17

Radi sagledavanja posljedica pri-mjene odredbi Zakona o mirovin-skom osiguranju o uvjetima ostvari-vanja i odre|ivanju mirovina na visi-nu mirovina i predvi|anja budu}ihkretanja, u ~lanku se analiziraju sta-tisti~ki podaci o starosnim, prijevre-menim starosnim i invalidskim miro-vina zbog op}e nesposobnosti zarad, ostvarenim u razdoblju od 1. si-je~nja 1999. do 31. prosinca 2003.izra|eni na temelju baza podataka okorisnicima mirovina u Hrvatskomzavodu za mirovinsko osiguranje. Po-daci se odnose na mirovine ispla}e-ne u svibnju 2004., a svrstani su pre-ma kalendarskoj godini ostvarivanjaprava na mirovinu. Mirovine koji serazmatraju u ~lanku odnose se namirovine ostvarene prema op}impropisima o mirovinskom osiguranju ine obuhva}aju mirovine ostvarenepod povoljnijim uvjetima, niti mirovineostvarene primjenom me|unarodnihugovora o socijalnom osiguranju.

SaetakU prvom dijelu ~lanka, objavljenom u pro{lom broju revije, kratko se

opisuju osnovna prava iz mirovinskog osiguranja koja su se ostvarivala umirovinskom sustavu koji se primjenjivao do kraja 1998. godine te prava kojase ostvaruju nakon provedene reforme obveznog mirovinskog osiguranja natemelju me|ugeneracijske solidarnosti, koja je po~ela 1. sije~nja 1999. Nakontoga analizira se utjecaj datuma odnosno razdoblja ostvarivanja prava navisinu mirovine s aspekta osiguranika i vrste mirovine koju }e ostvariti. Uovom drugom dijelu ~lanka, koji slijedi, analizira se visina mirovina ostvarenihu razdoblju do 31. prosinca 1998. i mirovina ostvarenih u razdoblju 1999. 2003. te se daju naznake budu}ih kretanja razine mirovina. Analiza se temeljina statisti~kim podacima o tim mirovinama, ukupno i za pojedine skupinekorisnika mirovine, te se analiziraju karakteristike formule za odre|ivanjemirovina, ~ija primjena uzrokuje odre|ena kretanja i odnose u visini miroviname|u mirovinama koje se ostvaruju u razli~itim razdobljima.

Analiza razinemirovina ostvarenihod 1. sije~nja 1999. (2)

Ljiljana Maru{i}Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Trendovi uo~eni kod starosnih, pri-jevremenih starosnih i invalidskih mi-rovina zbog op}e nesposobnosti zarad odgovaraju}e se mogu primijenitii na analizu kretanja invalidskih miro-vina zbog profesionalne nesposobno-sti za rad i obiteljskih mirovina. Temirovine odre|uju se u razli~itom iz-nosu ovisno o uzroku invalidnosti od-nosno ovisno o ~injenici je li korisnikinvalidske mirovine zbog profesional-ne nesposobnosti zaposlen ili nezapo-slen, te o broju ~lanova obitelji kori-snika obiteljske mirovine, pa stoganisu obuhva}ene ovom analizom.Prije razmatranja statisti~kih poda-

taka o mirovinama ostvarenim u razli-~itim razdobljima, korisno je spome-nuti neke odredbe Zakona o mirovin-skom osiguranju koje uzrokuju po-stupno smanjivanje mirovina ostvare-nih od 1. sije~nja 1999. Tri su glavnauzroka postupnog smanjivanja mirovi-na novih korisnika u odnosu na prijeostvarene mirovine:

~lanci

18

@enama su se mirovine prema pro-pisima koji su vaili do 31. prosinca1998. povoljnije ra~unale mirovinenego mu{karcima. Radi postupnogizjedna~avanja na~ina odre|ivanjamirovina mu{karaca i ena, enamase za odre|ivanje starosne i prije-vremene starosne mirovine dodava-lo do 5 godina staa osiguranja u1999., do 4 godine u 2000. itd. dojedne godine u 2003. godini. Pri-mjerice, enama koje su imale 35godina mirovinskog staa, mirovinase u 1999. godini odre|ivala za 40godina staa, {to daje 14 posto ve}umirovinu od mirovine ena s 35 go-dina staa u 2004. ili kasnijoj kalen-darskoj godini. Razlike u odnosu namirovine ostvarene u 1999. godinijo{ su i ve}e u slu~aju kra}eg miro-vinskog staa za ene s mirovin-skim staem od 20 godina, starosnamirovina ostvarena u 1999. godiniza 25 posto je ve}a od mirovineostvarene s 20 godina staa u 2004.ili u sljede}im godinama.

Radi postupnog prijelaza na nepo-voljniji na~in izra~una mirovine, po-stupno se produuje obra~unskorazdoblje iz kojeg se uzimaju pla}eza izra~un mirovine, za tri godinegodi{nje s 10 godina u 1999. na 13godina u 2000. godini itd., te nacijeli radni vijek nakon 2009. godi-ne. Posljedice produavanja obra-

~unskog razdoblja na visinu mirovi-ne ovise o kretanju pla}a/osnovicatijekom radnog vijeka. Dok su nega-tivne posljedice neznatne za osigu-ranike s ravnomjernim pla}ama,osiguranicima s izraenim uzlaznimili silaznim kretanjem pla}a u rad-nom vijeku, pro{irivanje obra~un-skog razdoblja izrazito nepovoljnoutje~e na visinu mirovine.

Prijevremene starosne mirovine od1. sije~nja 1999. trajno su se umanji-vale i do 18%, u razdoblju do 31.prosinca 1998. ta se mirovina uma-njivala do 6,6%, a prestajala se uma-njivati nakon dostizanja dobi propi-sane za starosnu mirovinu. Stoga suse odmah u 1999. godini prijevre-mene starosne mirovine po~eleostvarivati znatno nepovoljnije negoprije. Od 18. prosinca 2002. prije-vremene starosne mirovine umanju-ju se i do 20,4%, {to odgovara pove-}anim izdacima uzrokovanim duimrazdobljem isplate ovih mirovina, aod toga datuma po~ela se za istipostotak umanjivati i prijevremenastarosna najnia mirovina.Na prosje~ni iznos mirovina ostva-

renih u pojedinim godinama znatnoutje~e struktura korisnika, odnosnoudio mirovina radnika, poljoprivred-nika i obrtnika u mirovinama ostvare-nim u pojedinim godinama, kao i spol-na struktura korisnika mirovina. Nai-

19

me, iako su od 1. sije~nja 1999. pravaradnika, poljoprivrednika i obrtnikajednako ure|ena, znatno se razlikujunjihove mirovine, {to je posljedica ve-likih razlika u pla}ama/osnovicama odkojih su ostvarene, kao i razli~itog mi-rovinskog staa. Promatranjem samozajedni~kog prosjeka svih mirovinamogli bi se izvesti pogre{ni zaklju~cio kretanju mirovina i posljedicamaprijelaznih odredbi na visinu mirovina.

1. mirovine ostvarene urazdoblju 1999. 2003.

Na slici 1 prikazan je ukupan brojkorisnika starosnih, prijevremenih sta-rosnih i invalidskih mirovina zbogop}e nesposobnosti za rad ostvarenihu razdoblju 1999.-2003. prema op}impropisima o mirovinskom osiguranju,sve osnove osiguranja radnici (ukoje su uklju~ene i samostalne profe-sionalne djelatnosti), obrtnici i poljo-privrednici, razvrstani prema godiniostvarivanja prava.Od ukupno 113 tisu}a mirovina

ostvarenih u razdoblju 1999.-2003.,najvi{e je mirovina, ~ak 30 tisu}a, ost-vareno u 1999. godini, koja je u odno-su na uvjete i na~in odre|ivanja miro-vina bila prva i najpovoljnija godina uprijelaznom razdoblju.Kao {to se vidi na slici 1, postupno

se smanjuje broj novih korisnika miro-vine, {to je izme|u ostalog posljedica

postupnog pove}anja dobnih granicaza starosnu i prijevremenu starosnumirovinu. Me|utim, uo~ava se velikopove}anje broja novih korisnika inva-lidske mirovine zbog op}e nesposob-nosti za rad. Jo{ se vi{e, preko petputa, pove}ao udio invalidskih mirovi-na u novo ostvarenim mirovinama dok je njihov udio u 1999. godini izno-sio 2,8 posto, u 2003. godini udio inva-lidskih mirovina u ukupnom broju mi-rovina ostvarenih u toj godini pove}aose na 15,5 posto.

