1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Analiza vanjskotrgovinske razmjene izmeñu Republike

Hrvatske i zemalja članica CEFTA-e

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Statističke metode za poslovno odlučivanje

Mentor: prof. dr. Maja Biljan August

Student: Ines Čendak

Studijski smjer: Informatičko poslovanje

JMBAG: 0081102378

Rijeka, studeni 2012

2

3

SADRŽAJ

1.Uvod ...............................................................................................................................4

1.1.Problem istraživanja ............................................................................................... 4

1.2. Znanstvene metode ................................................................................................ 5

1.3.Ciljevi istraživanja .................................................................................................. 5

1.4. Struktura rada......................................................................................................... 5

2.Vanjska trgovina............................................................................................................6

2.1. Pojam vanjske trgovine.......................................................................................... 6

2.2. Potrebe izvoza i uvoza ........................................................................................... 6

2.3. Platna i trgovinska bilanca ..................................................................................... 8

2.4. Vanjskotrgovinska razmjena i platna bilanca Hrvatske....................................... 10

2.5 Posljedice ulaska Hrvatske u Europsku Uniju ...................................................... 13

3.CEFTA.........................................................................................................................15

3.1. Prijem novih članica i ciljevi CEFTA-e .............................................................. 15

3.2.CEFTA2006.......................................................................................................... 17

3.3. Zemlje članice...................................................................................................... 18

3.3.1. Albanija ......................................................................................................... 18

3.3.2 Srbija ............................................................................................................. 19

3.3.3.Bosna i Hercegovina ...................................................................................... 21

3.3.4 Moldavija ....................................................................................................... 22

3.3.5 Kosovo ........................................................................................................... 23

3.3.6 Crna gora ........................................................................................................ 24

3.3.7.Hrvatska ......................................................................................................... 25

3.4. Relativni pokazatelji dinamike vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske i zemalja CEFTE ........................................................................................................................ 27

3.4.1.Bazni i verižni indeksi.................................................................................... 27

4. Standardna dekompozicija vremenskog niza razmjene Hrvatske i zemalja CEFTE.........................................................................................................................................39

4.1.Izračun pomičnih prosjeka.................................................................................... 39

5.Zaključak .....................................................................................................................52

Literatura ........................................................................................................................56

4

Popis tablica....................................................................................................................57

Popis grafikona...............................................................................................................59

1.Uvod

1.1.Problem istraživanja

Vanjskotrgovinski odnosi su za svaku zemlju od velike važnosti. Pomoću vanjske

trgovine zemlje se opskrbljuju dobrima koja nemogu sama proizvesti ili prirodnim

dobrima za koja su zakinuta ili su same izvoznici istih. Izvoznici istih na najbolji

mogući način pokušavaju naplatiti svoja bogatstva i povećati razvoj zemlje. Hrvatska je

bogata prirodnim bogatstvima koja bi se uz pravo vodstvo mogla puno bolje iskoristiti.

Države pokušavaju poboljšati svoju trgovinu i uvjete trgovanja na razne načine. Jedan

od njih je stvaranje takozvanih regionalnih saveza. Na taj način zemlje članice dolaze do

povoljnih uvjeta razmjene, ukidanja trgovinskih barijera te do većeg stupnja razvoja a

time i povećanja životnog standarda stanovništva.

Vanjskotrgovinski odnosi se najbolje prikazuju putem trgovinske bilance pomoću koje

vidimo koliki je zemlja ostvarila uvoz a koliki izvoz na kraju vremenskog razdoblja od

jedne godine.

Problem istraživanja ovog rada je prikazati vanjskotrgovinske odnose Republike

Hrvatske sa zemljama članicama Cefta-e. Istražiti koliki su izvoz i uvoz Republike

Hrvatske i zemalja članica CEFTA-e, dali dolazi do porasta izvoza i uvoza ili do pada.

Objekt istraživanja je statistička analiza vanjskotrgovinskih odnosa izmeñu Republike

Hrvatske i zemalja članica CEFTA-e .

