrave i plod su povećanja obujma poslova i sve bolje

organizacije unutar V.A.M.-INGa. Postojali su ranovi znakovi krize koji su se

ogledali u prevelikom zaduženju i povećanoj nelikvidnosti.

7. Je li postojalo moguće rješenje s kojim se mogao izbjeći stečaj?Nakon što Đ. Đ. Holding d.d. nije htio platiti situacije, smatram da se stečaj

nije mogao izbjeći.

63

c) Stečajni upravitelj Milan Nakić, diplomirani pravnik

1. Možete li mi reći Vašu stručnu spremu i bavite li se profesionalno poslom stečajnog upravitelja? Ja sam diplomirani pravnik, diplomirao sam 1992. godine na Pravnom

fakultetu u Zagrebu, a profesionalno radim kao pročelnik upravnog odjela

za gospodarstvo grada Pakraca.

2. Došlo je do znatnog povećanja stečajeva u 2010. i 2011. godini, zašto i zbog čega toliko dugo traju?To je točno, prema onome što je meni poznato u 2010. godini u odnosu na

prethodnu godinu bilo je povećanje više od 100%, a 2011. godini broj

stečajeva povećao se više od 5 puta u odnosu na prethodnu godinu. Moje

mišljenje je da je do tako velikog povećanja broja stečajeva došlo

prvenstveno zbog svjetske krize i recesije, koja je u Hrvatskoj eskalirala

upravo u tim godinama, tako da je veliki broj trgovačkih društava zbog

nesolventnosti i prevelike zaduženosti otišao u stečaj. Dužina stečaja vrlo

često ovisi o više elemenata u koji svakako možemo ubrojiti nedovoljan

broj osposobljenih kadrova u trgovačkim sudovima, ali i nedovoljan broj

kvalitetnih stečajnih upravitelja. Imamo nažalost primjere gdje stečajevi

traju desetak i više godina. Mislim da takvih slučajeva ima oko 80

trgovačkih društava. No, kroz ove godine ipak su se uhodali i sudovi i

stečajni upravitelji i mislim da takvih primjera u budućnosti više neće ni biti.

3. Gospodine Nakiću, koliko godina ste već stečajni upravitelj i koliko stečajeva ste do sada vodili?Stečajni upravitelj sam od 2008. godine i do sada sam vodio dosta

stečajeva, a trenutno ih vodim šest od kojih mi najveći VA.M.-ING po

imovini i broju zaposelnih.

4. Smatrate li da je sud korektno i profesionalno odradio stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Ispričavam se, ali kao stečajni upravitelj ne mogu komentirati odluke suda,

ali uvjeravam Vas da su one bile u okviru zakonskih okvira.

64

5. Prema Vašem dosadašnjem iskustvu da li je trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. moglo izbjeći otvaranje stečajnog postupka?Trgovačko društvo V.A.M.-ING d.o.o. moglo je izbjeći otvaranje stečajnog

postupka, samo da je na vrijeme zatražilo predstečajnu nagodbu.

6. Možete li objasniti zbog čega niste barem djelomično nastavili proizvodnju u trgovačkom društvu V.A.M.-ING d.o.o.?Da, mogu objasniti zašto nisam nastavio djelomičnu proizvodnju i to zato

što je došlo do prekida ugovora između Đ. Đ. Holdinga d.d. i V.A.M.-ING-a

i što je Đ. Đ. Holding d.d. na izgradnji spremnika na Krku preuzeo sve

djelatnike V.A.M.-ING-a koji su radili na tom objektu, tako da u tom

trenutku nisam imao ugovora, a ni sposobnih djelatnika.

d) Ključni dobavljač Sigmata d.o.o., Damir Petrik, inžinjer strojarstvaSigmat d.o.o., Slavonski Brod bio je ključni dobavljač V.A.M.-ING-a zadnjih

desetak godina. Snabdijevao je V.A.M.-ING s aparatima i opremom,

elektrodama za zavarivanje, žicom, zaštitnom odjećom i obućom itd.

1. Koliko godina ste radili s trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.?Sigmat d.o.o. poslovao je s V.A.M.-INGom nešto više od deset godina,

kroz koje vrijeme smo ga pratili kroz njegov razvoj i rast i ta suradnja je bila

vrlo korektna.

2. Što ste najviše isporučivali trgovačkom društvu V.A.M.-ING d.o.o.?Sigmat d.o.o. najviše je snabdijevao V.A.M.-ING s aparatima i opremom,

elektrodama za zavarivanje, žicom, zaštitnom odjećom i obućom itd.

