uvod u upravu
Post on 22-Oct-2015
471 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Uvod u upravu – skripta 2013
1. UVODNA PITANJA
PREDMET, GRAĐA I METODA NAUKE O UPRAVI
1. KAKO ODREĐUJEMO POJAM „ŠTO JE TO UPRAVA“?
Uprava (od glagola upraviti što znači upravljanje, vladanje) je središnji pojam nauke o upravi, pa
kod definiranja predmeta te discipline polazimo od značenja riječi „uprava“.
Riječ „uprava“ ima više značenja, osnovna su dva :
1. “uprava“ kao skup upravnih organizacija(npr.“Savezna uprava xy“ znači sve upravne
organizacije od kojih je sastavljen upravni aparat xy), ovdje koristiti upravne organizacije
2. „uprava“ u značenju određene djelatnosti(„uprava vanjskih poslova“ naziv je za djelatnost
povezivanja svih poslova što ih jedna zemlja obavlja prema „vani“) ovdje upravljanje
2.ŠTO JE TO UPRAVNA ORGANIZACIJA?
Upravna organizacija je takva organizacija u kojoj ljudi kao svoje stalno zanimanje obavljaju
društvene poslove na temelju trajne podjele dužnosti i ovlasti.Dakle,to su vrste organizacija
(skupina ljudi) koji kooperiraju da bi ostvarili neki zajednički cilj. Zajednički zadatak je
podijeljen među članovima organizacije tako da svaki obavlja svoj dio posla.Tijekom rada svi su
povezani kako bi se doprinos svakog uklopio u cjelinu. Specifična obilježja društvene
organizacije su: društveni karakter poslova, trajna podjela dužnosti i ovlasti, profesionalizam
svojih pripadnika.
3.ŠTO PODRAZUMIJEVAMO POD POJMOM JAVNI POSLOVI?
Društveni poslovi (javni) – poslovi koje određena zajednica, odnosno odlučujuća skupina u toj
zajednici , u određeno doba smatra da treba obavljati, a ne obavljaju ih pojedinci za sebe.
Društveni karakter poslova mijenja se po svom sadržaju tijekom društvenog razvoja. Svako će
vrijeme druge poslove smatrati društvenima i slijedom toga drugim organizacijama davati
osobinu upravnih.
1
Uvod u upravu – skripta 2013
4.TRAJNA PODJELA DUŽNOSTI I OVLASTI
Trajna podjela dužnosti i ovlasti znači takve odnose među ljudima u organizaciji u kojima su
radni zadaci svakog pojedinca u isti mah njegove dužnosti i sadrže u sebi određene ovlasti.
Tijekom svog rada pojedinac se obraća na druge članove upravne org. ili na osobe koji nisu
njezini članovi, i zahtijeva od njih određeno ponašanje koje oni u pravilu poštuju jer su
obuhvaćeni istim normativnim sustavom kojim su takvi zahtjevi utemeljeni. U odnosu spram
onih kojima je upućen, postavljenje zahtijeva javlja se kao ovlast. Ovlast je dakle druga strana
dužnosti (kako radne dužnosti zahtjevatelja tako i dužnosti i discipline primatelja)
5. PROFESIONALIZAM U UPRAVI?
Profesionalizam- osobe koje rade u upr.org.većinom su profesionalci tj.rade za plaću koja je
temelj njihove materijalne egzistencije.. Oni poslu u upravi posvećuju pretežit dio vremena i za
taj se posao na neki način posebno obrazuju. Profesionalizam razlikuje i odvaja upr.org.od
udruženja građana u kojima većinu čine neprofesionalci..
6.ŠTO JE TO UPRAVLJANJE?
Upravljane- kontinuirana djelatnost povezivanja više ljudi u akciji obavljanja nekih društvenih
poslova.Djelatnost upravljanja teče u sklopu sustava pravila ( s jedne strane su utvrđeni postupci
i definirane metode, s druge strane određeni interesi kojima treba služiti ).
Osnovne značajke djelatnosti upravljanja jesu: transmisijski karakter, dinamičnost, dvojaki
karakter pravila koji je reguliraju i kontinuitet.
7.ŠTO JE TO TRANSMISIJSKI KARAKTER UPRAVLJANJA?
Transmisijski karakter upravljanja znači da se upravljanje pojavljuje kao posrednik između
postavljenih ciljeva i njihova ostvarenja. Cilj je postavljen političkom odlukom, a ostvaruje se
akcijom ljudi. U toj akciji razlikujemo dvije djelatnosti: obavljanje stručnih i izvršnih poslova
kojima se neposredno postiže postavljena svrha i povezivanje svih tih neposredno izvršnih
stručnih poslova u jednu cjelinu planiranjem, usmjeravanjem, kontrolom… Tu drugu vrstu
djelatnosti (povezivanje)zovemo upravljanje i ona je pretpostavka ostvarenju svakog cilja koji
traži kolektivni rad. Predmet upravljanja je akcija kojom ljudi neposredno ostvaruju vanjske
društvene ciljeve pojedine organizacije, ustanove ili upravnog pothvata.( npr. Upravljanje
2
Uvod u upravu – skripta 2013
zdravstvom nije isto što i liječenje, već ono označava povezivanje liječnika i drugog osoblja koje
neposredno sudjeluje u liječenju.Možemo reći da u upravnim organizacijama obavljaju se dvije
vrste poslova: upravljanje i druge aktivnosti koje nisu upravljanje, a u upravljanju sudjeluju
različita tijela koja nisu upravne organizacije..
8.ŠTO PODRAZUMIJEVAMO POD POJMOMDINAMIČNOST UPRAVLJANJA?
Dinamičnost upravljanja proizlazi iz toga što je predmet upravljanja zajednički rad; upravljanje
povezuje taj rad i ljude koji ga obavljaju; povezuje ih dok rade, dok su u akciji. Akcija se ni
jednog časa ne prekida da bi se lakše koordiniralo, već upravljanje prilagođuje svoje metode i
instrumente dinamici djelatnosti koju koordinira.
9.ŠTO SU TO TEHNIČKA PRAVILA, A ŠTO INTERESNE NORME?Djelatnost uprave
regulirana je tehničkim pravilima ( o tome kakvi se ciljevi mogu postići i kojim sredstvima) i
interesnim normama ( o tome kojim interesima treba služiti osnova djelatnost kojom se upravlja,
odnosno koje interese u samom upravljanju treba poštovati). Tehnička pravila proizlaze iz same
djelatnosti, iz njezina stručna karaktera.Osnovne pravilnosti i otkrivene zakonitosti na
određenom sektoru prirode i društva pretvaraju se u tehnička pravila. Interesne norme vrijede
zbog toga što su ih izrijekom donijeli oni koji su za to ovlašteni da odrede u čiju će korist ići
određena djelatnost. Forume i organe koji donose interesne norme zovemo političkim organima i
forumima.
10.IZ ČEGA PROIZLAZI KONTINUITET UPRAVLJANJA?
Kontinuitet upravljanja proizlazi iz trajnosti potreba koje se zadovoljavaju osnovnom djelatnošću
upravnih organizacija i iz trajnog karaktera sustava normi ( tehničkih i interesnih), koji je okvir
uprave kao djelatnosti. Trajnost potreba uvjetuje i neprekidnost djelatnosti pa time i trajnost
upravljanja.A svaki sustav normi djeluje stabilizirajuće na djelatnost koju regulira, i tako
osigurava njezin kontinuitete.
11. PREDMET, GRAĐA I METODE NAUKE O UPRAVI?
Predmet nauke o upravi jest ispitivanje zakonitosti društvenih pojava u vezi s upravnim
organizacijama i djelatnošću upravljanja.
3
Uvod u upravu – skripta 2013
Građa nauke o upravi jesu ponajprije upravne organizacije, a zatim i druge društvene
institucije( različita tijela za donošenje političkih i drugih društvenih odluka koje su okvir za
djelovanje upravnih organizacija.).Razlikovanje između predmeta i građe pojedine znanosti u
općoj metodologiji znanosti upućuje na činjenicu da se različita znanstvene discipline često bave
istom vrstom prirodnog ili društvenog „materijala“, a da zbog toga ne gube svoju naučnu
individualnost
Metoda nauke o upravi bitno se ne razlikuje od metode drugih društvenih empirijskih znanosti,
odnosno od znanstvene metode uopće: opis i klasifikacija građe na kojoj se stalno provjeravaju
pretpostavke o pravilnostima u pojavama. Opis i klasifikacija građe nisu zapravo početak
znanstvenog istraživanja jer im se pristupa s nekakvom pretpostavkom o pravilnostima koje
ćemo naći u pojavi.. Bez takve pretpostavke nema kriterija prema kome se biraju činjenice koji
su relevantne. Mnoštvo oblika upravnih organizacija treba ponajprije uočiti, opisati i raspodijeliti
u skupine, a sve sa stajališta određenih pretpostavki. Da bi protumačila društvenu pojavu
upravnih organizacija, nauka o upravi mora ispitivati i utvrđivati pravilnosti u strukturi i
djelovanju tih organizacija u društvenoj zajednici i u ponašanju ljudi naspram upravnih
organizacija.
12. IZVORI MATERIJALA ZA PROUČAVANJE NAUKE O UPRAVI?
Izvor materijala za nauku o upravi u načelu je sve što omogućuje uvid u strukturu i
funkcioniranje upravnih organizacija, u njihovu ulogu u društvu, u ponašanju ljudi u njima i
prema njima. Tu idu: povijesni dokumenti ( upravne organizacije kroz razvoj, međusobno
djelovanje ljudi u upravi, društvene okoline u kojoj se uprava nalazi), statistički podaci (opći
pokazatelji mjesta i vremena, stanje na pojedinim upravnim područjima..), pravni propisi (izvor
znanja o upravi), arhivski materijali, izvještaji, organizacijske sheme,ankete…
Sistematizirano iskustvo je znanje upotrebljivo kao sredstvo u ostvarivanju naših ciljeva, u
funkciji zadovoljavanja interesa. Takvo znanje nije i ne može biti slobodno od vrijednosti, jer je
njegova osnovna svrha upravo ostvarivanje naših interesa.
4
Uvod u upravu – skripta 2013
RAZVOJ PROUČAVANJA UPRAVE
13.PRVI PRAVCI RAZVOJA NAUKE O UPRAVI SREDINOM 18. ST.