Zbog priključenja novih i izlaska starih članica članica CEFTA-e zbog ulaska u

Europsku Uniju u analizu su uključeni podaci članica koje trenutno čini CEFTU dakle

Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Kosovo i Albanija

5

1.2. Znanstvene metode

Znanstvene metode korištene za izradu ovog rada su model jednostavne linearne

regresije, statistička analiza i grafičko prikazivanje vremenskog niza.

1.3.Ciljevi istraživanja

Cilj ovog diplomskog rada je prikazati odnos vanjske trgovine izmeñu Republike

Hrvatske i zemalja CEFTA-e te utjecaj CEFTA regionalnog udruženja na vanjsku

trgovinu i daljnji razvoj zemalja članica.

1.4. Struktura rada

U prvom dijelu ovog rada, u uvodu, prikazan je problem istraživanja, ciljevi istraživanja

i metode koje su korištene za izradu ovog rada.

U drugom dijelu koji ima naziv CEFTA objašnjen je pojam CEFTA-e i CEFTA- 2006.

Objašnjen je i razlog osnivanja CEFTA-e, uvjeti primanja novih članica i ciljevi

CEFTA-e te su navedene zemlje članice i pobliže prikazana njihova gospodarska stanja.

U trećem dijelu kojemu je naziv vanjska trgovina prikazan je pojam vanjske trgovine.

Takoñer je pobliže prikazan utjecaj izvoza i uvoza na razvoj zemlje te su objašnjeni

pojmovi trgovinske i platne bilance.

Četvrti dio ovog rada je orijentiran na statističke metode, to jest na izačune baznih i

verižnih indeksa i njihove grafičke prikaze i analize. Takoñer je prikazan izračun

6

linearnog trenda izvoza i uvoza Republike Hrvatske sa zemljama članicama CETA-e i

njihov grafički prikaz.

Peti dio, zaključak prikazuje sintezu cijelog rada.

2.Vanjska trgovina

2.1. Pojam vanjske trgovine

Vanjska trgovina je gospodarska djelatnost koja obuhvaća razmjenu robe i usluga s

inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara

izmeñu zemalja.

U užem smislu vanjska trgovina obuhvaća samo promet robe izmeñu gospodarskih

subjekata iz različitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba

koja prelazi državnu granicu, odnosno carinsku crtu jedne ili više zemalja.

U širem smislu vanjska trgovina uz meñunarodnu robnu razmjenu, obuhvaća i razmjenu

gospodarskih usluga (tzv. nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi

(turistički promet) i prijenos vijesti (HPT promet).

Vanjska trgovina je dio prometa robe u kojemu predmet kupoprodaje prelazi carinsku

crtu, napušta teritorij zemlje prodavatelja (izvoznika) i ulazi na teritorij zemlje kupca

(uvoznika). U tom slučaju, s gledišta zemlje prodavatelja govorimo o izvozu, a s

gledišta zemlje kupca o uvozu.

2.2. Potrebe izvoza i uvoza

Postoje mnogi razlozi zbog kojih je svaka zemlja zainteresiranaza uključivanje u

meñunarodnu razmjenu. Najvažniji je taj što razvoj društvenih proizvodnih snaga

izaziva specijalizaciju proizvodnje i proizvodnju roba u velikim količinama pa tržište

postaje preusko za njihov plasman. Zbog toga je potrebno pronalaziti nova tržišta, što se

postiže izvozom roba. Osim toga, izvozom se ostvaruju devizna sredstva, koja mogu

7

poslužiti za uvoz deficitarnih (nedostajućih) roba ili prozvoda koji se u vlastitoj zemlji

uopće ne proizvode radi zadovoljavanja potražnje u zemlji.

S gledišta gospodarskog interesa zemlje ekspanzija izvoza ima višestruku važnost.

Zemlja koja ne izvozi ne raspolaže devizama potrebnim za uvoz proizvoda i korištenje

usluga iz inozemstva. Nema zemlje koja se može potpuno sama “uzdržavati“. Svaka je

zemlja više ili manje ovisna o razmjeni roba i usluga sa inozemstvom. Ovo posebice

vrijedi za zemlje u razvoju, pa prema tome i za našu zemlju. Bez deviza zemlja u

razvoju ne može uvoziti proizvode, opremu, tehnologiju i znanje koji su joj potrebni za

razvoj. Neke zemlje koje nemaju deviza, ne mogu uvoziti čak ni prozvode za

zadovoljavanje osnovnih životnih potreba svoga stanovništva.

