vijesti iz hrvatskog saveza gluhih i nagluhih ukratko… · za rat su potrebni Čelik (tenkovi,...
Post on 25-Jan-2020
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Ukratko… Broj 52
ISSN 1331-3029
Uz ovaj broj:
SVE O EUROPSKOJ
UNIJI - DOBRODOŠLICA
HRVATSKOJ...!
Dublin, Irska - održana Opća skupština i
Seminar: ’’Gluhi građani u EU - koja su
naša prava?’’
Markku Jokinen
novi predsjednik Europske
unije gluhih (EUD)
Osnovana sekcija i
forum mladih HSGN Nastavak provedbe
trogodišnjeg programa
Otvoreno besplatno
savjetovalište za
gluhe i nagluhe osobe
pri HSGN
Stručni skup u Vukovaru:
Važnost i uloga tehničke
struke u osiguravanju i
ostvarivanju pristupačnosti -
prava osoba s invaliditetom
GODINA XXIV. - SRPANJ 2013.
VIJESTI IZ HRVATSKOG
SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH
STR AN IC A 2 UKR ATKO .. .
‘’Ukratko...’’
glasilo Hrvatskog saveza
gluhih i nagluhih
IZLAZI TROMJESEČNO
ADRESA:
10 000 Zagreb
Palmotićeva 4
TELEFON:
+385 (1) 481 41 14
FAX:
+385 (1) 483 55 85
EMAIL:
hrv.savez-gluhih@zg.t-com.hr
WEB STRANICA:
www.hsgn.hr
UREDNIŠTVO:
Andrija Halec
odgovorni urednik
Zdravka Baštijan
tehnička urednica
Nadica Hadžović
lektor
ČLANOVI UREDNIČKOG
ODBORA:
Antun Bakan
Petra Bajac
Tajana Biškupić Andolšek
Vesna Ivasović
Milan Ristić
Dobrodošla Hrvatska!
S uključivanjem Hrvatske u veliku i raznoliku obitelj
Europske unije, Hrvatski savez gluhih i nagluhih na
sljedećoj Općoj skupštini (2014.) Europske unije
gluhih postaje njezin punopravni član. Do sada smo na
njihovim skupštinama sudjelovali kao pridružena
članica, a od sada ćemo kao punopravna članica
sudjelovati i u donošenju važnih odluka vezanih za
gluhe u Europskoj uniji.
Jedan od važnih strateških ciljeva EU, od posebnog
značaja za gluhe i nagluhe u Hrvatskoj je 100% -tno
titlovanje programa javne televizije do 2020. godine u
svim zemljama članicama. Također, u okviru za gluhe
važnog Europskog akta o pr is tupačnost i , od EU
očekujemo def in i ranje jasnih standarda o
pristupačnosti informacijama koji će i nama u
Hrvatskoj pružiti važne smjernice.
Kako bi približili našim članovima što predstavlja i što
nam donosi Europska Unija, u ovom broju donosimo
opširan prilog ...
Naš specijalni prilog povodom ulaska RH u Europsku uniju
добре
дошъл!
Vítejte!
Velkommen!
Welcome! Teretulnud! Tervetuloa!
Bienvenue!
καλωσόρισμα!
Fáilte roimh!
Gaidīts!
Laukiamas!
Üdvözlünk!
Merħba!
Welkom!
Willkommen!
Powitanie!
Boas-vindas!
Bine ati venit!
Vitajte!
Dobrodošel!
Bienvenida!
Välkommen!
Benvenuti!
Willkommen!
Bienvenue!
Willkommen!
καλωσόρισμα!
Bienvenue!
Willkommen!
Welkom!
ZASJALA NOVA ZVIJEZDA
EUROPE!
STR AN IC A 4 UKR ATKO .. .
NEĆEMO MOĆI JESTI DOMAĆI SIR I VRHNJE
Neutemeljeni strahovi i sumnje
pred ulazak RH u EU…!
i t d...
B R O J 52 STR AN IC A 5
U početku (1951.g.), postojala je suradnja
samo između 6 država koja je bila vezana
samo uz trgovinu i ekonomiju: Francuska,
Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i
Luksemburg.
Ideja o Europskoj uniji nastala je iz želje NE
PONAVLJANJA stradanja i razaranja koje je
donio Drugi svjetski rat.
Danas EU čini 27 država i gotovo 500
milijuna ljudi te se ona bavi svim pitanjima
od važnosti za svakodnevni život svojih
stanovnika.
ISLAND
NORVEŠKA
ŠVEDSKA
IRSKA
UJEDINJENO
KRALJEVSTVO
FINSKA
ESTONIJA
LETONIJA
LITVA
NIZOZEMSKA
BELGIJA
LUKSEMBURG
FRANCUSKA
ŠPANJOLSKA
PORTUGAL ITALIJA
POLJSKA
NJEMAČKA
ČEŠKA
AUSTRIJA
SLOVENIJA
MAĐARSKA
SLOVAČKA
RUMUNJSKA
BUGARSKA
GRČKA
HRVATSKA
TURSKA
CIPAR
BJELORUSIJA
UKRAJINA
GRUZIJA
ARMENIJA ŠVICARSKA
BiH SRBIJA
CG
ALBANIMAKEDONIJA
MOLDAVIJA
DANSKA
SM
VATIKAN ANDORA (FRA)
(ITA)
(RUS)
RUSIJA
STR AN IC A 6 UKR ATKO .. .
RAĐANJE NOVE IDEJE
Drugi svjetski rat završio je 1945. Bilo je to vrijeme
strašnih razaranja i stradanja ljudi koje je započelo iz
Europe.
Kako da se rat u Europi ne ponovi više nikad ?
Jean Monnet, “otac Europe” imao je ideju:
Za rat su potrebni ČELIK (tenkovi, puške, bombe…)
i UGLJEN za tvornice i željeznice.
Kad bi Francuska i Njemačka imale zajedničku
proizvodnju ugljena i čelika, rat u Europi više
ne bi bio moguć!
Robert Schuman, ministar u francuskoj vladi,
izdao je Deklaraciju, na čiji se dan potpisivanja -
9. svibnja, svake godine slavi u svim državama
članicama kao Dan rođenja Unije.
STVARANJE DEKLARACIJE
2
DEKLARACIJA
Uspostava trajnog mira između
Francuske i Njemačke.
Nova zajednica otvorena za sve
demokratske zemlje Europe.
Zajedničkim upravljanjem
proizvodnjom željeza i čelika
podupirati i osigurati gospodarsku
obnovu.
Ciljevi nove zajednice: mir,
blagostanje i gospodarski uspjeh.
Jean Monnet
3
NASTANAK ZAJEDNICE 6 ZEMALJA
Deklaraciju su podržali i potpisali vođe
Francuske, Njemačke ali i Belgije, Italije,
Luksemburga i Nizozemske.
Tako je stvorena Europska zajednica za
ugljen i čelik (EZUČ) 1951.g.
Suradnja se proširila i na drugim područjima:
25. ožujka 1957.g. u Rimu potpisana su 2
nova ugovora između tih 6 država po kojima
su nastale EEZ (Europska ekonomska
zajednica ) i EURATOM.
U vrijeme kad su se europske države još oporavljale iz
netom završenog rata, u vrijeme kad su građani tih istih
zemalja međusobni suživot i suradnju smatrali
nezamislivima (jer su rane rata, neprijateljstava i zločina
još bile preduboke), njihovi politički lideri pokazali su
hrabrost, vizionarstvo i odlučnost u stvaranju boljeg i
ljepšeg sutra.
Robert Schuman
B R O J 52 STR AN IC A 7
4 ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE
Jedna od osnovnih ideja bila je da zemlje EEZ-a
dijele ’’zajedničko tržište’’ čime bi se olakšalo
njihovo zajedničko trgovanje.
Ukinute su carine i količinska ograničenja između 6
država članica.
Uvedene su i jedinstvene carine na uvoz robe iz
drugih država.
Tako prikupljen novac je odmah odlazio u
zajednički proračun.
Od toga se - s otprilike polovinom sredstava -
financirala zajednička poljoprivredna politika.
5 ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA
Nakon rata u Europi je nedostajalo hrane.
Zbog toga je EEZ donijela odluku o programu
kojim će svojim poljoprivrednicima platiti
proizvodnju veće količine hrane kako bi mogli
zarađivati svojim radom dovoljno za pristojan
život.
Ta j je program nazvan ZAJEDNIČKA
POLJOPRIVREDNA POLIT IKA .
STR AN IC A 8 UKR ATKO .. .
Zajedničko tržište ubrzo je poboljšalo život ljudi u EEZ
Imali su više novca za trošenje, više hrane za jesti i u
trgovinama veći izbor robe.
Tako su i ostale susjedne države željele postati dio te
zajednice:
Krajem 80-tih godina došlo je do
pada komunizma u istočnoj Europi i te su države
željele brzo postati članice EU.
Bilo je važno da širenje EU na istok ne ugrozi do tad
postignuto, ali i da jake ekonomije država članica ne
ugroze slabe ekonomije istočnoeuropskih zemalja.
Zato je EU odredila standarde ili temeljna načela
koje svaka nova članica mora zadovoljiti i
pridržavati se kako bi uspješno sudjelovala u
zajednici:
PRIPREMA ULASKA NOVIH ZEMALJA
7 8
VELIKO PROŠIRENJE
Države kandidatkinje naporno su radile na
svim tim stvarima i nakon nekoliko godina njih
10 je bilo spremno. To su bile:
Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija,
Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija
koje su EU pristupile 1. svibnja 2004.