1.1. Prosje~an mirovinski staNa slici 2 prikazan je prosje~an mi-

rovinski sta korisnika starosnih, pri-jevremenih starosnih i invalidskih mi-rovina zbog op}e nesposobnosti zajedni~ki prosjek korisnika mirovineradnika, obrtnika i poljoprivrednika.Prosje~an mirovinski sta korisnika

koji su mirovinu ostvarili do 31. prosin-ca 1998. iznosi 29 godina i 11 mjeseci,a u prosjeku je oko 2 mjeseca dui odstaa s kojim su mirovine ostvarene urazdoblju 1999.-2003.S tim u vezi treba napomenuti da su

do devedesetih godina pro{log stolje-}a osiguranici preteno ostvarivalikontinuirani radni sta, a ~esto su,osobito mu{karci, ostvarivali i pose-ban sta osiguranja u jednostrukom ilidvostrukom trajanju te sta osiguranjas pove}anim trajanjem. Tako|er se

20

po~etkom devedesetih godina premapropisanim uvjetima moglo dokupitido 5 godina staa osiguranja, {to semasovno koristilo. Stoga su usprkostada propisanih niskih dobnih granicaza starosnu i prijevremenu starosnumirovinu, odnosno nepostojanju dob-nih granica za osiguranike s 35 (ene)odnosno 40 (mu{karci) godina miro-vinskog staa, osiguranici ostvarivali uprosjeku relativno dugi mirovinskista i relativno visoku mirovinu.Najkra}i je mirovinski sta korisnika

koji su mirovinu ostvarili u 1999. godi-ni, koji u prosjeku imaju samo 27 godi-na i 2 mjeseca staa, {to je u velikojmjeri posljedica velikog udjela poljo-privrednika i ena u mirovinama ostva-renim u toj godini. Nakon 2000. godi-ne pove}ava se prosje~an mirovinskista novih korisnika, {to je izme|uostaloga uzrokovano i postupnim po-ve}anjem dobnih granica za starosnui prijevremenu starosnu mirovinu.Poljoprivrednici imaju upola kra}i

prosje~an mirovinski sta u odnosu nadruge korisnike starosne mirovineostvarene do 1998. ostvarene su u pro-sjeku sa samo 17 godina i 8 mjesecistaa, a u razdoblju 1999.-2003. mirovi-ne poljoprivrednika ostvarene su sprosje~no 19 godina i 9 mjeseci miro-vinskog staa. Poljoprivrednici imajutako|er u prosjeku nie osnovice oddrugih skupina, u visini od oko 40%

prosje~ne pla}e u RH, {to je zajedno snjihovim kratkim mirovinskim staem,rezultiralo znatno manjim mirovinamapoljoprivrednika u odnosu na mirovi-ne drugih korisnika. [to se ti~e ena,one imaju u prosjeku manje mirovineod mu{karaca, jer uz manje pla}e,imaju tako|er u prosjeku oko 4 godinei 6 mjeseci kra}i mirovinski sta odmu{karaca.U ove podatke nisu uklju~eni poda-

ci o korisnicima koji su mirovinu ostva-rili primjenom me|unarodnih ugovorao socijalnom osiguranju, koji uglav-nom imaju sta osiguranja u RepubliciHrvatskoj kra}i od 15 godina i raz-mjerno niske mirovine iako ovi kori-snici, zajedno s mirovinom koju pri-maju od inozemnog nositelja osigu-ranja, imaju u prosjeku ve}a ukupnamirovinska primanja od korisnika kojisu mirovinu ostvarili isklju~ivo u Hrva-tskoj (osim korisnika koji primaju mi-rovinu iz isto~nih republika biv{eSFRJ, koji imaju u prosjeku manje mi-rovine). Broj ovih korisnika postupnoraste, {to nepovoljno utje~e na prosje-~an mirovinski sta i prosje~ne svotemirovina novih korisnika.

1.2. Prosje~ni iznosi mirovinaNa slici 3a prikazani su prosje~ni

iznosi starosnih, prijevremenih staro-snih i invalidskih mirovina zbog op}enesposobnosti za rad, ostvarenih do

21

31. prosinca 1998. (ukupno 528 tisu}akorisnika) i mirovina ostvarenih u raz-doblju 1999. 2003. (113 tisu}a kori-snika). U mirovine ostvarene do 1998.godine uklju~en je i dodatak od 100kuna i 6% koji je od travnja 2004. po-stao sastavni dio mirovine tih koris-nika.Prikazana su dva prosje~na iznosa

mirovine manji se odnosi na mirovi-ne ostvarene do 31. prosinca 1998. ukoje nije uklju~en za{titni dodatak uzmirovinu, odnosno u mirovine ostvare-ne od 1. sije~nja 1999. nisu uklju~eniiznosi koji se dobiju putem najniemirovine. Ve}i iznosi odnose se namirovine s uklju~enim za{titnim doda-tkom, odnosno najniom mirovinom.Kao {to se vidi na slici 3a, zajedni-

~ki prosjek starosnih, prijevremenihstarosnih i invalidskih mirovina zbogop}e nesposobnosti za rad ostvarenihdo 31. prosinca 1998. u svibnju 2004.iznosio je 1.967 kuna. Mirovine ostva-rene u razdoblju 1999.2003. iznose uprosjeku 1.676 kuna, ali se prosje~niiznosi mirovina u pojedinim godinamaznatno razlikuju.Najve}e su mirovine ostvarene do

31. prosinca 1998. koje su za 292 kuneili za 17,3 posto ve}e od mirovinaostvarenih u razdoblju 1998.2003. Uprosjeku su najmanje mirovine ostva-rene u 1999. godini, koje iznose samo1.552 kune, {to zna~i da su za 416

kuna ili za 21 posto manje od mirovinaostvarenih do 31. prosinca 1998..Iako prijelazne odredbe sve nepo-

voljnije utje~u na nove mirovine, pro-sje~ni iznosi mirovina ostvarenih na-kon 1999. ve}i su od mirovina ostvare-nih u 1999. godini kada su se mirovinepovoljnije odre|ivale. Me|utim, na-kon 2001. godine jasan je trend sma-njivanja mirovina novih korisnika.Osnovni uzrok zbog kojeg su miro-

vine ostvarene u 1999. godini u pro-sjeku najmanje je taj {to je u toj godiniznatno ve}i udio korisnika mirovinepoljoprivrednika u odnosu na njihovudio u drugim godinama, {to je utje-calo na smanjivanje prosjeka mirovinaostvarenih u 1999. godini.Nadalje, za razliku od drugih godi-

na kada su bili brojniji mu{karci ili jebio priblino jednak broj mu{karaca iena, u 1999. godini ~ak 58 posto mi-rovina ostvarile su ene, koje uglav-nom imaju manje mirovine od mu{ka-raca, {to je tako|er smanjilo prosjekmirovina ostvarenih u 1999. godini.Primjerice, u mirovinama ostvarenimprema op}im propisima o mirovin-skom osiguranju do 1998. godine enesudjeluju s oko 49 posto (mu{karci bibili brojniji ako bi se u podatkeuklju~ile i mirovine ostvarene pod po-voljnijim uvjetima i mirovine ostvareneprimjenom me|unarodnih ugovora osocijalnom osiguranju).

22

Ve}i udio ena u ukupnom brojukorisnika mirovina u odnosu na njihovudio u zaposlenom stanovni{tvu (oko39 posto) posljedica je blaih uvjetaza ostvarivanje starosne i prijevreme-ne starosne mirovine za ene i oko 4godine dueg prosje~nog ivotnogvijeka ena u odnosu na mu{karce.Na slici 3b prikazane su prosje~ne

mirovine mu{karaca i ena, ostvareneu pojedinim razdobljima.Kretanje prosje~nih mirovina mu{-

karaca i ena pokazuje da su mirovineena u prosjeku manje od mirovinamu{karaca, te da se postupno smanju-ju mirovine novih korisnika u odnosuna prije ostvarene mirovine, osobitomirovine ena, a da su u prosjeku naj-ve}e mirovine ostvarene do 31. pro-sinca 1998.