Ako neka zemlja raspolaže viškom energije, sirovina i drugih proizvodnih bogatstava

tako postiže odgovarajuće cijene i druge uvjete prodaje na meñunarodnom tržištu,

logično je da će te viškove nastojati prodati po najpovoljnijim mogućim uvjetima na

stranom tržištu.

Isto tako, kad razina razvoja domaće proizvodnje odnosno proizvodno - uslužni

kapaciteti jedne zemlje premaše potrebe domaće potražnje, takva će zemlja nastojati

višak proizvedenih roba i gospodarskih usluga plasirati na strana tržišta pod uvjetima

koji joj osiguravaju daljnji gospodarski rast i zadržavanje odgovarajuće pozicije na

takvim stranim tržištima.

Razvijene zemlje svoje potrebe za uvozom nastoje podmiriti prije svega izvozom drugih

proizvoda svog prerañivačkog ili uslužnog (tercijarnog) sektora, a manje razvijene

zemlje prisiljene su (zbog potreba za uvozom opreme,tehnologije i sl.) izvoziti i ono

malo prirodnih bogatstava kojima raspolažu. Jedne su, dakle, prisiljene izvoziti da bi

osigurale sredstva za plaćanje uvoznih potreba, a druge da bi ostvarile ciljeve izvoza

kao dio ciljeva politike razvoja vlastitog gospodarstva ili sveukupnih vlastitih ciljeva

poslovanja (kada su u pitanju poduzeća – tvrtke.)

Za razliku od izvoza, uvoz se javlja u funkciji podmirivanja potreba domaćeg pučanstva

i domaće privrede robom (proizvodima) i uslugama kojih na domaćem tržištu uopće

nema ili ih nema u dovoljnim količinama. Te se potrebe podmiruju kupnjom, odnosno

uvozom tih proizvoda i gospodarskih usluga iz drugih zemalja,vodeći računa da se

uvozne transakcije obave na najekonomičniji način, da se te kupnje obave pod

8

najpovoljnijim uvjetima i sa što manje ulaganja deviznih sredstava potebitih za plaćanje

takvih uvoznih transakcija.1

2.3. Platna i trgovinska bilanca

U svezi s izvozom i uvozom važni su pojmovi trgovinska i platna bilanca zemlje.

Trgovinska bilanca odnos je vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne

zemlje na odreñeno vremensko razdoblje, obično za jednu godinu. Ona može biti

aktivna, pasivna i uravnotežena. Trgovinska je bilanca aktivna ako ako je vrijednost

izvoza roba veća od uvoza, a pasivna ako je vrijednost uvoza veća od izvoza.

Uravnoteženost trgovinske bilance postoji onda kad su vrijednosti izvoza i uvoza robe

izjednačene.

Platna bilanca prikaz je ukupnih novčanih primanja i izdavanja jedne zemlje prema

inozemstvu. Ona može biti aktivna ako ako je novčano primanje veće od izdavanja,

pasivna ako je izdavanje novca veće od primanja i uravnotežena ako se primanje novca

izjednačuje s izvršenim izdavanjem. Platna bilanca redovito se sastavlja za jednu

godinu. Primanje i izdavanje novca proizlazi iz svih ekonomskih transakcija zemlje sa

inozemstvom.2

1 Andrijanić, I.:Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005

2 Andrijanić, I.:Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005

9

Tablica 1. Trgovinska bilanca Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e u

razdoblju od 2001. do 2011. godine u tisućama kuna

Izvor: Statistički ljetopis Hrvatske 2001., 2003., 2005., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011.

Grafikon 1. Grafički prikaz pokrića uvoza izvozom

10

Izvor: Tablica1

Iz vanjskotrgovinske bilance Republike Hrvatske sa zemljama članicam CEFTA-e je vidljivo da je konstantni suficit bilance ostvaren u razbolju od 2001 do 2008 godine u kojoj doseže i najveću vrijednost a zatim u 2009 godini slijedi pad nakon koje započinje ponovni rast krivulje.