Nikada do tada nije toliko država pristupilo
EU u isto vrijeme te je stoga to bila vrlo
posebna prigoda.
Dodatno veselje proizlazilo je iz činjenice
da su time ponovno povezani istočni i
zapadni dijelovi Europe.
1. siječnja 2007. Europskoj uniji su
pristupile i Bugarska i Rumunjska čime je
broj članica porastao na 27.
Nakon toliko promjena
članice odlučile 1992. g.
promjenu imena u
Europska uni ja – EU
OD EEZ DO EUROPSKE UNIJE
6
1973. — pristupile su V. Britanija, Danska i Irska
1981. — Grčka
1986. — Portugal i Španjolska
1995. — Austrija, Finska i Švedska
Radili su i na mnogo drugih stvari kao:
Zaštita okoliša
Izgradnja boljih cesta i željeznica
kroz Europu
Bogatije članice pomagale su
siromašnijim članicama (Portugal,
Grčka i Irska)
Ukinute putovnice
Slobodno zapošljavanje unutar
Zajednice
Sloboda, demokracija, poštivanje ljudskih
prava i vladavine prava
Tržišno gospodarstvo koje funkcionira i u
kojem svi imaju jednake ekonomske
mogućnosti
Obvezivanje usvajanja cjelokupne pravne
stečevine EU
Ti standardi su odlučeni na sastanku
Europskog vijeća 1993. godine u
Kopenhagenu, pa im otuda i naziv
Kopenhagenški kriteriji
B R O J 52 STR AN IC A 9
EU je osnovana na temelju 4 ugovora:
Ugovor kojim je
osnovana
Europska
zajednica za ugljen
i čelik (EZUČ).
Potpisan je 18. 04.
1951. u Parizu.
Ugovor kojim je
osnovana
Europska ekonomska
Zajednica (EEZ).
Potpisan je 25.03.
1957. i zovu ga
Rimski ugovor.
Ugovor
kojim je osnovana
Europska zajednica za
atomsku energiju
(EURATOM).
Potpisan u Rimu zajedno
s Ugovorom o EEZ.
Ugovor o Europskoj uniji.
Potpisan u Maastrichtu
7. veljače 1992.
1
2
3
4
Ugovori su temelj cjelokupnog rada EU
Jedinstveni europski akt potpisan je u
veljači 1986. Njime je određen put ka
jedinstvenom tržištu.
Ugovor iz Amsterdama potpisan je 2.
listopada 1997. Njime se određuje
preuzimanje obveze zajednice za
povećanje stope zaposlenosti.
Ugovor iz Nice potpisan je 26. veljače
2001. Njime je izmijenjen sustav
donošenja odluka u EU kako bi ona
spremno dočekala proširenje na deset
novih članica.
Tako velik broj ugovora čini EU
kompliciranom
i teškom za razumjeti!
OSTALI UGOVORI
USTAV EUROPSKE UNIJE
U lipnju 2004. pokušalo se zamijeniti sve
postojeće ugovore i sporazume s jedinstvenim
Ustavom, u kojem se jasno određuje što je Unija,
kako se donose odluke i tko je za što odgovoran.
Na svom referendumima 2005. godine, građani
Francuske i Nizozemske glasovali su protiv novog
Ustava EU pa se krenulo tražiti novo rješenje.
13. prosinca 2007. godine zemlje članice EU
potpisale su Lisabonski ugovor, kojim se
dopunjavaju prethodni ugovori.
Lisabonski ugovor potvrdile su (ratificirale) sve
države članice, te je 01. rujna 2009. godine
stupio na snagu.
Europska unija na temelju Lisabonskog Ugovora
stječe međunarodnu pravnu osobnost koju je
ranije na osnovi čl. 392 UEZ imala Europska
zajednica, koja Lisabonskim ugovorom nestaje i
kao pravni subjekt, ali i uopće kao pojam u
europskoj integraciji. EU postaje subjekt
međunarodnog prava, te na temelju
međunarodnog prava može stjecati prava i
preuzimati obveze.
STR AN IC A 10 UKR ATKO .. .
Europski parlament — glas građana
zastupnike biraju građani Europske unije svakih
pet godina
glavna zadaća Parlamenta je donositi europske
zakone
redovit posao zastupnika Europskog parlamenta
odvija se u Bruxellesu, a dio plenarnih sjednica
održava se i u Strasbourgu (Francuska)
u Parlament se koriste sva 23 službena jezika EU
trenutni saziv Europskog parlamenta ima 754
članova iz svih 27 država EU
1 EUROPSKI PARLAMENT
Europska unija nije savezna država
poput SAD-a niti je organizacija poput
Ujedinjenih naroda. Zapravo, ona je
posebna.
Njene članice ostaju nezavisne i
suverene, ali one ujedinjuju svoje
suverenitete i tako stječu puno veću
zajedničku snagu i utjecaj.
Tri glavne institucije EU su:
2 VIJEĆE EUROPSKE UNIJE
Vijeće Europske unije — glas država
članica
Središnje političko tijelo EU
S Parlamentom dijeli odgovornost za donošenje
zakona i važnih političkih odluka
Vijeće se sastoji od ministara iz nacionalnih
vlada svih država EU
Na sastancima su prisutni oni ministri koji su
nadležni za područje o kojem se raspravlja:
ministri vanjskih poslova, ministri gospodarstva i
financija, ministri poljoprivrede i tako dalje,
ovisno o temi
Svakoj državi pripada određen broj glasova u
Vijeću
Većina odluka donosi se većinskim glasovanjem,
a osjetljiva pitanja jednoglasno
3 EUROPSKA KOMISIJA
Europska komisija — promocija
zajedničkih interesa
Komisija se sastoji od 27 osoba - po jedna osoba
iz svake države EU. Njima pomaže oko 24 000
službenika od kojih većina radi u Bruxellesu
Komisija izrađuje nacrte prijedloga novih zakona
koje predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću
Prati provedbe politika EU i trošenja fondova EU
Brine da svi poštuju ugovore i zakone EU
Ona može poduzeti mjere protiv prekršitelja i po
potrebi ih predati Sudu Europskih zajednica
Trenutni predsjednik Europske komisije je José
Manuel Barroso
B R O J 52 STR AN IC A 11
OSTALE EUROPSKE INSTITUCIJE
Sud Europskih zajednica — vladavina prava
Europski revizorski sud — dobivanje
vrijednosti za svoj novac
Europski socijalni i gospodarski odbor
— glas civilnog društva
Odbor regija — lokalna perspektiva
Europska središnja banka — stabilan tečaj
Europska investicijska banka — pružanje
pomoći
Euro (€) je vjerojatno najpopularnije
postignuće EU-a - jedinstvena valuta
koju dijeli 17 država EU-a, odnosno
dvije trećine populacije EU-a. Taj će se
broj i povećati kako će nove države
članice prihvaćati Euro
Svaka novčanica je ista u svim
državama, dok kovanice imaju
zajednički dizajn s jedne strane i
nacionalni simbol s druge strane
STR AN IC A 12 UKR ATKO .. .
MANJE GRANICA - VIŠE MOGUĆNOSTI
Državljani EU mogu putovati većim dijelom
Europe bez putovnica i bez zaustavljanja na
graničnim prijelazima
Unutar EU moguće je otići u kupovinu u drugu
državu u kojoj je roba jeftinija
Jedinstvena valuta, euro, omogućava kupcima
direktno uspoređivanje cijena u 17 država koje
ga koriste
Zajedničko tržište bez granica dovelo je do
povećanja konkurentnosti koje je podiglo
kvalitetu, a smanjilo cijene
P o j e f t i n j e n j e t e l e f o n s k i h r a z g o v o r a ,
pristupačnosti Interneta i zračnog prometa
Domaćinstva mogu izabrati najboljeg i
najjeftinijeg dobavljača električne energije i
plina
Državljani EU, ako to žele, mogu živjeti, raditi,
studirati ili uživati u mirovini u bilo kojoj državi
EU
1 U DŽEPU
Logo
Eura Kovanica
od 1 Eura Novčanice
Eura
2 UČITI U INOZEMSTVU
Gotovo 2 milijuna mladih ljudi već je iskoristilo
prednosti programa EU kako bi nastavili svoje
obrazovanje i osobni razvoj u drugoj europskoj državi
Zbog toga su programi EU za obrazovnu razmjenu i
prekogranično partnerstvo kao što su Erasmus,
Leonardo i Mladi na djelu, izuzetno poznati
EU ne odlučuje što će se učiti u školama, ali radi na
osiguranju priznavanja obrazovnih i stručnih
kvalifikacija pojedinaca u svim državama EU
BOLONJSKI PROCES
HRVATSKA JE BOLONJSKOM PROCESU PRISTUPILA
2001. GODINE TE JE SVE DO DANAS NJEGOV
AKTIVAN SUDIONIK. SVI STUDIJSKI PROGRAMI
USKLAĐENI SU 2005. GODINE SA ZAHTJEVIMA
BOLONJSKE DEKLARACIJE KOJOM SU SE EUROPSKE
DRŽAVE OBVEZALE NA STVARANJE JEDINSTVENOG
EUROPSKOG PROSTORA VISOKOG
OBRAZOVANJA
B R O J 52 STR AN IC A 13
Svako je društvo poštenije i efikasnije kada ne
diskriminira osobe zbog njihove nacionalnosti,
spola, tjelesnih mana, rase ili drugih faktora i kad
štiti sve one koji su zbog bilo kojeg od navedenih
razloga manjina.