Nauka o upravi kao posebna znanstvena disciplina počinje u Europi sredinom 18.st. Početna
nauka o upravi opisuje upravne organizacije i upravnu djelatnost (s prvobitnom namjerom da
takvo sistematizirano iskustvo posluži onima koji trebaju sami sudjelovati u upravi). Proučavanje
uprave polazi od uprave kao cjeline, od mjesta upravnih organizacija u mehanizmu vlasti, državi
i zajednici uopće, a rješenja se tih političkih problema upravljanja traže na
filozofskospekulativnom planu. Kako se prva faza razvoja uprave poklapa s prosvijećenim
apsolutizmom, opisni smjer služi školovanju i pripremanju monarhova upravna aparata(koji je
glavni uvjet za uspostavljanje apsolutizma). Filozofskospekulativni smjer ima ujedno praktično
politički zadatak legitimirati vladarevu vlast.Spajanje filozofskog i opisnog smjera nauke o
upravi u jedan veliki sustav povezano je s djelom Lorenza Von Steina.
Kameralizam je nastavna disciplina političko usmjerenje, upravna doktrina . Taj konkretno
usmjereni opisni pravac nauke najpotpunije se razvio na njemačkom jezičnom području. Razlog
tome je postojanje škole kameralista. Njihov je cilj usavršavanje ljudi djelovanjem državne
uprave, a upravu shvaćaju kao jedinstvo političkih i tehničkih elementa: vladar i njegov
aparat.Političko kameralni studij u Kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji počeo je sa radom
1769 u Varaždinu, 1772 seli se u Zagreb, gdje je uključena u naše prve škole iz kojih se razvilo
1874 sveučilište.
14. DIFERENCIJACIJA PROUČAVANJA NAUKE O UPRAVI NA UPRAVNO-PRAVNI I
UPRAVNO-TEHNIČKI SMJER.
.Prvotna integracija izraz je relativne nerazvijenosti društvenih znanosti. Razvoj same uprave i
znanja dovodi do produbljenih obrada pojedinih aspekata društvene pojave upravnih
organizacija: političkog, tehničkog ,pravnog, ekonomskog i dr.Nastaje proces diferencijacije na
upravnopravni i upravnotehnički smjer. U Europi zbog političkog shvaćanja o diobi vlasti i zbog
razvoja načela legaliteta uprave, počinje prevladavati zanimanje za vezanje i regulaciju uprave
pravnim propisima. Industrijalizacija, urbanizacija te pojava nacionalnih država dovode do nove
koncentracije u političkom sustavu države i državne uprave. To je u proučavanju uprave dovelo
do zanimanja za zadatke praktičnog organiziranja i djelovanja sve razvijenijeg upravnog sustava.
Tako se u privredi razvio u proučavanju javne uprave: upravnotehnički smjer :kako izgraditi
5
Uvod u upravu – skripta 2013
upravne organizacije i kako usmjeriti njihovo djelovanje da bi se postigao najveći učinak po
uloženom.
Oba smjera proširila su se s vremenom izvan područja svog nastanka
15.OPIŠITE TENDENCIJE PREMA JEDINSTVU KOD PROUČAVANJA UPRAVE
Tendencije prema jedinstvu očituju se u sljedećim oblicima:
-proširenjem pojedinih posebnih disciplina, prije svega upravnog prava i upravne tehnike,
uklapanja materije koja prvobitno nije bila obuhvaćena
-putem planova i programa upravnih škola i instituta u kojima se nastoji postići ravnoteža
između naučnih disciplina u odnosu na upravu
-putem znanstvenih istraživanja pojedinih upravnih problema i njihovih rješenja u različitim
upravnim sustavima
-postavljanjem i provjeravanjem općih postavki o zakonitostima na području upravne
organizacije i djelatnosti
16.KAKVO JE BILO PROUČAVANJE UPRAVE U RH U RAZDOBLJU NAKON DRUGOG
SVJ. RATA
Proučavanje uprave u Hrvatskoj, najprije u okviru Jugoslavije, polazilo je od tri stajališta:
-od analize političke uloge uprave i procesa upravljanja
-od konkretnih potreba organiziranja i djelovanja novoga upravnog aparata i proširenih upravnih
službi
-od tradicionalnog pravnog smjera u proučavanju uprave
Te tri komponente dale su različite rezultate na pojedinim fakultetima i visokim školama.
SUSTAV PROUČAVANJA UPRAVE
17. KLASIFIKACIJA NAUKE O UPRAVI U SUSTAVU ZNANOSTI.
Klasifikacija nauke o upravi u sustavu znanosti nadovezuje se na podjelu znanosti na prirodne i
društvene( razlika se zasniva na podijeli područja), a prema drugom kriteriju na empirijske i
normativne(razlika je u cilju i metodi). Nauka o upravi jest društvena empirijska znanstvena
disciplina, koja se od drugih empirijskih znanosti razlikuje po svom premetu. Predmet pravne
6
Uvod u upravu – skripta 2013
nauke jesu pravni odnosi, a predmet upravnopravne nauke jesu upravnopravni odnosi . Naprotiv
predmet upravne nauke je uloga upravnih organizacija u društvu ponašanje ljudi u tim
organizacijama.
2. ULOGA UPRAVE U DRUŠTVU
RAZVOJ UPRAVE
18. TENDENCIJE DRUŠTVENOG RAZVOJA U POSLJEDNJIH 150 GODINA.
Uprava u suvremenom smislu počinje u zemljama srednje europe u 17, 18 st. ponajprije
uspostavljanjem političkog sustava centraliziranih monarhija (prosvijećeni apsolutizam). Od tog
vremena do danas razvoj uprave obilježen je različitim tendencijama:
- raste društvena gustoća (broj stanovnika), te se povećava broj gradova, među kojima najbrže
rastu veliki gradovi. Razvija se gušća mreža prometa i komunikacija. Rast organizacijske
gustoće, sve veći dio ljudskog rada odvija se u organizacijama
- dioba rada postaje sve podrobnija, kako društvena (sužavanje područja rada), tako i radnog
procesa)
- raste količina informacija kojima društva raspolažu, a potrebita su da bi se standardne
djelatnosti u društvu mogle kontinuirano odvijati
-povećava se proizvodnja dobara
- širi se krug društveno (legitimnih) prihvaćenih interesa (politički interesi ljudi kao građana,
ekonomski kao proizvođača, socijalni, kulturni) , koje građani izražavaju i nastoje ostvariti.
Sve nabrojene tendencije međusobno su povezane, rezultat su djelovanja ljudi i nisu inverzibilne
niti se nužno produljuju u budućnost.Tendencije u razvoju društva odražavaju se u tendencijama
razvoja uprave.
18/19 TENDENCIJE PORASTA UPRAVNIH ORGANIZACIJA.
S vremenom sve više poslova dobiva obilježje društvenih poslova što ih obavljaju upravne
organizacije, te se širenjem kruga zadataka povećava broj i opseg upravnih organizacija.
Taj razvoj se primjećuje unutar svake društvene zajednice, a i između različitih zajednica i
sustava i predstavlja jednu od najznačajnijih činjenica upravnog razvoja.Razvoj se odnosi na
7
Uvod u upravu – skripta 2013
djelatnost uprave kao instrumenta vlasti, i na one kojima se uprava pojavljuje kao organizator i
nosilac javnih službi.
Proces povećanja upravnih organizacija s vremenom se kumulira i ubrzava.Glavnim uzrokom
takve tendencije je razvoj društvenih proizvodnih potencijala.
Na razvoj uprave bitno utječe: urbanizacija gradova( u gradu mnoge djelatnosti se pojavljuju kao
društvene), veličina zadatka što ih određena zajednica treba savladati, te sve veća međusobna
povezanost ljudi u svijetu uopće.
Poseban čimbenik u povećanju jest i nagli razvoj tzv.unutarnjih upravnih funkcija (personalne
službe, uredske evidencije, financiranja..)
19.TENDENCIJA PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVNIH ORGANIZACIJA.
Upravne se službe s vremenom sve više diferenciraju.Zadatci koji su u početku jedinstveni i
obavlja ih jedinstvena upravna organizacija izdvajaju se pojedini dijelovi u samostalne zadatke
koje vrše posebne organizacije.
Horizontalna diferencijacija-kada se stvaraju novi usporedni dijelovi upravnog sustava na istom
teritorijalnom stupnju a razlikuju se po vrsti poslova.Osnovni cilj države:održavanje određenog
društvenog uređenja, pomoću monopolizacije fizičke prinude,traži i osnovnu vrstu upravne
organizacije unutarnje i vanjske sigurnosti, prinudna mobilizacija za obavljanje javnih radova, za
financiranje društvenih potreba. Prestankom (povijest) rata zadatak vanjske sigurnosti podvaja
se na vanjske poslove, u sklopu unutarnje sigurnosti odvajaju se poslovi policije, pravosuđa.Iz
poslova financiranja izdvajaju se privredni poslovi države.Ekonomski razvoj dovodi do daljnjeg
niza upravnih funkcija i upravnih organizacija tzv. Društvene službe (prosvjeta,
zdravstvo,poslovi socijalnog osiguranja, rad,kulture…).Tehničkim napretkom dolazi do stvaranja
upravnih organizacija za tehničke službe (željeznički, cestovni.. promet,
pošta,brzojav,radio..)Komunalna služba, kao posebna skupina, odnosi se na specifične potrebe
zajednice ( vodovod, kanalizacija,čistoća..)
Iz ranijih pomoćnih funkcija unutar postojećih upr.org.izdvajaju se i posebne organizacije:
informacijske službe, organizacije za obavljanje unutarnjih službi(za olakšanje funkcioniranja
sustava upravnih organizacija kao cjeline). Za budući razvoj uprave najvažniji rezultat ove
tendencije jest nastajanje dviju glavnih skupina upravnih grana (resora):Klasična državna
uprava( obrana, vanjski poslovi, unutarnji poslovi, pravosuđe, financije) te resori nastali
8
Uvod u upravu – skripta 2013
daljnjom diferencijacijom ( društvene, tehničke, komunalne, informacijske službe, društveno
korisni poslovi)
Vertikalna diferencijacija- kada je rezultat difer.nastajanje novih teritorijalnih stupnjeva
upravnog sustava koji se razlikuju po širini teritorija na kojem djeluju.Tipičan primjer
vertikalnog raščlanjivanja jest stvaranje novih vrsta teritorijalnih jedinica unutar jedinstvenog
sustava državne uprave: uvođenje provincijalne, regionalne, okružne,kotarske i drugih uprava
kao teritorijalnih među stupnjeva između centralne i lokalne uprave. Uzroci tog procesa
su :povećanje područja na kojem se obavlja upravna djelatnost,jačanje upravne djelatnosti. Taj
proces nije konstantan jer poboljšanje prometa i veza olakšava upravljanje većim područjima,pa
se smanjuje potreba za među stupnjevima.
