Uvod u gerijatriju Prof.dr. Belma Pojski Gerijatrija- Gerontologija Gerontologija- nauka koja prouava promjene organizma tokom procesa starenja i bavi se prouavanjem biolokih, psiholokih, socijalnih aspekata starenja Gerijatrija- nauka koja se bavi prouavanjem bolesnih stanja u starijih ljudi, njihovim lijeenjem, njegom rehabilitacijom i prevencijom. GERIJATRIJA OLAKAVA I INI KVALITETNIJIM IVOT U STAROSTI , A NE BAVI SE PRIMARNO NAINIMA PRODUENJA IVOTA. Starenje je univerzalan, neumitan, progresivni i na kraju razarajui proces koji se zavrava sa nesposobnou za ivot, kada nastupa smrt. Preivljavanje,opstanak je prvi osnovni instinkt svakog ivog bia. Starenje i starost Starenje je progresivan proces smanjenja strukture i funkcija organa i organskih sistema Starost je odreeno ivotno razdoblje koje je povezano sa kronolokom dobi Starenje se individualno ispoljava i kod jedne osobe svi organi ne stare istovremeno i na isti nain ta je starost? Starenje poinje sa zaeem i traje do smrti Prema klasifikaciji UN starost je > 65 god SZO klasifikacija:1. Rana starost 65-74 god2. Srednja starost 75-84 god3. Duboka starost >85 god. Teorije starenja Starenje je multifaktorijalni proces. Dugovjenost je obino povezana sa poveanim metabolikim kapacitetom i dobrim odgovorom na stres. Vano je nasljedje, ali faktori okoline utiu vie od 65%. 1. Genetske teorije 2. Fizioloke teorije starenja 3. Teorije promjene funkcije 1. Genetske teorije nagomilavanje genetikog oteenog materijala A.Teorija pogrekeInformacija iz DNK i RNK se s grekom prenosiB.Teorija somatske mutacijeMutacije u organizmu dovode do starenjaC.Teorija programiranog starenja Sve je zapisano u genima, postoje specifini geni koji dovode do promjena u genima 2. Fizioloke teorije starenja A. Teorija slobodnih radikala Slobodni radikali dovode do peroksidacije lipida, oteenja elija B. Teorija unakrsne povezanosti Molekule se veu u agregate to oteuje DNK C.Teorija nakupljanja otpadnih tvari Stvaranje pigmenta starosti lipofuscina 3.Teorije promjene funkcije A. Imunoloka teorijaAntitijela se smanjeno proizvode i manje su efikasna, timus( bioloki sat) degeneriraB. Neuroendokrinoloka teorijaUkljuuje i hormon hipofize ubilaki hormon koji periferne stanice ini manje osjetljivim na hormone titne lj. i hormone rasta etrdesete godine su starost mladosti, a pedesete su mladost starosti. najvanije je zdravo starenje bolest starost Ali u starosti ljudi ee i lake oboljavaju jer su due vremena izloeni faktorima rizika i jer prirodno dolazi do slabljenja pojedinih organskih sistema Dananja generacija starih ljudi su vie zdravi i vie invalidni u odnosu na ranije generacije 1.Oktobar Medjunarodni dan starih ljudi U zapadnom svijetu to je najbre rastua dobna populacija ene ine vei dio starake populacije U Hrvatskoj je svaki 5. stanovnik stariji od 65 godina Gradivni gubitak pojedinih organa poinje u ranom odraslom dobu Ali funkcionalno se ne ispoljava sve dok gubitak nije dovoljno znaajan Mnogi organski sistemi gube 1% funkcije godinje poevi od 30. godine ivota, a znaajnije promjene su tek nakon 70 godine. Neki organski sistemi mogu ranije gubiti funkciju, a drugi sistemi ne( na pr. bubrezi) Funkcionalnost organa kod starijih ljudi ovisi o 2 faktora 1.stepena oteenja organa 2.nivo potrebne funkcije organa Vana je mogunost adaptacije na dato stanje i okolnosti u kojima se nalazi Na pr.. Stara osoba ima normalan UK, ali ne moe podnijeti optereenje glukozom kao mlada zdrava osoba Mogu imati normalan tlak, uredan rad srca, ali ne mogu ostvariti nivo optereenja kao mladi ljudi Ponekad promjene organa u starosti doprinose normalnim radom i laboratorijskim nalazima Na pr. Glomerularna filtracija i protok kroz bubrega opadaju, ali opada i glatka miina masa i proizvodnja kreatinina, tako da kreatinin u serumu ostaje uredan. Promjene na organima uzrokovane starenjem Princip individualne varijacije kod starenja 80-godinjak koji redovno tri moe imati bolju kardiovaskularnu funkciju od 50-godinjeg doktora koji nije fiziki aktivan Starost je vrijeme gubitaka i strahova Gubitak socijalne uloge( penzionisanje) Gubitak prihoda( mala penzija, nema dodatnih honorara) Gubitak rodjaka i prijatelja( umiru ili odsele) Strah za svoju linu sigurnost, strah od finansijske nesigurnosti, strah od ovisnosti Stariji ljudi su obino adaptirani na probleme tako to ih ignoriraju ili negiraju Ali jedan od obiljeja starosti je nedovoljan odgovor na stres bolesti.Simptomi bolesti mogu biti prikriveni dugo vremena zbog usporenog odgovora organizma zbog starosti. nije dovoljno samo lijeenje lijekovima, potrebno je sagledati cjelokupnu situaciju u kojoj se nalazi pacijent, njegovu okolinu ivotni uslovi Okolina i uslovi ivota mogu prouzrokovati nesposobnost Neravan pod moe doprinijeti padu- lom kuka ovjek sa oslabljenom sranom funkcijom e dobro funkcionisati na ravnom ali ako stanuje na 4.spratu bez lifta, njegovo svakodnevno kretanje e dovesti do velikih zdravstvenih tekoa Gerontoloki centar Briga o starijim ljudima u sredinama gdje oni ive Cilj je zadrati starijeg ovjeka to due u njegovoj sredini, uz porodicu Programi prevencije, trajne tjelesne, psihike, okupacijsko-rekreativne radne aktivnosti za starije Fizikalna terapija,zdravstveno, psiholoko, pravno savjetovanje Dnevni boravak, njega i pomo u kui, dostave obroka Posudba ortopedskih pomagala Njegovatelji su najvanije osobe u gerijatrijskom sistemu Njegovatelji su oni ljudi koji brinu o starim osobama. To mogu biti lanovi porodice, susjedi, medicinske sestre, osoblje starakih domova Kod nas postoji potreba za osnivanjem gerontolokih centara Glavni zadaci gerijatrijske sestre njegovatelja ODRATI STARE LJUDE NASMIJANE, SRETNE, DOSTOJANSTVENE TAKO TO E IM OMOGUITI ODRAVANJE OSNOVNIH VITALNIH FUNKCIJA Urinarna inkontinencija Prof.dr. Belma Pojski Nenamjerno i nevoljno mokrenje bilo gdje i bilo kad ee kod ena zbog slabljenja pelvine muskulature nakon poroda To je mokrenje u donje rublje, plahte,krevet Da bi ovjek mogao urinirati u toaletu, on mora: Pronai mjesto gdje e urinirati Biti sposoban da doe do njega Zadrati urin do tada Incidenca inkontinencije Inkontinencija se moe ponekad izlijeiti, poboljati, ali se uvijek moe bolje tretirati Ljudi su kontinentni od 2-3 godine ivota,od tada ovjek mokri oko 200000 puta u ivotu Kad se jednom desi da se umokri, obino se to dramatino shvata Mnogi stariji preuuju ovaj problem i rjeavaju ga tako to nose uloke, pelene, idu redovno u toalet vie puta dnevno, izbjegavaju ici tamo gdje toalet im nije lako dostupan,oskudnije piju tenost. Shvataju to kao prirodan proces starenja, ali ako se upitaju direktno o tome, spremno iznose svoje probleme, esto iznenadjeni da to nekog interesuje Normalna funkcija mokranog mjehura Mjehur se puni sa 300-400ml urina i tad nastaje pritisak na senzorne niti, aktivirani receptori alju poruku u kimenu modinu nisko u sacrumu S2-S4.Aktiviraju se nervni centri u mozgu i javlja se potreba za mokrenjem. Odlaskom u toalet ,mozak dozvoli oputanje sfinktera preko kontrakcije detruzora parasimpatikim lancem i uriniranje poinje Kada je 600 ml urina u mjehuru, javljaju se vrlo neugodni osjeti i potreba za hitnim uriniranjem Normalna funkcija mokranog mjehura Za uredno uriniranje potreban je potpuno intaktan nervni sistem, a pritisak u sfinkteru mora biti vei od pritiska u mjehuru Pelvina muskulatura mora biti vrsta da bi se oduprijela porastu pritiska u mjehuru prilikom kaljanja ili kihanja. Normalna funkcija mokranog mjehura Kod pijenja prosjene koliine tenosti u prosjenim klimatskim uvjetima , prosjeno ovjek mokri oko 1000ml danju, 1-2 x nou. Frekvencija uriniranja raste kod starijih jer se starenjem smanjuje kapacitet mjehura Uobiajene promjene u funkciji mokranog mjehura kod starijih 1.smanjen kapacitet mjehura 2.nekompletno pranjenje 3.nevoljne kontrakcije detruzornih miia 4.smanjen osjeaj za pritisak urina zbog ega se mjehur prepuni Ukoliko uzima diuretike, nalazi se na mjestu gdje ne moe nai toalet, slabije pokretan zbog artritisa-moe se desiti inkontinencija Tipovi inkontinencije 1.stres inkontinencija 2.nestabilnost detruzora-inhibirani neurogeni mjehur 3.prepunjenost mjehura-overflow 4.hipotonija mjehura 5.meuropatija mjehura 6.kontinuirana inkontinencija 7.prolazna inkontinencija 8.psihogena inkontinencija 1.Stres inkontinencija Obino kod ena koje su raale Porast abdominalnog pritiska kod kaljanja, kihanja,tranja, sportskih aktivnosti ene nose diskretne uloke i tako rjeavaju problem Ako je oslabljena muskulatura pelvisa- svakodnevne vjebe, 3-4 puta na sat(pokreti zaustavljanja uriniranja) i poboljanje za 2 do 3 mjeseca, a vjeba e biti potrebna cijeli ivot 1.Stres inkontinencija Protruzija mjehura Cystocele Rektuma rectocele Uterusa-procidentia Th-hirurki tretman, ili aplikanti-pesari Atrofina dilatirana uretra (zbog pada estrogena u menopauzi) Th.aplikatorom se stavlja estrogenska krema 1 x dnevno 1 mjesec, onda 1-3 x sedmino sljedea 3 mjeseca, onda 1x sedminoKod nekih ena sfinkter je oteen nakon poroda-operativni tretman podizanja vrata mjehura-colposuspenzija Tretman stres inkontinencije Vjebe pelvine muskulature Ginekoloka hirurugija Pesar Lokalna estrogena krema 2.Urgentna inkontinencija-nestabilnost detruzornih miia mjehura esto mora ii u toalet, ako je sprijeen , onda mu postane jako teko i hitno mora urinirati Sebi pomau tako to redovno idu toalet svakih pola sata i malo pije tenosti Th. Trening mjehura- ii u toalet ne prije 30 min, 4. dan produiti interval za po 10 do 15 minuta i nakon nekoliko mjeseci ii e u toalet 3 do 4 puta dnevno. 2.Urgentna inkontinencija Th. Istovremeno se moe dati tableta koja kontrahuje sfinkter: Imipramin, Propantheline( ako ima Parkinsonovu bolest), Flurbiprofen ( ako ima artritis) 3.Prepunjenost mjehura-overflow Smanjen osjeaj za inervaciju mjehura Mjehur se prepuni i onda naglo isprazni 150-200ml urina. Th. Savjetovati redovni odlazak u toalet svakih 1 do 2 sata Ako je dementan, sesra provjerava da li je suh i onda ga odvodi do toaleta antiholinergici Neurogeni mjehur Smanjen osjecaj za inervaciju mjehura, zbog cega zakasni impuls iz mozga da je uriniranje potrebno Mjehur se prepuni a onda naglo isprazni bez upozorenja, obicno 150-200ml Th. Trebaju ici redovno u toalet u pravilnim intervalima, svakih 1-2 sata Kod demencije, sestra provjerava je li suh i odvodi pts u toalet u redovnim intervalima. Ako je stalno mokar, smanjiti intervale na 1/2sata Neurogeni mjehur Tretman 1.trening odlaska u toalet u redovnim intervalima Lijekovi-antiholinergici Omoguciti lagan pristupu toaletu Overflow inkontinencija ee u mukaraca zbog hipertrofije prostate Obstrukcija mokrenja zbog velikog distendiranog mjehura, i obino je postepeni proces.Mjehur moze biti velicine dinje ili lubenice.Moe dovesti do hidronefroze. Ako se pojavi iznenada, onda je veoma bolna, i tada treba hitno staviti kateter.Obicno slijedi operacija prostate ili trajni kateter. Overflow inkontinencija Terapija je operacija prostate( transureteralno u spinalnoj anesteziji), tretman infekcije,Prazosin 2 do 3 x/24h(smanjuje tonus glatkih miia oko uretre tako da sfinkter otvori i prazni), Indoramin 20 mg nou PSA test radi ev. potvrde o malignitetu Lijekovi koji smanjuju prostatu inhibirajui 5 alfa reduktazu koja metabolie testosteron u potentniji androgen dihidrosteron: Finasteride-Proscor(5mg /24h), djelovanje poinje za 2 do 3 mjeseca Kod ena se radi dilatacija uretre Overflow inkontinencija Th. 1.transureteralna resekcija ( TUR) 2.lijekovi 3.dilatacija uretre kod ene Hipotonija mjehura Rjee se javlja, nastaje zbog hipotonije detruzornih miia Radi se cistometrija( mjeri se pritisak mjehura i volumena urina) Th. Stimulacija parasimpatikog nervnog sistema lijekovima(arbachol 2mg 3x/24h) ili Distigmine bromid 5 mg/24h Alternativa je da sam sebe naui kateterizirati 2 do 3 puta dnevno Neuropatski mjehur Nastaje zbog akutnog zbivanja u kimenoj modini,multiple skleroze, spine bifide, DM Mjehur se puni do maksimuma i onda prazni nevoljno Th. Kateterizacija stalna ili povremena, pelene Problem su urinarne infekcije Kontinuirana inkontinencija Kod patolokih spojeva izmeu mjehura i druge povrine- fistule Vesico-vaginalna, vesico-perinealna,vesicorektalna Kod maligniteta ili nakon infekcija Th. hirurka Tranzitorna inkontinencija Kod infekcija (ee ene) tumori, opstipacije( povean pritisak na vrat mjehura) U akutnom konfuznom stanju, ako se osobe dovedu u neuobiajene situacije( smjetaj u bolnicu, dom) Pod uticajem diuretika, sedativa Tranzitorna inkontinencija Th. esto lak tretman Antibiotici Laksativi Objektivizirati situaciju Psihogeni uzroci inkontinencije Demencija- nije vezano za stepen demencije potrebno je da toalet, patke budu lako dostupni Zato to je okolina suvie brina 1Regresivna Ink- ponaaju se bespomono kao da su djeca 2.pobunjenika-osjeaju se zapostavljeno 3.privlaenje panje Reumatoidni artritis Prof.dr. Belma Pojski Reumatoidni artritis hronina sistemska upalna bolest vezivnog tkiva koja najvie oteuje lokomotorni sistem,a najvee promjene su na perifernim zglobovima ene oboljevaju 2-3 puta ee Incidenca 2-3% godinje Porodina sklonost:nosioci antigena HLA-DR4 Etiologija RA Genetska predispozicija uz djelovanje aritrogenih faktora (bakterija ili virusa) Dokazana molekulska mimikrija izmeu proteina Gp Epstein Barr-ovog virusa i dnaJ E.coli i HLA-DRDw4 Patogeneza RA Nakupljanje neutrofila u sinovijskoj tekuini i njihova aktivacija Upalni proces,stvaranje imunokompleksa koji sadre reumatoidni faktor, aktiviranje kininskog, koagulacijskog i fibrinolitikog puta te degradacija kolagena i proteoglikana u zglobu Limfociti T su glavni regulatori imunolokog odgovora u RA RF je autoantitijelo-imunoglobulin koji reaguje sa IgG (ima ga 3% zdravih osoba) Patologija RA Upalni proces sinovitis, razaranje hrskavice hemijski i mehaniki Suphondralno osteoporoza,destrukcija zglobnih pripoja to dovodi do subluksacija i ankiloza Zglobni izljev sa RF i IgG Eksudacija u pleuru i perikard Potkoni vorii sa sredinjom zonom fibrinoidne nekroze Generalizovani vaskulitis (ulkusi na koi, skleri, vorii na pluima) Klinika slika RA Postepen poetak izazvan traumom (druga bolest, poroaj, abortus, psihika) Lako zamaranje, pojaano znojenje, gubitak apetita i tjelesne teine, slabije spavanje Jutarnja zakoenost u zglobovima aka koji se razgibaju tokom dana Bol u zglobovima,u poetku kod rukovanja (Gaenslen-ov znak) Bol u malim zglobovima aka i stopala, otoci zglobova (prvo aka,stopala) Klinika slika RA Heberden-ovi vorii u distalnim interfalangealnim prostorima Artritis se iri centripetalno, sa aka na rune zglobove, laktove i ramena, a sa stopala na glenjeve, koljena i kukove Moe zahvatiti intervertebralne zglobove vratne kime Ulnarna devijacija prstiju ruku osim palca koji je flektiran poput slova Z.Na 2. do 5. prstu deformitet rupice za dugme ili obrnuto u obliku labueg vrata Klinika slika RA U poplitealnoj jami Baker-ova cista moe ruptuirati Koksitis-onesposobljenost za hodanje Potkoni vorii u 20%, znak tee bolesti, na izloenim mjestima (ispod laktova, na dorzalnoj strani aka i stopala, na zatiljku) Vaskulitis:ekhimoze,difuzna atrofija koe Eksudativni perikarditis nekad konstriktivni, zatajanje desnog srca Pleuritis, difuzna intersticijska fibroza plua, bronhiektazije, povremeno pneumonitisi Klinika slika RA Caplan-ov sindrom: na RTG plua obostrano mnotvo okruglih vorova promjera 1-2 cm Na oku episkleritis, sika-sindrom (Sjgrenov sindrom) Mononeuritis, sindrom karpalnog tunela Felty-ev sindrom: RA, splenomegalija, limfadenopatija, anemija, trombocitopenija, granulocitopenija