Zakoni EU zabranjuju diskriminaciju
Još od 50-ih godina 20. stoljeća, prvi sporazumi
EU-a sadržavali su jednostavno pravilo da muškarci
i žene moraju biti jednako plaćeni za svoj rad
To je EU dalo vodeću ulogu u borbi za ženska prava
koja su danas sastavni dio svih EU politika
U Hrvatskoj je donesena NACIONALNA STRATEGIJA
IZJEDNAČAVANJA MOGUĆNOSTI ZA OSOBE S
INVALIDITETOM od 2007. do 2015. GODINE
3
JEDNAKE MOGUĆNOSTI ZA SVE
Svi želimo živjeti u sigurnosti, zaštićeni od kriminala i
terorizma
Zbog toga države EU rade zajedno protiv
međunarodnog terorizma i prekograničnog
krijumčarenja droge i ljudi
Države članice EU usvajaju zajednička pravila o tim
zločinima i poduzimaju korake na osiguravanju pune
suradnje između njihovih policija i carinika i sudova
Budući da su građani EU slobodni živjeti u bilo kojoj
državi EU, moraju imati jednak pristup pravosuđu bilo
gdje u EU
Države članice trebaju osigurati primjenjivanje zakona
EU na isti način
4
SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA ZA SVE
STR AN IC A 14 UKR ATKO .. .
Vođe EU obvezale su od EU napraviti svjetski
najdinamičnije društvo temeljeno na znanju s jakim
gospodarstvom i kvalificiranom radnom snagom
Zbog toga EU radi na osiguravanju brze Internet veze u
školama, domovima i na radnim mjestima. Potiču se
poduzeća i vlade na veće korištenje Interneta kako bi
pružile bolju uslugu
Drugi važan prioritet je poticanje ljudi na obrazovanje i
učenje tijekom cijelog života. U današnjem složenom
društvenom i političkom okruženju od građana se
očekuje aktivan doprinos društvu
Jedna trećina godišnjeg proračuna EU koristi se za
stimuliranje gospodarstva i stvaranje radnih mjesta u
slabije razvijenim regijama kao i za osposobljavanje
nezaposlenih ili nedovoljno kvalificiranih ljudi
Dodatno, EU danas ulaže u poslove budućnosti
financirajući istraživanja i razvoj u području visokih
tehnologija
6 ZELENIJA EUROPA
EU širi svjetske napore za očuvanjem okoliša i
promocijom održivog razvoja
EU je preuzela vodeću ulogu u provedbi Kyoto
protokola za reduciranje emisije štetnih
plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje i
klimatske promjene
Budući da zagađivanje ne poznaje granice,
članice EU poduzele su zajedničku akciju u
puno područja zaštite okoliša
Primjerice, opasan otpad iz Europe ne može
više biti istovaren u siromašnim državama,
kao što je ranije bio slučaj
5
ZAPOŠLJAVANJE I NAPREDAK
B R O J 52 STR AN IC A 15
Europska ZASTAVA
12 zvjezdica u krugu simbolizira ideale
savršenstva, potpunosti i zajedništva
Europska HIMNA
Melodija je preuzeta iz Beethovenove Devete
DAN Europe - 9. svibnja
Dan kad je potpisana Schumanova deklaracija o
Zajednici za ugljen i čelik
Glavni MOTO EU
“UJEDINJENI U RAZLIČITOSTI !”
Gdje bi u budućnosti mogle biti granice EU?
Već je prethodni val proširenja donio
članicama EU dodatna financijska opterećenja
i političke izazove. Trenutno 5 država ima
status kandidatkinja (Island, Turska, Srbija,
Crna Gora i Makedonija), a još najmanje 3
(Albanija, BiH, Kosovo) očekuju taj status.
Sigurno jest da će suradnja europskih država u
zajednici EU biti nastavljena. No, oblici te
suradnje ovisit će u kolikoj mjeri će pojedine
države biti spremne da donose zajednički
važne političke i ekonomske odluke.
STR AN IC A 16 UKR ATKO .. .
PREDSJEDAVANJE EU-om
Na osnovi Ugovora iz Nice, 2004., sastanci
Predsjedništva Europske unije održavaju se u Bruxellesu.
Na kraju predsjedanja, predsjednik države ili premijer
države predsjedateljice predstavlja Europskom
parlamentu postignute rezultate u šestomjesečnom
razdoblju.
U odnosima sa zemljama koje nisu članice Europske
unije i s međunarodnim organizacijama Predsjedništvu
asistira Glavno tajništvo Vijeća, tj. visoki predstavnik za
vanjsku politiku i sigurnost i predsjednik Europske
komisije. Zajedno čine tzv. Trojku.
Predsjedavanje Europskom unijom od 2007. do 2020.,
utvrđeno je Odlukom Vijeća 1. siječnja 2007., a
objavljeno u Službenom glasniku Europske unije
(2007/5/CE, Euratom) od 4. siječnja 2007.
Vijeće Europske unije predstavlja države članice i na
njenim sastancima sudjeluje po jedan ministar iz svake
države članice. Ministri sudjeluju ovisno o temi o kojoj se
raspravlja na sastanku (vanjski poslovi, poljoprivreda,
transport, itd.). Ako Vijeće, npr., raspravlja o
poljoprivredi, sastancima će prisustvovati ministri
poljoprivrede iz svake države članice.
Vijećem predsjedaju, naizmjence, države članice svakih
šest mjeseci (od siječnja do lipnja i od srpnja do
prosinca) po unaprijed utvrđenom rasporedu.
Zadaće države koja predsjeda, tj. predsjedništva Unije su:
predstavlja Europsku uniju, zajedno s
predsjednikom Europske komisije, na
međunarodnoj sceni,
priprema, koordinira i predsjeda sjednicama
Vijeća ministara,
predstavlja Vijeće u pregovorima s drugim
organizacijama i s drugim europskim
institucijama (osobito Europskim parlamentom),
osigurava dosljednost, kontinuitet i politički razvoj
surađujući s prošlim, sadašnjim i budućim
predsjedništvom.
organizira dva sastanka na vrhu, tj. summita.
Radi se o Europskom vijeću sastavljenom od
predsjednika država ili vlada država članica.
STR AN IC A 17
Zemlje predsjedavateljice Europskom unijom
od 2007. do 2020. godine
B R O J 52
Nacionalni savez gluhih zemlje
koja predsjeda Unijom u prvoj
polovici godine ujedno je domaćin
godišnje Opće skupštine Europske
unije gluhih (EUD).
STR AN IC A 18 UKR ATKO .. .
15. siječnja 1992. godine, Međunarodno priznanje
Republike Hrvatske kao nezavisne i suverene države.
29. listopada 2001. godine, Potpisivanje Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju– prvi korak prema EU.
21. veljače 2003. godine, Republika Hrvatska
podnijela je zahtjev za punopravno članstvo u
Europskoj uniji u Ateni.
U svibnju 2003. godine, Hrvatska prima tzv. Upitnik,
4.560 pitanja o svim područjima upravnoga,
gospodarskoga i društvenog života. Odgovor je imao
4.000 stranica predanih na CD-ima.
20. travnja 2004. godine Europska komisija je donijela
pozitivno mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za
članstvo u EU.
POVIJESNI PRIKAZ
17. i 18. lipnja 2004. godine Europsko vijeće dodijelilo
je Hrvatskoj status države kandidatkinje za članstvo i
donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora
početkom 2005. godine.
7. listopada 2005. godine otpočeli su pretpristupni
pregovori i njihov završetak predviđen je do kraja
2009.g.
30. lipnja 2011. godine zatvorena su zadnja
pregovaračka poglavlja pravne stečevine (Tržišno
natjecanje, Pravosuđe i temeljna ljudska prava,
Financijske i proračunske odredbe).
7. lipnja 2013. godine Njemačka je bila zadnja od
zemalja članica EU koja je ratificirala pristupni ugovor
RH.
1. srpnja 2013. godine datum je ulaska u članstvo EU
koji je 10. lipnja 2011. predložila Europska komisija, a
24. lipnja iste godine ga je podržalo i Europsko vijeće.
Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za
praćenje pregovora s EU
B R O J 52 STR AN IC A 19
Bivša premijerka RH , Jadranka Kosor i bivši premijer/sadašnji predsjednik Republike Slovenije, Borut Pahor
Predsjednik RH, Ivo Josipović i predsjednik EK, Jose Manuel Barroso
Bivša premijerka RH , Jadranka Kosor i predsjednik EK , Jose Manuel Barroso
Premijer RH, Zoran Milanović i predsjednik EK, Jose Manuel Barroso
Jedna od prepreka na putu Hrvatske u EU bio je i
spor između Hrvatske i Slovenije oko međusobne
granice na Jadranskom moru.
Tadašnja predsjednica Vlade RH, Jadranka Kosor
potpisala je arbitražni sporazum s tadašnjim
slovenskim premijerom Borutom Pahorom u
studenom 2009. godine —od tada nije bilo
prepreke za ulazak RH u EU.
2011. godine predsjednik Republike Ivo
Josipović u Bruxellesu se sastao s
predsjednikom Europske komisije Joseom
Manuelom Barrosom gdje su govorili o
završetku hrvatskih pristupnih pregovora.
U ožujku 2013. godine predsjednik hrvatske
vlade Zoran Milanović razgovarao je u
Bruxellesu sa predsjednikom Europske
komisije Joseom Manuelom Barrosom o
predstojećem zadnjem izvješću monitoringa
Europske komisije te je također predstavio
hrvatskog kandidata za člana Barrosine
komisije Nevena Mimicu.