1.3. Korisnici najnie mirovineNa slici 4 prikazan je udio korisnika

koji su ostvarili najniu mirovinu urazdoblju 1999. 2003.Od ukupno 113 tisu}a starosnih,

prijevremenih starosnih i invalidskihmirovina zbog op}e nesposobnosti zarad ostvarenih prema op}im propisi-ma o mirovinskom osiguranja u razdo-blju 1999.-2003., ukupno 62 tisu}e, od-nosno 55 posto korisnika ostvarilo je,kao povoljniju, najniu mirovinu.Najvi{e najniih mirovina ostvareno

je 1999. godine, kada je ~ak 66 posto

korisnika ostvarilo najniu mirovinu.To je opet posljedica ve}e brojnostiena u 1999. godini, koje ~e{}e odmu{karaca ostvaruju najniu mirovinu,te velikog udjela poljoprivrednika.Naime, u 1999. godini ~ak su 41% mi-rovina ostvarili poljoprivrednici, dokje u drugim razdobljima njihov udioznatno manji udio poljoprivrednika umirovinama ostvarenim do 31. prosin-ca 1998. iznosi 8 posto, a u 2003. godi-ni oko 17 posto.Udio korisnika najnie mirovine iz-

nosi oko 40% za korisnike mirovinaradnike, {to je znatno manji udio negokod obrtnika (55%) i osobito manjinego kod poljoprivrednika, koji ~ak u99% slu~ajeva ostvaruju najniu miro-vinu.@ene ~e{}e ostvaruju najniu mirovi-

nu nego mu{karci od 58 tisu}a miro-vina koje su ostvarile ene u razdoblju1999.-2003., vi{e od 67 posto enaostvarilo je najniu mirovinu, a od 55tisu}a mirovina koje su u tom razdobljuostvarili mu{karci, najniu mirovinuostvarilo oko je 41 posto korisnika.Korisnici koji su ostvarili najniu

mirovinu u razdoblju 1999. 2002. upovoljnijem su poloaju od korisnikakoji su ostvarili najniu mirovinunakon toga razdoblja. Naime, od 18.prosinca 2002. najnia mirovina po~e-la se nepovoljnije odre|ivati za po-lovicu je manji iznos najnie mirovine

23

za godine staa koje prelaze 30 godi-na, a prijevremena starosna najniamirovina trajno se umanjuje i do20,4%. Stoga, iako su se u 2003. godinina nepovoljniji na~in odre|ivale miro-vine nego u prethodnom razdoblju,smanjio se postotak korisnika koji suostvarili najniu mirovinu.

2. Korisnici mirovineradnici

2.1. Starosne mirovine radniciRadi uo~avanja ~initelja koji utje~u

na iznose mirovina ostvarenih u poje-dinim razdobljima, osim op}eg pro-sjeka mirovina, tako|er je potrebnopromatrati odvojeno i mirovine rad-nika, poljoprivrednika i obrtnika, kao ipojedine vrste mirovina. Tako|er jepotrebno posebno prikazati mirovineena i mu{karaca, jer su mirovineena u prosjeku oko 22 posto manjeod mirovina mu{karaca, a razlika uvisini njihovih mirovina pove}ala se uodnosu na mirovine ostvarene do 31.prosinca 1998., kada je iznosila oko 19posto.Na slici 5 prikazane su prosje~ne

starosne mirovine radnika zajedni~-ki prosjek starosnih mirovina mu{ka-raca i ena, koje su ostvarene sa znat-no duim mirovinskom staem i vi{impla}ama/osnovicama u odnosu na mi-rovine drugih skupina korisnika. Sto-

ga su starosne mirovine radnika u pro-sjeku oko dva puta ve}e od mirovinapoljoprivrednika i oko 20 posto ve}eod starosnih mirovina obrtnika.Kao {to se vidi na slici 5, u prosjeku

su najve}e starosne mirovine radnikaostvarene do 31. prosinca 1998. Te sumirovine ostvarene s duim prosje~-nim mirovinskim staem od kasnijeostvarenih starosnih mirovina s 34godine i 2 mjeseca mirovinskog staa,dok su u razdoblju 1999.2003. mirovi-ne ostvarene u prosjeku s mirovinskimstaem kra}im za jednu godinu i 4mjeseca.Na slici 6 prikazane su prosje~ne

starosne mirovine (radnici) ostvareneu pojedinim godinama, posebno zamu{karce i ene.Kretanje prosje~nih starosnih miro-

vina mu{karaca (radnici) na slici 6pokazuje da su mirovine ostvarene u1999. i 2000. oko 8% manje od mirovi-na ostvarenih do 31. prosinca 1998., anakon toga se blago pove}ala razinamirovina ostvarenih u razdoblju 2001.-2003. O~ito je u razdoblju 2001.-2003.bila bolja struktura korisnika mirovi-na, odnosno u tim godinama mirovinesu ostvarene u prosjeku s duim sta-em i ve}im pla}ama nego u prethod-ne dvije godine.Na temelju kretanja prosje~ne sta-

rosne mirovina mu{karaca radnika urazdoblju 1999.2003. moglo bi se po-

24

gre{no zaklju~iti da prijelazne odred-be povoljno utje~u na razinu mirovina,s obzirom da je prosje~na starosnamirovina mu{karaca u 2003. u iznosuod 2.295 kuna za 3% ve}a od mirovinaostvarenih u 1999. godini koje iznoseu prosjeku 2.225 kn, iako je s gledi{taodre|ivanja mirovina, 1999. bila naj-povoljnija, a 2003. najnepovoljnija go-dina u prijelaznom razdoblju. Me|u-tim, starosne mirovine mu{karaca u1999. godini ostvarene su s prosje~no33 godine i 8 mjeseci, dok su u 2003.godini mirovine ostvarene s oko 7%duim staem s prosje~no 36 godinamirovinskog staa, {to je ublailo ne-povoljne posljedice {irenja obra~un-skog razdoblja na visinu mirovinaostvarenih u 2003. godini.Nadalje, do 31. prosinca 1998. miro-

vine su se relativno povoljnije ra~una-le za kra}i mirovinski sta primjericemirovina za 20 godina mirovinskogstaa iznosila je vi{e od 50 posto odiznosa mirovine odre|enog za sta od35 godina. Me|utim, iznos starosnemirovine nije se pove}avao za miro-vinski sta dui od 35 godina (ene)odnosno 40 godina (mu{karci). Na-dalje, iznos mirovine bio je isti za staod primjerice 30 godina kao i za staod 30 godina i 5 mjeseci.Nasuprot tome, prema na~inu odre-

|ivanja mirovina koji vai od 1. si-je~nja 1999., svaka godina, odnosno

svaki mjesec i dan dueg mirovin-skog staa proporcionalno pove}avaiznos mirovine, a u odnosu na dota-da{nji na~in odre|ivanja mirovina,novi na~in odre|ivanja mirovina rela-tivno je povoljniji za korisnike s du-im mirovinskim staem. Radnicimu{karci imaju u prosjeku najduimirovinski sta, {to je od 1. sije~nja1999. povoljno utjecalo na njihovestarosne mirovine i ublailo negativ-ne posljedice {irenja obra~unskograzdoblja na te mirovine.Preciznije pokazatelje o u~incima