Koeficijent pokrića uvoza izvozom najveću vrijednost dostiže 2001. godine u kojoj iznosi 335,9715663.

2.4. Vanjskotrgovinska razmjena i platna bilanca Hrvatske

Izvozna strategija našeg gospodarstva uvijek je bila naglašavana kao ključna u

rješavanju najvažnijih problema u hrvatskoj ekonomiji te kao temelj budućeg razvoja.

Za vrijeme i neposredno nakon ratnih zbivanja uzrok niske razine izvoza pronalazio se u

ratnim razaranjima, gubitku tržišta, naslijeñenim odnosima iz bivše države i sl. No, od

prestanka ratnih dogañanja na ovom prostoru prošlo je već sedam godina a hrvatski

izvozni rezultati nisu se značajnije poboljšali. Naprotiv, stanje i tendencije

vanjskotrgovinske razmjene iz godine u godinu postaju sve gori što nam zorno pokazuje

rastući robni deficit i deficit na tekućem računu platne bilance. Stagnantnost izvoza s

jedne strane i neki pokazatelji rasta hrvatskog gospodarstva s druge, upućuju na

11

činjenicu kako se razvoj ne zasniva na rastu izvoza već na rastu domaće potrošnje.

Dugoročno gledajući takav model rasta nije prihvatljiv i ukoliko se održi samo je pitanje

vremena kada se vanjski dug, na kome je zasnovan rast potrošnje, više neće moći

servisirati.

Stagnantnost hrvatskog robnog izvoza s jedne i visok rast uvoza s druge strane obilježja

su naše vanjskotrgovinske razmjene u razdoblju od 1995-2002.g. Hrvatski izvoz

porastao je u promatranom razdoblju za samo 5,8%, dok je uvoz porastao za čak 42,8%.

Takva kretanja dovela su do rekordne razine robnog deficita u 2002.g. od 5,82 milijarde

dolara što je porast od 102,2% u odnosu na deficit iz 1995.g.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je hrvatski izvoz već godinama u

letargičnom stanju bez nekih naznaka oporavka. Najveći problem predstavlja nedostatak

prepoznatljivih hrvatskih proizvoda koji bi cijenom i kvalitetom mogli konkurirati na

svjetskom tržištu. Stoga je potrebno ciljano mijenjati ukupnu tehnološku i menadžersku

razinu naše proizvodnje. Vrlo je primjetan nedostatak pravih menadžera i obrazovanih

poslovnih ljudi koji se tržišno ponašaju, a jedini način otklanjanja tog nedostatka je u

sustavnom obrazovanju, otvaranju poslovnih škola i provoñenju seminara što će utjecati

i na promjenu mentaliteta djelatnika, odnosno odnosa prema radu. U stvaranju povoljne

klime za izvoz odreñenih proizvoda vrlo značajan utjecaj mogla bi imati i državna

diplomacija (lobiranje) koja bi pomogla hrvatskim izvoznicima pri ulasku na strana

tržišta. Ono što bi država trebala i mogla napraviti jesu preduvjeti za stvaranje uspješnih

i konkurentnih poduzeća i proizvoda. Potrebno je donjeti strategiju razvoja uz pravilno

detektirane probleme, a radi se prije svega o nefunkcioniranju pravne države, visokoj

razini administracije i birokracije, visokim poreznim opterećenjima, nedostatku

dovoljnog broja poticaja i subvencija za izvoz i slično. 3

3 Grgić. M. I Bilas. V.: Meñunarodna ekonomija,Lares plus d.o.o.,Zagreb, 2008

12

Tablica 2. Izvoz i uvoz Republike Hrvatske sa zemljama CEFTA-e u razdoblju od 2001

do 2011. godine u tisućama kuna.

Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske, (obradio autor)

U grafikonu 2. prikazan je izvoz i uvoz sa zemljama članicama CEFTA-e u razdoblju od

2001. do 2011. godine u tisućama kuna

Grafikon 2. Grafički prikaz izvoza i uvoza sa zemljama članicama CEFTA-e u

razdoblju od 2001 do 2011. godine u tisućama kuna

13

Izvor: Tablica 2

2.5 Posljedice ulaska Hrvatske u Europsku Uniju

Ulazak u EU bit će jak udarac za hrvatsko gospodarstvo jer će Hrvatska morati izići iz

CEFTA-e, gdje ostvaruje znatne izvozne zarade. Osnovno obilježje slobodne trgovine je

trgovina bez gotovo ikakvih carina za većinu proizvoda, a u odnosu na ostale zemlje

regije, Hrvati su to najbolje iskoristili.