Neven Mimica,
kandidat za povjerenika u Europskoj
komisiji
Europska unija gluhih
Europski savez mladih gluhih
Europska federacija nagluh
Europski forum prevoditelja znakovnog jezika
EUROPSKA UNIJA GLUHIH
I. Priznavanje prava uporabe nacionalnih
znakovnih jezika;
II. Osnaživanje gluhih putem komunikacije
i informiranja;
III. Izjednačene mogućnosti obrazovanja
i zapošljavanja ...
CILJEVI EUROPSKE UNIJE GLUHIH
Mark Weathley, direktor EUD-a
STR AN IC A 20 UKR ATKO .. .
Gluhe osobe u Hrvatsko j t raže:
1. Službeno priznavanje Hrvatskog znakovnog
jezika;
2. Pravo na izbor načina komunic i ran ja radi
najkvalitetnijeg primanja informacija;
3. Podučavanje prevod i tel ja i edukatora
znakovnog jezika;
4. Obrazovanje g luhih na znakovnom jeziku ;
5. Pravo na s lobodan izbor obrazovnog sustava:
o ra lnog (glasovnog) ili b i l ingva lnog (glasovni
+ znakovni jezik).
I. Priznavanje prava uporabe nacionalnih znakovnih jezika
Razvoj informatike ponudio je gluhima
nove mogućnosti i trebaju ih iskoristiti.
EUD djeluje u Europskom forumu za
osobe s invaliditetom (EDF) i Europskoj
komisiji.
Zajedno s Federacijom nagluhih, EUD
traži da se u telekomunikaciji i TV
uzimaju u obzir specifične potrebe
gluhih.
Osposobljavanje i obrazovanje uz korištenje
znakovnog jezika, najbolji je put da gluhi nauče
boriti se za svoja prava.
Tijekom 2006. u EUD-u osnovana je radna
skupina gluhih pravnika da rade na
ravnopravnosti gluhih u obrazovanju i
zapošljavanju.
Sudjelovanjem u svim komisijama na Svjetskom
kongresu gluhih u Madridu, EUD je dao jak
doprinos globalnom zahvaćanju problema gluhih
u svijetu.
2010. godine donesena je Briselska deklaracija
o znakovnim jezicima Europske unije, koja,
između ostalog, osigurava jednake prilike kroz
pružanje pristupačnih obrazovnih mogućnosti za
korisnike znakovnog jezika.
B R O J 52 STR AN IC A 21
ZAJEDNIČKI CILJEVI EUD-a I HSGN
II. Osnaživanje gluhih putem komunikacije i informiranja
III. Izjednačene mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja
EFSLI je Europska organizacija prevoditelja znakovnog jezika
čije su članice nacionalne i regionalne organizacije, pojedinci i
pridruženi članovi.
Što je EFSLI?
1. 1987. godine na Konferenciji u Albiu (Francuska)
Europski prevoditelji znakovnog jezika prvi put su
se sreli na zajedničkom zadatku.
2. Do 1993. imali su niz sastanaka i seminara no i
dalje su bili neformalna grupa.
3. 1993. na sastanku u Briselu usvojili su Statut,
izabrali članove Odbora i tako postali službena
institucija.
4. Svaki član Odbora predstavlja jednu Europsku
regiju.
Kako je nastao EFSLI?
Marinella Salami — sadašnja predsjednica EFSLI-ja
Rad na službenom priznavanju
profesije prevoditelja znakovnog
jezika.
R a z m j e n e i s k u s t v a u n u t a r
profesije prevoditelja u Europi.
Poticanje unapređenja znakovnog
jezika i edukacije prevoditelja.
Pružanje savjetodavne pomoći
prevoditeljima znakovnog jezika,
instruktorima i studentima kao i
svim korisnicima usluga prevo-
ditelja znakovnog jezika.
Zastupanje interesa profesije
prevoditelja znakovnog jezika u
odgovarajućim institucijama.
Obavljanje svih ostalih aktivnosti
vezanih za ciljeve organizacije.
Ciljevi i zadaci EFSLI-ja
Prošle godine je u Austriji u Beču od 14 -16.
09.2012. sa velikim uspjehom održana je
Opća skupština i Konferencija za preko 300
prevoditelja iz više od 30 Europskih zemalja.
Konferencije i ljetne škole
Ove godine od 13.-15. rujna,
2013. EFSLI Konferencija održat
će se u Ljubljani, Slovenija
STR AN IC A 22 UKR ATKO .. .
U EUROPSKOJ UNIJI
SVI TV-PROGRAMI JAVNE TELEVIZIJE
TREBAJU BITI TITLOVANI...!
Europski Parlament
n a l a ž e o b a v e z n o
t i t l o v a n j e s v i h
televizijskih programa
javne televizija u EU.
Time bi svi gledatelji,
pa tako g l u h e i
n a g l u h e o s o b e ,
razumjeli programe
drugih televizija.
Titlovanjem se ujedno
pomaže i učenje
stranih jezika i bolje
razumijevanje među
ljudima u Europskoj
uniji.
Izvješće o Stanju titlovane pristupačnosti u EU 2011. otkriva veliku nepravdu za 51
milijun gluhih i nagluhih osoba u EU. Ono poziva EU članice na poštivanje prava
gluhih i nagluhih građana na potpuni pristup medijima kroz titlovanje do 2020.
godine.
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima potvrđuju pristup informacijama i
obrazovanju kao osnovnim ljudskim pravima. EU se do sada pridržavala UN-ove
Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Ipak, više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog prava jednostavno jer ne mogu
čuti emitiranje TV programa, ne razumiju filmove u kinima ili predstave u
kazalištima.
100% programa javnih televizija trebao bi biti titlovano do 2020. godine u
europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku kao novu članicu Europske unije.
Prema zadnjem izvješću EFHOH-a iz 2011. godine vezanom za
titlovanje programa javne televizije, Hrvatska se nalazi pri
samom dnu ljestvice s manje od 2% titlovanog sadržaja,
zajedno s Bugarskom, Ciprom, Litvom i Rumunjskom.
B R O J 52 STR AN IC A 23
Svake godine od 1983. Europski parlament i Vijeće Europe na prijedlog Europske komisije izabiru temu za Europsku godinu. Ove godine tema su ”građani”. Europska godina građana 2013 posvećena je jednakim pravima svih građana EU, uključujući podizanje svijesti među građanima EU o tome koja su to zapravo prava.
U svjetlu toga Europska unija gluhih ove je godine organizirala seminar upravo na tu temu. Izvrsno odabrani gluhi predavači iz više različitih aspekata govorili su o gluhim građanima, te o njihovim pravima u kontekstu EU.
Adam Kosa, gluhi pravnik iz Mađarske te zastupnik u EU parlamentu govorio je o pravnoj podlozi zaštite gluhih EU građana. Osvrnuo se na važeće akte i zaključio da se jedan dio tih akata, posebno Europski akt o
pristupačnosti, ne provode, odnosno ne postoje jasni standardi o pristupačnosti informacijama. Slijepe osobe imaju isti problem, ali na drugačiji način te su dali potporu organizacijama gluhih u njihovim nastojanjima na poticanje EU u definiranju tog standarda u što skorijem vremenu.
Kosa je zaključio da se prava gluhih osoba u EU mogu zaštititi jedino partnerstvom između EUD-a, nacionalnih organizacija gluhih i gluhih političara koji bi se trebali uključiti u sve razine političkog odlučivanja. Gluhe osobe da bi osigurale da se i njihov glas čuje, trebaju se aktivirati u politici. Za sada u Europskom parlamentu sjede samo 4 gluha zastupnika. Predsjednica EUD-a Berglind Stefansdottir nadovezala se da smo do nedavno bili uglavnom fokusirani na priznavanje znakovnog jezika, međutim iako je znakovni jezik priznat u većini zemalja članica, dvojezično obrazovanje gluhe djece još uvijek nije svugdje jednako prihvaćeno. Zato upravo to mora biti sljedeći korak – priznati važnost dvojezičnog obrazovanja u Europi. I to mora biti zadatak gluhih političara. Dr. John Bosco Conama, gluhi profesor na fakultetu za studij gluhih na Trinity College Dublin održao je interesantno predavanje na temu gluhi građani Europe s filozofskog i socijalnog aspekta.” U EU uglavnom prevladava neoliberalistička
politička filozofija, a neoliberaliam znači da novac
dolazi na prvo mjesto, fokus je na tržištu a ne na
socijalnom aspektu. Neoliberalizam ima vrlo
drugačiju sliku o tome što znači ”građanin”.
Vijesti iz Europske Unije gluhih
Uoči ulaska Hrvatske u EU, i ove godine, zadnji put u statusu
pridružene članice, Hrvatski savez gluhih i nagluhih prisustvovao je
Skupštini i Seminaru Europske unije gluhih (EUD) koji su održani
16-19.05.2013. u zemlji predsjedavateljici EU-a Dublinu, Irska.
U Dublinu održana Opća skupština i
Seminar ’’Gluhi građani u EU – koja su
naša prava?”
Sudionici Seminara ’’Gluhi građani u EU – koja su naša prava?’’
STR AN IC A 24 UKR ATKO .. .
U neoliberalnoj filozofiji ne postoji pojam građanin, nego se isključivo govori o konzumentima. Također neoliberalizam više zagovara obveze osoba, umjesto njihovih prava” zaključio je da u današnjem neoliberalnom društvu koje vlada u Europi svi smo postali prvenstveno konzumenti i potrošači, a manje građani, te sa tog aspekta ostvarujemo svoja prava.