{irenja obra~unskog razdoblja dala bitek obrada koja bi usporedila mirovi-ne ostvarene u razdoblju 1999.2003. siznosom mirovina izra~unatim premapla}ama ostvarenim u najpovoljnijemdesetogodi{njem razdoblju, odnosnona na~in na koji su se mirovine ra~u-nale do 1998. i u 1999. godini. Me|u-tim, rije~ je o sloenoj obradi na te-melju koje se ne bi utvrdile nove~injenice, ve} bi se mogle to~nije pro-cijeniti posljedice pojedinih zakon-skih odredbi na mirovine ostvarene uprijelaznom razdoblju.Starosne mirovine ena (radnice)

ostvarene do 31. prosinca 1998. iznoseu prosjeku 1.971 kunu, a mirovineostvarene u 2003. godini iznose u pro-sjeku 1.697 kuna (slika 6).Starosne mirovine ena u 2003. go-

dini manje su za 274 kune ili oko 14

25

posto manje od mirovina ostvarenihdo 1998. godine, a oko 9% su manje odstarosnih mirovina ostvarenih u 1999.,prvoj i najpovoljnijoj prijelaznoj godi-ni. Nadalje, starosne mirovine enaostvarene u 2003. godini u prosjeku suoko 26% manje od starosnih mirovinamu{karaca ostvarenih u toj godini, arazlika me|u mirovinama mu{karaca iena se pove}ala.Smanjivanje prosje~ne starosne mi-

rovine ena u razdoblju 1999. 2003.,uz {irenje obra~unskog razdoblja,izravna je posljedica smanjivanja do-danog staa enama u tom razdoblju.Stoga, iako se prosje~ni mirovinskista ena koje su ostvarile starosnumirovinu u razdoblju 1999.-2003. pove-}ao za vi{e od dvije godine s 29godina i 10 mjeseci u 1999. na 31 godi-nu i 11 mjeseci u 2003. godini, pove}a-nje prosje~nog mirovinskog staa sa-mo je ublailo ali nije otklonilo trendsmanjivanja novih starosnih mirovinaena u tom razdoblju.Radi sagledavanja utjecaja prijelaz-

nih odredbi na mirovine ostvarene upojedinim razdobljima, osim prosje~-nih iznosa mirovina, korisno je tako-|er promatrati statisti~ku veli~inu kojaisklju~uje utjecaj mirovinskog staana visinu mirovina, a to je prosje~niiznos starosne mirovine mu{karaca iena za jednu godinu mirovinskogstaa.

2.2. Prosje~ni iznos starosnemirovine po godini mirovinskog

staa radniciNa slici 7 pokazan je prosje~an iz-

nos starosne mirovine radnika pogodini mirovinskog staa, koji to~nijeod ukupnog iznosa mirovina pokazujeposljedice prijelaznih odredbi na visi-nu mirovina ostvarenih u razli~itimrazdobljima.U razdoblju 1999.-2003. prosje~ni

iznos starosne mirovine mu{karaca(radnici) po godini mirovinskog staasmanjivao se znatno blae od smanji-vanja mirovina drugih skupina, osobi-to od mirovina ena. Naime, procje-njuje se da se kao posljedica prijelaz-nih odredbi o odre|ivanju mirovina urazdoblju 1999. 2008. iznosi mirovinepo jednoj godini mirovinskog staasvake godine smanjuju u prosjeku oko2 posto u odnosu na mirovine ostvare-ne u prethodnoj kalendarskoj godini.Me|utim, intenzitet smanjivanja ukonkretnom slu~aju ovisi o vrsti miro-vine i o podacima osiguranika koji seuzimaju za izra~un mirovine miro-vinskom stau, pla}ama/osnovicamaosiguranja, kretanju pla}a tijekom ra-dnog vijeka, dobi osiguranika na danostvarivanja prijevremene starosneodnosno invalidske mirovine i dr. Kodosiguranika koji su tijekom radnogvijeka ostvarivali ravnomjerne pla}e ili

26

su imali blago uzlazno ili silazno kre-tanje pla}a, nepovoljne posljedice{irenja obra~unskog razdoblja su nez-natne, a su ve}e kod osiguranika kojisu u imali izraeno uzlazno/silaznokretanje pla}a tijekom radnog vijeka.[irenje obra~unskog razdoblja ne

utje~e na visinu mirovine osiguranikakoji su u obra~unskom razdobljuostvarivali pla}u u visini do 80-90%prosje~ne pla}e u RH, s obzirom daoni ne ostvaruju mirovinu odre|enuprema pla}ama, ve} najniu mirovinu(~ija visina ovisi o godinama mirovin-skog staa). Isto se odnosi i na osigu-ranike koji su u obra~unskom razdo-blju imali pla}e ve}e od 3,8 prosje~nihpla}a u RH, jer im se mirovina ograni-~ava na najvi{u mirovinu.Silazni trend razine novih mirovina

ublaavaju odredbe o postupnom po-ve}anju dobnih granica za starosnu iprijevremenu starosnu mirovinu, jer}e se vjerojatno postupno pove}avatiprosje~ni mirovinski sta tih osigura-nika, ali ipak ne u opsegu koji bi ucijelosti kompenzirao nepovoljni utje-caj {irenja obra~unskog razdoblja nate mirovine. Smanjivanje novih mirovi-na u odnosu na prije ostvarene mirovi-ne tako|er ublaavaju i odredbe onajnioj mirovini.Uz podatke o prosje~nim iznosima

mirovina ostvarenih u pojedinim godi-nama, procjene o posljedicama {ire-nja obra~unskog razdoblja temelje sei na rezultatima obrade izvedenepo~etkom 1999. radi utvr|ivanja prveaktualne vrijednosti mirovina, klju~neveli~ine za odre|ivanje mirovina kojese ostvaruju od 1. sije~nja 1999. Tadaje izra~unato da bi mirovine bile uprosjeku oko 17 posto manje da su,umjesto na temelju pla}a iz najpovolj-nijih 10 godina, izra~unate na temeljupla}a iz cijelog radnog vijeka. S obzi-rom da u izra~un tih mirovina nisu u{lepla}e ostvarene prije 1970. godine,dakle pla}e ostvarene po~etkom rad-nog vijeka koje su za ve}inu osigura-nika najmanje, procjenjuje se da bimirovine izra~unate na temelju pla}aostvarenih u cijelom radnom vijekumogle biti u prosjeku oko 18 postomanje od mirovina izra~unatih na te-melju najpovoljnijeg 10-godi{njeg raz-doblja.

Sljede}ih }e godina smanjivanje no-vih mirovina biti blae nego u dosa-da{njem petogodi{njem razdoblju, asmanjivanje bi trebalo prestati nakon2009. godine kada }e se mirovine po-~eti ra~unati na temelju pla}a/osnovi-ca ostvarenih u cijelom radnom vije-ku. Te }e mirovine znatno vi{e od pri-je ostvarenih mirovina biti razmjernemirovinskom stau i visini pla}a osi-guranika, ali }e biti u prosjeku manjeod prije ostvarenih mirovina, osobitood mirovina ostvarenih do 31. prosin-ca 1998. koje su u prosjeku najve}e.Mirovine koje }e se ostvarivati na-

kon isteka prijelaznog razdoblja bit }eu prosjeku najmanje, a po godini mi-rovinskog staa mogle bi iznositi uprosjeku oko 20 posto manje od miro-vina ostvarenih u 1999. godini, a u od-nosu na mirovine ostvarene do 1998.razlika bi mogla biti jo{ za nekolikopostotaka ve}a.Smanjivanje novih starosnih mirovi-

na ena izraenije je od smanjivanjastarosnih mirovina mu{karaca. Uzrokje u ~injenici {to se, uz nepovoljniutjecaj {irenja obra~unskog razdoblja,u promatranom razdoblju tako|ersmanjivao i sta koji se dodavao ena-ma za izra~un starosne i prijevremenestarosne mirovine. Me|utim, ubudu}e}e smanjivanje novih mirovina, i zamu{karce i ene, biti manje izraeno.Naime, u 2000. godini obra~unsko

razdoblje pro{irilo se s 10 na 13 godi-na, odnosno za 30%, a u 2005. godiniobra~unsko razdoblje }e se pro{iriti s25 na 28 godina, odnosno za 12%. Sto-ga }e ubudu}e stopa smanjivanja no-vih mirovina, pa tako i starosnih miro-vina ena, biti znatno blaa nego urazdoblju 1999.-2003. i priblino }e bitijednaka za oba spola. Me|utim, ukup-ne negativne posljedice smanjivanjamirovina bit }e najizraenije upravonakon 2009. godine, kada bi starosnemirovine ena koje }e se ostvarivati utom razdoblju mogle biti u prosjeku22-23 posto manje od mirovina ostva-renih u 1999. godini.Smanjivanje starosnih mirovina u

prijelaznom razdoblju vjerojatno }ebiti ipak manje od navedenog, jer se uskladu s postupnim pove}anjem dob-nih granica za starosnu mirovinu na 60(ene) odnosno 65 godina ivota(mu{karci) o~ekuje postupno pove}a-

27

nje prosje~nog mirovinskog staa, {to}e ublaiti negativne posljedice {i-renja obra~unskog razdoblja na visinumirovina novih korisnika.