20. TENDENCIJA PREMA PROFESIONALIZACIJI UPRAVE.
Obavljanje poslova u upravnim organizacijama s vremenom poprima obilježje stalne skupine
zadataka i trajnog zanimanja.
Prva komponenta tendencije je postupno ustaljivanje položaja u upravnim organizacijama, kako
skupine zadataka povezanih s tim položajem, tako i stabilnosti osobna položaja njihovih nosioca.
Druga komponenta je prijelaz od laika na stručne službenike u upravi., što je usko povezano s
tendencijom prema stalnoj skupini zadataka i prema stabilnosti na radnim mjestima ( da bi se
isplatila investicija stručnog školovanja kandidata, mora postojati vjerojatnost da će kandidat
moči stečeno znanje primijeniti na poslu).
Ova se tendencija očituje i u razvoju načina kako se upravni službenici plaćaju:
-uzdržavanje službenika na dvoru vladara
-plaćanje u naravi
-dodjeljivanje izvora prihoda (zemlje te prihoda od stanovništva)
-plaćanje u novcu
21.TENDENCIJA PREMA OGRANIČAVANJU PRINUDE U UPRAVI.
Prinuda- svjesno djelovanje radi nametanja određenog ponašanja drugome koje on ne bi izabrao
bez tog djelovanja.Prinuda u upravi ima dvostruku ulogu: primjenjuju je upravne organizacije u
obavljanju svojih zadataka u odnosu prema članovima zajednice, a primjenjuje se i unutar
upravnih organizacija radi održanja kohezije odnosno povezanosti.
9
Uvod u upravu – skripta 2013
Naglašena uloga prinude u počecima upravnog razvoja uvjetovana je sljedećim čimbenicima:
svaka uprava u početku bila je isključivo vojna i policijska ( npr,javno zdravstvo prvi put se
pojavljuje klao sanitetska policija). Kod niskog razvoja tehnike i društvene diobe rada, prinuda
se češće primjenjuje kao ekonomska i tehnički jednostavnija metoda (npr. Poslati vojsku da kupi
harač, jednostavnije od uspostavljanja moderne porezne administracije). U počecima se prinuda
primjenjuje i radi savladavanja otpora što ga članovi zajednice pružaju i općekorisnim
društvenim akcijama( npr. Cijepljenje protiv bolesti, obvezatno osnovno školovanje..)
Prinuda u upravi ima dvostruku ulogu: primjenjuju je upravne organizacije u obavljanju svojih
zadataka u odnosu prema članovima zajednice, a primjenjuje se i unutar upravnih organizacija
radi održanja njihove kohezije i organizacijske povezanosti.
Ograničavanje prinude u upravi, i u odnosu prema građanima rezultat je razvoja države u smjeru
većeg poštovanja i djelotvornije zaštite osnovnih ljudskih prava.
Kako je prvi razlog uporabe prinude povezanost upravnih organizacija s državom i njezinom
upotrebom sile, tako je i glavni razlog opadanja prinude u upravi postupno ograničavanje
agresivnosti državne organizacije , te naposljetku izdvajanje sve većeg broja upravnih
organizacija iz jedinstvene piramide državne vlasti. Značajan proces dale su i političke borbe za
demokratizaciju društva.
Daljnji značajni čimbenik opadanja prinude jest rast tehničke razine upravnih službi ( dakle
uvođenje sve većeg broja stručnih postupaka u radu upravnih organizacija, gdje je mjerodavno
lex artis, a ne zakon sile.
Nadalje razvojem civiliziranosti, opće kulture članova zajednice, rastom razine potreba
zajednice,rastom razumijevanja također uloga prinude u upravi opada.
Usporedno s opadanjem prinude u djelovanju uprave prema vani, smanjuje se čimbenik prinude
u odnosima unutar uprave.
22.TENDENCIJA PREMA INFORMATIZACIJI UPRAVE
Razvitkom informatičke tehnologije, komunikacija, te automatizacije kroz posljednja dva
desetljeća dolazi do sve veće primjene te tehnologije u upravi te se može očekivati da će se to
odraziti i na strukturu i na metode rada javne uprave. U organizacijskom smislu potiče stvaranje
vodoravno koordiniranih mrežnih radnih skupina uz tradicionalnu okomitu koordinaciju
hijerarhijom a s vremenom i umjesto nje.Olakšava šire međusobno povezivanje organizacija i
10
Uvod u upravu – skripta 2013
djelatnosti javne uprave. U smislu metoda rada- upravljanje je velikim dijelom značilo obradu
podataka, primjenu znanja, razmjenu informacija, informatizacijom se mijenja način na koji
uprava rukuje s podacima, bitno se skraćuje vrijeme potrebno za kolanje informacija, isto kao i
vrijeme za obradu podataka.
UPRAVA U POLITIČKOM SUSTAVU
23. KOJE SU OSNOVNE ZADAĆE KOJE OSTVARUJE DRŽAVNA UPRAVA?
-osiguranje stabilne državne vlasti
-reguliranje osnovnih državnih procesa
-proizvodnju usluga i dobara koji služe zadovoljavanju interesa državljana
-preuzimanje odgovornosti za minimum materijalne i socijalne sigurnosti državljana
U skladu sa svojim osnovnim zadatkom, osiguranjem vlasti od napada izvana i iznutra , državna
se uprava konstituira oko pojedinih aspekata tog zadatka.
24. KONCENTRACIJA MOĆI I UTJECAJA DRŽAVE TIJEKOM 20.ST.
Industrijalizacija i urbanizacija u drugoj polovini 19 st. otvara nove probleme i uslijed diobe rada
niz društveno potrebnih djelatnosti ostaju bez nositelja te ih preuzima državna uprava.Potrebe
urbane zajednice također preuzima državna uprava..Uslijed toga dolazi do naglog širenja državne
uprave po broju organizacija i po broju ljudi.Pored klasičnih resora (vojska, diplomacija,policija,
sudovi i porezi) razvijaju se resori uprave kao službe u privredi, društvene službe u obrazovanju,
zdravstvu, socijalnoj zaštiti, tehničke službe u transportu, komunikacijama, energetici;
komunalne službe, informacijske služne u statistici, meteorologiji, itd. Ekspanzija javnih
poslova, a s njime i uprave, još snažnije potiče politički razvoj u 20. st. kada se u većoj ili manjoj
mjeri uvodi načelna odgovornost države za materijalnu i socijalnu dobrobit stanovništva.
Koncentracija moći tijekom 20.st., ekspanzija uprave s vremenom imaju sve negativnije
posljedice i kose se sa sve većim brijem postojećih interesa u društvu.Državno tutorstvo nad
privredom ne osigurava optimalno funkcioniranje gospodarstva, povećan utjecaj države u
društvu otežava nakon određenog praga, politički nadzor nad državnim aparatom, u pitanje se
dovode ljudska i politička prava građana.
11
Uvod u upravu – skripta 2013
Objektivni uvjeti koji sve manje pogoduju koncentraciji moći i utjecaja uopće: sve veća
horizontalna društvena diferencijacija, koja uz sve veći broj zanimanja i društvenih sektora
stvara usporedna polja djelovanja i afirmacije ljudi..Proces globalizacije dovodi u pitanje svaki
separatizam i isključivost pojedine države.Kao posljedica navedenih okolnosti je ponovno
okretanje u razvoju političkih sustava prema dekoncentraciji, a ono se ogleda u reafirmiranju
tržišta, predlaganju deregulacija, smanjivanja broja i opsega državnih propisa i mjera kojim se
utječe na rad privrednih subjekata i građana.
Tim tendencijama prema dekoncentraciji državna uprava gubi svoje oštre obrise kao sastavni dio
političkog sustava države i širi se u mreže organizacija integrirane na različite načine kroz
pluralitet raznovrsnih centara od kojih je tradicionalna država samo jedan. Više se ne govori o
državnoj upravi već o javnom sektoru.
25.NA KOJI NAČIN SE RAZVITAK GLOBALNE EKONOMIJE ODRAŽAVA NA
POLOŽAJ I ULOGU POLITIČKIH SUSTAVA DANAŠNJIH DRŽAVA?
Suvremeni politički sustavi razvijaju se u suprotnosti koncentracije i dekoncentracije, ali se
njihov razvoj kreće u krugu…..
str 89.
26.NA KOJI NAČIN POLITIČKI ODLUČUJUĆA SKUPINA DJELUJE NA UPRAVNI
SUSTAV?
Institucije političkog sustava dijele se na dvije osnovne skupine: one u kojima se legitimno stvara
politička volja zajednice i one u kojima se ta volja ostvaruje.
Uprava predstavlja izvršnu organizaciju političkog sustava, što znači da upravni službenici u
načelu nisu članovi skupine koja donosi političke odluke, a upravne organizacije u usporedbi s
tom skupinom znače instrument vlasti.Ova tvrdnja nameće dva problema: konkretno
razgraničenje uprave i politički odlučujućih tijela,te problem određenog refleksnog utjecaja
uprave na odlučujuća tijela. Možemo računati s time da će pripadnici gornjeg sloja uprave težiti
sudjelovanju u političkom odlučivanju, da će politički odlučujuća skupina u vodeći sloj uprave
uključiti svoje članove, te da će između politički odlučujućih tijela i upravnog sustava postojati
prijelazno područje u kojem se i donose odluke političkog značaja.
12
Uvod u upravu – skripta 2013
Odlučujuća skupina mora nužno infiltrirati upravne organizacije svojim vlastitim članovima ako
želi osigurati „radni kontakt“, zbog čega je vrlo teško razgraničiti upravnu organizaciju, kao
provedbeni instrument, od politički odlučujuće skupine.
U razvijenim predstavničkim institucijama uobičajena je pojava da „politički odgovorni“ vrhovi
uprave proizlaze iz parlamenta , iz vladajuće stranke i da se na formalno utvrđen način
regrutiraju iz političke klase.
27.REFLEKSNI ILI POVRATNI UTJECAJ UPRAVE NA POLITIČKI ODLUČUJUĆU
SKUPINU.
Proizlazi iz:
-činjenice da odlučujuća tijela, u pravilu nemaju drugog instrumenta do uprave za ostvarivanje
svoje politike
-uloge uprave u pripremanju složenih političkih odluka
-uloge uprave u provedbi političkih odluka, jer sadržaj tih odluka uvijek ovisi o načinu i
okolnostima njihova provođenja-neprestanog radnog kontakta između uprave i politički
odlučujućeg tijela
28.ŠTO PODRAZUMIJEVAMO POD POJMOM BIROKRATSKA VLAST?