Tok bolesti RA Dugotrajan, faze egzarcebacije i remisije koje mogu biti spontane ili pod uticajem lijekova Funkcionalni razredi RA: 1. Sposoban obavljati uobiajene poslove2. Ogranien u rekreacijskim i sportskim aktivnostima3. Ogranien u (izvan)profesionalnim aktivnostima4. Ogranien u samozbrinjavanju i svim ostalim ivotnim aktivnostima Dijagnoza RA Anamneza, kliniki pregled SE, CRP, glikoproteini, i globulini Normocitno-normohromna anemija RF, Waaler-Rose test (dokazuje RF iz razreda IgM), ELISA (RF iz IgA, IgG Pretraga zglobne tenosti (snien kompliment, smanjena viskoznost) Radioloke pretrage MRI, scintigrafija kosti, artrografija Dijagnostiki kriterij za RA1. Jutarnja zakoenost zglobova-1h2. Artritis na 3 ili vie zglobova3. Artritis na bar jednom zglobnom podruju obje ruke4. Simetrini artritis (bilateralno)5. Reumatoidni vorii6. Reumatoidni faktori u serumu7. RTG promjene (erozija ili osteoporoza u blizini zgloba) Lijeenje RA1. Ope mjere (fiziki i psihiki odmor, izbjegavanje tjelesnih napora,nepovoljnih faktora, mikro i makroklime, zdrava prehrana)2. Osnovno lijeenje (soli zlata, sintetski antimalarici, penicilamin, metotreksat, sulfasalazin)3. Suzbijanje boli i upale (nesteroidni antireumatici, glikokortikoidi)4. Funkcijsko lijeenje (kineziterapija,lokalna krioterapija, hirurki postupci-sinovektomija i endoproteze)5. Edukacija bolesnika Prognoza RA Lijeenjem remisija kod 25% bolesnika 50% bolesnika postane funkcionalno nesposobno za 10 god. unato lijeenju 10 % bolesnika dobiju teku invalidnost Mortalitet je povean zbog vaskulitisa, zahvaenosti plua, amiloidoze, atlantoaksijalne dislokacije, krvarenja u probavnom traktu Prognozu pogorava trajno visok IgM RF Prisutnost HLA-DR4 Ankilozirajui spondilitis Hronina upalna seronegativna reumatska bolest sa sklonou kotanoj metaplaziji i ankiloziranju s dominantnim promjenama u podruju aksijalnog skeleta i sa izvanzglobnom promjenama Mukarci oboljevaju 3-4 puta ee 90% bolesnika ima antigen HLA-B27 Etiologija nepoznata Klinika slika AS Bol i zakoenost u slabinama najvie ujutro, a razgiba se tokom dana Umor, anoreksija, mravljenje, nono znojenje Pogrbljeno dranje tijela (stav skijaa) Recidivirajui iridociklitis Miokarditis sa smetnjama provoenja Aortitis sa aortalnom insuficijencijom Cistina fibroza plua, hronini prostatitis Omkaglice do gubitka svijesti Dijagnoza AS-njujorki kriteriji1. Ogranienje pokretnosti lumbalne kime u svim smjerovima2. Bol u torakalnom ili lumbalnom dijelu bar 3 mjeseca koja se ne smiruju pri mirovanju ve vjebanjem3. Smanjenje respiratorne pokretnosti grudnog koa na 2,5 cm ili manje4. Radioloki nalaz sigurnoga sakroileitisa Dijagnoza SA Ubrzana SE, RF negativan, nespecifina upala u zglobnom eksudatu Tipine RTG promjene u sakroilijanim zglobovima Kima izgleda bambusovog tapa Lijeenje SA Mora spavati na ravnom leaju, eventualno mali jastuk ili potrbuke Zabranjeno itanje u krevetu, dugotrajno sjedenje, puenje Medicinske vjebe: radi jaanja ekstenzornih i istezanjafleksornih miia trupa, vjebe disanja, balneoterapija Lijekovi: NAR antireumatici, glikokortokoidi Hirurke intervencije Prognoza: dobra uz rano zapoeto lijeenje Psorijatini artritis Hronini recidivirajui seronegativni asimetrini erozivni oligoartritis sa psorijatikim promjenama na koi 25% bolesnika ima asimetrini sakroileitis i atipini spondilitis Etiopatogeneza Javlja se kod 5% bolesnika sa psorijazom, neovisno o spolu i 50% ei kod krvnih srodnika Etiologija nepoznata, ea prisutnost HLA-B13, B17, Cw6, B27 Klinika slika PA Izmeu 30. i 50. godine ivota Nokti zahvaeni psorijazom Distalni zglobovi prstiju, aka ili stopala ili svi zglobovi jednig prsta (kobasiasti prsti9 Vremenom se razviju kontrakture i deformacije zglobova Rjee promjene visceralnih organa Dijagnoza PA Psorijaza kod krvnih srodnika Klinika slika Hiperurikemija RTG suenje zglobnih pukotina, rubne erozije zglobova uz odsutnost osteoporoze Lijeenje PA NAR za smirenje bolova i upale Fizikalne mjere: lokalna primjena hladnoe i rastereenje zgloba Lokalna infiltracija glikokortikoida u zglob i uz bolna tetivna hvatita Soli zlata, penicilamin, sulfasalazin Fototerapija (PUVA, kineziterapija) Prognoza-dobra uz adekvatno lijeenje Reaktivni artritis i Reiter-ov sindrom Reaktivni artritis-sterilni artritis nakon infekcije na nekom drugom udaljenom mjestu u tijelu (obino postvenerini i postenteritiki artritis-SARA i EARA) Reiter-ov sindrom: seronegativni spondilartritis koji se javlja nakon infekcije mokranog ili probavnog sistema. Obiljeava ga trijas: uretritis, artritis i konjunktivitis Etiopatogeneza 10-20 puta ee kod mukaraca, izmeu 16. i 35. godine HLA-B27 prisutan kod 80-90% oboljelih Urogenitalne infekcije uzrokuju Chlamydia trachomatis, Ureaplasma urealyticum, intestinalne infekcije, a intestinalne infekcije uzrokuju Shigella flexneri, Salmonella typhi murium, Campylobacter jejuni, Yersinia enterocolitica Klinika slika RS Uretritis, cistitis, vaginitis, cervicitis, prostatitis, akutni enterokolitis Nekoliko dana do nekoliko sedmica iza infekcije se javlja konjunktivitis,a odmah zatim ili neto kasnije artritis Nodozni eritem, stomatitis, keratodermija na dlanovima ili tabanima Artritis asimetrian oligoartikularan obino na donjim ekstremitetima esto kobasiasti prsti na stopalu Klinika slika RS Bolest poinje akutno, spontano proe u roku od godine dana kod 90% bolesnika Kod 50% bolesnika se javljaju entezitisi u podruju peta koji mogu trajati godinama Ponekad rana pojava afekcije srca aorte i miina hipotrofija Ako pree u hronini oblik onda dominira poliartikularni destruktivni artritis (na prva 3 metatarzofalangealna zgloba oba stopala) Dijagnoza RS Trijas simptoma Kultura mokrae, brisa uretre, cerviksa ili ejakulata Poviena SE, IgA, L RTG osteoporoza u okolini zglobova Lijeenje RS NSAR, lokalna infiltracija glokokortikoidima (antibiotici, doksiciklin), sulfasalazin Imunosupresijski lijekovi citostatici Fizikalna terapija Prognoza-dobra kod 80% bolesnika Prevencija u starijoj ivotnoj dobi Prof.dr. Belma Pojski Hipokrat : Senectus morbidus est (Starost je isto to i bolest) 4.st p.n.e, Aforizmi: katarakta, nefritis,vertigo, apopleksija i oslabljeno mentalno stanje su karakeristike starijih godina. Prevencija kod starijih ljudi ima velikog uspjeha i starija ivotna dob ne smije biti razlog neprovoenja preventivnih mjera Jatrogene bolesti su bolesti koje je izazvao ljekar lijekovima.Stariji ljudi i sami uzimaju mnoge lijekove , na biljnoj bazi, narodne lijekove, protiv bolovaOne su bolesti koje se vrlo efikasno mogu prevenirati Preventivne mjere se dijele na: 1.primarna prevencija: postupci koji pomau pacijentu da se bolje odbrani od tetnih agenasa okoline 2.sekundarna- rana detekcija asimptomatske bolesti 3.Tercijarna poboljanje mjera kod lijeenja bolesti da bi se sprijeile budue komplikacijeNeki riziko faktori kod mladih ljudi, nemaju istu vanost kod starijih, a simptomi i poeci bolesti mogu biti prikriveni i izmjenjeni Strategija prevencije za starije ljude Preventivni postupci kod starijih osoba Rutinski screening treba da ukae na prikrivene probleme 95% starijih ljudi e otkriti bar jedan problem tokom rutinskih ispitivanja 55 % e ii na daljnje pretrage 15% e dobiti terapiju KS, SE, urin, urea, kreatinin, UK, Na,K,Ca,Mg, holesterol,HDL, LDL, trigliceridi, EKG Najbolja prevencija kod starijih je ono to najmanje moe tetiti Redovna vjeba, manje slana hrana, odravanje regularne tjelesne teine su najbolja prevencija hipertenzije Vitamin E, kao i drugi multivitamini su vjerovatno dobra prevencija u ouvanju mentalnog i fizikog zdravlja Hormonska terapija kod menopauze moe dovesti do poveanog rizika za rak uterusa, srane bolesti, Alzheimer-ovu bolest,CVI Prevencija osteoporoze Najjeftinija nositi protektore za lom kuka Ca,D vitamin, vjebe optereenja Lijekovi(bifosfanati, statini,paratireoidni hormon) HRT( hormonska terapija kod ena u menopauzi)- efikasna, ali moe biti tetna Vjebanje Kardiovaskularna prevencija PRESTATI PUITI Smanjiti nivo soli u prehrani Kontrola hipertenzije Smanjiti holesterol, HDL i LDL- statini Kontrola teine vjeba Rizici vezani za hospitalizaciju Hospitalne infekcije, invazivne bolnike procedure( arteriografija, kolonoskopija) i.v.terapija, urinarni kateter,nazogastrina sonda, transfuzija, dijaliza Medicinska greka, nepodnoenje lijekova, nus reakcije lijekova Hirurki zahvati, anestezija, infekcije, metabolika