2.3. Prijevremene starosnemirovine radnici

U razdoblju 1999.-2003. ostvareno je31 600 prijevremenih starosnih mirovi-na, a 53 posto ovih mirovina ostvarilesu ene. Prijevremene starosne miro-vine ostvarene su s prosje~no 34 godi-ne i 2 mjeseca mirovinskog staa, amu{karci su ostvarili u prosjeku 5 go-dina dui mirovinski sta od ena(prosje~ni mirovinski sta mu{karacaiznosio je 36 godina i 10 mjeseci, aena 31 godinu i 10 mjeseci).Na slici 8 prikazane su prijevreme-

ne starosne mirovine mu{karaca iena. Prosjeci se odnose na mirovineradnika i pripadnika samostalnih pro-fesionalnih djelatnosti. Prijevremenestarosne mirovine ostvarene do 31.prosinca 1998. nisu prikazane jer sevi{e ne umanjuju i sada se vode kaostarosne mirovine.Kretanje prijevremenih starosnih

mirovina mu{karaca sli~no je kretanjustarosnih mirovina mu{karaca. Pro-sjek prijevremenih starosnih mirovinamu{karaca ostvarenih u razdoblju

1999.-2003. iznosi 2.009 kuna. Mirovi-ne ostvarene u 1999. iznose u prosjeku1.985 kuna, a mirovine ostvarene u2003. godini iznose 1.896 kuna, {tozna~i da se prosje~na prijevremenastarosna mirovina mu{karaca smanjilaza 5,4%.Najve}e su prijevremene starosne

mirovine mu{karaca ostvarene u 2000.(2.048 kn) i 2001. godini (2.061 kn), jerti korisnici imaju u prosjeku dui miro-vinski sta od korisnika koji su mirovi-nu ostvarili u 1999. godini. Me|utim,iako su u 2003. godini mirovine ostva-rene s prosje~no 37 godina mirovin-skog staa, {to je oko 6 mjeseci vi{e uodnosu na mirovine ostvarene u 1999.,te su mirovine u prosjeku najmanje,{to je posljedica sve nepovoljnijegna~ina odre|ivanja novih mirovina.Prijevremene starosne mirovine

ena radnice (slika 8) u razdoblju1999.-2003. smanjile su se oko 26 po-sto, znatno vi{e od smanjenja staro-snih mirovina mu{karaca u tom razdo-blju. Osim toga, procjenjuje se da suprijevremene starosne mirovine enaostvarene do 31. prosinca 1998. u pro-sjeku oko 30 posto ve}e od prijevre-menih starosnih mirovina ostvarenih u2003. godini, a razlike }e se sljede}ihgodina pove}avati.

28

Prijevremene starosne mirovine enaostvarene u 1999. godini iznose u pro-sjeku 1.732 kune, a mirovine ostvarene u2003. godini, koje su ostvarene sa 6 mje-seci vi{e staa od mirovina ostvarenih u1999. godini, iznose u prosjeku samo1.367 kuna. Zbog niske razine prijevre-menih starosnih mirovina, ~ak 60% enaostvarilo je najniu mirovinu.Uzroci smanjivanja prijevremenih

starosnih mirovina ena sli~ni su uzro-cima smanjivanja njihovih starosnihmirovina, ali je smanjivanje prijevre-menih starosnih mirovina ve}e jer suse odmah od 1. sije~nja 1999. te miro-vine po~ele nepovoljnije odre|ivati.Tako|er se u skladu s pove}avanjemdobne granice za prijevremenu staro-snu mirovinu za 6 mjeseci godi{nje,pove}ava i prosje~na dob ostvarivanjate mirovine, ali ipak ne za 6 mjesecigodi{nje, pa se postupno pove}avapostotak umanjivanja prijevremenihstarosnih mirovina novih korisnika.

2.4. Invalidske mirovinezbog op}e nesposobnosti

za rad radniciNa slici 9 prikazane su invalidske

mirovine zbog op}e nesposobnosti zarad ostvarene u pojedinim godinama.Invalidske mirovine radnika ostva-

rene do 1998. iznose u prosjeku 1.857kune (zajedni~ki prosjek za mu{karcei ene) i ve}e su oko 20% od mirovina

ostvarenih u 1999. godini koje iznose1.548 kuna. Jo{ je ve}a razlika u odno-su na invalidske mirovine ostvarene u2003. godini koje su u prosjeku naj-manje i iznose samo 1.473 kune. Dak-le, invalidske mirovine ostvarene do31. prosinca 1998. u prosjeku su oko26% ve}e od mirovina ostvarenih u2003. godini, iako su invalidske miro-vine u 2003. ostvarene u prosjeku sa 7mjeseci duim mirovinskim staem(24 godine i 9 mjeseci) od mirovinaostvarenih do 1998. godine.Kao i u slu~aju starosnih mirovina,

zbog kra}eg mirovinskog staa i ma-njih pla}a, invalidske mirovine ena(radnici) u prosjeku su manje od inva-lidskih mirovina mu{karaca, ali je raz-lika izme|u invalidskih mirovina mu-{karaca i ena ipak manja od razlikeizme|u njihovih starosnih mirovina.Invalidske mirovine ena ostvarene

u razdoblju 1999.-2003.. iznose u pro-sjeku 1.390 kn, {to je za 9,7% postomanje od invalidskih mirovina mu{ka-raca ostvarenih u tom razdoblju, kojeiznose 1.594 kn.U razdoblju 1999.2003. smanjivanje

invalidskih mirovina radnika izraeni-je je od smanjivanja starosnih mirovi-na, ali je za razliku od starosnih miro-vina, smanjivanje prosje~nih invalid-skih mirovina radnika priblino jed-nako za oba spola. S tim u vezi vanoje istaknuti slijede}e.

29

Prvo, dok je enama bio ublaenprijelaz na novi na~in odre|ivanja sta-rosnih i prijevremenih starosnih miro-vina dodavanjem staa za izra~un tihmirovina, isto nije bilo propisano zaodre|ivanje invalidskih mirovina e-na. Naime, prema propisima koji su seprimjenjivali do 31. prosinca 1998. iinvalidske mirovine tako|er su seenama povoljnije odre|ivale. Stogaje odmah u 1999. godini do{lo do pa-da prosje~ne invalidske mirovine uodnosu na prije ostvarene mirovine,osobito invalidskih mirovina ena. Inakon 1999. godine invalidske mirovi-ne nastavile su se smanjivati, ali pri-blino jednakim intenzitetom za obaspola. Smanjivanje invalidskih mirovi-na ublaeno je pridodavanjem staa,koji se dodaje u ve}em opsegu mla|imosiguranicima. Stoga su ene, koje iinvalidsku mirovinu tako|er ostvarujuu prosjeku s kra}im mirovinskim sta-em i u mla|oj dobi od mu{karaca,ostvarile u prosjeku ve}i pridodanista, pa je razlika izme|u invalidskihmirovina mu{karaca i ena ipak manjaod razlike izme|u njihovih starosnihmirovina.Drugo, prema Zakonu o pove}anju

mirovina radi otklanjanja razlika u ra-zini mirovina ostvarenih u razli~itimrazdobljima, mirovine ostvarene do31. prosinca 1998., ovisno o godiniostvarivanja prava i obra~unskomrazdoblju, od 1. sije~nja 2001. pove-}ane su od 0,5 do 20 posto, a najve}ibroj mirovina pove}an je za 20 posto.Osim toga, u mirovine ostvarene do30. lipnja 1998. od travnja 2004.uklju~en je dodatak od 100 kuna i 6%.Sve to pove}alo je razliku izme|u mi-rovina ostvarenih prije i poslije 1998.godine. Me|utim, dok su kod staro-snih mirovina navedena pove}anjauzrokovala da su starosne mirovineostvarene do 1998. godine postale zanekoliko postotaka ve}e od kasnijeostvarenih mirovina, kod invalidskihmirovina nastala je velika razlika urazini mirovina ostvarenih do i nakon31. prosinca 1998. Stoga su stareinvalidske mirovine u prosjeku ~akoko 21 posto ve}e od invalidskih mi-rovina ostvarenih u razdoblju 1999.-2003., a u prosjeku su ~ak za 26 postove}e od invalidskih mirovina ostvare-nih u 2003. godini.