Različite patološke promjene normalnih odnosa između odlučujuće skupine i provedbene
upravne organizacije, u kojoj su upravne organizacije glavni ili isključivi oslonac vlasti u društvu
i nad društvom.
Osnovna značajka birokratske vlasti je da odlučujuća skupina nikad nije imala (ili je izgubila,
odnosno svjesno raskinula) vezu sa svojom političkom podlogom ( biračima) i održavala se na
vlasti isključivo putem upravnih organizacija. Birokratizam je način provođenja vlasti.
Patološka društvena situacija birokratske vlasti dovodi do sljedećih posljedica:
-brojnost i društveni utjecaj upravnih organizacija povećava se usporedo s izolacijom uprave
unutar društva i zatvaranjem u sebe njezina rukovodećeg sloja
-prisilna pasivizacija stanovništva u političkom životu dovodi do „otuđenja čovjeka od političke
vlasti“.
Mogućnost pojave birokratske vlasti povećava se s razvojem upravnih organizacija i njihove
uloge u društvu.
13
Uvod u upravu – skripta 2013
29.NAVEDITE KOJA SREDSTVA UBRAJAMO U ORGANIZACIJSKA, A KOJA U
FUNKCIONALNA POD POLITIČKIM NADZOROM UPRAVE.
Politički nadzor uprave je nadzor što ga obavljaju , prema političkim kriterijima, legitimni
politički nositelji nadzornih ovlasti (politička tijela, funkcionari) radi ostvarivanja političkih
ciljeva. Sredstva političkog nadzora uprave su institucije ili postupci, izričito propisani ili
uobičajeni u nekom političkom sustavu, koji služe provjeravanju upravnih organizacija i
upravnog djelovanja u odnosu na njih. Dijele se na dvije osnovne skupine:
-organizacijska:sastoje se u različitim oblicima organizacijske dekoncentracije uprave kao
instrumenta vlasti, djeluju posredno odnosno stvaraju odnose u strukturi uprave koja olakšavaju
nadzor, a obuhvaćaju decentralizaciju u najširem smislu, odvajanje funkcija, kolektivnost
- funkcionalna: različite forme vanjskog utjecaja na funkcioniranje uprave, odlučivanje
predstavništvo i sudjelovanje građana, ograničavanje uprave pravilima.
29 i ½.ŠTO OPĆENITO PODRAZUMIJEVAMO POD POJMOM DECENTRALIZACIJE
KAO SREDSTVA POLITIČKOG NADZORA NAD UPRAVOM ?
Decentralizacijom označujemo svako slabljenje utjecaja određenog centra nekog organizacijskog
sustava na dijelove tog sustava. Kao sredstvo političkog nadzora, decentralizacija se može
primjenjivati radi smanjenja utjecaja određenih centara političke vlasti na određene dijelove
upravnog instrumenta, ali i labavljenje veza unutar upravnog aparata.Glavni praktički oblici
decentralizacije u tom smislu jesu federacije, konfederacije, i drugi oblici složenih država, zatim
teritorijalna decentralizacija, naročito lokalna samouprava i konačno stvarna decentralizacija,
prenošenje upravnih poslova s jednog centralnog organizacijskog sustava na pojedine
organizacije koje se nalaze van tog sustava.
30.ŠTO PODRAZUMIJEVAMO POD POJMOM ODVAJANJE FUNKCIJE?
Odvajanje funkcije poseban je slučaj stvarne decentralizacije u samom vrhu državne vlasti, i to
odvajanje najčešće onih djelatnosti koje su osobito značajne za provođenje političkog nadzora
uprave.Utvrđivanja osnovnog programa rada uprave (zakonodavstvo) i uspoređivanje stvarnih
postupaka upravnih službenika s kriterijima i ograničenjima postavljenim u tom programu
(sudski nadzor). Tako dolazi do trodiobe vlasi na zakonodavnu, sudsku i upravnu.
14
Uvod u upravu – skripta 2013
Ograničeno organizacijsko osamostaljivanje nositelja tih funkcija olakšava politički nadzor nad
pojedinim dijelovima, i istodobno stvara dva značajna tijela za nadzor uprave.Osim svojih
izvornih poslova, zadatak nadzornih tijela spram uprave dobivaju uglavnom zakonodavna tijela a
dobrim tijelom i sudski kolegiji.
31.ŠTO PODRAZUMIJEVAMO POD POJMOM KOLEKTIVNOST KAO SREDSTVO
POLITIČKOG NADZORA TE S KOJIM SE OBLICIMA SUSREĆEMO?
Kolektivnost kao sredstvo političkog nadzora uprave znači povjeravanje određenih odluka ili
odlučivanja uopće u upravni organizacijama istodobno dvojici ili većem broju političkih
funkcionara. Različite oblike takve kolektivnosti možemo podijeliti:
-višestrukost, težište na svakom pojedinom funkcionaru, bilo da postoje dva ili više nositelja iste
funkcije koji se izmjenjuju ili prema nekom drugom kriteriju dijele obnašanje jedne te iste
funkcije- paralelizam (npr.naredbodavac i računopolagač u izvršenju budžeta), bilo da jedan
funkcionar. djeluje isključivo kao nadzorna ili žalbena instanca prema drugome- stupnjevanje
(npr.ministar prema općinskom tajniku)
- kolegijalnost : težište na kolektivu kao takvom, bilo da su uloge svih članova u kolektivu i
formalno izjednačene- homogeni kolegij (npr.upravna komisija), bilo da postoji formalna
nejednakost u ulogama, stupnjevani kolegij (npr.predsjednik i članovi vlade).
32.OBJASNITE POJAM ODLUČIVANJE GRAĐANA?
Odlučivanje građana kao sredstvo političkog nadzora uprave znači da u donošenju odluka koje se
odnose na upravu sudjeluju svi građani s političkim pravima. Različiti oblici takva odlučivanja
svodimo na dvije osnovne skupine:
-konzultiranje građana – ne postoje trajni organizacijski oblici, a odluka građana odnosi se na
pitanje ustavnih ili zakonskih propisa- referendum, ili na druga pitanja, prije svega na eventualne
teritorijalne promjene-plebiscit
-zborove građana- trajni organizacijski oblik, dijeli se na: izborne zborove, kojima je zadatak da
na određeni način sudjeluju u postupku izbora i izborno-upravne zborove, koji osim izbornih
donose i druge odluke.
15
Uvod u upravu – skripta 2013
33.ŠTO PODRAZUMIJEVAMO POD POJMOM PREDSTAVNIŠTVO GRAĐANA?
Predstavništvo građana kao sredstvo političkog nadzora uprave znači da u donošenju odluka koje
se odnose na upravne organizacije sudjeluju tijela sastavljena od izabranih predstavnika građana.
Glavne metode pomoću kojih predstavnička tijela utječu na upravne organizacije jesu:-osnivanje
i ukidanje upravnih organizacija
-utvrđivanje programa rada i granica ovlast upravnih org. (npr.donošenje propisa)
-postavljanje i smanjivanje upravnih funkcionara
-odobravanje, uskraćivanje materijalnih sredstava potrebnih za rad upr.org.
-sudjelovanje u pojedinim upravnim odlukama ( npr.ratifikaciji međunarodnih odluka)
-nadzor nad radom upravnih org. ( interpelacijom ili putem anketa)
Nositelj takvog političkog nadzora uprave je predstavničko tijelo, njegovi odbori, komisije,
specijalni funkcionari i političko izvršni organi.Faktički u nadzoru sudjeluju i političke stranke,
organizirane interesne skupine, pa i javnost u različitim oblicima.
Predmet nadzora je uprava , činjenje i nečinjenje.
Instrument skupštinskog nadzora: interpelacija,pravo pokretanja parlamentarne istrage,pravo
individualnog nadzora i intervencije. Posebni skupštinski funkcionari (pučki pravobranitelj)
imaju pravo da na traženje građana ili na vlastitu inicijativu ispituju djelovanje uprave i o tome
podnose izvještaj skupštini.
Sankcije skupštinskog nadzora nad upravom prije svega su političke: izricanje nepovjerenja
političkom funkcionaru, što povlači gubitak funkcije. Politička odgovornost ne isključuje
postupke za utvrđivanje raznih oblika normirane odgovornosti (krivične, prekršajne..)
34.SUDJELOVANJE GRAĐANA KAO SREDSTVO POLITIČKOG NADZORA UPRAVE.
Znači da građani sudjeluju neposredno u radu uprave ili neposredno utječu na rad uprave. Oblike
sudjelovanja dijelimo na
-unutarnje sudjelovanje : kad su građani izabrani u organe upravljanja ustanova javnih službi
škola, bolnica,socijalnih ustanova, kulturnih ustanova, bilo kao pojedinci, bilo da su delegirani
od svojih organizacija
-vanjski utjecaj : interesne zajednice korisnika neke upravne službe npr. komunalnih službi u
gradu koji kroz zajednice utječu na rad službe za koju su zainteresirani.
16
Uvod u upravu – skripta 2013
35.KAKO DIJELIMO PRAVILA KOJIMA SE OGRANIČAVAJU UPRAVNE
ORGANIZACIJE?
Ograničenje pravilima kao sredstvo političkog nadzora uprave znači da postoje pravila koja
restriktivno određuju djelovanje upravnih organizacija. Ta pravila ljudi u upravnim
organizacijama osjećaju kao obvezna, koja im se mogu im se nametnuti pomoću posebnog
mehanizma sankcija. Pravila dijelimo na:
-s obzirom na način djelovanja : vanjska, upravni službenici doživljavaju kao propise donesene
od drugog, a zaštićene sankcijama; te internalizirana, u svijesti upravnih službenika pojavljuju se
kao njihova vlastita tj.kao diktat moralnog osjećaja, stručnih standarda.
-s obzirom na stupanj općenitosti: opća, koja postavljaju načela djelovanja za sve situacije i
za sve djelatnosti u upravi( načelo zakonitosti, odgovornosti); te posebna , koja djeluju na
specifično određenom polju upravne djelatnosti ( teritorij, funkcija, upravna grana)
-s obzirom na normativni sustav kojem pravila pripadaju: pravna,iza kojih stoji prijetnja
državnim monopolom prinude; moralna, izraz osnovnih i od njih samih prihvaćenih vrijednosti,
konvencionalna, pojedincu ih nameće društvena okolina, te stručna.