disbalans,malnutricija, hipovolemija Dugo leanje-nepokretnost, tromboembolije Padovi Nova sredina-stanja depresije, konfuzije, agresivnosti, demencija Rizici vezani za nepokretnost Dekubitusi Resorpcija kosti Hiperkalcemija posturalna hipotenzija atelektaza i pneumonija tromboembolija urinarna infekcija fekalna impakcija i konstipacija propadanje miine mase kontrakture depresija anksioznost Bolesti koje elimo i moemo sprijeiti Diabetes mellitus Debljina Hipertenzija CVI Kardiovaskularna oboljenja Maligniteti dojke, ovarija, uterusa,prostate,debelog crijeva,plua Osteoporoza/prijelomi Inkontinencija Respiratorne bolesti, gripa, pneumonija Duevni poremeaji, demencija Ocjena negativnog zdravstvenog ponaanja Nedostatak licne i higijene okoline Fizika i psihika neaktivnost Nepravilna prehrana debljina Alkoholizam, puenje Pijenje vie od 2 oljice kafe dnevno Neizlaganje umjerenoj sunevoj svjetlosti Nepridravanje uputa doktora Primjer medicinskog ispitivanja pacijenta prilikom prijema u ameriki dom za stare ANAMNEZA Sadanje tegobe1.2....Ranije bolestiA.Akutne hospitalizacije1.dijagnoza-----mjesec/godina2...B.Veliki hirurki zahvati1.2...C. Alergije1... STATUSA.Sposobnost za donoenje odluka1.Sposoban2.Djelomino sposoban3.NesposobanB.Status1.Puni tretman2.Ne eli oivljavanje3.Ne eli hranjenje na cjevice4.Ne eli hospitalizaciju osim ako nije neophodna Primjer medicinskog ispitivanja pacijenta prilikom prijema u ameriki dom za stare NPS ispitivanjeA,Kognitivna oteenja Nema Ima bez kriterija za demenciju Demencija kao a.Alzheimer-ova bolest b.mijeana c. Multiinfarkti mozga d. Letargija, komaB. Psihijatrijsko ispitivanje1.2...C.Mentalni status-svjestan, orijentisan-svjestan,dezorijentisan, slijedi ili ne jednostavne naredbe-nesvjestan, letargija, koma FUNKCIONALNI STATUSA.Pokretnost-Bez pomoi-Sa tapom ili hodalicom-nepokretanB.KontinencijaUrin da neStolica da nePlasiran urinarni kateter da neAko jeste kad datum i gdjeRazlog: urinarna retencija Obstrukcija Problemi s koom KomforC.Osnovne radnje Kupanje neovisan ovisan Oblaenje Hranjenje stolicaHranjenje na cjevicu, kad i gdje je plasirana Primjer medicinskog ispitivanja pacijenta prilikom prijema u ameriki dom za stareD.Vid/ naoale Adekvatan za normalno itanje Oteen, moe itati samo velika slova Vrlo oteen, moe se sam kretati Vrlo oteen, ima potekoe pri kretanjuE.Sluh/ pomagala Adekvatno Minimalne tekoe uje samo kad se govor prilagodi Vrlo oteen, ne pomau pomagala Padovi i imobilizacija Prof.dr. Belma Pojski Padovi Uzrokuju 4000 smrti godinje vezano za lom kuka, pneumoniju, hipotermiju Utiu na gubitak samopouzdanja, osoba se koncentrie na dijelove namjetaja koa oslonce, a ne na kretanje.Kad dou do stolice naglo se spuste u nju da bi to prije bili na sigurnom mjestu 3 komponente koje omoguavaju uspravan hod 1.senzorni signali(oi-vidni nerv,ui-vestibularni aparat) 2.mozak i produena modina 3.motorni sistem-piramidalni trakt u kimenoj modini i periferni motorni nervi Refleksni mehanizmi za odravanje uspravnog hoda 1.kora velikog mozga(okcipitalna regija,n.opticus) 2.srednji mozak(impulsi iz labirinta uha) 3.kimena modina(tonus vrata, tonus labirinta) 4.refleksi istezanja(poruke iz zglobova, stopala prema lokalnim spinalnim refleksima) Poremeaji hodanja Spastiki korak- nakon CVI ekstenzorni miii poveavaju tonus, i zato vue nogu.Parapareza ako su obje noge zahvaene(povrjeda kime, multipla skleroza) Stupajui korak (gubitak osjeta u zglobovima, oteenje posteriornih kolumni u kimi.Staje na zemlju a ne zna da je dotakao pod(sifilis III, nedostatak vit.B12 Pijani/teturajui hod -bolest malog mozga, rak,hipotireoza,alkoholizam,CVI,multipla skleroza,hidrocefalus,hereditarna oboljenja Strugajui korak -tee poinje pokrete,, koraa s malim koracima,koljena lako savijena,ne moe dizati stopala s poda(extrapiramidni sistem, Parkinsonova bolest) Gegajui korak -proksimalna miina slabost potkoljenice,hiperekstendirana koljena, gega kao patka(osteomalacija zbog hipoCa,hipoK,Hipotireoidizam,dijabetes, Uzroci padova Nezgode u sluajeva Bolest ee padaju mladji od 75 godina, jer su i inae pokretniji Nezgode Stepenice-promai zadnju stepenicu obino, slaba osvijetljenost, slab vid, obino kod kue Klizanje zimi, na mokrom podu Pad preko neoekivanih objekata( igrake unuka, kuni ljubimci) Pad u mraku-odlazak nou u toalet Zapinjanje-o ilim, prag,neravan pod, ne podiu dovoljno noge Medicinski uzroci padova 1.Pad kao pokoen ene,iznenadan gubitak tonusa miia nogu, ne moe ustati ,cesto se vuku na rukama. Vjerovatno posturalan nespremnost u retikularnoj supstanci u mozgu,mogue prekid u vertebralnoj cirkulaciji Javi se 1-2 puta mjeseno, a onda ni po godinu dana Th.Aspirin, savjet da kad padne pritisne stopala o neto to e omoguiti opiranje da bi se vratio tonus u miiima Medicinski uzroci padova 2.Sinkopa-kratkotrajan gubitak svijesti a. Posturalna hipotenzija-nakon ustajanja pad sistolnog tlaka za najmanje 20mmHg,malfunkcija karotidnih receptora.ee kad je smanjen cirkulirajui volumen, u zoru kad ustanu u toalet(starost, dijabetes, lijekovi) Th. Polako ustajati, elastine arape Medicinski uzroci padova B. Hipersenzitivan karotidni sinus-uzak okovratnik, kod okretanja glave C. Receptori uspore rad srca,pad udarnog volumena,gubitak svijesti D. Vazovagalna izrazito blijedi,stimulacija vagusa.Bradikardija, periferna dilatacija arterija.Uzrok emocije, dugo stajanje, vruina Medicinski uzroci padova E. Kardijalni uzroci(AIM,VT,VF,AF,AVBlok III stepena, aortalna stenoza), modani uzroci(CVI, tumor, subduralni hematom) Hipokapnia-kod hiperventilacije. Udruena sa padom kalcija Hipoglikemija- kod dijabetesa, inzulinska ili oralna terapija Medicinski uzroci padova 3. epilepsija iznenadno patoloko elektrino pranjenje u mozgu, nekad aura Ukoenost, treenje tijela, stupor Oiljak na mozgu kod starijih(CVI),tumor, subduralni hematom Fokalna epi-Jacksonian-ova Petit mal epi Epi temporalnog lobusa-pojava udnog osjeaja kao deja vu, onda gubitak svijesti EEG Th antikonvulzivi Medicinski uzroci padova 4.vrtoglavica mora stati ili sjesti unutranje uho(degeneracija, ranije infekcija, Menier-ova bolest: gubitak sluha, buka u uima, munina) Artritis vratne kime Oboljenja malog mozga 5. premonitorni pad-pred ozbiljno oboljenje kao AIM,CVI,pneumonija, krvarenje, alkoholni delirijum Imobilizacija-nepokretnost Vodi inkontinenciji i dekubitusima Da li je nastala naglo, odjednom ili se razvijala postepeno mjesecima? Naglo nastala : CVI, fraktura, ak. Artritis, ozbiljna infekcija, AIM, srana dekompenzacija, akutno abdominalno zbivanje Postepeno nastala:Parkinsonova bolest, ponavljani CVI, hronini artritis, Primjer Srana dekompenzacija, oteene noge, ne ustaje, dobije pneumoniju, zatvor, dehidratacija( uz diuretike), konfuzija Njega- prevenirati dekubituse, provocirati stolicu.... Povremena nepokretnost Kree se 1-2 mjeseca, onda sjedi 1-2 sedmice Vjerovatno gubitak samopouzdanja zbog pada Postepen oporavak ,njega, prvo omoguiti da stoji zatim da koraa Nekad se ne kreu jer su suvie dobro zbrinuti BED is BAD nepokretnost.- medicinski, psihijatrijski, socijalni problem Kada se javi inkontinencija, dekubitusi, konfuzija, opstipacija ...pacijent gubi kontrolu nad svojim ivotom Osteoporoza i artritis Osteoporoza Smanjena vrstoa kostiju kod ena u menopauzi Kod ena i mukaraca koji boluju od odredjenih oboljenja koja su povezana sa demineralizacijom kostiju Osnovna klinika manifestacija : prelomi kuka, kime, i drugih kostiju >10 miliona ljudi u USA Definicija osteoporoze Smanjenje vrstoe kostiju uz porast rizika za frakture. SZO : osteoporoza je smanjenje gustoe kostiju za 2,5 standardne devijacije(SD) ispod prosjene gustine kostiju kod mladih zdravih osoba istog pola : T- score - 2,5. Postmenopauzalne ene koje imaju T-score >1 SD imaju povean rizik za osteoporozu.Vie od 50% fraktura se pojavljuje u ovoj grupi Z- score poredi individualne rezultate gustoe kostiju s odgovarajueim iste ivotne dobi i spola Osteopenija je manji gubitak kotane gustine od -1 do -2,5 SD Etiologija, epidemiologija Gubitak ovarijalne funkcije ( oko 50-tih godina) dovodi do gubitka gustoe kostiju i veina ena ima osteoporozu u 70-80-im godinama ivota. Frakture distalnog radijusa su ee prije 50-ih godina i najee su u 60-im godinama, a uestalost im opada u kasnijom ivotnoj dobi Uestalost fraktura kuka se udvostruuje svakih 5 godina nakon 70-e godine. Vjerovatnoa za frakturu kuka kod 50 godinjeg mukarca