Collin Alen predsjednik Svetske federacije gluhih (WFD) izrazio je divljenje snagom EUD vodstva i pozitivno se iznenadio koliko su gluhi u EU jaki. ”EUD je jaka organizacija i leader u WFD-u. WFD ima 8 regija, ali sve ostale regije mogu učiti od EUD-a”. Osvrnuvši se na UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom izjavio je da su Konvenciju do sada potpisale 130 zemalja. Od EU zemalja jedino Finska, Nizozemska i Irska još nisu ratificirale Konvenciju.
”Svaka zemlja mora sastaviti izvještaj o provedbi Konvencije, ali paralelne izvještaje sastavljamo mi!”, izjavio je Allen urgirajući na nacionalne saveze da obavezno sudjeluju u tome.
Opća skupština Europske unije gluhih
Skupštini koja je trajala dva dana prisustvovalo je 56 delegata iz svih zemalja Europske unije, uz prisustvo 2 delegata-promatrača iz pridruženih članica EU (Hrvatska i Makedonija). Hrvatsku je predstavljao predsjednik HSGN-a, Andrija Halec uz tumača i prevoditelja, Tajanu Biškupić Andolšek. Na početku Skupštine zatraženo je od delegata odobrenje prisustva čujućih tumača i prevoditelja, s čime se je većina složila. Uz
redovni godišnji izvještaj o radu predstavljeno je tiskano izdanje ”2012 Impact report” (op.prev. Izvještaj o utjecaju EUD-a u 2012.), ilustriranog izvještaja o radu koji je obuhvatio područja: Inicijative, Mediji, Partenerske inicijative, Suradnja s drugim organizacijama, EU Parlament, EU Komisija i EU Vijeće. Vezano uz financijski izvještaj zanimljivo je spomenuti da je za svoje aktivnosti EUD primio zadnju ratu odobrenih sredstava od EU-a za 2011. tek prije dva tjedna, što im pričinjava ogroman problem u priljevu sredstava. Zapravo kontinuitet u ispunjavanju obveza održavaju zahvaljujući članicama koje redovito uplaćuju članarine. Skupština EUD-a završila je izborom novog predsjednika Markka Jokinena iz Finske (bivšeg predsjednika WFD-a) i novih članova Izvršnog odbora. T.B.A.
Dr. John Bosco Conama, gluhi profesor na fakultetu za studij gluhih na Trinity College Dublin
Predsjednik HSGN-a, Andrija Halec i Colin Allen, predsjednik WFD-a
Predsjednik HSGN-a s predsjednicima saveza gluhih Makedonije, Slovenije i Bugarske
B R O J 52 STR AN IC A 25
Nastavak provedbe Trogodišnjeg programa
u 2013. godini
Dana 5.travnja 2013. godine potpisan je
ugovor s Ministarstvom socijalne politike i
mladih o nastavku provedbe Trogodišnjeg
programa Jednake mogućnosti za gluhe i
nagluhe osobe — do posla kroz nova znanja i
nove tehnologije u 2013. godini. Za razdoblje
od 01.siječnja do 31. prosinca 2013. godine
odobreno je 440.000,00 kn. Spomenuta
sredstva utrošit će se na provedbu aktivnosti
edukacije nezaposlenih gluhih i nagluhih
osoba za ECDL Specijalista koja će se
održavati u 5 hrvatskih gradova (Vinkovci,
Slavonski Brod, Varaždin, Pula i Šibenik),
edukacije 6 nezaposlenih gluhih i nagluhih
osoba u programu Samostalni knjigovođa u
Zagrebu, edukacije 6 nezaposlenih gluhih i
nagluhih osoba u programu Web dizajna u
Splitu te obrazovanja 24 starije gluhe i
nagluhe osobe u kratkoj edukaciji o korištenju
računalom i Internetom u Zagrebu i Puli.
U svibnju ove godine provedene su aktivnosti
obrazovanja 24 starije gluhe i nagluhe osobe u
kratkoj edukaciji o korištenju računalom i
Internetom u Zagrebu i Puli kojima je, na kraju
edukacije, predsjednik HSGN-a Andrija Halec,
uručio diplome.
NASTAVAK PROVEDBE TROGODIŠNJEG PROGRAMA
’’Jednake mogućnosti za gluhe i
nagluhe osobe - do posla kroz nova
znanja i nove tehnologije ’’
Polaznici tečaja za starije u Zagrebu, predavač u POU Algebra, predsjednik HSGN-a Andrija Halec i predsjednica
SGNGZ-a Katica Tonković
I
Info-radionica u prostorijama Područnog ureda HZZ-a Slavonski Brod Ispostava Nova Gradiška
Polaznici tečaja za starije u Puli, predavač u POU Algebra, predsjednik HSGN-a Andrija Halec i predsjednica UGN
Istarske županije Svetlana Cukerić
STR AN IC A 26 UKR ATKO .. .
U svrhu bolje motivacije na sudjelovanje u
edukaciji gluhih i nagluhih nezaposlenih osoba,
dio projektnog tima sudjelovao je na
sastancima s predstavnicima Područnih ureda
HZZ-a i potencijalnim kandidatima, do sada u
4 grada (Slavonski Brod, Vinkovci, Varaždin i
Pula) u kojima će se održati edukacija u
programu ECDL Specijalist.
Kandidati su informirani o mogućnostima koje
dobivaju završenim obrazovanjem,
vremenskom trajanju obrazovanja te o
njihovim obvezama za vrijeme trajanja
obrazovanja.
Krajem lipnja i početkom srpnja, područne
službe HZZ-a provest će selekciju
zainteresiranih kandidata koji će krenuti na
edukaciju u rujnu ove godine. Z. B.
Andrija Halec s kandidatima za edukaciju u Slavonskom Brodu
Info-radionica u prostorijama Područnog ureda HZZ-a Pula
Info-radionica u prostorijama Područnog ureda HZZ-a Varaždin
Info-radionica u prostorijama Područnog ureda HZZ-a Vinkovci
B R O J 52 STR AN IC A 27
11. lipnja, 2013. godine, Vukovar, hotel “Lav”,
održan je stručni skup kojeg su uz Ured
pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
organizirali i Zajednica saveza osoba s
invaliditetom Hrvatske (SOIH), Hrvatski savez
slijepih, Hrvatska udruga paraplegičara i
tetraplegičara i Hrvatski savez gluhih i
nagluhih. Uz predstavnike osoba s
invaliditetom prisustvovali su i predstavnici
tehničke struke iz Vukovarsko-srijemske,
Osječko-baranjske i Brodsko-posavske
županije.
Oko 10 posto hrvatskog stanovništva, prema
podacima Zavoda za javno zdravstvo, su osobe
s invaliditetom odnosno koriste neka od prava
namijenjena takvim osobama. Pristupačnost je
osnovni uvjet kako bi osobe s invaliditetom
mogle biti uključene u zajednicu, zaposliti se te
kako bi im bile dostupne sve usluge dostupne
osobama bez invaliditeta.
Unatoč pozitivnim i dobrim propisima, vidljivo je
da se na terenu oni ne poštuju, kako od strane
struke, tako i samih građana, a najviše
primjedbi imaju gluhe osobe jer u bolnicama
nema osobe koja poznaje znakovni jezik pa
gluhi teže ostvaruju zdravstvenu uslugu. To se
događa i zbog nedovoljnog broja tumača i
prevoditelja znakovnog jezika koji se, zbog
zauzetosti s drugom gluhom osobom, ne mogu
odazvati na svaki njihov poziv.
Skupom se željelo ukazati građevinskoj struci
na praktične probleme osoba s invaliditetom
koje imaju u tzv. “pristupačnim” građevinama.
STRUČNI SKUP U VUKOVARU
“Važnost i uloga tehničke struke u
osiguravanju i ostvarivanju pristupačnosti
- prava osoba s invaliditetom”
Osnivačka skupština Svjetske unije
osoba s invaliditetom (WDU) - Istanbul, Turska 06-07. travnja 2013. u Istanbulu, u Turskoj,
održana je osnivačka skupština WDU-a na
kojoj su sudjelovali predstavnici iz 60 tak
zemalja svijeta, uključujući predstavnike
Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih. Iako je
velik broj sudionika iz cijelog svijeta
(uključujući i iz EU-u) koji su sudjelovali na
prethodna dva skupa, održana u 2011. , pod
visokim pokroviteljstvom predsjednika Turske,
ukazivao da ovo bi mogla postati moćna
organizacija koja će organizirano zagovarati
prava osoba s invaliditetom, na osnivačkoj
skupštini iskristalizirale su se nove okolnosti.
Naime kriteriji punopravnog članstva WFD-u a
time i koga zapravo zastupaju izabrani članovi
predsjedništva i različitih odbora nisu jasno
definirani. Pa su tako u predsjedništvo i
odbore WDU-a izabrane osobe koje osim iz
organizacija osoba s invaliditetom dolaze i iz
raznih vjerskih i humanitarnih organizacije
koje se samo u jednom djelu svojih aktivnosti
bave i osobama s invaliditetom. Većina
zemalja koje su se nakon konferencija u
2011. god. odazvale i na osnivačku skupštinu
WDU-a, pretežno su muslimanske zemlje
trećeg svijeta, u kojima su prava osoba s
invaliditetom daleko iza europskih standarda.