3. Da li je promet s V.A.M.-INGom bio u porastu i kako ste bili zadovoljni s naplatom?Da, promet je bio u stalnom porastu jer je V.A.M.-ING neprestano rastao i

zapošljavalo sve više ljudi. Kako su puno radili na gradilištima mi smo ih

vrlo često opsluživali i na terenu, a V.A.M.-ING je imao dobru likvidnost i

65

nije bilo nikakvih poteškoća prilikom naplate. Često smo prihvaćali i cesije

dobavljača, i one su se uredno naplaćivale.

4. Jeste li imali međusobno povjerenje s trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.?Da, imali smo veliko povjerenje u V.A.M.-ING, jer smo poznavali vodeće

ljude i bili smo uvijek sigurni da ćemo se u konačnici uvijek moći naplatiti.

5. Jeste li uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Prve znakove da V.A.M.-ING ima problema uočili smo pola godine prije

potpisivanja ugovora između V.A.M.-ING-a i Đ. Đ. Holdinga d.d., za

izgradnju spremnika na JANAFU d.d. Tada je V.A.M.-ING počeo kasniti s

plaćanjem, više nego uobičajeno do tada. Mi smo smatrali da će se se te

poteškoće otkloniti nakon što VA.M-ING dobije ugovor za spremnike.

6. Nakon što ste uočili probleme u V.A.M.-ING-u, kako ste reagirali?Sigmat je svakako bio spreman našom robom pratiti V.A.M.-ING u tom

poslu, ali smo zatražili da nam se kao garancija osiguranja plaćanja

potpiše ugovor s Đ. Đ. Holdingom d.d., te da za naša potraživanja budemo

plaćeni potpisanim cesijama. Iako smo mislili da smo se na taj način

zaštitili, Đ. Đ. Holding d.d. nije ispoštovao potpisani sporazum, niti

potpisane cesije, pa nije platio ni V.A.M.-INGU ni Sigmatu. Naprotiv, Đ. Đ.

Holding d.d. svojim neplaćanjem za izvršene radove na JANAFU, direktno

je utjecao na otvaranje stečajnog postupka nad V.A.M.-ING-om, tako da

nam je dio potraživanja otišao u stečaj.

e) Ključni kupac, Harburg-Freudenberger Belisce d.o.o., Zdenko Novoselić, strojarski tehničarĐuro Đaković je bio najveći i ključni kupac V.A.M.-ING-a. Pošto su se narušili

međusobni odnosi nije bilo mogućnosti obaviti intervju s njima.

1. Koliko godina ste poslovali s trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o?S V.A.M.-ING-om smo poslovali više od osam godina.

66

2. Što je V.A.M.-ING Vama isporučivao?Harburg-Freudenberger Belisce d.o.o. imao je ugovor s njemačkim

partnerima za izradu alata za otpreske guma u autoindustriji. Kada nam se

povećao obujam posla, usko grlo proizvodnje bila nam je izrada kučišta za

te alate. Tada se javilo trgovačko društvo V.A.M.-ING, proizvelo uzorke i

zadovoljilo naše partnere u Njemačkoj. Od tada više od osam godina

V.A.M.-ING je uspješno isporučivao navedena kućišta.

3. Kroz godine Vašeg poslovanja s V.A.M.-ING-om je li se obim poslova povećavao?Da, svakako. Prvo se nama povećavao broj isporuka navedenih alata za

Njemačku, a samim time svake godine se povećavao i broj naručenih

kućišta u V.A.M.-ING-u.

4. Kakva su bila Vaša iskustva u poslovanju s V.A.M.-ING-om i je li bilo međusobnog povjerenja? Naša iskustva su bila vrlo povoljna, jer drugačije se ni ne može poslovati s

nama. Mi svoje obveze prema našim kupcima u Njemačkoj izvršavamo u

dan, a isto to tražimo i od naših partnera i kooperanata u Hrvatskoj.

V.A.M.-ING je uredno na vrijeme isporučivao kućišta i držao neprestano

visok standard kvalitete,tako da je bilo apsolutno međusobnog povjerenja.

5. Jeste li uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Da, uočili smo prve znakove krize u V.A.M.-ING-u, koja se najviše

očitovala u kašnjenju plaća, što smo uočili kad smo dolazili kod njih u

kontrolu naručenih kućišta. Nekoliko puta smo im pomogli avansnom

uplatom da mogu isplatiti plaću, a oni su to uredno vraćali kroz isporučenu

robu.