I tre}e, {irenje obra~unskog razdo-blja tako|er nepovoljno utje~e i na vi-sinu invalidskih mirovina. S obziromda osiguranici ne mogu birati kada }eostvariti invalidsku mirovinu, ~ijeostvarivanje ovisi o danu nastanka in-validnosti, invalidske mirovine ostva-rene u pojedinim godinama manje serazlikuju u odnosu na pla}e tih osigu-ranika nego starosne mirovine, pa jestoga vidljiviji odnosno blii je o~e-kivanom stvarni trend smanjivanja no-vih invalidskih mirovina.Smanjivanje razine mirovina koje se

ostvaruju od 1. sije~nja 1999., pa tako iinvalidskih, ublaeno je ostvarivanjemnajnie mirovine. Naime, {irenje obra-~unskog razdoblja uzrokuje smanji-vanje mirovina odre|enih prema pla-}ama/osnovicama, {to pove}ava vjero-jatnost ostvarivanja najnie mirovine.Sljede}ih }e godina smanjivanje no-

vih mirovina biti manje izraeno negou dosada{njem petogodi{njem razdo-blju, {to vrijedi za sve vrste mirovina.Procjenjuje se da }e smanjivanje no-vih mirovina u odnosu na prije ostva-rene mirovine prestati nakon 2009.godine kada }e se mirovine po~etiodre|ivati na temelju pla}a/osnovicaostvarenih u cijelom radnom vijeku.Mirovine koje }e se ostvarivati na-

kon isteka prijelaznog razdoblja biti}e u prosjeku najmanje, a po godinimirovinskog staa mogle bi iznositi uprosjeku oko 20 posto manje od miro-vina ostvarenih u 1999. godini, dok biu odnosu na mirovine ostvarene do 31.prosinca 1998. razlika mogla biti jo{za nekoliko postotaka ve}a.

3. Korisnici mirovinaobrtnici

Kretanje mirovina obrtnika u razdo-blju 1999.2003. na slici 10 tako|er po-kazuje postupno smanjivanje mirovinanovih korisnika u odnosu na ranijeostvarene mirovine. Zbog kra}eg miro-vinskog staa korisnika mirovina obrt-nika (u prosjeku 31 godinu i 6 mjeseci,{to je oko 10 mjeseci kra}e od staaradnika) i niih osnovica, mirovineobrtnika u prosjeku su oko 14 postomanje od mirovina radnika, a smanjiva-nje novih mirovina obrtnika izraenijeje nego kod novih mirovina radnika.Zajedni~ki prosjek mirovina obrt-

nika (sve vrste mirovina) ostvarenih u

30

razdoblju 1999.-2003. iznosi 1.621 ku-nu. Ipak, razlika izme|u mirovina obrt-nika ostvarenih u 2003. u odnosu namirovine ostvarene do 31. prosinca1998. (koje iznose u prosjeku 1.771kunu) manja je nego kod radnika, sobzirom da su u razdoblju do 31. pro-sinca 1998. mirovine obrtnika ostvare-ne s prosje~nim mirovinskim staemod 28 godina i 2 mjeseca, {to je u pro-sjeku skoro 3 godine kra}e od staaobrtnika koji su mirovinu ostvarili od 1.sije~nja 1999.Mirovine obrtnika ostvarene u 1999.

godini iznose u prosjeku 1.816 kuna, amirovine ostvarene u 2003. iznosesamo 1.464 kune, {to zna~i da se u tomrazdoblju nove mirovine obrtnikasmanjile za 19,6 posto.Uzrok intenzivnijeg smanjivanja mi-

rovina obrtnika u razdoblju 1999.2003. je u tome {to se za razliku odradnika, prosje~ni mirovinski sta no-vih korisnika mirovine obrtnika sma-njio za 7 mjeseci, s 31 godine i 10 mje-seci u 1999. na 31 godinu i 2 mjesecamirovinskog staa u 2003. godini, {toje potenciralo smanjivanje mirovinanovih korisnika obrtnika.Tako|er su se u posljednjih desetak

godina smanjile osnovice osiguranjaobrtnika u odnosu na osnovice u ra-nijem razdoblju, pa su posljedice

{irenja obra~unskog razdoblja u pro-sjeku ve}e nego kod radnika.Ubudu}e }e se, {to vrijedi i za miro-

vine novih korisnika radnika, ublaitismanjivanje mirovina novih korisnikaobrtnika. Me|utim, ukupne negativneposljedice odredbi o odre|ivanju mi-rovina u prijelaznom razdoblju najne-povoljnije }e utjecati upravo na obrt-nike koji }e mirovinu ostvariti nakon2009. godine, jer }e te mirovine biti uprosjeku najmanje.[to se ti~e mirovina ena i mu{kara-

ca obrtnika, mirovine ena ostvareneu razdoblju 1999.-2003. iznose u pro-sjeku 1.505 kuna i oko 10 posto sumanje od mirovina mu{karaca koje iz-nose prosje~no 1.664 kune. Tako|er,kao i kod mirovina radnika, izraenijeje smanjivanje mirovina ena.Starosne mirovine obrtnika ostvare-

ne u razdoblju 1999.-2003. iznose uprosjeku 1.652 kune i oko 20 posto suve}e od invalidskih mirovina ostvare-nih u tom razdoblju, koje iznose u pro-sjeku 1.375 kuna.Pojedine vrste mirovina obrtnika

nisu posebno prikazane niti {ireobrazlagane, s obzirom da su stopesmanjivanja mirovina novih korisnikaobrtnika i uzroci smanjivanja tih miro-vina sli~ni onima navedenim uz miro-vine radnika.

31

4. korisnici mirovinapoljoprivrednici

4.1. Starosna mirovina poljoprivrednici

U razdoblju 1999.-2003. poljoprivre-dnici su ostvarili 23 tisu}e starosnihmirovina, a najvi{e poljoprivrednika,preko 12 tisu}a, mirovinu je ostvarilo u1999. godini, {to je utjecalo na uvodnospomenuto sniavanje op}eg pro-sjeka mirovina ostvarenih u toj godini.Veliki broj korisnika mirovina poljopri-vrednika u 1999. godini povezan je sa~injenicom da je obvezno mirovinskoosiguranje poljoprivrednika uvedenopo~etkom 1980. godine, pa su mnogiosiguranici tek 1999. godine stekliuvjete za starosnu mirovinu.Na slici 11 prikazane su prosje~ne

starosne mirovine poljoprivrednika,mu{karaca i ena.Za razliku od mirovina drugih skupi-

na, starosne mirovine poljoprivred-nika ostvarene od 1. sije~nja 1999. uprosjeku su za 11 posto ve}e od ranijeostvarenih mirovina starosne mirovi-ne ostvarene razdoblju do 1998. izno-se u prosjeku 753 kune, a mirovineostvarene u razdoblju 1999.-2003. iz-nose prosje~no 836 kuna. Nekoliko jeuzroka toj pojavi.