Iz tog razloga predstavnici HSGN-a odlučili su
zadržati poziciju promatrača bez učlanjivanja
u organizaciju. T.B.A.
STR AN IC A 28 UKR ATKO .. .
U Zagrebu, 14. lipnja, 2013.g. u prostorijama
Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, Palmotićeva
4, održana je osnivačka skupština Sekcije
mladih HSGN-a. Na skupštinu su bila pozvana po
2-3 člana – predstavnika mladih gluhih i
nagluhih članova temeljnih organizacija HSGN-a
do 29 godina starosti, a prisustvovalo ih je 23
predstavnika iz 10 temeljnih organizacija HSGN-
a (UGNGSSMŽ – Sisak, UGNOBŽ – Osijek,
UOOSBBŽ – Bjelovar, UGNPGŽ – Rijeka, UGN-
Nova Gradiška, SGNGZ – Zagreb, UGNOŽPS –
Požega, UGNZŽ – Samobor, UGNŠKŽ – Šibenik,
UGN – Daruvar).
Moderator skupštine bio je dugogodišnji vanjski
suradnik HSGN-a, Milan Ristić, prof. koji je
održao predavanje na temu Načini organiziranja
mladih gluhih i nagluhih u Europi i Hrvatskoj i
radionicu Uloga sekcije mladih gluhih i nagluhih
u RH.
Na skupštini su se predstavnici mladih
dogovarali oko ustroja Sekcije, članstva, misije i
svrhe Sekcije te njezinog službenog imena, o
kojemu će se naknadno odlučiti.
Također, tajnim glasovanjem predstavnici su
izabrali 5 članova Radne skupine koja će raditi
na prijedlogu Pravilnika o radu Sekcije. Izabrani
članovi Radne grupe: Asja Barić (ZG), Zorko
Baučić (ZG), Matej Lončarević (PŽ), Kristian
Trkulja (RI) i Josip Bošnjak (NG) koja će se
ponovno sastati sredinom rujna. Z. B.
Osnovana sekcija i forum mladih HSGN
Vijesti iz HSGN-a
B R O J 52 STR AN IC A 29
U Jutarnjem listu objavljen je 2009. godine članak
o Melani Lušić, prvoj gluhoj učenici koja je
pohađala XII gimnaziju u Dubravi uz obrazovnog
prevoditelja, a sada je studentica u Splitu. Danas u
Hrvatskoj sve više gluhe i nagluhe djece pohađa
redovne škole uz prevoditelja ili bez njega. To su
učenici s kohlearnim implantatom (tzv. umjetnom
pužnicom), ali i mnogi nagluhi i gluhi koji ostaju u
svojim sredinama i pohađaju lokalne škole. U
Hrvatskoj svako gluho ili nagluho dijete ima pravo
na obrazovnog prevoditelja i prilagodbu ispitne
tehnologije na maturi. Prevoditelj je značajno
olakšao praćenje nastave gluhim i nagluhim
učenicima. Mogućnost razumijevanja o čemu
profesori predaju, što govore učenici, sudjelovanje
u raspravama i odgovaranje na znakovnom jeziku
učinila ih je gotovo ravnopravnima čujućim
učenicima. U socijalnom smislu, prevoditelj nije
neki dobitak za gluhog učenika jer je važna
direktna komunikacija s vršnjacima, a ne u
prisutnosti odrasle osobe. Koliko će gluhi učenik
biti uspješan u socijalnom dijelu školovanja, koji je
gotovo jednako važan kao i obrazovanje jer
oblikuje mladu osobu, ovisi o njegovoj snalažljivosti
i osobinama…
Uvođenje obrazovnih prevoditelja zaista je od
neprocjenjive važnosti za gluhe i nagluhe učenike.
Kamo sreće da je ta mogućnost postojala ranije,
kada su visoko natprosječno inteligentni gluhi
učenici, najčešće djeca gluhih roditelja, umjesto da
završe fakultete, nesretni i frustrirani završavali za
zanimanja koja ih uopće ne zanimaju. Zašto? Zato
što im govor nije bio dovoljno razumljiv pa nije
dolazilo u obzir da pohađaju redovnu školu, a u
školi za gluhe mogli su se školovati za nekoliko
strukovnih zanimanja. Danas b i ta j prob lem
uz prevodi te l ja b io potpuno otk lon jen.
Naravno, mnogi gluhi su i ranije završavali
fakultete, unatoč slabije razumljivom govoru, ali
obično su iza njih stajali roditelji ili nečije poticanje,
usmjeravanje i podrška. Nemaju svi tu sreću, a
uspjeti sam u tako mladoj dobi gotovo da je
nemoguće zbog predrasuda i brojnih prepreka…
Uvođenje obrazovnog prevoditelja prvi je korak u
integraciji gluhih učenika, a Hrvatsku čeka još dug
put. Da bi gluhi učenik zaista bio ravnopravan i
dobro se osjećao (a tek tada može najbolje učiti!)
potrebno je učiti druge učenike i nastavnike osnove
znakovnog jezika, dovoditi odrasle gluhe osobe u
školu da održe predavanja učenicima, organizirati
redovite kontakte s drugim gluhim učenicima i
odraslim gluhima i još mnogo toga. Osim toga,
važni su i hvatači bilješki, koji gluhim učenicima
omogućuju ravnopravnost u dostupnosti materijala
za učenje, a i kod nas su preko projekata
odnedavno uvedeni u neke škole. Iako sve
navedeno izgleda kao veliki napor i trošak, puno
redovnih škola u svijetu to zaista i provodi.
Je li uvođenje obrazovnih prevoditelja dovoljno da
se zatvore škole za gluhe? U cijelom svijetu škole
za gluhe se počinju polako zatvarati. Gluhi se tome
protive i u mnogim zemljama organiziraju
demonstracije i potpisivanje peticija za spas škola
za gluhe. Škole za gluhe su „rasadnik“ kulture
gluhih, mjesto gdje se razvija znakovni jezik, uči
norme ponašanja i kulturalne vrijednosti zajednice
gluhih te postaje gluh s velikim G. Do zatvaranja
škola za gluhe dolazi zbog smanjivanja budžeta i
zbog sve većeg broja gluhih s kohlearnim
implantatom koji u redovnoj školi funkcioniraju kao
nagluhi. U Hrvatskoj u školama za gluhe ima sve
manje i manje gluhih učenika, a prevladavaju
učenici koji čuju i imaju govorno-jezične teškoće,
poremećaje iz autističnog spektra, sniženu
inteligenciju, motoričke teškoće.
Koje su prednosti obrazovanja u redovnoj školi?
Kao prvo, učenik ostaje u sredini u kojoj živi, nije
potrebno odvajanje od roditelja. U redovnoj školi
radi se po redovnom školskom programu, uz
individualizirani pristup. U tom smislu, najčešće je
redovna škola bolji izbor od škole za gluhe jer se u
školi za gluhe više skraćuje program. Međutim, to
ne bi smjelo biti tako jer program treba uskladiti sa
sposobnostima učenika.
Obrazovanje gluhe djece – ’ZA’ i ’PROTIV’
REDOVNE ŠKOLE…!?
Iz psihološkog kuta
STR AN IC A 30 UKR ATKO .. .
B R O J 52 STR AN IC A 31
Dakle, nema apsolutno nikakvog razloga ni
opravdanja da gluhi učenik u školi za gluhe dobije
manje znanja nego u redovnoj školi. U školama za
gluhe obično se događa da se učenicima nudi
manje obrazovnih sadržaja i često se prilagođava
onima koji imaju manje sposobnosti, umjesto da se
pristupa individualno, u skladu s mogućnostima i
sposobnostima svakog pojedinog učenika. U praksi
znamo da ni obrnuto nije pravilo, tj. da u redovnoj
školi nekada gluha djeca budu zakinuta u
obrazovnom smislu. Naime, u čujućoj školi nije
rijedak slučaj da nastavnici „linijom manjeg otpora“
imaju manja očekivanja od gluhih učenika pa im
„gledaju kroz prste“. Gluhi učenici imaju pravo na
jednaku kvalitetu obrazovanja kao i čujući.
Budući da je kod nas to pitanje vruća tema i za
čujuće učenike, teško je očekivati da će za gluhe
biti drugačije. Naime, u našim školama učenici uče
ogroman broj činjenica koje brzo zaboravljaju. Puno
bi bilo korisnije da se uči razmišljati svojom glavom,
rješavati probleme, biti kreativan… Bubanje
napamet je najmanje korisno, a toga u našim
školama nažalost ima previše.
Neke od prednosti „pravih“ škola za gluhe zaista
prilagođenih gluhima, a kakve kod nas ne postoje,
su sljedeće: dostupna su tehnološka pomagala za
gluhe, kao što su svjetlosna zvona i alarmi, video
telefoni, svi nastavnici i svi zaposleni poznaju
znakovni jezik, gluhi profesori imaju prednost kod
zapošljavanja, učenici uče svoj jezik i kulturu uz
pisani i govorni jezik koji lakše usvoje jer već imaju
temelj u znakovnom jeziku koji uče kao prvi jezik od
rane dobi, video materijali za učenje su titlovani,
učenici mogu komunicirati sa sportskim trenerima i
voditeljima svih slobodnih aktivnosti, u školi imaju
dostupne stručnjake koji mogu s učenicima
neposredno komunicirati (pedagoga, psihologa,
socijalnog radnika, audiorehabilitatore)...