3. UPRAVA KAO LJUDSKA DJELATNOST STR 121
OKVIR LJUDSKE DJELATNOSTI
36.ŠTO JE TO DRUŠTVENA, A ŠTO ORGANIZACIJSKA ULOGA?
Društvena uloga je skup očekivanih postupaka pojedinca koji sa stajališta ukupnosti društvenih
normi i zahtijeva odgovaraju određenoj društvenoj situaciji u kojoj se pojedinac nalazi
Organizacijska uloga je skup očekivanih postupaka koji u smislu konkretnog normativnog
sustava odgovaraju činjenici da pojedinac pripada određenoj organizaciji.Organizacijska uloga je
vrsta društvene uloge kojoj je svojstveno postojanje većeg broja podrobnih izričitih i dorađenih
pravila.
37.NAVEDITE RAZLIČITE ASPEKTE UPRAVE KAO LJUDSKE DJELATNOSTI.
-organizacijska struktura uprave: nadovezuje se neposredno na pojam organizacijske uloge
-ljudi u upravi, nositelji akcije
-materijalna sredstva uprave, kao pretpostavka akcije
17
Uvod u upravu – skripta 2013
-planiranje u upravi , početak akcije,odabiranje ciljeva i predviđanje tijeka događaja
-vođenje u upravi, usmjeravanje u akciji koje se tijekom razvoja sve više ograničava i prelazi u
svojstvenu funkciju inicijative i integriranja
- komunikacije u upravi, koje upućuju, u perspektivi, na upravu kao sustav za obradu informacija
-postupci u upravi, kao potrebita metoda standardizacije operacija
-nadzor u upravi, kao logički završetak jednog ciklusa upravne akcije i uvod u novi
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA UPRAVE
38.ŠTO JE TO ORGANIZACIJA I KOJA SU NJEZINA OBILJEŽJA?
Organizacija je proces diobe rada i istodobnog sustavnog povezivanja radnih operacija
podijeljenih među različite ljude opremljene materijalnim sredstvima radi obavljanja određenog
zadatka. Organizacija se pojavljuje na razvijenom stupnju, kad se zajednički radi uglavnom tako
da se pojedini radni proces dijeli postupno na sve jednostavnije poslove i ljudi koji te poslove
obavljaju povezuju kroz odnos međusobne podređenosti i nadređenosti. Organizaciju možemo
promatrati s tri stajališta: sa strukturnog, materijalnog i teleološkog.
39.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA-POJAM I OBILJEŽJA.
Jest relativno trajni plan rasporeda poslova i međusobnih veza među ljudima koji obavljaju
poslove unutar organizacije. Organizacija je proces,stalni pokret i međusobno djelovanje
osnovnih suprotnosti u njoj, diobe i povezivanja. Organizacijska struktura znači donekle umjetno
zaustavljanje tog procesa, snimku u određenom trenutku, odraz procesa u slici strukturne
sheme.Osnovne značajke organizacije-dinamično jedinstvo suprotnih elemenata. Samom pojmu
organizacije kao procesu suprotstavlja se pojam organizacijske strukture kao trajnog plana i
sustava.Glavni par suprotnosti u pojmu organizacije jesu dioba i povezivanje.Svojstveno je
strukturi istodobno postojanje diobe i povezivanja.Organizacijska je struktura ujedno plan
rasporeda poslova i shema međusobnih veza. U izgradnji organizacije samim utvrđivanjem diobe
zadataka na poslove određujemo već i međusobne odnose i veze ljudi koji će obavljati pojedine
poslove i operacije. Iz tog osnovnog jedinstva suprotnosti diobe i povezivanja proizlazi priroda
organizacijske veze.
18
Uvod u upravu – skripta 2013
40.ŠTO JE TO FORMALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA?
- formalna organizacijska struktura - unaprijed utvrđeni raspored poslova i sustava međusobnih
veza u određenoj organizaciji
- neformalna organizacijska struktura - skup svih relativno trajnih odnosa medu ljudima u
organizaciji koji su se razvili tijekom njihovog zajedničkog rada, a koji djeluju na formalne
ciljeve organizacije
Formalna i neformalna organizacijska struktura su za pojedinog člana organizacije alternativne, a
dijelom i kumulativne mogućnosti orijentacije.Ljudi koji pristupaju organizaciji, motivirani
zadovoljenjem osnovnih potreba, traže to zadovoljenje ponajprije u sklopu formalne skupine.
Razlog pristupanja jest zapravo formalna organizacijska struktura jer je vidljiva izvana, njeni
ciljevi, uloge, status, materijalni stimulans – u početku ljudi vežu solidarnost i lojalnost uz
formalnu skupinu; aktivističke težnje i težnja za većom sigurnošću potiču pojedinca da potraži
sigurnost bliskih-veza i mogućnost boljeg izražavanja vlastite ličnosti u neformalnoj skupini koja
ga prihvaća
41 ŠTO SU VANJSKE , A ŠTO UNUTARNJE ORGANIZACIJSKE JEDINICE
Organizacijske jedinice koje čine pojedinu organizaciju dijele se na vanjske i unutarnje. Vanjske
su usmjerene na izvršavanje vanjskog zadatka organizacije, na postizanje cilja zbog kojeg
organizacija postoji.Njima je svojstvena tendencija prema funkcionalnoj samostalnosti,
autonomiji specijalnih centara u odnosu na općenitiji centar organizacije (npr. mirovinski odjel u
Zavodu za socijalno osiguranje)
unutarnje - služe samom funkcioniranju organizacije, ne bave se neposredno ostvarenjem
specifične svrhe, nego obavljaju poslove koji služe održanju organizacije (personalni,
financijski, arhiv) karakteristika: tendencija prema povezivanju One su prirodni instrumenti
općenitijih centara u vođenju koordinacije i očuvanju organizacijske cjeline (npr. arhiv,
personalni odjel, računovodstvo)
42.SUPROTNOSTI ORGANIZACIJSKE STRUKTURE
Glavni par suprotnosti u pojmu organizacije jesu dioba i povezivanje.Svojstveno je strukturi
istodobno postojanje diobe i povezivanja.Organizacijska je struktura ujedno plan rasporeda
poslova i shema međusobnih veza. U izgradnji organizacije samim utvrđivanjem diobe zadataka
19
Uvod u upravu – skripta 2013
na poslove određujemo već i međusobne odnose i veze ljudi koji će obavljati pojedine poslove i
operacije. Iz tog osnovnog jedinstva suprotnosti diobe i povezivanja proizlazi priroda
organizacijske veze.Na pojavne oblike tog procesa, diobu i povezivanje, svode se glavne
suprotnosti organizacijske strukture-hijerarhija i funkcija, centralizacija i decentralizacija,
pojedinačno i kolektivno djelovanje.
Dioba rada rastavlja cjelovit radni zadatak na pod zadatke, na dijelove itd sve do određene
granice kada dioba ne bi bila svrsishodna.Svaki od tih pod zadataka u procesu mijenjanja
okolnosti čine funkcije u organizaciji. Nositelj funkcije obavlja svoj dio općeg zadatka pazeći u
sklopu svoje funkcije, na stalno mijenjanje okolnosti. Dioba općenitijih zadataka na specijalne
stvara slojeve zadataka a time i slojeve funkcija.Odnos između općenitijih i specijalnih funkcija s
obzirom na funkciju vodstva, kao i odgovarajuće odnose između nositelja zovemo hijerarhijom.
Unutarnje suprotnosti između hijerarhije i funkcije proizlazi iz nužne slobode funkcije da se
prilagodi novim okolnostima i njezine nužne ograničenosti da pri tome ne prijeđe granice
općenitije funkcije koje je i sama dio.
43.ŠTO JE CENTRALIZACIJA/DECENTRALIZACIJA?
Centralizacija –svaka tendencija k jačanju nadzora iz jednog mjesta u organizaciji nad nekom
djelatnošću. Decentralizacija – svaka tendencija slabljenja takvog nadzora, prema diobi nadzora
na više mjesta
U odnosu između općenitijeg i specijalnog centra, postoje tri stupnja na liniji od centralizacije
prema decentralizacije:
Prema sadržaju prenesenih funkcija
-decentralizacija izvršenja –prenošenje izvršenja posla na specijalne centre tako da općenitiji
centar zadržava odlučivanje i nadzor nad izvršenjem
- decentralizacija izvršenja i odlučivanja –općenitiji centar zadržava nadzor
- decentralizacija izvršenja i odlučivanja i dijela nadzora –općenitiji centar ima samo neke
nadzorne funkcije
S obzirom na organizacijske posljedice
- delegacija – prijenos zadataka na specijalni centar, a da organizacijska struktura u cjelini
ostane nepromijenjena
- organizacijska decentralizacija – prijenos zadataka i istodobno stvaranje novih organizacija
20
Uvod u upravu – skripta 2013
- politička decentralizacija – prijenos zadataka, organizacijsko proširenje specijalnog centra i
stvaranje posebnih političkih nadzornih mehanizama nad užim centrima
Dioba rada traži određenu samostalnost specijalnih centara, a povezivanje istodobno određeni
utjecaj. Stoga je decentralizacija nekih poslova na specijalnije centre moguća samo u mjeri u
kojoj postoje druga sredstava osiguranja povezanosti dijelova u cjelinu.
Nadzor je najpotpuniji kad se cjelokupna djelatnost obavlja na jednom mjestu, ali
kako organizacija znaci podjelu rada, potpuno centralizirana organizacija ne može
postojati (svaka dioba = decentralizacija)
Proces decentralizacije može ići dok postoji neki organizacijski centar bez obzira
koliko je udaljen i koliko je taj nadzor slab i neizravan,zato je nemoguća i potpuna
decentralizacija kao prestanak nadzora iz centra
U svakoj organizaciji i njenoj okolini postoje snage u smjeru decentralizacije i centralizacije
dioba rada je konstantna, razvedenost organizacije se povećava, uprava preuzima nove poslove
pa zato decentralizacija je sila koja stalno djeluje u organizacijskoj
mehanici zbog sve većih i brojnijih društvenih funkcija i nastojanja da se u njihovo
obnašanje uključi što širi krug interesenata ; postoji i stalna centralizatorska tendencija zbog
stalnog povezivanja sve šireg područja i sve većeg broja ljudi oko novih širih jedinstvenih ciljeva
i svrha
Decentralizaciju ne treba miješati sa dekoncentracijom u političkom sustavu ili decentralizacijom
kao sredstvom političkog nadzora (decentralizacija iz političkih razloga može dovesti do
slabljenja organizacijske integracije upravno-političkog sustava i mora se nadoknaditi drugim
sredstvima
44.O ČEMU TREBA VODITI RAČUNA PRI IZRADI ORGANIZACIJSKOG PLANA?