je 5% a ene 14%. Rizik je dvostruko manji kod crne rase. Fraktura kuka dovodi do imobilizacije, poveane mogunosti za duboku vensku trombozu, plunu emboliju i smrt( 5-20% u prvoj godini ) Frakture kraljeaka se esto sluajno dijagnostikuju,najvie su vezane za pluna oboljenja, dovode do kifoze, gubitka visine, bolova i osjeaja nelagiode vezane za poremeenu biomehaniku ledja Frakture torakalnih kraljeaka su vezane za restriktivnu plunu bolestm, a abdominalnih kraljeaka za abdominalne simptome, napuhavanje stomaka, konstipaciju Uzroci i podjela osteoporoze1. vrlo esto tip I postmenopauzalna osteoporoza tip II senilna osteoporoza2. esto plazmocitom, primarni hiperparatireoidizam, alkohol i jetrena bolest, tireotoksikoza, Cushing-ov sindrom, osteogenesis imperfecta, HRI, idiopatska hiperkalciurija, gastrektomija, hipogonadizam i hipopituitarizam, imobilizacija, amenoreine sportaice, anoreksija nervoza3. rijetko: mastocitoza, trudnoa, homocistinurija Faktori rizika za osteoporozu Nepromjenljivi Ranija fraktura Fraktura kod blinjih rodjaka enski spol Starija ivotna dob Bijela rasa Demencija Promjenljivi Puenje Mravost, 2.53.8 cm indikacija za RTG kime, denzitometriju. Razmotriti ev. Patoloku frakturu ( CT, daljnja ispitivanja) Kada dati lijekove ? T score -2,5 Ukoliko ima vie faktora rizika, i ako nije nizak T score Laboratorijske analize KKS Serumski Ca i Ca u urinu Testovi funkcije bubrega i jetre Tretman Lijekovi, operacija kuka kod fraktura, noenje pojasa,korzeta Multiple vertebralne frakture psihiki problemi zbog mijenjanja izgleda, kifoze, hroninog bola, poremeene ravnotee- gubitak samopouzdanja, strah od pada, socijalna izolacija, depresija Estrogenska terapija Kod 10000 ena tretiranih 1 godinu sa estrogen-progesterin : 8 miokardijalnih infarkta 8 tumora dojki 18 venskih tromboembolija 5 manje fraktura kuka 44 manje klinikih pojava 6 manje karcinoma kolona Bifosfanati Alendronat, risedronat, ibandronat Smanjuju rizik za frakturu kime oko 50%, za multiple vertebralne frakture do 90%, i za frakture kuka 50% Popiti lijek prije doruka sa puno vode, ostati uspravan, proetati pola sata ( opasnost od oteenja jednjaka) Kalcitoninm, paratireoidni hormon Smanjenje faktora rizika Da li su svi lijekovi koej uzima neophodni? Prestanak puenja i uzimanja alkohola Nokturiju tretirati( mogunost pada kod nonog ustajanja) Priilagoditi okoli u kui i dvoritu da se sprijei pad Korekcija vida, nadzor nakon CVI ili kodParkinsonove bolesti- sprijeavanje pada Preporuke za prehranu Ca/ 1000 do 1200mg/+ vitamin D ( 200 600 IU) tablete ( mlijeni proizvodi, izlaganje suncu) Multivitamini obino imaju 400 IU D vit Vit K potreban za osteokalcin, i karboksilaciju( negativni efekti th sa warfarinom) Magnezium kod inflamatornih oboljenja crijeva, celijakije, kemoterapije, dijareje, malnutricije, alkoholizma Ekscesivno unoenje proteina dovodi do pojaane ekskrecije Ca urinom-treba dodati tablete Ca Vjeba Dugogodinja Hodanje Ples, tenis, skijanje, program u teretani Plivanje, vjebe u vodi 3 puta sedmino Osteomalacija Loa mineralizacija kotanog matriksa Nastaje zbog nedovoljnog unosa ili resorpcije vitamina D (hr. Pancretatitis,gastrectomija, malabsorpcioni sindrom) i zbog oboljenja metabolizma vitamina D (antikonvulzivna th., hr. Renalna insuf) Frakture na minimalne traume, bolovi u kostima, slabost miia Tretman: vitamin D2 (ergocalciferol), uz Ca Degenerativna bolest zglobova artroza, osteoartroza, osteoartritis, OA neupalna bolest zglobova karakterisana propadanjem hrskavice koja dovodi do poremeene funkcije zglobova, sekundarnih upalnih promjena, bolova i zakoenosti dijeli se na :1. primarnu ili idiopatsku2. sekundarnu(poznatog uzroka) Etiopatogeneza 85% ljudi starijih od 65 godina imaju OA posljedica ili prevelikog optereenja normalne hrskavice ili normalnog optereenja hrskavice u kojoj se zbivaju patoloke promjene oteenje kolagene mree (promijenjen matriks hrskavice,smanjena agregacija proteoglikana), hondrociti pojaavaju destruktivni proces raspadni proizvod hrskavice dovode do sinovitisa i bujanja nove kosti-osteofita, mogue i do autoantitijela kongenitalna labavost zglobova, prekomjerna tjelesna teina Klinika slika zahvata jedan ili vie zglobova, najee koljena, distalni interfalaengalni zglobovi (DIP) na akama,karpometakarpalni zglob palca, kukovi, vratna i lumbalna kima prvo mukla bol nakon optereenja, zatim bol za vrijeme optereenja, bol kod prvih pokreta nakon mirovanja, te bol za vrijeme mirovanja funkcionalna nesposobnost Klinika slika zadebljan zglob zbog eksudata ili poveane kotane mase, palpatorna osjetljivost, krepitacije i kontraktura zgloba sinovijalna tekuina je bistra,membrana lako zadebljana RTG: osteofiti,suenje zglobne pukotine,osteskleroza, subhondralne kotane ciste, osteonekroza, resorpcija dijelova kostiju, subluksacija, rijetko ankiloza Primarna osteoartroza1. Heberdenovi vorii:kotani ili elastino tvrdi vorii na DIP aka, a na PIP su Bouchard-ovi vorii. ene 10 xee oboljevaju2. Erozivna artroza:vei deformiteti DIP i PIP aka i ea ankiloza zgloba3. Primarna generalizirana osteoartroza: zahvata 3 ili vie zglobova Sekundarna osteoartroza1. Sistemska sekundarna osteoartroza posljedica metabolike bolesti koja oteuje hondrocite okronoza-taloenje smee-crne homogentizinske kiseline hemohromatoza( manje taloenje bakra, vie kalcijevog pirofosfata CPPD) kristalne artropatije hiperparatoireoidizam, hipotireoza, akromegalija, difuzna idiopatska skeletna hiperostoza Sekundarna osteoartroza2.Lokalizirana sekundarna osteoartroza lokalizirana kongenitalna anomalija)displazija kuka, traume, krvarenja u zglob zbog traume ili hemofilije,posljedica akutne ili hronine upale zgloba, ekscesivne intraartikularne primjene kortikosteroida OA koljena ea kod ena, zahvata medijalni(genu varum) ili lateralni(genu valgum) dio tibiofemoralnog zgloba Dijagnoza osteoartroze karakteristina rtg slika odsutnost sistemskih i laboratorijskih znakova upale scintigrafija kostiju punkcija zglobne tenosti:odsutnost upale Lijeenje OA kriomasaa termoterapija ultrazvuk analgetici, NSAR povremene rijetke lokalne infiltracije steroida sinoviorteza- intrasinovijska terapijska aplikacija radionuklida hirurki zahvati: popravljanje biomehanikih odnosa, korektivna osteotomija, debridman osteofita,restituirati funkciju zgloba(ekscizija ili aloartroplastika), eliminirati funkciju bolnog i oteenog zgloba(artrodeza) edukacija- ne poveavati tjelesnu teinu Degenerativne bolesti kime neupalne promjene intervertebralnih diskusa, zglobova i veza izmeu trupova kraljeaka i njihovih nastavaka etiologija nepoznata, a ee kod statikihn poremeaja, skolioze, nakon traume, upale uglavnom donja vratna i donja slabinska kima(najvee optereenje je gdje pokretan segment prelazi u nii manje pokretan segment) Klinika slika lokalne tegobe-vertebralni bolni sindrom udaljeni simptomi du iritiranih nerava ili krvnih ila-vertebralni sindromi:1. cervikalni2. lumbalni-lumbago3. lumbosakralni-lumboischialgia4. cervikobrahijalni5. cervikocefalni6. cervikomedularni-kompresija vratne medule Dijagnoza anamneza i fizikalni pregled(povrjede, sportske aktivnosti,radni napor) rtg kime sprijeda i u profilu laboratorijske pretrage upalni sindrom CT MRI Lijeenje u akutnoj fazi rastereenje bolnog dijela kime analgetici, miini relaksanti, sedativi fizikalna terapija,jaanje pripadnih miia edukacija: kako izvoditi odreene pokrete zatitnom tehnikom hirurko lijeenje-hernija diska Uriki artritis recidivirajua upala jednog ili vie zglobova zbog hipersaturacije urine kiselina i odlaganja kristala urata sklonost stvaranju tofa i deformacija zglobova, bubrenih kamenaca i urike nefropatije i nasljednja i steena bolest primarni (greka metabolizma) i sekundarni (zbog drugih bolesti ili uzimanja nekih lijekova) Patogeneza hiperuricemije1. poveano stvaranje anomalije enzime krvne bolesti (leukemija,limfomi,AIHA...) maligne bolesti citotoksini lijekovi druge bolesti: psorijaza, glikogenoza preobilna prehrana: nukleoproteini, purini, alkohol, fruktoza Patogeneza hiperuricemije2. Smanjeno izluivanje bubrene bolesti: HRI, policistini bubreg, opstrukcija, kalkuloza, olovna i analgetska nefropatija, amiloidoza hipertonija druge bolesti: hiperparatireoidizam, sarkoidoza, eklampsija, ketoacidoza Patogeneza hiperuricemije2. Smanjeno izluivanje druga stanja: dehidratacija, gladovanje, restrikcija soli, debljina akutnog pijanstva lijekovi: diuretici, male doze salicilata, angiotenzin, nikotinska kiselina, pirazinamid, ciklosporin, laksativi Patogeneza gihta akutni: zbog dugogodinjeg povienja urine kiseline u serumu ili kod normouricemije ako doe do saturacije urine kiseline u samom zglobu zbog snienja temperature ili pH Uriki tof je nakupina igliastih kristala natrijevog kiselog urata monohidrata u tkivu i osnovna je patoloka lezija u ovoj bolesti. Nalazi se u vezivu, koi, hrskavicama, kostima, zglobovima, tetivama i tetivnim ovojnicama. Klinika slika prvi napad kod naizgled zdravog mukarca sa veom tjelesnom teinom srednje ivotne dobi vrlo bolan poetak u bazalnom zglobu nonog palca uglavnom nou. otok i izljev u zglob, crvenilo, toplina i oteenje funkcije zgloba uz stalno pojaavanje bolova ponekad poviena poviena T, L ,SE Tok bolesti poslije nekoliko dana nastaje remisija (interkritiki stadij) i traje do godinu dana recidivi s godinama postaju sve ei i zahvataju sve vie zglobova hronini giht: tofi se prvo javljaju u koi i hrskavicama unih koljki, a zatim periartikularno na rukama i nogama tofi mogu omekati, perforirati i tada iz njih izlazi bijela gusta masa urata poput zubne paste, pomijeana sa sukrvicom Komplikacije tofi na oku, glasnicama, zglobovima daju teke, specifine simptome (sindrom karpalnog tunela, aseptina nekroza kuka, parapareza, tetraplegija) nefrolitijaza hronina uratna nefropatija HRI je posljedica hipertonije, ateroskleroze i prethodne bubrene bolesti Dijagnoza anamneza i klinika slika hiperurikemija kristali urata u zglobu ili tofima KS, urin, SE, urina kiselina u serumu mokrai, kreatinin i klirens kreatinina, UK, trigliceridi, holesterol, Ca, P RTG zglobova, plua infuzijska urografija Lijeenje akutni: kolhicin, NSAR, glikokortikoidi rijetko prevencija recidiva: 0,5-1,5 mg kolhicina / 24h asimptomatska hiperurikemija: smanjenje mesa, alkohola u prehrani, urikozurici rehabilitacija: vjebe miia i kretanje Konstipacija i fekalna inkontinencija Prof.dr. Belma Pojski Ostipacija, konstipacija Opstipacija je trajna nemogunost defeciranja Konstipacija- povremeno i oteano defeciranje S godinama se ovaj problem pogorava, i rijetko imaju svakodnevno pranjenje crijeva Uzroci konstipacije Hrana sa siromanim unosom vlakana cerealija-itarica Dugogodinje uzimanje laksativa-crijevo postaje lijeno Ogranieno kretanje Medicinske i mentalne bolesti Pts rijeavaju sami problem sa uzimanjem laksativa, stavljanje sapuna, mikroklizmi u anus, manuelna evakuacija Konstipacija moe dovesti do konfuzije, urinarne inkontinencije kad sestra mora obavijestiti doktora o stanju pacijenta Hipokrat(4.st.pn.e) je smatrao da funkcija crijeva ovisi o tome koja se vrsta kruha jede Ljuspice(vlakna) koje prekrivaju zrna itarica imaju laksativno djelovanje, a sadre razliite supstance Sastoje se od kompleksa polisaharida koji se nalaze u stanicnom zidu biljke Vrste vlakana 1. solubilni, uglavnom probavljivi sa enzimima crijeva.Imaju zatitnu ulogu kod metabolinih bolesti, dijabetesa, koronarne bolesti.Poveavaju volumen stolice, sprjeavajui konstipaciju. u legumima( grah, graak),zob,jeam,ra,neko voe 2.nesolubilni, ulaze u debelo crijevo neprobavljeni i onda se naglo razlau pod uticajem bakterijalne flore kolona.Imaju slabije izraeno protektivno djelovanje na oboljenja, a dobri laksativi U itaricama koje nisu dobro obraene, najvie u peninom punom zrnu-mekinje Prisutnost dijetalnih vlakana Bijelo brano- 3,3% Crno brano - 42,4% Kruh sa punim zrnima-8,5% Crni kruh- 5,1% Bijeli kruh 2,7% Prosjena dnevna koliina stolice U razvijenim zemljama- 80-130 mg/24h U nerazvijenim zemljama. 300-500 mg/24h Kod starijih ljudi u razvijenim zemljama- 50 mg/24h Prosjeno trajanje prolaska hrane od usta do anusa : U razvijenim zemljama 3 dana U nerazvijenim zemljama 1,5 dan Kod starijih u razvijenim zemljama 2 sedmice Prosjean unos vlakana U razvijenim zemljama 15-20 g/24h U nerazvijenim zemljama 50 g/24h Treba mijenjati navike i pveati unos vlakana za 10 do 20 g/24h Oboljenja udruena sa siromanim unosom vlakana Hiatus hernija Divertikuloza crijeva Hemoroidi Rak crijeva Rak grudi Rak prostate Rak uterusa Bolesti koje provociraju konstipaciju Modani udar Artritis Depresija Demencija imobilizacija Lijekovi sa nus efektima konstipacije Analgetici Antacidi Antikonvulzivi Antidepresanti Antiparkinsonici Antihipertenzivi Diuretici Preparati eljeza Veliki trankvilizatori Fekalna impakcija Ozbiljna opstipacija koja nastaje zbog smanjene osjetljivosti rektuma to doputa nakupljanje velike koliine fecesa koja postaje prevelika da bi se izbacila.Masa pritisne mjehur i javi se i urinarna inkontinencija.Ako ne defecira postaje konfuzan. Th.klizma oko ove mase, ili hirurka evakuacija Drugi uzroci konstipacije1. Karcinom debelog crijeva2. Divertikuloza crijeva3. Megakolon-neuropatija debelog crijeva4. Ozljeda kimene modine5. Prolaps rektuma6. Hemoroidi7. Hipotireoza8. Depresija Laksativi1. Mekinje, vlakna2. Stimulacija- iritanti : Dulcolax3. Osmotski omekivai ili meki laksativi: Lactulosa( Portalak), Co-danthramer(Codalax), Co.donthrusate( Normax) Pravilan tretman Ako je pokretan- lijekove svesti na minimum, traiti od njih da svakodnevno prazne crijeva, uvesti vlakna u prehranu( doruak) Ako je nepokretan i uzima vie lijekova: dati omekivae stolice i stimulatore 2 do 3 puta sedmino Fekalna inkontinencija vie od svega dovodi do gubitka ljudskog dostojanstva Problem se mora hitno rjeavati, inae njegovatelji gube elju da se brinu o njima To su situacije kad se ljubav, briga, saaljenje koje osjea njegovatelj za pacijenta , okrene u odbijanje, optuivanje i oajanje. Veina pacijenata je veoma ovisna o njegovatelju, a onda se pojavi jo i fekalna inkontinencija. Sekundarna dijareja Proljevaste stolice izazvane infekcijom gastrointestinalnog trakta, trovanjem hrane Zbog upotrebe antibiotika pojavi se infektivna dijareja izazvana Clostridium Difficile( tretira se Vancomycinom ili Flagyl-om) Ako je prolongirana- iv. nadoknada tenosti,elektrolita Eksplozivna dijareja( sekundarna) Kod maligniteta, divertikuloze crijeva, inflamatornih oboljenja crijeva, ulcerozni kolitis Njegovatelji ovo shvate kao sastavni dio bolesti i ne dolazi do odbacivanja bolesnika Ali ta kad je pacijent veoma ovisan, konfuzan, dementan? Obino sakriju prljav ve u ormar, ili razmau feces po grudima, zidovima u nastojanju da se oiste Potrebna smirenost i razumijevanje Provjeriti da nije u pitanju fekalna impakcija,kada treba bolniko davanje klizme, nekad akutna hirurka intervencija, a uglavnom izvaditi fekalnu masu iz crijeva manuelno ili klizmom, zatim dati mone laksative, jer obino bude obstruirano do 2/3 crijeva. Koordinacija sestre i porodice Neke sestre imaju prirodan dar za komunikaciju sa starim ljudima, ali je vrlo vano razgovarati sa ostalim njegovateljima i dijeliti iskustva i savjete o njezi. U porodicama esto samo jedan lan preuzme brigu( kerka obino), a ostali sa distance gledaju i kritikuju. Sestra treba uputiti lanove porodice da je vrlo vano da komuniciraju na pravilan nain izmedju sebe, prevazilazei potekoe zbog pacijenta i njegovatelja. Konfuzija i Alzheimer-ova bolest Prof.dr. Belma Pojski Konfuzija Hronina konfuzija=demencija Razlikovati akutno konfuzno stanje Demencija-tiha epidemija Opadanje prethodno normalne mentalne funkcije Kod starijih od 65 god. se dijeli na :1. Presenilnu2. Senilnu Progresivna,ireverzibilna bolest, udruena esto sa inkontinencijom Zaputaju linu higijenu i higijenu okoline, nemir, promjena ritma spavanja Prvo gubitak novije memorije, esto dezorijentisanost u vremenu i prostoru, a kasnije gubitak i starije memorije, ne prepoznaju lanove porodice Incidenca demencije >65 god 6-10 % >80 god 20% Ali 4 od 5 ljudi starijih od 80 godina ima urednu memoriju Akutno konfuzno stanje-uzroci1. Hipoksija(srano poputanje,pneumonija)2. Infekcija(urinarna,pluna,sepsa,meningitis)3. Endokrini poremeaji: hipo/hiperglikemija, hipo/hipertireoidizam, hiperkalcemija4. Bubreni:disbalans elektrolita,dehidratacija, bubrena insuficijencija, hipo/hiper K-Na5. Ostalo: hipotermija, konstipacija6. Lijekovi: anestetici, antidepresivi, sedativi,steroidi, za parkinsonizam, trankvilizeri, za srceTreba pitati rodbinu ili susjede u kakvom mentalnom stanju je pacijent ranije bio Demencija unitava prirodno dostojanstvo ovjeka Ali oni su uglavnom sretni ,kooperativni i agresivni uglavnom ukoliko im se opire eljama. U novoj sredini su agitirani, a samo