Prvo, 99 posto poljoprivrednika urazdoblju 1999.-2003. ostvarilo je naj-niu mirovinu. Bez najnie mirovine,te mirovine iznosile bi u prosjeku 355kuna, {to zna~i da su zbog najniemirovine poljoprivrednici ostvarili uprosjeku 481 kn ve}u mirovinu. Drugo,za razliku od mirovina drugih kori-snika, mirovine poljoprivrednika ostva-rene do 31. prosinca 1998. nisu od 1.sije~nja 2001. pove}ane prema spo-menutom Zakonu o pove}anju mirovi-na. I tre}e, starosne mirovine mu{ka-raca poljoprivrednika ostvarene do31. prosinca 1998. ostvarene su sa sa-mo 18 godina i 9 mjeseci staa, a mi-rovine ostvarene od 1. sije~nja 1999.ostvarene su s duim staem u pro-sjeku s 20 godina mirovinskog staa.Prosje~ni iznosi starosnih mirovina

mu{karaca poljoprivrednika tako|ersu se postupno smanjivali u razdoblju1999.-2003., {to je povezano i sa ~inje-nicom da se najnia mirovina, koju oniuglavnom ostvaruju, od 18. prosinca2002. po~ela nepovoljnije odre|ivati.Na slici 11 prikazane su i starosne

mirovine ena (poljoprivrednice)ostvarene u razdoblju 1999.-2003. Zarazliku od mirovina drugih skupina,starosne mirovine ena ve}e su odstarosnih mirovina mu{karaca, {to jeposljedica staa koji se dodavao e-

32

nama u razdoblju 1999.-2003. Me|u-tim, enama su se u ovom razdobljuznatno vi{e smanjivale mirovine negomu{karcima, pa su starosne mirovineena poljoprivrednica ostvarene u2003. godini u prosjeku ~ak za 24 po-sto manje od mirovina ostvarenih u1999. godini.Osnovni uzrok takvog smanjivanja

novih starosnih mirovina ena poljo-privrednica je {to se u tom razdobljusmanjivao dodani sta enama s 5godina u 1999. na 1 godinu u 2003., {toje veliko relativno smanjenje u odnosuna njihov kratki prosje~ni mirovinskista. I drugo, u promatranom razdo-blju smanjio se prosje~ni mirovinskista s kojim su ostvarene te mirovine s 19 godina i 9 mjeseci u 1999. nasamo 18 godina mirovinskog staa u2003. godini.Starosne mirovine poljoprivrednica

ostvarene u 2004. godini vjerojatno }ese jo{ malo smanjiti u odnosu na ra-nije ostvarene mirovine, jer se od 1.sije~nja 2004. vi{e ne dodaje sta e-nama. Me|utim, od 1. sije~nja 2005.trebale bi se prestati smanjivati novestarosne mirovine ena poljoprivred-nica, jer }e se tada mirovine odre|iva-ti na isti na~in kao i u 2004. godini,dakle bez dodanog staa.Za razliku od mirovina drugih skupi-

na koje }e se zbog nastavka pro{iri-

vanja obra~unskog razdoblja nastavitiblago smanjivati u odnosu na ranijeostvarene mirovine, nove starosne mi-rovine poljoprivrednika, koje }e se iubudu}e naj~e{}e ostvarivati kao naj-nie mirovine, postupno }e se pove-}avati. To }e biti posljedica o~ekiva-nog pove}anja prosje~nog mirovin-skog staa poljoprivrednika, koji }e iubudu}e biti kra}i od mirovinskogstaa drugih korisnika, ali }e se terazlike postupno smanjivati.

4.2. Prijevremena starosnamirovina poljoprivredniciU promatranom razdoblju ostvareno

je ukupno 700 prijevremenih starosnihmirovina poljoprivrednika, a priblinoje isti broj mirovina mu{karaca i ena.Prijevremene starosne mirovine po-

ljoprivrednika ostvarene su s prosje~-no 36 godina (mu{karci), odnosno s 31godinom i 2 mjeseca mirovinskog sta-a (ene), a velik dio tog staa odnosise na osiguranje izvan poljoprivrede.Za razliku od radnika ~ije su prije-

vremene starosne mirovine manje odstarosnih, kod poljoprivrednika je obr-nuto prijevremene starosne mirovi-ne ve}e su od prosje~nih starosnihmirovina. Me|utim, smanjivanje prije-vremenih starosnih mirovina poljopri-vrednika ostvarenih u razdoblju 1999.-2003. osobito mirovina ena, znatno je

33

izraenije od smanjivanja mirovina ra-dnika, {to se vidi na slici 12.Prosje~na prijevremena starosna

mirovina mu{karaca poljoprivrednikakoji su mirovinu ostvarili u razdoblju1999.-2003. iznosi 1.684 kn. Me|utim,mirovine ostvarene u pojedinim godi-nama znatno se razlikuju mirovineostvarene u 1999. godini iznose u pro-sjeku 1.746 kuna i oko 25 posto suve}e od mirovina ostvarenih u 2003.koje su u prosjeku najmanje i iznose1.493 kune.Prosje~na prijevremena starosna

mirovina ena poljoprivrednica kojesu mirovinu ostvarile u 1999. godiniiznosi 1.639 kuna i oko 30 posto jeve}a od mirovina ostvarenih u 2003.godini koje iznose u prosjeku samo1.156 kuna. Dakle, smanjivanje prije-vremenih starosnih mirovina ena po-ljoprivrednica u razdoblju 1999.-2003.izraenije je od smanjivanja tih mirovi-na mu{karaca, a tako|er i od smanji-vanja mirovina ena koje su cijelovrijeme bile osigurane kao radnice.Dakle, kretanje prijevremenih staro-

snih mirovina poljoprivrednika sli~noje kretanju prijevremenih starosnihmirovina radnika, ali je smanjivanje tihmirovina izraenije nego kod radnika.Uzrok takvog smanjivanja mirovina je{to su ovi korisnici, uz sta ostvaren usvojstvu poljoprivrednika, ostvarili i

druge vrste staeva kao radnici i dr.,kada su uglavnom ostvarivali znatnove}e pla}e odnosno osnovice nego urazdoblju kada su bili osigurani kaopoljoprivrednici. S obzirom da su os-novice poljoprivrednika u prosjekuznatno manje od pla}a, {irenje obra-~unskog razdoblja u takvim slu~aje-vima nepovoljnije utje~e na visinu mi-rovine nego u slu~ajevima kada supla}e/osnovice tijekom radnog vijekabile ravnomjerne.Smanjivanje prijevremenih staro-

snih mirovina ena poljoprivrednica upromatranom razdoblju ve}e je odsmanjivanja tih mirovina mu{karaca.Takav pad razine mirovina ena je ku-mulativna negativna posljedica {irenjaobra~unskog razdoblja i smanjivanjadodanog staa enama, te trajnogsmanjivanja prijevremene starosnemirovine i do 20,4 posto, {to se odprosinca 2002. odnosi i na najniuprijevremenu starosnu mirovinu.S obzirom da je od 1. sije~nja 2004.

isteklo razdoblje kada se enama do-davao sta za odre|ivanje prijevreme-ne starosne i starosne mirovine, a ta-ko|er se postupno smanjuje stopa pa-da novih mirovina uzrokovana {ire-njem obra~unskog razdoblja, smanji-vanje prijevremenih starosnih mirovi-na poljoprivrednica u odnosu na miro-vine ostvarene u prethodnoj godini

34

ubudu}e }e biti znatno blae nego udosada{njem razdoblju.