Takve su bilingvalno-bikulturalne škole, a dokazano
je da gluhi učenici školovani u tim školama imaju
najvišu razinu obrazovanja i pismenosti. Gluhi u
Švedskoj, osim što su vrlo pismeni u švedskom
jeziku, odlično barataju i engleskim jezikom.
Učenici koji idu u redovne škole često su u manjim
mjestima jedine gluhe osobe na školi i zato se
osjećaju drugačiji i kao da ne pripadaju među
vršnjake. Često nikad u životu nisu vidjeli gluhu
osobu. Neki se odlično uklope i budu prihvaćeni od
drugih učenika, ali najčešće smatraju da s njima
nešto nije u redu i njihovo samopoštovanje i
samopouzdanje je na krhkim nogama.
Biti jedini drugačiji od drugih teško je i u odrasloj
dobi, a kamo li u doba razvoja kad nam je jako
važno da se uklopimo i budemo što sličniji drugima.
Naprotiv, u školi za gluhe učenik je isti kao i svi
ostali, sa svima komunicira bez prepreka i
opušteno, bez stresa zbog nerazumijevanja, a sve
informacije i obrazovni sadržaji u potpunosti su mu
dostupni. Iako i u školama za gluhe vršnjačko
nasilje nije rijetkost, u redovnim školama gluhi
učenici često su žrtve ismijavanja, ignoriranja, a
dječaci i fizičkog nasilja.
Gluhi nastavnici znaju kako prenijeti znanja
učenicima na način koji je najprimjereniji „djeci
oka“ i predstavljaju im uzore pa ih to motivira na
daljnje školovanje. U redovnim školama na gluhoću
se gleda kao na problem koji zahtijeva prilagodbu
nastavnih sadržaja, a u kvalitetnoj školi za gluhe
nije tako. Učenik može naučiti apsolutno sve što i
čujući učenik, ali drugačijim metodama i na drugom
jeziku. U školama za gluhe su manji razredi nego u
redovnim školama. Raspored sjedenja je primjeren
gluhima. Govorne vježbe su uključene u
svakodnevne aktivnosti u školi, a u redovnim
školama je to teže organizirati.
Podučavanje na jeziku koji im je u potpunosti
dostupan i ne moraju brinuti da su nešto važno
propustili, smanjuje napetost vezanu uz učenje.
Mogu li čujući zamisliti kako bi to bilo usvajati nova
znanja na jeziku koji slabo ili uopće ne poznaju?
Koliko bi oni bili uspješni? To im nikada nije palo na
pamet, a od gluhe djece očekuju da budu
„čarobnjaci“. Kad sam kao dijete živjela u
Njemačkoj, najprije sam nekoliko mjeseci pohađala
školu njemačkog jezika. Tek kad sam dobro naučila
njemački jezik, uključili su me u njemačku školu.
STR AN IC A 32 UKR ATKO .. .
U prošlosti gluhu djecu u redovnim školama nisu
stavljali u iste razrede, da se ne bi družili s drugim
gluhima i kako bi bili prisiljeni govorom
komunicirati govorom s vršnjacima koji čuju. Isto
tako, i mene su u Njemačkoj stavili razred u kojem
nije bilo učenika iz istog govornog područja.
Naravno, pod odmorom smo se sretali i
komunicirali, a u slobodno vrijeme družili.
Normalno je da „svoji traže svoje“ jer se dobro
razumiju. To je prirodno za sve manjine, a ne kao
što oralisti smatraju, getoiziranje. Uostalom, većina
gluhih koji su pohađali redovne škole i tijekom
školovanja nisu poznavali druge gluhe, kasnije u
životu priklone se zajednici gluhih i nauče znakovni
jezik.
Gluha djeca istovremeno uče jezik i obrazovne
sadržaje. Osim toga, uče i govoriti. Sve je to previše
i nešto mora trpjeti. Znamo tko trpi – gluho dijete –
nema vremena za igru i druženje s vršnjacima, ne
razvija socijalne vještine, nema vremena za razvoj
svojih talenata ili kreativnosti, a obrazovna razina
je često vrlo niska jer se nastavnici u redovnim
školama nemaju vremena truditi i dodatno
pojašnjavati gradivo, a čak i kada to čine
efikasnost je smanjena zbog slabog razumijevanja.
Čak i uz najbolja slušna pomagala ili kohlearni
implantat, slušanje i razumijevanje je otežano u
bučnoj učionici. Uvođenje obrazovnih prevoditelja j
e važno, ali oni su samo prvi korak u stjecanju
znanja. Osiguravaju razumijevanje nastave, a pred
gluhim učenikom je još dug put učenja i pamćenja
velikog broja nepoznatih riječi, razumijevanja i
svladavanja gradiva. Gluhi učenik treba uložiti
veliki trud, puno veći nego čujući učenici.
Dokazano je da gluhi koji komuniciraju znakovnim
jezikom bolje nauče drugi jezik ako ih se uči na isti
način kao što se uče čujući učenici koji dolaze iz
stranih zemalja koje imaju različito pismo, npr.
ćirilica, arapsko ili kinesko pismo. Činjenica da su
gluhi najbolji u čitanju i pisanju ako ih se uči jezik
na drugačiji način nego što čujući spontano uče
svoj materinji jezik, ukazuje da su škole za gluhe
efikasnije u podučavanju gluhe djece i
prilagođavanju njihovim potrebama. Međutim,
potrebno je postići i održavati visoku kvalitetu
obrazovanja u školama za gluhe.
Konačno, što je bolje za gluho dijete – redovna
škola ili škola za gluhe? Najbolje je postojanje
mogućnosti izbora. Nekima će biti primjerenija
redovna škola, a nekim škola za gluhe. Ono što je
najvažnije je da gluhi učenik dobije kvalitetno
obrazovanje i da ne bude izoliran od vršnjaka,
gluhih i čujućih, druženja, svađa i mirenja,
zaljubljivanja, sporta, putovanja i uživanja u
mladosti.
Dr. sc. Vesna Ivasović
Europsko udruženje
za mentalno zdravlje
i gluhoću (ESMHD)
je nevladina organi-
zacija čiji je cilj
promcija pozitivnog
mentalnog zdravlja
gluhih u Europi. Mentalno zdravlje uključuje
zdrav emocionalni, socijalni i psihološki razvoj,
prevenciju i tretman mentalnih bolesti i drugih
poremećaja.
ESMHD se bavi ljudima koji su rođeni gluhi ili
su oglušili u ranom djetinjstvu i onima čiji glavni
jezik je znakovni jezik. Bavi se mentalnim
zdravljem svih gluhih, bez obzira na dob ili
stupanj gluhoće. Udruženje su osnovale osobe
iz četiri europske države 1986. godine, a danas
ima predstavnike većine europskih zemalja i
nekoliko zemalja koje nisu članovi EU. Svaka je
država predstavljena s dva člana, a članovi
Vijeća daju informacije o situaciji u njihovim
zemljama i šire u svojim zemljama informacije o
stanju u drugim europskim državama. Povezani
su s EUD, Europskim regionalnim vijećem
Svjetske federacije za mentalno zdravlje i
Europskim regionalnim uredom Svjetske
zdravstvene organizacije. Od osnivanja ESMHD-
a do danas osnovane su brojne nove službe
mentalnog zdravlja za gluhe, a postojeće su
razvijene i proširene. Unatoč napretku, u
mnogim europskim državama situacija je još
uvijek vrlo loša. Mnogim gluhim Europljanima
nisu dostupne službe mentalnog zdravlja,
stručnjaci nemaju znanja o gluhima i o njihovim
potrebama. Brojne su negativne posljedice na
mentalno zdravlje uzrokovane diskriminacijom i
smanjenim mogućnostima koje im pruža
društvo. Problem je i to što je jezik gluhih
najčešće različit od jezika kojim komunicira
njihova obitelj i većina građana.
SITUACIJA U HRVATSKOJ
Gluhi, kao i čujući imaju tijekom života psihičke
probleme. To mogu biti manji problemi za čije
rješavanje je potrebno saslušati osobu i
usmjeriti je, kraće životne krize, prolazni
strahovi, nisko samopouzdanje, ali mogu biti i
psihički poremećaji koji im značajno otežavaju
život: napadi panike (ne izlaze iz kuće zbog
straha od smrti), opsesivno-kompulzivni
poremećaj (prisilne radnje i misli), socijalna
anksioznost (strah od ljudi). U najtežim
slučajevima javlja se depresija, bipolarni
poremećaj (izmjene depresije i manije –
pretjerano aktivnog stanja) ili psihoza
(shizofrenija i druge vrste) i nužno je uzimanje
lijekova. Što gluha osoba koja ima probleme u
području mentalnog zdravlja može očekivati u
Hrvatskoj? Ili je prepuštena sama sebi ili
psihijatrima i psiholozima koji najčešće prvi put
u životu vide gluhu osobu. Nema psihijatara koji
su specijalizirani za rad s gluhima, poznaju
znakovni jezik i kulturu gluhih. Najčešće se
postavljaju pogrešne dijagnoze jer psihijatar ne
može komunicirati s gluhim pacijentom
(komunikacija je važna za postavljanje točne
dijagnoze) pa postavlja dijagnozu na temelju
svog dojma, tj. na temelju predrasuda. Događa
se i da se ne prepozna da osoba ima neku
dijagnozu. Gluhi s psihičkim problemima su
češće hospitalizirani i češće nego čujućima im
se daju lijekovi, a u tretman (psihoterapiju ili
savjetovanje) se puno rjeđe uključuju. Psiholozi
najčešće ne znaju kako provesti klinički intervju
i koje psihodijag-nostičke testove i tehnike je
potrebno koristiti s gluhima. U području
mentalnog zdravlja najbolje je izbjeći tumače i
prevoditelje jer je jako važno uspostavljanje
odnosa s pacijentom i zato je bitno da stručnjak
bude specijaliziran za rad s gluhima. Ako nije
moguće izbjeći tumača/prevoditelja, to bi
trebala biti osoba koja je posebno educirana u
prevođenju u području mentalnog zdravlja i u
sv i je tu posto je spec i ja l i zac i je za
tumače/prevoditelje.