6. Nakon što ste uočili probleme u V.A.M.-INGu, kako ste reagirali?V.A.M.-ING je proizvodio kućišta od našeg materijala i mi smo uvijek imali

kod njih na skladištu do sto tona metalnih ploča (60 mm). Pošto je to

67

znatna vrijednost u materijalu mi smo od njih tražili okvirnu garanciju u

vrijednosti našeg materijala, za što smo od njih uredno dobili garanciju

banke. Nismo imali nikakvih negativnih iskustava ili nekorektnog odnosa s

njima.

f) Hypo Alpe Adria Banka, Tijana Hajling, diplomirani ekonomist

1. Koliko godina radite u Hypo banci i na kojim poslovima?U Hypo banci radila sam nešto više od sedam godina, uglavnom na

poslovima voditelja poslovnice Hypo banke Slavonski Brod, a prije toga

radila sam u Slavonskoj banci Osijek. Nakon što je Hypo banka preuzela

Slavonsku banku, postala sam direktorica poslovnice.

2. Radili ste u dvije banke Slavonskoj i Hypo, za koju mislite da je bila bolje organizirana?Puno mi se više sviđala organizacija Slavonske banke gdje su direktori

poslovnica imali puno veću samostalnost, ali i veću odgovornost. U Hypo

banci mi smo svi bili administratori koji su prikupljali papire, vršili razne

procjene i ocjene sposobnosti klijenata, a stvarne odluke donosile su se

gotovo isključivo u Zagrebu. Donosili su ih ljudi koji naše klijente nikada

nisu ni upoznali. Direktori poslovnice nisu imali gotove nikakve ovlasti.

3. Koliko dugo poznajete V.A.M.-ING i njihovo poslovanje?V.A.M.-ING sam upoznala još u Slavonskoj banci, gdje je V.A.M.-ING

ubrajan u dobro i perspektivno trgovačko društvo. Oni su bili moj klijent i u

Hypo banci gdje su imali jako dobar, gotovo povlašteni status. Neprestano

su širili svoje poslove i svake godine ostvarivali ukupan rast.

4. Jeste li uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?Da, primijetila sam uobičajene znakove koji se dešavaju kod trgovačkih

društava koja posluju s poteškoćama. To se naročito vidjelo nakon potpisa

ugovora s Đ. Đ. Holdingom d.d., jer im je trebao kredit za tekuću likvidnost

68

da bi prebrodili period od potpisa ugovora do izlaska na gradilište (6

mjeseci).

5. Na osnovu Vaše blokade V.A.M.-ING je završio u stečaju, kako to komentirate, i je li Vas to iznenadilo?Bila sam jako iznenađena otvaranjem stečajnog postupka nad V.A.M.-ING-

om. Naša blokada žiroračuna trgovačkog društva V.A.M.-ING, koliko se

sjećam, za neki manji iznos bila je financijski beznačajna i više je bila

pritisak na Đ. Đ. Holding d.d. koji se obvezao platiti taj iznos cesijom, s

V.A.M.-ING-om i Hypo bankom. Bila sam šokirana kada sam čula da Đ. Đ.

Holding d.d. nije htio platiti ispostavljene situacije V.A.M.-ING-a što ih je i

dovelo do stečaja. Inače smo imali s V.A.M.-ING-om jako dobru suradnju i

vrlo korektan odnos, a već sam i prethodno rekla da su bili dobar komitent

s gotovo povlaštenim statusom.

g) Zaposlenik V.A.M.-INGa, Željko Klaić, ekonomist

1. Koliko dugo ste bili zaposleni u trgovačkom društvu V.A.M.-ING d.o.o.?U trgovačkom društvu V.A.M.-ING d.o.o. bio sam zaposlen nešto više od

osam godina.

2. Na kojim ste poslovima radili?Prvo sam radio u nabavi, kao samostalni referent nabave. Zatim sam prešao u

skladište. Prvo sam radio kao skladištar, a kasnije kao šef skladišta.

3. Prema Vašem mišljenju je li V.A.M.-ING imao korektan odnos prema zaposlenicima?Da, apsolutno. Uprava je bila vrlo korektna prema zaposlenicima, što se

moglo vidjeti iz redovnih isplata plaća gdje su plaće bile uvijek tridesetak posto

veće nego u Đ. Đ. Holdingu d.d. Također su se poštivala i prava iz ugovora o

radu i nije bilo ozbiljnijih pritužbi.

4. Jeste li uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?

69

Jesam, uočio sam da se nešto neobično događa,naročito u vremenskom

periodu dok smo čekali potpis ugovora za JANAF d.d., a pogotovo dok smo

čekali početak radova nakon potpisivanja ugovora. Iako smo nabavljali jako

puno strojeva i opreme, primijetio sam da smo iste strojeve i opremu slabije

plaćali. Također smo imali uposleno stotinjak ljudi koji trenutno nisu imali

posla, već su čekali da počnu radovi na JANAFU d.d. Sve to zajedno osjetno

je zadužilo V.A.M.-ING i počela se osjećati nelikvidnost. Ipak nisam mislio da

možemo otići u stečaj.