Izvoz u zemlje CEFTA-e čini 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza, a s njima imamo i

trgovinski suficit: lani smo im prodali proizvoda za 1,66 milijardi eura, dvostruko više

nego smo od njih kupili. Usporedbe radi, iz EU smo, unatoč tome što imamo zaštitne

carine, uvezli roba za 9 milijardi eura, a izvezli za 5,4 milijarde. BiH je nakon Italije i

Austrije najvažnije hrvatsko izvozno tržište i njima smo lani prodali roba za više od

milijardu eura. Još važniji podatak za hrvatsko gospodarstvo je da BiH čini čak trećinu

domaćeg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a upravo će taj sektor biti

najteže pogoñen ulaskom u EU.

S jedne strane, Hrvatska teško može konkurirati europskim proizvoñačima jer ćemo

izgubiti zaštitne carine za slatkiše, cigarete, dio svinjskog i goveñeg mesa, naranče, voće

i povrće, a s druge će za mnoge proizvode poput mliječnih proizvoda, cigareta, slatkiša,

mesa izgubiti mogućnost slobodnog izvoza u neke zemlje CEFTA-e. Ukratko, ti

proizvodi iz zemalja EU bit će u Hrvatskoj jeftiniji, dok će hrvatski proizvodi biti

skuplji u BiH i Srbiji.

Kad su 2004. u EU ušli Slovenija i Mañarska, Hrvatska je upravo iz tog razloga uzela

veći dio tržišnog kolača u Bosni i Hercegovini, a sada se ta prednost topi. Dodatno,

BiH, Srbija i ostale zemlje koje imaju sporazume s EU slobodno će moći izvoziti i bez

ikakvih ograničenja u Hrvatsku sve proizvode osim teletine, vina, ribe i šećera. 1. srpnja

2013. godine prestaju važiti svi ugovori koje zasebno ima Hrvatska s drugim zemljama,

uključujući i CEFTA-u, a preuzimamo sve sporazume koje ima Unija. A EU s našim

14

najvažnijim regionalnim tržištima, onima Bosne, Srbije, Makedonije i Crne Gore, ima

sporazume o stabilizaciji i pridružvanju koji propisuju carine za uvoz iz EU. One su

manje od regularnih, ali više nego ih sada imamo u okviru zone slobodne trgovine.

Tim zemljama, baš kao sada Hrvatskoj, ti sporazumi omogućavaju nesmetan izvoz na

tržište EU, osim spomenute četiri kategorije proizvoda. Hrvatskim tvrtkama koje su

izvozile na tržišta CEFTA-e nove carine znače da će postati skuplje, a time i manje

konkurentne, zbog čega će manje prodavati, manje zarañivati, uplaćivati manje poreza u

državnu blagajnu i otpuštati radnike te seliti proizvodnju u druge zemlje. Mišljenja

stručnjaka su različita, od toga da je CEFTA tek petina izvoza koji se može nadoknaditi

kroz Europsku uniju, pa do toga da nećemo moći nadoknaditi gubitak balkanske regije

na tržištu Europe. Izračune otežava i to što sada treba računati carine za svaki proizvod

za svaku pojedinu zemlju, a svaka zemlja je ugovarala s EU drukčije klauzule.

Konkretan primjer je dala Tvornica duhana Rovinj

Cigarete su treći hrvatski izvozni proizvod u zemlje CEFTA-e i prvi u sektoru

poljoprivrede i prehrane. U trenutku ulaska u EU, postat će im trostruko skuplje izvoziti

u Srbiju, u BiH će umjesto nulte carine imati 15 posto davanja, za Makedoniju će biti

gotovo dvostruko skuplji izvoz. U konačnici – oko 10 milijuna eura novog troška

godišnje.