4.3. Invalidska mirovina poljoprivrednici

Kretanje invalidskih mirovina zbogop}e nesposobnosti za rad poljopri-vrednika (slika 13) sli~no je kretanjunjihovih starosnih mirovina. Dakle,zbog niskih osnovica gotovo sve inva-lidske mirovine poljoprivrednika od 1.sije~nja 1999. ostvarene su kao naj-nie mirovine, odnosno ostvarene su uznatno ve}em iznosu od iznosa koji bipoljoprivrednici ostvarili bez najniemirovine.Invalidske mirovine zbog op}e ne-

sposobnosti za rad poljoprivrednikaostvarene u razdoblju 1999.-2003. iz-nose prosje~no 1.107 kuna i ~ak su za50% ve}e od invalidskih mirovinapoljoprivrednika ostvarenih do 31.prosinca 1998. koje iznose u prosjekusamo 729 kuna. To je opet posljedicapovoljnog utjecaja najnie mirovine ioko 44 posto dueg mirovinskog staapoljoprivrednika koji su invalidskumirovinu ostvarili od 1. sije~nja 1999.koji iznosi u prosjeku 20 godina i 7mjeseci, a mirovinski sta poljoprivre-dnika koji su invalidsku mirovinuostvarili do 31. prosinca 1998. iznosisvega 14 godina i 4 mjeseca.Za razliku od starosnih mirovina, in-

validske mirovine poljoprivrednikaostvarene u razdoblju 1999.-2003. nisuse zna~ajnije smanjivale, {to vrijedi iza invalidske mirovine ena poljopri-vrednica. Naime, za izra~un invali-dske mirovine pridodani sta, neovi-sno o spolu i godini ostvarivanja pravana mirovinu, ra~una se prema dobiosiguranika na dan nastanka invalid-nosti,. Stoga se invalidske mirovinepoljoprivrednika nisu smanjivale, akao i druge vrste mirovina poljoprivre-dnika, u skladu s o~ekivanim pove}a-njem njihovog prosje~nog mirovin-skog staa, invalidske mirovine novihkorisnika trebale bi se postupnopove}avati.

5. Zaklju~na razmatranjaOsnovna na~ela obveznog mirovin-

skog osiguranja na temelju me|uge-neracijske solidarnosti su uzajamnost ovisnost visine mirovine o duinistaa i visini pla}a, odnosno doprino-

sa i solidarnost socijalna preraspo-djela u korist odre|enih skupina. Uza-jamnost je sada izraenija nego u su-stavu koji se primjenjivo do 31. prosin-ca 1998., jer su propisi koji se pri-mjenjuju od 1. sije~nja 1999. usposta-vili znatno ve}u ovisnost visine mirovi-ne o duini mirovinskog staa i visinipla}a. S druge strane, i solidarnost je inadalje izraena, jer vi{e od 50 postonovih korisnika ostvaruje, kao povolj-niju, najniu mirovinu.Na~in odre|ivanja mirovina poti~e

dui rad i kasnije ostvarivanje mirovi-ne, {to }e biti izraenije nakon 2008.kada prestane primjena prijelaznihodredbi o na~inu odre|ivanja mirovi-na, kada }e svaki dan i mjesec duegmirovinskog staa razmjerno, a u slu-~aju prijevremene starosne mirovinejo{ i znatno vi{e, trajno pove}avati iz-nos mirovine.@ene i nadalje imaju povoljnije uvje-

te za ostvarivanje starosne i prijevre-mene starosne mirovine, ali vi{e ne-maju pogodnost da za isti sta i istepla}e ostvaruju ve}u mirovinu od mu-{karaca. Sve to, uz pove}anje dobnihgranica za starosnu i prijevremenustarosnu mirovinu, te strou definicijuinvalidnosti koja se primjenjuje od 1.sije~nja 1999., utje~e na postupno sma-njivanje priljeva novih umirovljenika ismanjivanje rasta ukupnog broja umi-rovljenika u odnosu na rast zabiljeenu razdoblju do 31. prosinca 1998.Odredbe o uvjetima ostvarivanja i

na~inu odre|ivanja mirovina doprino-se financijskom stabiliziranju mirovin-skog sustava i njegovoj prilagodbi ne-povoljnim demografskim kretanjima.Me|utim, ove odredbe tako|er uzro-kuju postupno smanjivanje razine mi-rovina novih korisnika u odnosu naranije ostvarene mirovine, {to se oso-bito odnosi na prijevremene starosnemirovine, invalidske mirovine i na mi-rovine ena.Smanjivanje razine novih mirovina

sljede}ih }e nekoliko godina biti bla-e nego u razdoblju 1999.-2003. Tako-|er se o~ekuje da }e se zbog postup-nog pove}anja dobnih granica za sta-rosnu i prijevremenu starosnu mirovi-nu postupno pove}avati mirovinskista novih korisnika, {to }e ublaitismanjivanje novih mirovina u odnosuna ranije ostvarene mirovine.

35

Trend smanjivanja mirovina novihkorisnika prestat }e za nekoliko godi-na kada prestane primjena prijelaznihodredbi o odre|ivanju mirovina, kada}e se mirovine po~eti ra~unati premapla}ama/osnovicama ostvarenim u ci-jelom radnom vijeku. Te }e mirovinebiti u prosjeku najmanje u prosjekubi mogle biti oko 20 posto manje odmirovina ostvarenih u 1999. godini ioko 25 posto manje od mirovina ostva-renih do 31. prosinca 1998. Me|utim,kretanje mirovina novih korisnika ovisio brojnim op}im i pojedina~nim i ~ini-teljima, pa su procjene orijentacijske inije mogu}e to~no procijeniti intenzi-tet smanjivanja mirovina novih kori-snika u odnosu na ranije ostvarenemirovine.Zbog redovitog uskla|ivanja mirovi-

na i nakon 2008. nastavit }e se pove-}avati nov~ane razlike izme|u mirovi-na ostvarenih u razli~itim razdobljima.Uskla|ivanje mirovina prema rastupla}a uzrokuje postupno pove}anjesvih mirovina, ali }e zbog ve}e pro-sje~ne razine vi{e rasti mirovineostvarene do 31. prosinca 1998. negokasnije ostvarene mirovine. Tako|erse zbog pove}anja dobnih granica zastarosnu mirovinu moe o~ekivati~e{}e ostvarivanje prijevremene sta-rosne mirovine, koja se odre|uje znat-no nepovoljnije nego u razdoblju do

Summary

The Analysis of the Level of PThe Analysis of the Level of PThe Analysis of the Level of PThe Analysis of the Level of PThe Analysis of the Level of Pensions Acquiredensions Acquiredensions Acquiredensions Acquiredensions Acquiredin the Pin the Pin the Pin the Pin the Period 1999-2003eriod 1999-2003eriod 1999-2003eriod 1999-2003eriod 1999-2003

In the first part of the paper that was published in the previous Revueedition the main rights in the pension insurance that could be acquired in thesystem applied till the end of the 1998 are described, as well as the rights thatcan be acquired since January 01 1999 when pension reform has started. Theimplications of the date and the period of the pension entitlement realizationon the pension benefit level are analyzed from the point of view of the insuredperson and pension benefit type. In the second part of the paper that ispublished in this Revue edition, the author analyzes the level of the pensionbenefits acquired in the pre-1999 period and in the period 1999-2003, andfuture trends. The analysis is based on the pension benefits statistical data, onthe overall and the pension group basis. The pension benefit formula isanalyzed too, since its application causes certain trends and interrelationsbetween the pensions acquired in different periods of time.

31. prosinca 1998., kao i pove}anjebroja zahtjeva za ostvarivanje invalid-ske mirovine, jer se sa staro{}u po-ve}ava vjerojatnost gubitka, odnosnosmanjenja radne sposobnosti.Na kraju, moe se zaklju~iti da je u

obveznom mirovinskom osiguranju natemelju me|ugeneracijske solidarno-sti sve izraenija solidarnost i prera-spodjela u korist starijih osiguranikaodnosno korisnika mirovina. Mla|iosiguranici pla}aju doprinose po vi-{im stopama u odnosu na biv{e osigu-ranike i ostvaruju u prosjeku manjemirovine, a zbog vi{ih dobnih granicaza starosnu i prijevremenu starosnumirovinu u prosjeku }e due raditi, akra}e koristiti mirovinu. Stoga se fi-nancijski poloaj pojedinih nara{taja umirovinskom osiguranju zna~ajno ra-zlikuje i u prosjeku je povoljniji za sta-rije nara{taje.Preraspodjela u okviru mirovinskog

osiguranja u korist starijih generacijadoga|a se i u javnim mirovinskim osi-guranjima drugih drava koje imajunepovoljna demografska kretanja iposljedi~no smanjivanje omjera brojazaposlenih i broja umirovljenika, ali sunavedena kretanja ipak izraenija uHrvatskoj nego u dravama koje sudesetlje}ima u miru postupno razvija-le tri{no gospodarstvo i sustave so-cijalne sigurnosti.