5. Smatrate li da je trgovačko društvo V.A.M.-ING moglo izbjeći stečaj?Ja to ne znam, ali mislim da je nakon neprijateljskog ponašanja našeg

partnera u poslu, uprave Đ. Đ. Holding d.d. to bilo teško izbjeći.

h) Sin vlasnika Josip Sočković, ekonomist

1. Koliko imate radnoga iskustva i gdje ste do sada bili zaposleni?Moje prvo radno mjesto bilo je upravo u V.A.M.-INGu gdje sam proveo šest

godina od ukupno 9 godina radnoga staža.

2. Na kojim ste poslovima radili?Prvo sam radio na poslovima nabave, gdje sam bio samostalni referent, a

kasnije sam bio voditelj građevinske operative i na tom mjestu sam ostao do

otvaranja stečaja nad V.A.M.-ING-om.

3. Kako ste se osjećali na poslu s obzirom da vam je brat bio direktor, a otac vlasnik?Bilo mi je dosta teško, jer su se meni neke greške daleko više gledale nego

nekom drugom, a kolege na poslu često su preko mene pokušavali isposlovati

bolja radna mjesta, veće plaće ili neke druge benificije. Pošto sam bio mlad, i

sam sam napravio dosta grešaka, za što sam kao i svi drugi radnici znao biti

sankcioniran.

4. Jeste li ste uočili neke znakove koji bi ukazivali na mogućnost stečaja trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o.?

70

Primijetio sam prve znakove nefunkcioniranja V.A.M.-INGa koji su bili vidljivi u

sve težem praćenju izvršavanja obaveza te povećanjem dugova i znatnim

povećanjem ukupne zaduženosti trgovačkog društva.

5. Kako ste se osjećali kad je otvoren stečaj nad trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.?Bilo mi je jako teško jer kroz sve ove godine V.A.M.-ING je postao više od

trgovačkog društva. Postao je mjesto okupljanja ekipe, mjesto mnogih želja i

interesa. Jednom riječju postao je institucija.

i) Supruga vlasnika Terezija Sočković, medicinska sestra

1. Koliko imate radnog iskustva i gdje ste do sada bili zaposleni?Imam 35 godina radnog iskustva, a do sada sam radila tri godine u Općoj

bolnici u Slavonskom Brodu, i 32 godine u Domu zdravlja – u ambulanti kao

medicinska sestra.

2. Je li trgovačko društvo V.A.M.-ING bila česta tema u vašoj kući?Da, trgovačko društvo V.A.M.-ING bila je česta, čak i svakodnevna tema

razgovora u našoj kući. V.A.M-ING je imao status gotovo kao član porodice, o

njemu se uvijek govorilo i svi su nastojali da on funkcionira.

3. Jeste li primijetili kakve promjene na vašim ukućanima s obzirom da su tri člana obitelji bila zaposlena u V.A.M.-INGu?Svakako da sam primijetila prema njihovom raspoloženju da nešto ne

funkcionira i da imaju problema. Uvijek me bilo strah da ako se nešto

negativno dogodi s trgovačkim društvom, da će to imati ogromne posljedice na

našu obitelj. Dobivanjem ugovora s Đ. Đ. Holding d.d. kojeg su mjesecima

čekali, zapravo su započeli pravi problemi koji su se vrlo negativno odrazili na

našu obitelj, s dalekosežnim posljedicama.

4. Kako ste se osjećali kad je otvoren stečaj nad trgovačkim društvom V.A.M.-ING d.o.o.?Već sam rekla u prethodnom odgovoru da sam se bojala takvog događaja, jer

su mojih troje ukućana radili u V.A.M.-ING-u. Otvaranje stečaja nad V.A.M.-

71

INGom doživjela sam kao jedan veliki šok, a osjećala sam se kao da je umro

član obitelji. Cijela moja obitelj doživjela je to kao jednu veliku nepravdu s vrlo

teškim posljedicama.

j) Razmišljanje kćeri vlasnika Barbara Sočković, prvostupnica ekonomijeKada sam upisala srednju ekonomsku školu i ekonomski fakultet, mislila sam

krenuti stopama oca i braće. I ja sam se jednoga dana vidjela u trgovačkom

društvu V.A.M.-ING. Trgovačko društvo je neprestano raslo, možda tada

nisam bila ni svjesna koliko. Sad tek shvaćam vrijednost i uspjeh što je

trgovačko društvo postiglo, jer rijetko koje trgovačko društvo doživi toliko

godina. O V.A.M.-INGu se svakodnevno pričalo, ili u kući ili na ulici, jer je tada