neki su agresivni, vrite, galame , psuju Mogu se sedirati i uspavljivati, ali je pitanje koliko dugo Pacijenti koji se ne ale doktoru na tegobe Umjesto njih se ali rodbina, staratelji Ipak veina rodbine zadrava svoje dementne roake u svojim domovima i brine se o njima( u UK 1 od 5 pacijenata je smjeten u starateljski dom) Hospitalizirati ih na jedan dan ili 2 do 3 puta godinje da bi se rodbina odmorila Alzheimer-ova bolest Alzheimer-njemaki doktor koji je otkrio patohistoloke promjene u mozgu kod demencije i taj oblik se zove senilna demencija kod Alzheimer-ove bolesti ili SDAT Ako demencija nastane kao posljedica multiplih malih infarkta mozga onda je to multiinfarktna demencija- MID Incidenca demencije SDAT 50% MID 20% Mijeana 20% Sekundarni uzroci demencije 20%:1. Hipotireoza2. Vitamin B12 deficijencija3. Tercijarni sifilis4. Tumori mozga5. Hidrocefalus6. Vitamin B deficijencija-alkoholizam7. Ranije ili/iuestale povrjede glave-bokseri8. Raniji encefalitis, rjedje meningitis9. Ponavljane hipoglikemije10. Slabo kontrolirana epilepsija11. Pseudodemencija-depresija koja imitira demenciju Povean rizik za demenciju Morbiditet povean kod roaka 4 puta Nije povezano sa prethodnom intiligencijom, socijalnom klasom,bolestima, osjetilnim nedostacima( gluhoa, sljepoa) Patoloke promjene kod SDAT Atrofija frontalnog i parijetalnog dijela mozga Dilatacija ventrikula Poravnavanje girusa irenje sulkusa Gubitak neurona Histoloke promjene: senilni plakovi koji sadre amiloid, fibroziranje neurona, granulovakuolarna degeneracija Virusna demencija Creutzfeldt-Jacobs-ova bolest Kravlje ludilo Infekcija se prenosi jedui meso zaraenih ivotinja Tretman Preveniranje smanjenja acetilholina sa blokiranjem nekih enzima-slabi rezultati Aricept(donepezil hydrochloride), od 1997.god.ima dobre rezultate kod blaih oblika demencije Ispitivanja sa enzimima koja blokiraju nastanak amiloida, uticaj na tau protein Upitnik za procjenu mentalnog stanja kod pacijenta1. Koliko imate godina?2. Gdje se nalazite sada?3. Zapamtite ove 3 rijei:krevet, stolica,prozor( na kraju testa traiti da ponovi ove tri rijei)4. Znate li ko sam ja( doktor/sestra)?5. Datum rodjenja?6. Koje je vrijeme dana, ili koliko je sati?7. Koji je glavni grad BiH?8. Znate li kad je poeo I svjetski rat?9. Koja je sad godina?10. Brojite od 20 unazad!11. Nabrojte one tri rijei Demencija je ozbiljna bolest Nakon 2-5 godina pacijent postaje zakoen i nepokretan do smrti Delirijum Delirijum je akutni ili subakutni poremeaj mentalnog stanja cest kod gerijatrijskih bolesnika. Incidenca oko 15% pacijenta upuenih u bolnicu. Opi medicinski problem Kriteriji za delirijum 1.poremeaj svijesti - smanjeno poimanje stvarnosti i okoline, oslabljeno fokusiranje panje 2.promjena u pamenju (kognitivne promjene) - gubitak pamenja, dezorijentisanost, nerazgovjetan govor 3.razvoj klinike slike u roku od nekoliko sati i koja se mijenja tokom dana 4.nalazi iz anamneze, fizikalnog,lab ispitivanja ukazuju na: intoksikaciju, nus pojave lijekova, apstinenciju alkohola Diogenov sindrom Diogen iz Sinope (oko 412323 god. st. e.) Pripadnik kinikog pravca u antikoj filozofiji Ja sam graanin svijeta Traim ovjeka! Aleksandru Makedonskom: Zaklanja mi sunce Prezirao je civilizacijski napredak zagovarao povratak na animalizam- ivot u skladu sa ivotom kakav vode ivotinje sebe nazivao psom Na kraju ivota je bio krajnje zaputen, odbijao je bilo kakvu pomo i u tom stanju je umro Diogenov sindrom rijedak sindrom Obino su inteligentni, dobro obrazovani i esto su ranije obavljali svoje poslove vrlo profesionalno Zdravstveni sistem ih registruje u stanjima krize, kad padnu, postanu nepokretni, kad imaju ozbiljne infekcije, modani udar Kod demencije pacijent nije svjestan izgleda svoje okoline, a kad se nalaze u krajnje zaputenoj sredini, obino zahtijevaju trajni smjetaj, ili nadzor Kod Diogenovog Sy oblae se slojevito, ive samostalno Neki ive sa lanovima porodice koji imaju u spoljnom svijetu normalni posao, karijeru Treina ivi bez bilo kakve pomoi i to zato to je odbijaju Neki lutaju ulicama, jedu iz kanti Imaju urednu mentalnu funkciju, nisu depresivni niti neurotini Obino odbijaju hospitalizaciju, a ako se odvedu u bolnicu ele ii kui Ako se organizuje kuni nadzor sestre, ne treba im prigovarati niti mijenjati njihov nain ivota, ve pokuati im se pribliiti i zadobiti povjerenje.Onda mogu djelomino saraivati. Izraena sklonost ka neovisnosti Samo im treba pomoi u kriznim situacijama Karakteristike gerijatrijskih problemaProf.dr. Belma Pojski Simptomi oboljenja u starijoj dobi1. Konfuzija2. Padovi3. Imobilizacija4. Inkontinencija5. Modani udar Karakteristike pacijenta koji se suoava sa problemima starosti i potrebom za pomo gerijatrijskog servisa1. star, obino vrlo star2. Mutipli medicinski problemi3. Psiholoki problemi manipulativni ili adiktivni(alkohol ili sedativi)4. Psihijatrijski problemi- demencija, depresija5. Neizvjesna drutvena pozicija( usamljenost, izolovanost)6. Problem smjetaja(porodica, dom za stare osobe)7. Nagle promjene zdravstvenog stanja (pneumonia, CVI, AIM, pad i lom kuka)8. Iznenadna promjena u drutvu koje ga okruuje( na pr bolesna kerka mora u bolnicu) Karakteristike oboljenja u starijoj dobi 1.multiple bolesti 2.akutni poetak bolesti i brza smrt 3.postepeni poetak i dugotrajan polagani tok bolesti 4.poremeena homeostaza 5.promijenjena podnoljivost lijekova 6.konfuzije 7.poremeene imune funkcije 8.sekundarne posljedice imobilizacije: inkontinencija, dekubitusi 1.Multiple bolesti Osteoartritis Srana dekompenzacija Modani udar Diabetes mellitus Anemija Demencija Slabljenje i/ili gubitak sluha i vida 2.Akutni poetak bolesti i brza smrt Iznenadna slabost, moe biti pneumonija, influenca, infarkt, CVI. Moe pasti i zadobiti povrjede. Porodica obino zove SHP, doktor zatie pacijenta u vrlo loem opem stanju i prebacuje ga u bolnicu.Tu smrt nastupa vrlo brzo u roku od nekoliko sati ili dana. Ponekad bolnice postaju samo mjesta za umiranje, zavravanje terminalnih finalnih stanja. 3.Postepeni poetak i dugotrajan polagani tok bolesti Usporava u svemu i prihvata to kao normalno stanje, slabije jede i gubi na teini, esto pada, gubi pamenje: esto pacijent, porodica i medicinsko osoblje ovo prihvataju kao normalne pojave starenja esto iza ovih simptoma se kriju hipotireoza, anemija, dijabetes, karcinom 4.Poremeena homeostaza U starosti se javlja malfunkcija termoregulacije u mozgu Definicija hipotermije je temperatura nia od 35C Moe biti izazvana i lijekovima, sedativima, hipotireozom, CVI, imobilizacijom zbog osteoartritisa, neurolokim bolestima, komom Pacijenta treba sporo zagrijavati dekama, po 0,5C/h, iv. Infuzije, paziti na diurezu( funkcija bubrega pada za 50% kod starijih od 80 godina) Dehidriraju ako ne piju dovoljno Posturalna hipotenzija 5.Promijenjena podnoljivost lijekova Propisano puno lijekova-jatrogene bolesti Jatrogena bolest je ona koju je izazvao doktor svojim tretmanom Mnogi lijekovi su testirani na mladim dobrovoljcima 1-5 tableta-incidenca za nus pojave je 3.4% 6 tableta - incidenca za nus pojave je 24% Polifarmacija-slaba podnoljivost lijekova i dosta nus efekata Pill box organizer- kutija za tablete sa odjeljcima za pojedine dijelove dana Nekontrolisano uzimanje lijekova: odgovornost i doktora koji ih propisuje i rodbine koja ne vodi brigu o pacijentu Zato je promijenjena podnoljivost lijekova? Apsorpcija iz tankog crijeva je u starosti samo umjereno sniena Lijekovi se obino veu za albumine, a kod bolesnih su albumini u krvi obino snieni Miina masa tijela opada sa 19% na 12% Masna tkiva rastu sa 14% na 35% Funkcija metabolikih i ekstrektornih organa opada, jetre, bubrega 7.Poremeene imune funkcije ovjek je najvunerabilniji na poetku i na kraju ivota, upravo zato to se imuni sistem kod novorodenadi tek treba razviti, a kod staraca imuni sistem slabi Zato postoji opasnost od ponovnog aktiviranja tbc, stvaranja autoantitijela Reumatska bolest, polimialgija, periferna neuropatija 8.Sekundarne posljedice imobilizacije: inkontinencija, dekubitusi Dekubitusi-na podrujima najveeg pritiska, gdje ima malo miia i masnoe Kukovi, donji dio ledja, stranjica, laktovi, pete Opaeni dekubitus je vrh ledenog brijega Norton pressure risk scoreNorton-ova tablica rizika Fizika kondicija 4 dobra, 3 srednja, 2 loa, 1 vrlo loa Mentalno stanje 4 dobro 3 apatian 2konfuzan 1 stuporozan Aktivnost 4 pokretan 3 hoda uz pomo taka 2 u kolicima 1u krevetu Mobilnost 4 puna 3 lako ograniena 2 vrlo ograniena 1 nepokretan Inkontinencija 4 kontinentan 3 povremeno 2 inkontinentan 1 inkontinentan urin i stolicaRezultat : 14 ili manji visok rizik 12 ili manjivrlo visok rizik Waterlow pressure risk scoreWaterlow-ova tablica rizika Konstitucija prosjena 0, iznad prosjeka 2, ispod prosjeka 3 Tip koe: zdrava 0,tanka kao papir 1, suha 1, oputena 1,edematozna 1,promjene boje 2, puknuta 3 Kontinencija : kompletna 0, povremeno inkontinentan 1, inkontinencija urina ili fecesa 2, obje inkont. 