S druge strane, ukidanje zaštitinih carina povećat će uvoz. “Iako će biti i koristi od

ulaska u EU, poput poticaja za izvoz i nova tržišta s kojima EU ima ugovore, regija je

našim tvrtkama iznimno važna jer su na tom tržištu hrvatski brandovi dobro poznati.

Poljoprivredno- prehrambeni sektor i na hrvatskom će se tržištu suočiti s dodatnim

pritiskom zbog ukidanja zaštitnih carina. Valja očekivati da će neki prerañivači

iskoristiti dostupnost konkurentnijih sirovina s europskog tržišta, no pitanje je hoće li se

i tada moći nositi s konkurencijom sa zajedničkog tržišta. Zbog nekonkurentnosti i

drugih barijera samo su se rijetke domaće tvrtke i dosad uspjele probiti na tržište Unije

iako nije bilo carina. Sada ćemo biti potpuno otvoreni za uvoz iz EU. Premještanje

15

proizvodnje u zemlje regije onih koji još nemaju tvornice je realna opcija, a nama treba

biti cilj zadržati proizvodnju u Hrvatskoj”.4

3.CEFTA

CEFTA (Central European Free Trade Area), osnovana je Višegradskom deklaracijom u

veljači 1991. godine, koju su potpisale: Mañarska, Poljska i tadašnja Čehoslovačka.

Deklaracija polazi od zajedničke suradnje i ujedinjenja napora svih zemalja potpisnica, s

ciljem uključivanja u zapadnoeuropske ekonomske i političke integracije. Predviñena je

suradnja na ekonomskom i političkm planu, što je u listopadu 1991. godine rezultiralo

potpisivanjem sporazuma o uspostavi područja slobodne trgovine. Sporazum je stupio

na snagu 1. ožujka 1993., a prihvaćen je od strane Mañarske, Poljske i Čehoslovačke -

čime su te tri zemlje postale osnivači i prve članice CEFTA-e.

3.1. Prijem novih članica i ciljevi CEFTA-e

Uvjeti integriranja novih članica u sastav CEFTA-e, odreñeni su Poznanjskom

deklaracijom i sadrže sljedeće korake:

4 http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/113507/Kad-Hrvatska-ude-u-EU-Srbija-ce-postati-lider-

regije.html.

16

- punopravno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji

- potpisan sporazum o pridruženom članstvu sa Europskom Unijom,te

- potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini (bilateralni) sa svakom članicom CEFTA-e i

njihov pristanak za prijem nove članice.

Uvjeti prijema novih članica su logično posatvljeni - odreñenim kronološkim nizom koji

od potencijalnih članica zahtijeva kontinuirano prilagoñavanje procesu liberalizacije u

svjetskoj trgovini(WTO), zatim napredak u pregovorima sa EU (pridruženo članstvo) te

bilateralne pregovore sa svakom članicom CEFTA-e o svim aspektima slobodne

trgovine.

Zbog razdvjanja Čehoslovačke članicama CEFTA-e postaju odvojeno Češka i Slovačka.

Od 1. siječnja 1996 i Slovenija postaje članicom te integracije. Rumunjska je primljena

u članstvo 1.srpnja 1997. a Bugarska 1.siječnja 1999. godine. Makedonija je uključena u

CEFTA-u 2002. godine kao osma članica, a Hrvatska godinu dana kasnije kao deveta

članica.

CEFTA je nastala u okolnostima koje su početkom devedesetih godina proizašle iz želje

srednjoeuropskih zemalja za pristupanje Europskoj Uniji, kao i na osnovi planova i

programa o proširivanju EU. Stoga se CEFTA nametnula kao objektivna potreba

meñusobne suradnje potencijalnih članica koje su već stekle status pridruženih članica

EU, ali i kao prijelazno rješenje osmišljeno kroz prvu fazu u procesu regionalnog

integriranja zemalja Srednje Europe.