AKTIVNOSTI I CILJEVI ESMHD-a
Svake tri godine organizira se međunarodni
kongres, a češće se održavaju mali tematski
seminari, radionice i razmjena stručnjaka.
ESMHD potiče povezivanje stručnjaka i
razmjenu znanja i stručnjaka među zemljama, a
od toga imaju koristi i oni iz razvijenih i oni iz
manje razvijenih zemalja. Izmjenjuju se
iskustva i međusobno se pruža podrška.
Ciljevi ESMHD-a su sljedeći:
Usluge mentalnog zdravlja primjerene
potrebama gluhih osoba.
Dostupnost specijaliziranih službi mentalnog
zdravlja gluhima s psihičkim problemima.
EUROPSKO UDRUŽENJE ZA MENTALNO
ZDRAVLJE I GLUHOĆU
B R O J 52 STR AN IC A 33
STR AN IC A 34 UKR ATKO .. .
Specijalizirane službe habilitacije i
rehabilitacije za gluhe koji nisu imali
mogućnosti razviti ili održati životne
vještine.
Istraživanje o mentalnom zdravlju i gluhoći.
Mogućnosti da gluhi pružaju usluge
mentalnog zdravlja drugim gluhima.
Povezivanje stručnjaka.
Sakupljanje i širenje informacija o skrbi za
mentalno zdravlje gluhih osoba.
Poštivanje jezika i kulture gluhih.
Razmjena ideja i podrške među osobama
koje su zainteresirane za mentalno zdravlje
gluhih.
STAV ESMHD-a PREMA ZNAKOVNOM JEZIKU
Znakovni jezik često društvo potiskuje, iako je
to glavni jezik onih koji su gluhi od rođenja ili
rane dobi. Da bi službe mentalnog zdravlja bile
efikasne, oni koji ih pružaju trebaju koristiti
znakovni jezik. Većina ne može uzeti
anamnestičke podatke bez prevoditelja, nisu u
stanju efikasno procijeniti mentalno stanje
gluhog pacijenta bez poznavanja znakovnog
jezika. Također nisu u stanju provoditi
psihoterapiju, savjetovanje ili drugu vrst
tretmana, ako ne poznaju znakovni jezik.
Jedino što mogu je isprobavanje raznih vrsti
lijekova, a to nije ni dobro niti dovoljno.
Iako su stručnjaci u području mentalnog
zdravlja koji rade s gluhim osobama sve više
svjesni njihovih posebnih potreba, još uvijek
ima puno nesporazuma i zanemarivanja
potreba gluhih pacijenata. Svi koji rade s
gluhim osobama moraju poznavati znakovni
jezik i načine prevencije, procjene i tretmana
problema u području mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje gluhih će se poboljšati s
većom svijesti o jeziku, kulturi i životnim
iskustvima gluhih. Povećana svijest opće
javnosti o potrebama gluhe djece i odraslih te
njihovih obitelji, nužne su za primjeren odgoj
djece, obrazovanje i ako je potrebno, načine
pomoći.
BAD ISCHL DEKLARACIJA
Na 6. kongresu ESMHD u Bad Ischlu u Austriji
donesena je 2003. godine Deklaracija kojom
se podržava Preporuke Vijeća Europe o zaštiti i
priznavanju znakovnih jezika kao manjinskih
jezika Europe, čime se poštuje kulturalna
različitost zajednice gluhih te dignitet osobe i
promovira socijalna inkluzija gluhih. U
Deklaraciji se ističe da ljudsko pravo na
poštivanje privatnog i obiteljskog života,
slobode i sigurnosti (osobito ljudi koji imaju
psihičke probleme) treba uključivati
dostupnost zdravstvenih službi, konzultacija i
informacija na jeziku koji gluha osoba koristi.
Poziva se Parlament EU i Vijeće ministara te
Vijeće Europe da potaknu zemlje članice na
spoznaju da zdravstvene informacije moraju
biti dostupne na jeziku gluhog pacijenta, kako
bi se omogućilo njegovo sudjelovanje u
donošenju odluka o vlastitom zdravlju,
uključujući prevenciju, dijagnozu i tretman.
Navedene se traži da učine sve što je moguće
da bi osigurali shvaćanje zemalja članica EU
da je dostupnost komunikacije apsolutno
neophodna da bi se dobilo informirani
pristanak za sve vrste tretmana. Informirani
pristanak je nužan u svakoj situaciji u kojoj
osoba može biti oštećena zbog gubitka svog
prava na slobodu odlučivanja, ako pristanak
nije dobiven na jeziku dostupnom gluhoj osobi,
osobito u slučaju dobrovoljnog ili prisilnog
uključivanja u psihijatrijski tretman ili
hospitaliziranja na psihijatriji. Deklaracija
poziva sve države članice EU da dopune svoje
zakone o mentalnom zdravlju i uključe zahtjev
za primjerenom i djelotvornom komuni-
kacijskom podrškom koja je za gluhe
besplatna ili trenutno ili unutar 72 sata.
PRIMJERI SLUŽBI ZA MENTALNO ZDRAVLJE
GLUHIH U EUROPI
U Austriji je 1991. psihijatar Johannes
Fellinger, dijete gluhih roditelja, prvi počeo
pružati psihijatrijske usluge na austrijskom
znakovnom jeziku u općoj bolnici u Linzu.
Ubrzo je osnovana multidisciplinarna klinika
koja pruža psihijatrijsku skrb, opću
medicinsku skrb, komunikacijsku terapiju i
radnu terapiju gluhima. Provodi se i zdravst-
vena edukacija. Komunikacijska terapija
provodi se u svrhu 1) razvoja individualnih
Dr. Johannes Fellinger (prvi lijevo) u Zagrebu
terapijskih planova na temelju pacijentovih
jakih i slabih strana u komunikaciji i jeziku; 2)
poboljšanja komunikacijskih vještina djeteta ili
odraslog gluhog pacijenta; 3) informiranja
čujućih osoba o gluhoći i provođenja tečajeva
znakovnog jezika. Oko 1300 gluhih pacijenata
(20% populacije gluhih u Austriji) koristi usluge
klinike. Oko 90% su prelingvalno gluhi,
pripadnici su zajednice gluhih i komuniciraju
austrijskim znakovnim jezikom.
U Velikoj Britaniji postoje specijalizirane službe
za mentalno zdravlje gluhih pod nazivom
National Deaf Services. U skladu s
preporukama UN, Vijeća Europe te ESMHD,
NDS poštuju i promoviraju kulturu i jezik
zajednice gluhih. Uključuju ambulantnu i
bolničku skrb o mentalnom zdravlju odraslih
gluhih pacijenata, djece i obitelji, savjetovanje i
psihoterapiju te mrežu socijalne podrške u
lokalnoj zajednici. Prednost pri zapošljavanju
imaju gluhi stručnjaci.
Ambulantno se provodi psihijatrijska procjena,
analitička psihoterapija i savjetovanje,
bihevioralne i kognitivne terapije, grupna
terapija, radna terapija i terapija svakodnevnih
vještina, jezična terapija te art terapije. Tim
uk l juču je ps ih i ja t re ( s posebn im
specijalizacijama za odrasle, djecu i osobe s
teškoćama učenja), medicinske sestre
specijalizirane u području mentalnog zdravlja,
kliničke psihologe, gluhe savjetnike, radne
terapeute, obiteljske terapeute, logopede,
socijalne radnike, psihoterapeute i stručnjake
za art terapije. Služba za mentalno zdravlje
djece i obitelji uključuje rad s djecom,
obiteljima, školama i drugim ustanovama.
Koriste se različite terapijske intervencije:
obiteljska terapija, savjetovanje, psihoterapija,
modifikacija ponašanja i farmakoterapija.
Postoji i poseban tim za podršku, pomoć i
edukaciju roditelja djece s emocionalnim
problemima i problemima u ponašanju.
Simpozij o dijagnostici i tretmanu održat će se
u studenom ove godine u Madridu, a svjetski
kongres mentalnog zdravlja i gluhoće u rujnu
2014. godine u Belfastu. Dr. sc. V. Ivasović
8. kongres ESMHD u Engleskoj
Otvoreno savjetovalište za gluhe i nagluhe
osobe pri HSGN U lipnju ove godine, ponovno smo otvorili vrata našeg
psihološkog savjetovališta za gluhe i nagluhe osobe u
Palmotićevoj 4.
Usluge savjetovanja su besplatne za odrasle gluhe i
nagluhe osobe te gluhu i nagluhu djecu zajedno s
njihovim roditeljima.
Savjetovalište vodi dugogodišnja suradnica Saveza,
psihologica dr. sc. Vesna Ivasović.
Vrata Savjetovališta otvorena su svakog petka od 15 do
17h, usluge je moguće dobiti osobnim dolaskom u
savjetovalište ali i mobitelom i e-mailom. Z. B.
Dr. sc. Vesna Ivasović, psiholog u savjetovalištu HSGN-a
B R O J 52 STR AN IC A 35
top related