3 Apetit : prosjean 0, slab1, anoreksian 2 Spol/godine: muki 1, enski 2 Waterlow-ova tablica rizika 14-49 god 1, 50-65god 1, 50-65god. 2, 65-74 god 3, 75-80 god. 4, 81+ god 5 Mobilnost: puna 0, smanjena (oteana) 1, nemir/fidgety 2, apatija 3, nepokretnost 4 Specijalni faktori rizika:slaba prehrana(ekstremna kaheksija) 8 , senzorna deprivacija 5, velike doze antiinflamatornih lijekova ili steroida 3, puenje vie od 10 cigareta na dan 1, fraktura ili ortopedska hirurgija 3 Rezultat:10=rizik, 15=veliki rizik, 20= vrlo veliki rizik Na dekubitus smijete staviti sve osim pacijenta Specijalni antidekubitalni madraci sa elektrogeneratorom koji postepeno napuhavaju i ispuhavaju madrac (buka?) Spenco madraci i jastuci za kolica(za inkontinentne) Pegasus pressure mattres Pete zatititi vunom Nema lijeenja dekubitusa dok postoji infekcija Debridement rane(uklanjanje mrtvog tkiva do u zdravo)- plastini hirurg Kad je rana ista, previjanje i ienje 1-2 puta dnevno Ako ima neugodan miris-Actisorb Flasteri sa mikroporama Ako su dekubitusi nastali tokom zadnjih dana ivota, onda treba dati morfij da se ublae bolovi Ulcera legis-ulceracije na nogama Hronian tok, dugotrajno zacjeljivanje Debridement, elevacija noge Nastaju u sklopu dijabetesa, varikoziteta vena, vaskulitisa, neuropatijaDepresijaProf.dr. Belma PojskiIncidenca, etiologija11-15%, a u starakim domovima 50%S godinama se poveava nivo monoaminooksidaze-MAO koja obara novi kateholamina u mozgu, uz usamljenost, materijalnu ugroenost, gubitak fizikog zdravlja, materijalne i finansijske neovisnosti- posljedica je depresijaPodjela 1. Endogena- spontan pocetak-dnevna promjena raspoloenja(najgore ujutro)-nesanica, rano ustaju-nasljee-dobar odgovor na elektroterapiju ili lijekove2. Reaktivna-vezana uz neki dogaaj-nema-nema-nema-lijekovi manje uspjesniKlinika slikaOsjeaj beznaa, oaja, samosaaljenja, plae, nezainteresiranost za svoje potrebe, za okolinu, oslabljen apetit, konstipacija-zatvori, glavobolje, poremeaji snaObino se razvija tokom 2 sedmice1. Depresivno raspoloenje2. Smanjen interes za sve oko sebe, smanjena aktivnost3. Gubitak tjelesne teine, 5% ili vie mjeseno4. Insomnija/hipersomnija5. Psihomotorna retardacija/agitacija6. Umor ili gubitak energije nakon manje aktivnosti7. Osjeaj krivice ili bezvrijednosti8. Ne moe bistro razmiljati, gubi koncentraciju,nekad nepristojni9. Suicidalne misliRazliito ispoljavanje depresijeInsomnia-nesanicaMoe biti u sklopu depresije, drugih psihijatrijskih oboljenja ortopnea i nokturia- mogu se javiti u sklopu kardijalne dekompenzacije, stomanog problema( gastroezofagealni refluks), anksioznosti, hipertireoidizam.Prestanak uzimanja nekih lijekova ili alkoholaPotrebno procijeniti zato je dolo do nesanice, a ne odmah davati sedativeObstruktivna sleep apnea ( uzrokuje hipoksiju i kardijalna zbivanja, a obino primjeti partner)Starenjem se mijenjaju navike spavanja, dnevno spavanje, rani odlazak u krevet, tee zaspivanje, dui period budnog stanja, plii sanDiferencijalna dijagnozaNekad fizike promjene starenja mogu dati sliku depresije: gubitak kose, sijeda kosa, gubitak zuba, naborana koa,usporeni pokreti Nagluhi mogu izgledati nezainteresovani, odsutni umomParkinsonova bolestHipotireozaDiseminirana tbc, malignitet, malnutricijaS druge strane depresija moe biti udruena sa svim gore pobrojanim stanjimaDepresija udruena sa medicinskim stanjimaGroznica, dehidratacija, smanjena funkcija srca kao pumpe, disbalans elektrolita, hipoksijaHiponatremija(od bolesti ili lijekova) i hiperkalcemija(uglavnom udruena sa malignitetima)Sistemske bolesti,maligniteti,endokrine bolestiDepresija udruena sa anoreksijom, gubitkom na teini, bolom u ledjima- esto rak guteraeDepresija udruena sa medicinskim stanjimaHipotireoidni pacijenti pokazuju psihomotornu retardaciju, iritabilnost ili depresiju.Hipertireoza kod starijih se moe manifestovati kao apatina tireotoksikoza Hiperparatiroidizam, sa hiperkalcemijom se manifestira sa apatijom, umorom, bolom u kostima, zatvorom.Infektivne bolesti, anemija, nutritivne deficijencijeTerapijaTriciklina grupa lijekova koja inhibira preuzimanje serotonina i noradrenalina pa raste slobodno cirkulirajui amini u mozgu-Amitriptilin..Nus efekti:posturalna hipertenzija, kardijalni problemi, zatvorParoxetine,Serfraline imaju manje nus efekata.Potrebne su 2 sedmice za neke rezultate terapijeElektrina terapija: dobri rezultati kod starijih osobaUkljuiti rodbinu u aktivan tretman, podizanje nivoa aktivnosti, registrovanje moguih suicidalnih idejaSuicid kod starijih osobaU UK 1000 suicida godinje kod starijihMukarci 2x ee od enaZa razliku od mladjih osoba, stariji ljudi se uglavnom ubiju kada to naumeSuicid kod starijih osoba-3 vana faktora1.socijalni (70% ubijenih ivjeli su sami, neprilagodjenost penzionerskom ivotu, nia socijalna klasa, nedavni izlazak iz bolnice)2.fiziki faktori (hronina bolest,kao svakodnevni bolovi kod artritisa, a vrlo rijetko vezano i za maligna oboljenja)3.fizioloki faktori (udruenost sa krivnjom, nesanica, agitacija, alkoholizam..)Faktori udrueni sa suicidom u gerijatrijiKomorbiditetVaskularne bolesti koje dovode do lezija u bazalnim ganglijama i prefrontalnim dijelovima mozga.Obino se javlja i motorna retardacija.Gubici kao sudbina starije dobi: fiziki( ne moe se brinuti o sebi ), senzora(vid,sluh)- izolacija, gubitak pamenja, gubitak mentalne funkcije (demencija), neovisnosti , posla, prihoda, socijalne pomoiKomorbiditetInfarkt srca dovodi do straha od skraenja ivota ili invalidnosti i moe precipirati depresijuModani udar je esto povezan s depresijom, a stepen oteenja nakon CVI nije povezan sa pojavom depresijeDrugi razlozi oteenja mozga-tumori, subduralni hematomiOsobe sa demencijom, Alzheimer-ovim sindromom,multiinfarktna demencija mogu imati izrazite simptome depresijeParkinsonova bolestHronina bol, strah od smrtiLijekovi koji mogu izazvati depresiju CVI i Parkinsonova bolest Definicija Cerebrovaskularni insult (CVI)je stanje akutnog poremeaja modane cirkulacije sa prolaznom ili trajnom modanom disfunkcijom .Vaskularna oboljenja koja su uzrokovana sa traumom,neoplazmama ili infekcijom ne pripadaju ovoj patologiji. Etioloka podjela CVI 1.Ishemijski CVI 2.Hemoragijski CVI ISHEMIJSKI MODANI UDAR u 84% sluajeva od toga : 53 % trombotski CVI ( pojava tromba u intracerebralnim arterijama) 31 % embolijski (blokiranjem cirkulacije prema mozgu embolusom ije porijeklo je izvan cerebralne cirkulacije,esto iz srca) Hemoragijski modani udar U 16% sluajeva krvarenje u intrakranijalni prostor veim mortalitet od ishemijskog CVI 10% je u vidu intracerebralne hemoragije - krvarenje unutar mozga 6 % subarahnoidalno krvarenje - krvarenje u subarahnoidalni prostor izmedju mozga i lubanje Podjela CVI prema klinikom toku bolesti 1.TIA tranzitorna ishemina ataka 2. insult u razvoju 3. kompletni insult 4. reverzibilni ishemini neuroloki deficit RIND Epidemiologija CVI Framingamska studija: incidenca prvog CVI oko 30% vea kod mukaraca nego kod ena. Incidenca CVI se udvostruava kod oba pola nakon 55. godine ivota za svaku dekadu. Gotovo treina od 550000 novih CVI godinje se javlja kod osoba mladjih od 65 godina. Epidemiologija CVI Podaci o preivljavanju iz Framingamske studije u optoj populaciji indiciraju da godine imaju znaajan uticaj kod ishemijskog CVI, tako da mortalitet kod mukaraca ( a slino je i za ene) se poveava od 8% kod mladjih od 60 godina, do 23 % kod starijih od 70 godina. INVALIDNOST- posljedica CVI Prema podacima National Stroke Association 1994. iz SAD i SZO predstavlja 3. uzrok smrtnosti u svijetu, nakon kardiovaskularnih oboljenja i kancera. U SAD svake godine se javlja 550000 novih CVI , izaziva 150000 smrti godinje a 300000 preivljava. Predstavlja vodei uzrok invalidnosti kod odraslih, vodea je dijagnoza bolnikih otpusta . Faktori rizika za ishemini CVI A. nepromjenljivi