Ciljevi CEFTA-e sadržani su u “Osnovnom sporazumu o osnivanju“, a polaze od

postupnog postizanja slobodne razmjene meñu članicama, ukidanja svih trgovinskih

barijera i povećanja svjetske trgovine u uvjetima uravnoteženog razvoja. Sukladno

tome, definirani su i pojedinačni ciljevi koji proizlaze iz Sporazuma ,a to su:

- uravnoteženje razvoja ekonomskih odnosa meñu članicama,kroz porast razmjene

- povećanje razine životnog standarda

- unaprjeñenje mogućnosti zapošljavanja

17

- povećanje produktivnosti i financijske stabilnosti u zemljama članicama

Preustroj CEFTA-e uslijedio je nakon priključenja većine njenih članica EU. U rujnu

2006. nastavljeni su pregovori oko nove forme, pravila, načina funkcioniranja i

djelokruga rada.5

3.2.CEFTA 2006

Novi Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini – CEFTA 2006 stupio je na snagu za

Republiku Hrvatsku 22. kolovoza 2007. godine, a sukladno Ugovoru o izmjeni i dopuni

i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovinu potpisanom 19. prosinca

2006. godine u Bukureštu te Zakonu o potvrñivanju istoga Ugovora kojega je hrvatski

Sabor izglasao 18. svibnja 2007. godine. Zemlje potpisnice CEFTA 2006 Ugovora su

Hrvatska, Makedonija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Bosna i Hercegovina,Crna

Gora, Moldova, Srbija i UNMIK/Kosovo. Ulaskom u EU početkom 2007. godine

Bugarska i Rumunjska prestale su biti članice CEFTA-e.

Ideja o sklapanju novog i modernijeg CEFTA ugovora nastala je iz potrebe

racionalizacije provedbe mreže bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini koje su

tijekom godina meñusobno sklopile zemlje JI Europe. Osnovni ciljevi zamjene mreže

biletaralnih sporazuma o slobodnoj trgovini jednim jedinstvenim multilateralnim

ugovorom leže u potrebi povećanja obujma meñunarodne robne razmjene i direktnih

ulaganja u JI Europu te olakšavanje poslovanja i liberalizacija trgovine doprinoseći na

taj način unapreñenju i jačanju ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa u regiji.

Osim navedenog, ciljevi su usklañivanje razvoja ekonomskih odnosa izmeñu zemalja

potpisnica CEFTA-e, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, a na

načelima tržišnog gospodarstva i liberalizacije trgovine sukladno odredbama Općeg

5 Strahinja. D.: Meñunarodna ekonomija teorija i politika, Rijeka, 2007.

18

sporazuma o carinama i trgovini (GATT-a 1994) i Ugovora o osnivanju Svjetske

trgovinske organizacije (WTO). Prema CEFTA 2006 sporazumu, predviñeno je

uspostavljanje zone slobodne trgovine u prijelaznom razdoblju koje završava najkasnije

31. prosinca 2010.

CEFTA 2006 sporazum, za razliku od osnovnog CEFTA ugovora iz 1992. godine, u

potpunosti je usklañen sa odredbama WTO-a čime se željelo pomoći zemljama koje još

nisu članice te organizacije da što prije prilagode svoje trgovinske sustave globalnim

trgovinskim pravilima. Osim uobičajenih odredbi o slobodnoj trgovini, tekst pokriva i

tematiku vezanu uz jačanje suradnje na području trgovine uslugama, poticanja i zaštite

ulaganja te suvremene odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja ta prava intelektualnog

vlasništva. Važna novost CEFTA 2006 ugovora je i detaljno razrañen postupak

rješavanja sporova koji uključuje i arbitražu, a u cilju osiguranja bolje implementacije

Ugovora. Takoñer, predviñeno je i osnivanje Tajništva, administrativnog tijela sa

sjedištem u Bruxellesu koje će Zajedničkom odboru pomagati u provedbi Ugovora.6

3.3. Zemlje članice

3.3.1. Albanija

Albanija je jedna od najsiromašnijih europskih država. Polovica gospodarski aktivnog

stanovništva se bavi poljoprivredom, a petina radi u inozemstvu. Ekonomski problemi

su, izmeñu ostalih, visoka stopa nezaposlenosti, korupcija, i organizirani kriminal.

Gospodarsko samoizoliranje za doba Envera Hoxhe i novčarske manipulacije 1990-ih

su još više pogoršale i obeznadile gospodarsku sliku te zemlje.

Zemlja praktički nema izvoz, a uvozi velike količine hrane iz Grčke i Italije. Priljev

novca je mahom od financijske pomoći i od ljudi koji rade u inozemstvu.