bilo zaposleno mnogo ljudi iz sela u kojem živim i gotovo nikada nije se mogla

čuti negativna stvar o V.A.M.-ING-u. Otac i braća uvijek su se trudili prikazati

stvari malo boljima nego što jesu, tako da ni majka ni ja nismo odmah osjetile

prve znakove krize, nego kada je već situacija daleko izmakla kontroli. Nikada

nisam ni pomišljala da bi se to nama moglo dogoditi, jer sam znala da će otac

uvijek pronaći neko rješenje, ali ovaj puta sreća, sudbina ili kako god se to

zvalo nije bila na našoj strani, a možda je to samo bila i nelojalna

konkurencija. Posljedice stečaja osjete se i danas, ali smatram da se

napornim radom i trudom može ponovno stvoriti bar približno slično trgovačko

društvo kao što je nekada bio V.A.M.-ING d.o.o..

6.8. Sinteza rezultata i diskusija

V.A.M.-ING je u relativno kratkom vremenu od preuzimanja poslovnih udjela od

prijašnjih imatelja postignuo izuzetno dobre rezultate. Uzlet trgovačkog društva

V.A.M.-ING bio je neprestano do 2009. godine. Iako je svjetska kriza započela već

2007. i 2008. godine, zahvaljujući velikim ugovorima, za V.A.M.-ING su to bile

najbolje godine. Kada je kriza uveliko zahvatila Republiku Hrvatsku i trgovačko

društvo V.A.M.-ING, ušlo se u jedan kritičan period i započela je borba za

preživljavanje. Nedobivanje novog dogovorenog posla za JANAF d.d. uzdrmalo je

trgovačko društvo iz temelja, kao i završetak licence i prestanak proizvodnje velikih

brodskih kormila (izvoz). Došlo je do velikog pada ukupnog prihoda u 2010. i 2011.

72

godini, a kada je napokon dobiven novi ugovor za JANAF d.d., bio je posve različit od

prethodnog.

Vrlo niska cijena radova po spremniku, kašnjenje početka radova oko šest mjeseci i

držanje u trgovačkom društvu 120 ljudi koji su čekali da radovi počnu, doveli su

trgovačko društvo u vrlo tešku situaciju. Promjena uprave Đ. Đ. Holding d.d.

definitivno je zapečatila sudbina ovog trgovačkog društva. Otvaranje stečajnog

postupka bila je samo točka na i. Analizom vanjskog okruženja V.A.M.-ING d.o.o.

vidljivo je da se nakon 2007., 2008. i 2009. godine ostvario najveći ukupni prihod u

povijesti trgovačkog društva, a da iza toga dolazi do recesije u Hrvatskoj i borbe za

goli opstanak. Analizom financijskih izvješća samo se potvrdilo do sada rečeno, a i

sve prethodno navedeno potvrđuju i rezulati dubinskih intervjua.

73

7. ZAKLJUČAK I PREPORUKE

Ovim specijalističkim diplomskim radom nastojalo se istražiti uvjete i uzroke otvaranja

stečaja malih i srednjih trgovačkih društava. Problem istraživanja bio je velik broj

stečaja malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj. Predmet istraživanja bio je

stečaj trgovačkog društva V.A.M.-ING d.o.o., te uzroci koji su do toga doveli.

Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi uvjete i istražiti uzroke otvaranja stečaja

malih i srednjih trgovačkih društava na primjeru trgovačkog društva V.A.M.-ING

d.o.o. Da bi se ostvario glavni cilj, bili su potrebni i dodatni ciljevi istraživanja:

analizirati opće karakteristike stečaja malih i srednjih trgovačkih društava u

Hrvatskoj, utvrditi broj otvorenih stečaja malih i srednjih trgovačkih društava na razini

Republike Hrvatske i Brodsko-posavske županije, za zadnje tri godine za koje

postoje javno objavljeni podaci, analizirati poslovanje trgovačkog društva V.A.M.-

ING d.o.o. (u prethodnih 10 godina), utvrditi uzroke stečaja trgovačkog društva

V.A.M.-ING d.o.o., istražiti je li bilo moguće izbjeći stečaj.

Sekundarnim istraživanjem dobiven je uvid u broj stečajeva u zemljama EU, koje su

podjeljene na Zapadnu, Centralnu i Istočnu Europu. Zatim je analizirano kretanje

broja stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj te Brodsko

– posavskoj županiji. Za izradu ovog diplomskog rada bila su potrebna sljedeća

istraživačka pitanja.