Organizacijski proces počinje stvaranjem organizacijskog plana, a pri njegovoj izradi treba uzeti
u obzir:
-zadatak organizacije, specificiran i s naznakom predvidljivih budućih promjena
-potrebni ljudi, osobito ključni stručnjaci i organizatori, materijalna sredstva i raspoloživi
izvori ljudi i sredstva
-pravni propisi koji sadrže potrebne ovlasti u vezi s osnivanjem i radom organizacije
-opseg organizacije u glavnim pokazateljima
21
Uvod u upravu – skripta 2013
-mjesto, lokacija, organizacije i njezinih dijelova
-potrebna mjera političkog nadzora nad organizacijom
-poželjna mjera sudjelovanja građana u radu organizacije
45.NAJMANJI DIJELOVI OD KOJIH SE SASTOJI ORGANIZACIJA OBZIROM NA
TELEOLOŠKI(CILJNI), MATERIJALNI I STRUKTURALNI ASPEKT.
S obzirom na teleološki aspekt, odnosno kao sredstvo za postizanje određenog cilja, najmanji dio
je posao, tj. ukupnost radnih operacija koje služe obavljanju najmanjeg pojedinog još cjelovitog
zadatka na koji je svrsishodno podijeliti ukupni zadatak organizacije
S materijalnog aspekta, odnosno kao skup ljudi i materijalnih sredstava, najmanji je radno
mjesto, tj.ukupnost radnih dužnosti, poslova koje treba obaviti jedan čovjek opremljen potrebnim
sredstvima
U strukturalnom smislu kao sustav diobe i povezivanja, najmanji dio je radna jedinica,
tj.najmanja formalna skupina u hijerarhiji organizacijskih jedinica unutar organizacije.
46.KOJA 3 IDEALNA CILJA TREBA POSTIĆI PRI GRUPIRANJU RADNIH MJESTA I
JEDINICA?
-jasnoću razgraničenja između djelokruga radnih jedinica odnosno između radnih mjesta, kako se
isti posao ne bi obavljao na više mjesta ili se uopće ne bi obavljao
-jasnoću linija veze između općenitijih i specijalnih centara u organizaciji, koja je pretpostavka
uspješnog funkcioniranja hijerarhijskog povezivanja
-razmjernost zadataka koji su pojedinom radnom mjestu stavljeni u dužnost i ovlast, odnosno
sredstva potrebnih za obavljanje pojedinih zadataka
47.REALNO I TERITORIJALNO NAČELO ORGANIZACIJE UPRAVE.
Prema realnom načelu stvaraju se pojedine skupine upravnih organizacija koje se međusobno
razlikuju po svom zadatku, po onome što rade ( npr.upravni resori za različite grane)
Prema teritorijalnom načelo organizacije uprave – upravna org. obuhvaća sve zadatke, rade sve
poslove ali za određeni teritorij.
Klasična teorija uprave razlikuje četiri organizacijske podjele:svrhu ili zadatak, vrstu rada,
teritorij i skupinu korisnika.
22
Uvod u upravu – skripta 2013
48.KOJI RAZLOZI UTJEČU NA PROMJENE U ORGANIZACIJI?
Organizacija kao proces podliježe stalnim promjenama a uvjetuju ih sljedeći razlozi:
-povećanje opsega djelatnosti organizacije
-razvoj tehnike rada
- promjene zadataka
-djelovanje suprotnosti u organizacijskoj strukturi
personalne promjene
Reorganizacija- mijenjanje formalne organizacijske strukture jedan je od načina prilagođavanja
organizacije promjenama. Negativne posljedice reorganizacije: gubitak radnog tempa u
organizaciji , te gubitak osjećaja sigurnosti ljudi koji rade u organizaciji.Mjere za ublažavanje tih
negativnih procesa su : organizacijske mjere za povećanje elastičnosti organizacije;
obavještavanje i odgoj kadrova.
49.ŠTO JE TO JEDINICA ZA ORGANIZACIJU I METODE I KOJU SKUPINU POSLOVA
SADRŽI?
Kada organizacija premaši određeni opseg, postaje ekonomično da se za rješavanje tehničkih
problema u vezi s organizacijskom strukturom predvidi specijalizirano radno mjesto
S tehničkim problemima spaja se i zadatak praćenja i usavršavanja tehnike rada u organizaciji,
pa se govori o radnoj jedinici za organizaciju i metode
-obavljanje povremenih ili periodičnih upravnih pregleda radi ustanovljavanja stanja
organizacijske strukture i metode rada
-davanje preporuka za uvođenje prikladnih strukturnih oblika i ekonomičnijih metoda rada
-izrada uputa i pomoćnih materijala koji će poslužiti svim ostalim organizacijskim jedinicama za
nadzor i usavršavanje vlastite organizacijske strukture i metode rada
LJUDI U UPRAVI
50 . KOJE KATEGORIJE LJUDI, PORED UPRAVNIH SLUŽBENIKA, RADE U UPRAVI?
Osim upravnih službenika u upravnim organizacijama rade :
23
Uvod u upravu – skripta 2013
-politički funkcionari; to su ljudi koji su na formalno utvrđeni način predstavnici političkih
odlučujućih tijela
-članovi predstavničkih skupina
-članovi odlučujućih kolegijalnih organa građana u upravi
-funkcionari koje neposredno biraju građani
-privremeni suradnici; za poslove koji su vremenski ograničeni, ili za poslove koji po svojoj
prirodi nemaju profesionalni karakter( članovi savjetodavnih tijela..)
51.ŠTO JE TO SLUŽBENIČKI SUSTAV?
Cjeloviti skup logički povezanih kategorija u kojem se radna mjesta , odnosno upravni
službenici, razvrstavaju prema unaprijed utvrđenim kriterijima, a koje su temelj za njihovo
nagrađivanje i okvir za kretanje u službi. Prema tome službenički sustav obuhvaća sustav
klasifikacije, platni sustav i sustav napredovanja.
Svrha službeničkog sustava je da osigura maksimum svrsishodnosti sa stajališta cjeline upravnih
organizacija i maksimum pravednosti prema pojedinom službeniku.
52.ŠTO TREBA SADRŽAVATI KLASIFIKACIJSKI SUSTAV, TE KAKO SE TI SUSTAVI
MOGU PODIJELITI?
Klasifikacijski sustav (skup kategorija na koje se provodi razvrstavanje) treba sadržavati:
-nazive i definicije pojedinih klasa (kategorija)
-sustav klasa koji povezuje klase u jednu potpunu cjelinu
-pravila za razvrstavanje koja primjenjuju logički i praktički prihvatljive kategorije za
uvrštavanje službenika, odnosno radnih mjesta, u pojedine klase
Sustavi se mogu podijeliti: prema načinu određivanja kategorija na dvije osnovne skupine:
1.klasifikacija radnih mjesta kod koje pojedina klasa obuhvaća sva radna mjesta s jednakim ili
sličnim dužnostima
2.klasifikaciju službenika kod koje pojedina klasa obuhvaća sve službenike s istim određenim
osobnim svojstvom ( školska sprema, radni staž..)
Klasifikacija se može provoditi vertikalno, kad između klasa postoje razlike u stupnju, rangu, i
vertikalno, kad takve razlike nema.
24
Uvod u upravu – skripta 2013
53.ŠTO JE PLAĆA I KAKVA ONA MOŽE BITI?
Plaća što je primaju službenici za svoj rad u upravnoj organizaciji ovisi o rangu mjesta ili o
stupnju razvrstavanja samog službenika ili o kombinaciji tih kriterija. Plaća u širem smislu može
biti jedinstvena ili sastavljena, ovisno sastoji li se od jednog (po ustanovljenom kriteriju) ili više
novčanih iznosa. Osnovni uvjeti koje treba ispuniti platni sustav jesu:da plaća bude dovoljna
ekonomska osnova za egzistenciju službenika, da razlike u plaći odgovaraju što bolje razlici u
vrijednosti službenika za službu, da razlike u plaći potiču službenike na veće zalaganje na radu i
na dalje stručno usavršavanje, da platni sustav za javne službenike ne bude diskriminacijski u
usporedbi s drugim platnim sustavima. Povećanjem funkcionalne autonomije pojedinih upravnih
organizacija, razvijanjem kriterija učinka rada plaća se naposljetku preobražava u osobni
dohodak radnih ljudi u upravi.
54.ŠTO JE TO NAPREDOVANJE U SLUŽBI I KOJE NAČINE NAPREDOVANJA IMAMO
Postupno prelaženje na sve odgovornije položaje na ljestvici radnih mjesta i postizanje sve
povoljnije situacije u osobnom razvrstavanju i u odgovarajućem stupnju plaće. Postoji:
-otvoreni sustav napredovanja: službenik ponajprije na temelju ocjene njegovih sposobnosti za
odgovorniji položaj, odnosno uvjeta za povoljnije osobno razvrstavanje, od strane pojedinaca ili
tijela ovlaštenih da donesu odgovarajuće odluke(prilagođeniji sustavu klasifikacije radnih mjesta
-automatski sustav napredovanja: službenik napreduje prema određenim objektivnim kriterijima,
čija primjena je uglavnom neovisna o volji pojedinca ili tijela ovlaštenih da donesu odgovarajuća
formalna rješenja ( prilagođeniji sustavu klasifikacije službenika)
Svrha pojedinog sustava napredovanja jest da potakne službenike na što bolji radni učinak i na
vlastito usavršavanje, te da im pruži stanovitu sigurnost u pogledu napredovanja u službi.
55.ŠTO JE TO POLITIKA OSOBLJA I KOJE 3 SKUPINE POSLOVA IMAMO S TIME U
VEZI?
Kadrovska politika : sustavna djelatnost oko popunjavanja radnih mjesta u upravnoj organizaciji
službenicima i stvaranja odgovarajućih uvjeta rada za njih, s dvostrukim ciljem: postizanja
maksimalne djelotvornosti organizacije, optimalnog razvoja i osobnog zadovoljstva ljudi koji
rade u njoj. Možemo je podijeliti na tri osnovne skupine poslova
-poslovi u vezi s primanjem u službu i razmještajem službenika na pojedina radna mjesta
25
Uvod u upravu – skripta 2013
-poslovi u vezi sa stručnom obukom i pomoči u osobnoj izgradnji službenika u službi
-poslovi u vezi sa stvaranjem optimalnih uvjeta za rad službenika u upravnoj organizaciji
56.KOJA SVOJSTVA KANDIDAT OBIČNO MORA ISPUNJAVATI ZA PRIJEM U
SLUŽBU?