godine

rasa

pol

pozitivna porodina anamneza za CVI(TIA Faktori rizika za ishemini CVI B. veliki promjenljivi

hipertenzija

puenje

dijabetes

asimptomatska karotidna stenoza

anemija srpastih elija

hiperlipidemija

atrijalna fibrilacija Faktori rizika za ishemini CVI C. mali promjenljivi debljina

fizika neaktivnost

alkoholizam

hiperhomocisteinemia

zloupotreba lijekova

hiperkoagulabilnost

antifosfolipidna antitijela

faktor V Leiden

Protrombinska 20210 mutacija

nedostatak proteina C

nedostatak proteina S

nedostatak antitrombina III nadomjesna hormonalna terapija Ishemijski CVI Arteroskleroza velikih modanih arterija ,zastupljena naroito na ravitima, uzrokuje poremeaje distalne cirkulacije te moe biti izvor embolusa koji dovodi do TIA ili CVI. Karotidne arterije Infarkti prednje cirkulacije Poremeaj cirkulacije vertebrobazilarnog sliva Infarkti stranje cirkulacije Karotidna endarterektomija je bila efektivna u snienju rizika za CVI kod simptomatske stenoze vee od 70%. Kljunu ulogu u tretmanu CVI ima prevencija: prevencija inicijalnog udara- primarna detekcija i redukcija riziko faktora prevencija progresije sekundarnih ozljeda- akutna intervencija prevencija komplikacija prevencija invalidnosti- rehabilitacija prevencija ponovnog CVI-tretmana rizika za CVI. Parkinsonova bolest tremor, rigidnost, bradikinezija,karakteristini poremeaji hoda i dranja tijela Javlja se sa mnogim bolestima Parkinsonova bolest je idiopatski parkinsonizam bez drugih neurolokih poremeaja 1 milion ljudi u SAD ( 1% kod 55 godinjaka) Najee se javlja u 60-im godinama ivota (35 - 85) Progresivan tok 10 do 25 godina Tremor (pill rolling of hands) brojanice, u miru( 4-6 Hz) Pogorava se sa stresom Bri (78 Hz) akcijski tremor u naporu kad se ruke dre nasuprot gravitacije- ispruene. esto je jedna strana tijela izraajnijeg tremora od druge rigidnost otpor i pri pasivnim pokretima Bradikinezija-usporenost voljnih pokreta Lice kao maska, smanjena uestalost treptanja, hipofonian glas( prema aptanju), nevoljni pokreti Mikrografija- sitan rukopis,smanjeni pokreti ruku kod hodanja,ukoen stav tijela kod kretanja, oteano zaustavljanje kod kretanja,nekoliko sitnih koraka je potrebno da bi se okrenuo, retropulzija( tendencija da padne na ledja . Druge karakteristike PO Depresija, anksioznost, oteenja pamenja,poremeaji spavanja Unutranji nemir, gubitak ula mirisa (anosmia), poremeaj autonomnih funkcija Kod uznapredovale bolesti intelektualno propadanje, poremeaj ponaanja Poremeaji vezani za imobilizaciju: aspiraciona pneumonija, dekubitusi Obino uredna miina snaga, duboki i povrni refleksi CT mozga, EEG obino uredni Etiologija Degeneracija of pigmentnih pars compacta neurona substancije nigra u srednjem dijelu mozga, manjak dopamina, akumulacija eozinofilnih intraneuralnih inkluzionih granula (Lewy-jeva tjelaca). Nepoznat razlog elijske smrti, mogue zbog oksidativnog stresa. Rijetko nasljedni, ee nastaje zbog mutacija gena Diferencijalna dijagnoza Depresija tremor izazvan alkoholizmom hidrocefalus urinarna inkontinencija, demenciia Wilsonova bolest Huntingtonova bolest (nasljedna, horea, demencija) Diferencijalna dijagnoza Postinfektivni sindrom- variela hipotireoza, vitaminska deficijencija Infekcije , alkohol, drugi toksini Glutenska enteropatija Paraneoplastini sindrom ( mladji od 45 god): jajnici, dojka, plua, Hodgkin, Modani udar Tumori mozga, neuroblastoma Multipla skleroza Progresivna multifokalna leukoencefalopatija Kongenitalne malformacije. Tretman Cilj je odrati funkcionalnost i izbjei komplikacije uzrokovane lijekovima. Dopamin agonisti Levodopa Antiholenergici Amantadin Hirurki tretman: ablacija - palidotomija, talamotomija

59