IP1) Koje su opće karateristike stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj?Najprije tranzicija političkog i gospodarskog sustava, Domovinski rat, prometna i

gospodarska izoliranost pojedinih dijelova Hrvatske. Zatim jedno razdoblje obnove i

rasta, a nakon toga svjetska gospodarska kriza i opet teški gospodarski uvjeti. Zbog

nedovoljnog menadžerskog znanja i poduzetničkog iskustva, opće karakteristike

stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj su insolventnost i

prezaduženost, koje dovode do nemogućnosti daljnjeg poslovanja. Sve prethodno

navedeno stvorilo je uvjete za donošenje Stečajnog zakona u RH 1996. godine. Od

74

tada broj stečajeva kontinuirano raste, uz velik broj neriješenih stečajeva koji traju i

više od 10 godina.

IP2: Koliko je u protekle 3 godine bilo stečajeva malih i srednjih trgovačkih društava u Hrvatskoj i Brodsko - posavskoj županiji?U protekle 3 godine u RH bilo je otvoreno 1.014 stečajeva, a u Brodsko-posavskoj

županiji 61. Veliko povećanje broja otvorenih stečajeva u RH za 2011. godinu, kao i

povećanje za Brodsko – posavsku županiju u 2012. godini rezultat su recesije i

svjetske gospodarske krize koja je sa zakašnjenjem zahvatila RH i Brodsko –

posavsku županiju. Usporedimo li RH po broju stečajeva s ostalim zemljama EU u

Centralnoj i Istočnoj Europi kojoj i Hrvatska pripada, vidljivo je da od 11 zemalja EU u

toj skupini znatno više stečajeva od Hrvatske imaju Mađarska, Rumunjska i Češka,

dok ostale zemlje imaju puno manje stečajeva. Gledajući na te pokazatelje Hrvatska

ima prevelik broj stečajeva u odnosu na većinu zemalja iz te skupine, ali to je i

očekivano s obzirom da je recesija kasnije zahvatila RH.

IP3: Kako je poslovao V.A.M.-ING d.o.o. u proteklih 10 godina? Trgovačko društvo V.A.M. – ING d.o.o. je u proteklih 10 godina imalo dva različita

perioda. Prvi period bio je vrlo uspješan i trajao je do 2009. godine. Za to vrijeme

trgovačko društvo imalo je neprestani rast ukupnog prihoda, što ga je svrstalo u

najbrža rastuća trgovačka društva za regiju Slavonije i Baranje. Drugi period bio je

krizni i trajao je do otvaranja stečaja 2013. godine. Ovaj period započeo je

neprestanim padom ukupnog prihoda u naredne 3 godine, kao posljedica

potpisivanja lošeg ugovora na programu JANAF, što je u konačnici dovelo do

otvaranja stečaja.

IP4: Jesu li stope rasta bile „zdrave“ i održive ili su postojali rani znakovi krize? Stope rasta bile su „zdrave“ i održive. One su proizlazile iz dobro sklopljenih

ugovora i povećanja obujma posla te konstantno značajnom povećanju ukupnog

prihoda svake godine. Prvi rani znakovi krize u V.A.M. – ING-u pojavili su se od

2010. godine pa nadalje.

75

IP5: Je li postajalo moguće rješenje s kojim se moglo izbjeći stečaj?Stečaj se mogao izbjeći da je uprava trgovačkog društva na vrijeme prijavila

predstečajnu nagodbu.

Sudbonosna odluka bio je potpis samo jednog nepovoljnog ugovora koji je doveo

stečaja trgovačkog društva. Nakon što je uprava Đ. Đ. Holding d.d. ponudila ugovor

za dva umjesto tri spremnika i za znatno manju cijenu, smatra se da takav ugovor

nije trebalo sklopiti. Međutim, ako se takav ugovor već potpisao, trebalo je tražiti

odštetu za kašnjenje radova koji su nanijeli znatne gubitke te prijaviti predstečajnu

nagodbu. Na taj način sačuvalo bi se trgovačko društvo V.A.M. – ING od stečaja, a

naplatom prouzročenih troškova zbog kašnjenja radova sanirali bi se nastali gubitci.

Ograničenja ovog istraživanja su što je ono provedeno obradom statističkih

podataka, a empirijski kao studija slučaja samo za jedno srednje trgovačko društvo.

Stoga je preporuka za buduća istraživanja da se ne ograniče na stečaj samo jednog

trgovačkog društva, već da usporedno istraže nekoliko trgovačkih društava, kako bi

se dobili precizniji rezultati.

Iz svega prethodno navedenog preporuka malim i srednjim poduzetnicima je da

dobro razmisle prije sklapanja velikih ugovora, jer su u stanju samo jednom krivom

odlukom dovesti trgovačko društvo do uništenja. Također preporuka svim

poduzetnicima koji bi se mogli naći u sličnoj situaciji je da trgovačko društvo raste

postepeno, da se okruži sa stručnim suradnicima, da se ne prezadužuje te da

izbjegava velike poslove ako je upitno može li ih obaviti.