Upravna se organizacija popunjava službenicima radi: isključivanja nepodesnih kandidata za
službu te privlačenja što sposobnijih pojedinaca u službu.
U svim današnjim sustavima kadrovske politike postoji sustav selekcije u uvjetima za primanje
službenika.Ti se uvjeti odnose prije svega na potrebe pojedine upravne organizacije za ljudima
određene struke i sposobnosti, te na svojstva samih kandidata za primanje u službu. Ta osobna
svojstva možemo svesti na dvije osnovne skupine:
-pripadnost kandidata zajednici koje je dio i sama upravna organizacija, bilo formalno
(državljanstvo, boravak za određeno vrijeme ..) ili na temelju stajališta kandidata ( problem
političke lojalnosti)
-sposobnost kandidata za službu, odnosno za radno mjesto o kojem se radi. Pri tome se misli na
fizičku, intelektualnu,karakternu i moralnu sposobnost, a može se govoriti i o političkoj
sposobnosti
57.NA KOJI NAČIN SE PROVODI NADZOR ZA PRIJEM U SLUŽBU?
U pogledu nadzora može se primijeniti jedna ili više od sljedećih alternativa:
-nadzor uvjeta ostvarenih prije trenutaka kandidiranja; on se provodi na temelju dokumenata o
postojanju određenih uvjeta; takav je nadzor kod nekih uvjeta pravilo(npr.državljanstvo), kod
drugih uvjeta se primjenjuje kao izraz kod određenog klasifikacijskog sustava ( npr.školska
sprema), a kod nekih je po prirodi stvari ograničen ili nemoguć (npr.pregled fizičkog stanja u
trenutku kandidiranja).
- nadzor u momentu kandidiranja: u pravilu se obavlja ispitima, napose znanja, sposobnosti i
drugih osobnih svojstava, te ispitima sklonosti ili kombinacijom tih pojedinih vrsta ispita
-nadzor nakon stupanja na posao: tu spada primanje u službu na pokusno razdoblje
Kod propisivanja nadzora uvjeta za primitak u službu, većina personalnih sustava polazi od
zahtjeva iste dostupnosti upravnih službi svim građanima u jednakim uvjetima, taj se etički
zahtjev zadovoljava najčešće uvođenjem natječaja za posao.
26
Uvod u upravu – skripta 2013
58.METODE FORMIRANJA LJUDI ZA SLUŽBU.
Formiranje shvaćamo kao autonoman, svjestan proces stjecanja znanja, skupljanja iskustava i
vlastite izgradnje koji pokreće pojedinac u namjeri da njegov budući rad bude na višoj razini.
Formiranje možemo promatrati sa više stajališta: prema prvome cilju pojedine akcije formiranja,
prema tome kako se provodi, prije ili nakon stupanja na rad u upravnu organizaciju, te prema
tome gdje se provodi, da li na radu ili izvan radnog mjesta
Mogu se podijeliti na sljedeće skupine:
-školovanje u općim ili specijalnim školama i drugim nastavnim ustanovama (predavanja,
seminari..)
-tečajevi koji predstavljaju prijelazni oblik između organizirane nastavne ustanove i slobodnog
učenja,primjenjuju se kada opseg, trajanje ili druge okolnosti ne dozvoljavaju složenije oblike
formiranja
-formiranje u praksi, prije svega rad na radnome mjestu pod nadzorom i vodstvom iskusnijeg
službenika, zatim rotacija kroz različite dužnosti..
-pojedinačno ili zajedničko učenje i izgradnja čitanjem, diskusijom i u drugim oblicima gdje
sudjeluju samo oni pojedinci koji rade na vlastitom formiranju
59.ETIKA JAVNOG SLUŽBENIKA, POJAM I OBILJEŽJA.
Etika javnog službenika jest skup društvenih pravila koje je službenik usvojio kao svoj osobni
kriterij ponašanja s obzirom na svojstvo javnog službenika. Glavni društveni odnosi na koje se
odnose pravila službeničke etike jesu:
-odnos službenika prema građanima kao pojedincima - određen pretpostavkom da javni
službenici obavljaju stručan posao potreban zajednici, iz čega slijedi da oni ne smiju prema
drugim građanima doći u položaj onih koji drugima upravljaju te ih ne treba bitno izdvajati od
ostalih građana koji rade na drugim društvenim poslovima
- odnos službenika prema društvu kao cjelini - temelji se na privrženosti čovjeka zajednici u
kojoj živi i radi (jedan aspekt odnosa službenika prema politici i društvu jest i njegov odnos
prema političkim čelnicima društva, gdje treba razlikovati čovjeka od funkcije: kao ljudi
službenik i politički funkcionar su ravnopravni,obojica obavljaju određeni društveni posao gdje
27
Uvod u upravu – skripta 2013
se njihove uloge mogu izmijeniti s obzirom na privremenost političkih funkcija. Naprotiv kao
nositelj određenih organizacijskih uloga oni se razlikuju, politički funkcionar donose odluke
unutar kojih službenik radi )
- odnos prema upravnoj organizaciji – ima dva aspekta : usvajanje posebnih ciljeva, zadataka i
metoda rada konkretne organizacije, te korektan odnos prema članovima kolektiva
- odnos prema radu – određuje zanimanje službenika za područje svoje stručnosti, radost zbog
djelovanja i razvijanja svojih snaga i stjecanje vještine u slobodno odabranom zanimanju.
Etička pravila su odraz društvene stvarnosti u svijesti pojedinca, utvrđuju se procesom
internalizacije tijekom kojeg se vanjska društvena pravila preobražavaju u vlastita načela.
MATERIJALNA SREDSTVA UPRAVE
Pod materijalnim sredstvima uprave podrazumijevamo ekonomska dobra kojima se služe
upravne organizacije radi postizanja svojih ciljeva.
PREDVIĐANJE U UPRAVI: PLANIRANJE
60.ŠTO JE TO PLANIRANJE TIJEKA RADA I KOJE DJELATNOSTI OBUHVAĆA?
Planiranje tijeka rada znači predvidjeti odvijanje pojedinih radnih operacija i njihovo međusobno
povezivanje kako bi se postigli najbolji rezultati u pogledu kvalitete, brzine i ekonomičnosti
obavljanja cijelog posla. U sklopu tehničkih okolnosti u kojima se taj rad obavlja planiranje
obuhvaća: prikupljanje potrebnih podataka, analizu radnih operacija, raspored rada na radna
mjesta, utvrđivanje redoslijeda radnih operacija
Kad se planira tijek rada treba imati na umu da planirati znači izabrati i utvrditi od mogućih
alternativa jednu, čime se nužno smanjuje elastičnost planirane upravne djelatnosti i mogućnost
njezinih nositelja da se prilagode neočekivanim događajima tijekom akcije. Onima koji rade
treba ostaviti stanovitu slobodu da bi se ponašali prema reagiranju okoline na njihovu akciju.
Predviđanje, odnosno planiranje kao samostalnu sustavnu djelatnost u upravnim organizacijama
dijelimo
1.po stupnju: planiranje programa i rada, ovisno da li je težište na okvirnom utvrđivanju ciljeva i
načina njihova ostvarenja ili na predviđanju pojedinih radnih postupaka
28
Uvod u upravu – skripta 2013
2.po području: ekonomsko planiranje, urbanističko planiranje,financijsko planiranje, planiranje
društvenih službi, planiranje unutarnjih funkcija
3. po vremenu: kratkoročno i dugoročno planiranje
4. po organizacijskom obliku: centralno i decentralizirano planiranje
61.ŠTO OBUHVAĆA PLANIRANJE PROGRAMA DJELATNOSTI UPRAVNIH
ORGANIZACIJA?
- odabir općih ciljeva - odlučivanje za područja i pravce djelatnosti koji u određenom razdoblju
predstavljaju maksimalni društveni interes
-utvrđivanje postojeće situacije-mjerenje svim raspoloživim metodama istraživanja razlike
između sadašnjeg stanja i onoga koje je postavljeno kao cilj
- razradu ciljeva u konkretne zadatke – fiksiranje poslova upravnih organizacija koji trebaju
dovesti do ostvarenja postavljenih ciljeva
- utvrđivanje općih uvjeta djelovanja – tj.utvrđivanje prioriteta među različitim poslovima s
obzirom na prethodnu analizu, utvrđivanje sadržaja i načina zaštite društvenih vrijednosti koje su
okvir za svaku upravnu akciju
- postavljanje mjerila za nadzor rezultata – pomoću kojih se u svakoj fazi upravne akcije može
objektivno prosuditi kvantiteta, kvaliteta i ekonomičnost obavljenog posla
62. KOJE SU 3 OSNOVNE MOGUĆNOSTI U POGLEDU ORGANIZACIJE PERSONALNE
SLUŽBE
Personalna služba obuhvaća načelno dvije skupine zadataka:
-Poslove u vezi s unapređivanjem kadrovskih politika u upravnoj organizaciji: stvaranje i
usavršavanje određenog klasifikacijskog i platnog sustava; popunjavanje radnih mjesta
najpogodnijim ljudima;stručno uzdizanje službenika;briga za povoljne uvjete rada
- Poslovi personalne administracije tj. Uredno vođenje propisanih formalnih postupaka i
donošenje upravnih akata u vezi sa službeničkim odnosima te vođenje personalne evidencije.
U pogledu organizacije personalne službe tri su osnovne alternative:
1.ne postoji posebna personalna služba, već personalne poslove obavljaju vodeći funkcionari
upravnih organizacija kao dio funkcije vodstva.
29
Uvod u upravu – skripta 2013
2. personalne poslove obavljaju specijalizirane stručne organizacijske jedinice- personalni odjeli,
odsjeci..i dr. unutar svake upravne organizacije
3.osim specijaliziranih jedinica za personalne poslove, postoji unutar upravnog sustava, posebna
upravna organizacija za personalne poslove koja koordinira rad personalnih jedinica u svim
upravnim organizacijama u sustavu i povezuje ih u cjelovitu personalnu službu.
VOĐENJE U UPRAVI
63.ŠTO JE TO VOĐENJE U UPRAVI?