76

LITERATURAKnjige:

1. Adizes, I. (2006). Životni ciklus tvrtke. Zagreb: M.E.P. Consult.

2. Aguilar, F.J. (1967). Scaninig the Business Enviroment. NY: The Macmillion

Company

3. Angwin, D., Johnson, G., Regner, P., Scholes, K. i Whittington, R. (2015).

Fundamentals of strategy. United Kingdom: Pearson

4. Armstrong, G., Kotler, P., Saunders, J. i Wong, V. (2006) Osnove marketinga.

Zagreb: Mate

5. Babić, M. i Stavrić, B. (1997). Menadžment koncept i proces. Beograd:

Ekonomski fakultet

6. Bilić, V., Duka R., Ilak, V. i Kontrec D. (2013). Stečaj i ovrha. Zagreb: Novi

informator d.o.o.

7. Buble, M. (2005). Strateški menadžment. Zagreb: Sinergija.

8. Bulatović, D. (2015). Krizni menadžment. Herceg Novi: Fakultet za menadžment

9. Hisrich, R. D., Peters, M. P., i Shepard, D. A. (2011). Poduzetništvo. Zagreb:

Mate.

10.Josić, R. (2002). Menadžment. Sarajevo: Ekonomski fakultet

11.Novak, M. i Sikavica, P. (1999) Poslovna organizacija. Zagreb: Informator

12.Očko, J. i Švigir A. (2009). Kontroling-upravljanje iz backstagea. Zagreb: Altius

savjetovanje d.o.o., Kognosko.

13.Robbins, S.P. (1996) Bitni elementi organizacijskog ponašanja, Zagreb: Mate

14.Van Horne, J. C. i Wachowicz, J. M. (2002). Osnove financijskog menadžmenta,

Zagreb: Mate.

Znanstveni i stručni članci:

1. Bodul, D. i Vuković, A. (2012). Stečajno zakonodavstvo u tranziciji-komparativni

osvrt, hrvatski izazovi i potencijalna riješenja. Zbornik radova Pravnog fakulteta u

Splitu, 49(3), 633-661.

2. Bolfek, B., Stanić, M. i Tokić, M. (2011). Struktura bilance kao pokazatelj lošeg

poslovanja. Oeconomica Jadertina, 1(1), 76-87.

3. Osmangić – Bedenik, N. (2010). Krizni menadžment: teorija i praksa. Zbornik

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 8(1), 101-118.

77

4. Sajter, D. (2014). Efikasnost hrvatskih trgovačkih sudova u procesuiranju

stečajnih predmeta. Ekonomski pregled, 65(2), 155-178.

5. Sajter, D. (2010). Procedura i praksa restrukturiranja u stečaju u Republici

Hrvatskoj. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 47(3), 729-744.

6. Sajter, D. (2010). Pregled određenih metoda i istraživanja poslovnih poteškoća uz

predviđanje stečaja. Ekonomska misao i praksa, 2, 429-452.

7. Schonfelder, B. (2002). Ekonomska analiza zakona o stečaju. Financijska teorija i

praksa, 26(3), 675-690.

Zakoni i pravilnici:

1. Narodne novine (2015). Stečajni zakon. NN 25/12 Preuzeto s: http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_133_2825.html, (11. 2. 2016.)

Završni, diplomski, magistarski radovi idisertacije:

1. Bačić, L. i Priskić, E. (2012.) Stečaj u funkciji revitalizacije trgovačkog društva.

Sveučilišni stručni centar za stručne studije. Preuzeto s:

http://webcache.googleusercontent.com/search?

q=cache:Y2WhcdUNlDMJ:hrcak.srce.hr/file/192479+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr

(13.2.2016.)

2. Sočković, B. (2013). Analiza poduzeća u teškoćama na primjeru V.A.M.-ING

d.o.o..(Završni rad). Zagreb

Ostalo:

1. Gregov, Z. i Ćorić, G. (2012/2013). Dinamičko poduzetništvo. Skripta. Zagreb:

Veleučilište VERN.

2. Fina. (2000. – 2012.). Registar godišnjih financijskih izvještaja za poduzeće

V.A.M.-ING d.o.o.

3. HGK Županijska komora Slavonski Brod. (2010.- 2013.) Informacija o poslovanju

poduzetnika Brodsko – posavske županije

4. Katavić, I. i Perkov, D. (2014). Strateški menadžment. Skripta. Zagreb:

Veleučilište VERN

5. Ministarstvo poduzetništa i obrta. (2013.-2020.) Strategija razvoja poduzetništva

2013. – 2020. -prvi nacrt-. Preuzeto s:

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/STRATEGIJA%20RAZVOJA

78

%20PODUZETNI%C5%A0TVA_PRVI%20NACRT_06%2003%202013_javna

%20rasprava.pdf

6. Trgovački sud u Osijeku stalna služba u Slavonskom Brodu. (2012). Rješenje o

stečaju poduzeća V.A.M.-ING d.o.o.. Broj: 3 St – 377/2012 – 27

7. Upravni odjel za gospodarstvo. (2010. – 2013.). Analiza poslovanja gospodarstva

Brodsko – posavske županije

Internetski izvori:

1. Creditreform Economic Research Unit. (2015). Corporate insolvencies in Europe.

Preuzeto s: http://www.creditreform.lt/fileadmin/user_upload/CR-International/

local_documents/lt/Documents/Corporate_insolvencies_in_Europe_2014-

15_EN.pdf, (23.2.2016.)

2. Fininfo, Preuzeto s:

http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/vam-ing-u-stecaju/Detaljno/19964,

(14.1.2016.)

3. INSOL Europe. Preuzeto s:

https://www.insol-europe.org/technical-content/national-insolvency-statistics,

(23.2.2016.)

4. Ministarstvo poduzetništva i obrta. Strategija razvoja poduzetništva u Republici

Hrvatskoj 2013.-2020. Preuzeto s:

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf, (17.2.2016.)

5. National statistics. (2015). Insolvency Statistics – January to March 2015 (Q1

2015), Preuzeto s:

https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/

424345/Q1_2015_statistics_release_-_web.pdf, (24.2.2016.)

79

POPIS TABLICA I GRAFIKONA

Popis tablica:

Tablica 4.1. Stečajevi trgovačkih društava u Zapadnoj Europi...................................15

Tablica 4.2. Broj stečajeva u Centralnoj i Istočnoj Europi..........................................17

Tablica 4.3. Statistički podaci o stečajevima, broju radnika, tražbini radnika i tražbini

RH prema teritorijalnoj nadležnosti Trgovačkih sudova.............................................20

Tablica 4.4. Statistički podaci broja stečajnih postupaka u tijeku, broj radnika,

tražbina radnika i tražbina od RH prema godini otvaranja stečajnih postupaka, za

razdoblje 1996. – 2012...............................................................................................22

Tablica 4.5. Kretanje broja trgovačkih društava u Brodsko – posavskoj županiji u

stečaju i likvidaciji za razdoblje od 2010. – 2012.

godine.........................................................................................................................25

Tablica 6.1. Pokazatelji likvidnosti..............................................................................53

Tablica 6.2. Pokazatelji zaduženosti..........................................................................54

Tablica 6.3. Pokazatelji aktivnosti...............................................................................55

Tablica 6.4. Pokazatelji ekonomičnosti.......................................................................56

Tablica 6.5. Pokazatelji profitabilnosti........................................................................56

Popis grafikona:

Grafikon 4.1. Promjene broja stečajeva trgovačkih društava Zapadne Europe u

postocima...................................................................................................................16

80

Grafikon 4.2. Promjene broja stečajeva u centralnoj i Istočnoj Europi u

postocima...................................................................................................................18

Grafikon 4.3. Pokazatelj broja otvorenih stečajnih postupaka prema sjedištu

trgovačkog suda na dan 31.1.2012. godine...............................................................21

Grafikon 4.4. Pokazatelj broja otvorenih stečajnih postupaka prema dužini

trajanja........................................................................................................................23

81

ŽIVOTOPIS

Ime i prezime

Datum i mjesto

rođenja

Adresa i

poštanski broj

Obrazovanje

Radno iskustvo

Znanja i vještine

Ostale vještine

Strani jezici

Nagrade i

priznanja

Barbara Sočković

07.07.1992., Slavonski Brod

Kolodvorska 42, Stari Perkovci

35210 Vrpolje

2014.- trenutno, Veleučilište VERN, smjer Poduzetnički

menadžment, Zagreb

2010.-2013.- Veleučilište VERN, smjer Ekonomija

poduzetništva, Zagreb(bacc.oec.)

2006.-2010.- Ekonomsko – birotehnička škola, Slavonski

Brod

CCC d.o.o.(student servis)

Listopad 2014.- Siječanj 2015.

V.A.M.-ING d.o.o. (učenička i studentska praksa)

Rad na računalu, aktivno i svakodnevno korištenje MS Office

paketa

Vozačka dozvola B kategorije

Dobre komunikacijske vještine razvijene prilikom pomaganja

kolegama u izvršenju akademskih obaveza

Engleski: aktivno u govoru i pismu

Sudjelovanje u rješavanju poslovnih slučajeva ( Case study

competition) 2013.godine

82