Funkcija vodstva na svim razinama u upravi jest pokretanje, usmjeravanje i povezivanje
djelatnosti više pojedinaca ili organizacijskih jedinica, na temelju ovlasti, a uz odgovornost za
cjelokupni rezultat.Metode vođenja mijenjaju se usporedno s promjenom načina postizanja
kohezije u upravnim organizacijama i s promjenom načina donošenja odluke tijekom upravljanja
. 64.KAKO SE ODRAŽAVA FUNKCIJA VODSTVA U ORGANIZACIJI S OBZIROM NA
POSAO?
- davanje inicijative za preuzimanje i razradu zadataka, pokretanje procesa zajedničkog rada
- donošenje tehničkih odluka tj. obavljanje potrebnog izbora između alternativa za koje je
ovlašten a koje se ne može obaviti redovnim postupcima odlučivanja u organizaciji
- inovacija tj.unošenje novih sadržaja i novih metoda za rad u organizaciji, koji nisu otprije
prihvaćeni i uobičajeni, i preuzimanje odgovornosti za novo
- nadzor rada i rezultata rada u organizaciji gdje god je, s obzirom na okolnosti, potrebno
nadopuniti redovni sustav nadzora
65.KAKO SE ODRAŽAVA FUNKCIJA VODSTVA U ORGANIZACIJI S OBZIROM NA
OSOBE?
-donošenjem formalnih personalnih odluka, kad je za donošenje takvih odluka ovlašten sam ili u
zajednici s drugim čimbenicima
- poduzimanje mjera koje pridonose stvaranju optimalne radne atmosfere u organizaciji,
posebno razvijanjem osjećaja sigurnosti kod ljudi u organizaciji, izgradnjom doktrine
organizacije i službe te razvijanjem osjećaja pripadnosti pojedinca radnim skupinama i širim
integracijskim sklopovima
30
Uvod u upravu – skripta 2013
- pomaganje ljudima u organizaciji da prošire znanja, razviju radne sposobnosti i steknu
pozitivna ljudska i radna svojstva
64.KAKO SE ODRAŽAVA FUNKCIJA VODSTVA U ORGANIZACIJI S OBZIROM NA
ODNOSE MEĐU ORGANIZACIJA?
- upoznavanje općenitijih centara u organizacijskom sustavu i izvan njega s rezultatima rada i
prenošenje primljenih uputa na organizaciju u kojoj obavlja funkciju vodstva
- uspostavljanje i održavanje trajnog kontakta i suradnje s drugim organizacijama unutar sustava
- održavanje kontakta s predstavničkim i drugim političkim tijelima kojima je upravna
organizacija odgovorna u svom radu, kao i uopće olakšavanje funkcioniranja mehanizma
političkog nadzora nad organizacijom
- ostvarivanje načela javnosti u radu upravne organizacije mjerama koje odgovaraju mjestu
organizacije u cjelokupnom sustavu
KOMUNIKACIJE U UPRAVI
65.ŠTO JE TO KOMUNIKACIJSKI SUSTAV I KOJI SU NJEGOVI BITNI ELEMENTI?
Komunikacije u upravi jesu ukupnost sredstava i metoda kojim se prenose informacije radi
utjecanja na ponašanje ljudi u njihovim organizacijskim ulogama.
Komunikacijski sustav čine trajne strukture povezanosti ljudi i sredstava u procesu razmjene
informacija unutar upravne organizacije te između organizacija i okoline. Bitni elementi sustava
jesu:
- davatelj informacije, tj.pojedinac ili kolegij u upravi, političar ,političko tijelo i svaki građanin
u odnosu s upravom koji daje neku obavijest, informaciju da bi pokrenuo određenu reakciju u
upravnoj organizaciji
- primatelj informacije tj. pojedinac ili skupina u upravnoj organizaciji,odnosno u njezinoj
okolini na čije se ponašanje želi utjecati
- sadržaj informacije, tj. značenje što ga davatelj želi priopćiti primatelju
- sredstva komunikacije, fizički medij pomoću kojega se informacija prenosi
- tok komunikacije, krug svih osoba preko kojih prelazi informacija
31
Uvod u upravu – skripta 2013
66.KOJI SU IDEALNI CILJEVI KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA U UPRAVI?
-odabir relevantnih informacija za obavljanje vanjskog zadatka upravne organizacije i za
održavanje njegovih bitnih unutarnjih funkcija
-sprečavanje da se informacija iskrivi ili izgubi na sadržaju te ispravljanje mogućih iskrivljenja
-stvaranje zaliha informacija koje mogu poslužiti, kad ustreba, kritičkom preispitivanju svih
elemenata strukture i funkcije organizacije i njihovu mijenjanju
67.ŠTO ODREĐUJE KVALITETU KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA U UPRAVI?
S obzirom na navedene idealne ciljeve prosuđuje se kvaliteta komunikacijskog sustava prema
sljedećim čimbenicima:
-selektivnost tj.komunikacijski sustav koji može osigurati maksimum informacija što su
organizaciji potrebne, a ujedno izbjeći preopterećenost organizacije informacijama
- otpornost prema iskrivljavanju i brzina u ispravljanju iskrivljenog sadržaja informacije
- mjera utjecaja obavijesti na ponašanje primatelja
- ekonomičnost sredstava i toka komunikacije
Sustav komunikacija u upravi razvijenih zemalja obuhvaća automatsku tj.elektronsku obradu
podataka,čiji su ciljevi povećanje ekonomičnosti i efikasnosti rukovanja informacijama u upravi.
Sastanak je zajednički misaoni rad više ljudi radi postizanja nekog neposrednog cilja. Dijele se s
obzirom na svrhu( informiranje, donošenje odluka), organizaciju ( monocentrične, veći utjecaj
predsjedavajućeg, policentrične veći utjecaj sudionika) , način rada ( formalne, neformalne). Da
bi sastanak postigao cilj mora riješiti dvije vrste problema: psihološke (tipske i specijalne
osobine sudionika, stajališta sudionika..) i tehničke (priprema sastanka, odrediti cilj sastanka,
prikupljanje podataka potrebnih za sastanak..)
POSTUPCI U UPRAVI
68.KOJA JE SVRHA POSTUPAKA U UPRAVI?
Postupak u upravi jest način rada kod kojeg je propisano ili uobičajeno da se određene radne
operacije ili elementi radnih operacija obavljaju na jednak način u svim istovrsnim slučajevima.
Svrha postupka je.
32
Uvod u upravu – skripta 2013
-da poveća efikasnosti rada u upravnim organizacijama ( standardizacijom najekonomičnije
varijante, olakšanjem specijalizacije, smanjenjem vremena pripreme i obuke, olakšanjem
nadzora )
-da pridonese zaštiti pojedinih društveno važnih interesa ( jednakim postupanjem s jednakima,
uvođenjem pojedinih radnih operacija kojima je svrha zaštita, povećanjem predvidljivosti u radu
uprave, olakšanjem utvrđivanja odgovornosti..)
69.NA KOJE SE NAČINE POSTUPKE U UPRAVI MOŽEMO PODIJELITI?
-stručni i upravni, prema tome ovisno da li standardizacija radnih operacija proizlazi iz pravila
svojstvenih određenoj stručnoj djelatnosti koju obavlja upravna organizacija ( zdravstvo,
građevinarstvo, agronomija,..) ili iz pravila koja se odnose na njezine specifične funkcije
(organizacija, kadrovi, donošenje propisa i planova..)
-formalno i neformalno utvrđeni, prema tome da li je standardizacija radnih operacija izvršena
pravnim propisima, ili proizlazi iz nepisanog običaja
-javni i interni, prema tome da li su objavljeni i imaju li građani pravo da se na odredbe
regulacije postupanja pozivaju u svom kontaktu s upravom, tako da se osobe izvan uprave ne
mogu na njih pozivati
NADZOR U UPRAVI
70.ŠTO OBUHVAĆA POJAM NADZORA U UPRAVI I KAKAV NADZOR UPRAVNIH
ORGANIZACIJA MOŽE BITI?
Nadzor u upravi znači uspoređivanje stvarne djelatnosti upravnih organizacija, odnosno rezultata
te djelatnosti s djelatnošću odnosno rezultatima koje smo očekivali na temelju unaprijed
utvrđenih kriterija. Može biti:
-nadzor rezultata rada i nadzor načina rada, ovisno da li se prema unaprijed postavljenim
kriterijima uspoređuje direktno postignuti rezultat ili se isti cilj postiže indirektno,
uspoređivanjem primijenjenih metoda s metodama koje su bile propisane
-nadzor sadržaja i nadzor ekonomičnosti, ovisno da li se uzima u obzir vrijednost upotrijebljenih
sredstava i vrijednosti postignutog učinka
- opći nadzor i specijalni nadzor , ovisno da li su nadzorom obuhvaćeni svi ili pojedini aspekti
upravne organizacije
33
Uvod u upravu – skripta 2013
- prethodni nadzor i naknadni nadzor, da li se nadzor provodi prije ili poslije nakon donošenja
nekih formalnih odluka
- nadzor akata i nadzor rada, ovisno da li su predmet nadzora samo formalni akti ili druga
djelatnost upravne organizacije
-nadzor zakonitosti i nadzor svrsishodnosti ovisno da li je kriterij s kojom se uspoređuje
djelatnost upravne organizacije pravni propis ili nije
71.ŠTO SVE OBUVAČA SUSTAV NADZORA U UPRAVI?
-utvrđivanje mjerila za ocjenjivanje rezultata, odnosno djelatnosti, u usporedbi s ciljem i
propisima
-utvrđivanje osobnih zaduženja i vlastite odgovornosti za rezultat, odnosno za djelatnost
-utvrđivanje načina prikupljanja podataka potrebnih za nadzor i način njihove usporedbe s
postavljenim mjerilima
-ispravljanje nedostataka utvrđenih nadzorom
72.KOJI SU POKAZATELJI KVALITETE SUSTAVA NADZORA?
-pravodobnost nadzora tj.da nadzorni proces zahvati prije nego nastupe štetne posljedice
-ekonomičnost nadzora tj.da troškovi nadzornog procesa budu što niži, te da ni u kom slučaju ne
prijeđu korisnost nadzora
-obuhvat nadzora, tj.da nadzorni proces obuhvati što više relevantnih elemenata nadzirane
djelatnosti
-uravnoteženost nadzora tj.da nadzorni proces ne uzrokuje posredno, zapuštanje drugih
djelatnosti ili aspekata zadatka upravne org. koncentrirajući pažnju samo na neke od njih
Opseg nadzorne djelatnosti u pojedinoj upravnoj organizaciji ovisi o veličini organizacije,
odnosno sustav.Kad opseg pređe određenu granicu, nadzor treba povjeriti nadzornim
organizacijama.
34
top related