6 http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=392

19

Albanija ima obalu na dva europska mora, Jonsko i Jadransko. Jonsko more je poznato

po čistoj, bistroj vodi, od Valone do grčke granice. Na Jadran Albanija izlazi od Valone

do granice sa Crnom Gorom. Taj dio Jadrana poznat je po pješčanim plažama.

Do 2000., jonske plaže su bile prilično naseljene, ali samo lokalnim stanovništvom.

Izmeñu 1990. i 2000. godine, zemlja je prošla kroz političke, ekonomske i socijalne

prevrate. Od tog razdoblja je Albanija povećala postotak zaposlenosti i suzbila

korupciju, što je ojačalo turizam.

Do 1991. albansko gospodarstvo bilo je državno-plansko (petogodišnji planovi) i

najzatvorenije u Europi, bez privatnog vlasništva, stranih ulaganja ili pomoći. Velike

teškoće pri prijelazu na tržišno gospodarstvo uzrokovale su tešku depresiju i velik pad

društvenog proizvoda u razdoblju 1989–93. Usprkos odreñenom oporavku nakon prvih

kredita MMF-a i početaka stranih ulaganja, albanija je najsiromašnija europska zemlja.

U gospodarskoj strukturi još uvijek vodeće mjesto ima poljoprivreda, i po udjelu

zaposlenih, i po udjelu u dohotku, ali često s tradicionalnim metodama i slabom

mehaniziranošću. Obrañeno je oko 1/4 površina, a glavne kulture su pšenica i kukuruz

(dovoljno za domaće potrebe), šećerna repa, pamuk, suncokret, duhan, voće. Uzgoj

ovaca i koza važniji je od govedarstva.7

3.3.2 Srbija

Srbija je kontinentalna je država na Balkanu. Površinom spada meñu zemlje srednje

veličine. Na sjeveru graniči s Mañarskom, na zapadu s Hrvatskom, Bosnom i

Hercegovinom i Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s

Makedonijom i Republikom Kosovo. Glavni grad je Beograd.

Sadašnje granice Srbije su uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata stvaranjem

Jugoslavije. Republika Srbija je nastala kao samostalna država 2006. nakon što su

grañani Crne Gore na referendumu odlučili napustiti državnu zajednicu Srbiju i Crnu

Goru. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine 7 http://www.zemljopis.com/albanija.html

20

Vojvodina Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je

priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.

Od Drugog svjetskog rata Srbija se od izrazito agrarne zemlje transformirala u

industrijsku zemlju u kojoj su poljoprivreda i rudarstvo zadržali značajnu ulogu. Za

vrijeme SFRJ Srbija je bila srednje razvijena zemlja, na razini jugoslovenskog prosjeka,

ali s velikim regionalnim razlikama. Srpska ekonomija dodatno je oslabila poslije

raspada SFRJ, a dodatno je uništena NATO-vim bombardiranjem 1999. godine.

Srbijansko gospodarstvo bilo je u kolapsu početkom 1990-ih zbog uvedenih sankcija od

strane Vijeća sigurnosti UN-a 1992. radi agresije na Hrvatsku i BiH. Veći dio sankcija

je ukinut 1996., 2000., 2001. i 2005. kada je u potpunosti normalizirana trgovina sa

SAD-om.

Poljoprivreda čini 16,6% nacionalnog BDP-a, industrija 25,5% i uslužne djelatnosti

57,9%. Ukupni BDP-PPP za 2008. je bio oko 79,662 milijarde dolara. Dok je BDP za

2008. po stanovniku iznosio oko 10,792 dolara. Najveći ratarski kraj je Vojvodina.

Uzgaja se pšenica, kukuruz, suncokret i soja, te u manjoj mjeri povrtne kulture.

Šumadija je poznata po voćarstvu; Vršac, obronci Fruške gore i Župa po vinogradima.

Stočarstvo je razvijeno u Raškoj i u istočnoj Srbiji. Metohija je plodna žitnica. Kosovo

je najveće nalazište lignita u Europi. Homoljske planine su nalazište bakra. Sjeverni dio

Banata je bogat naftom i zemnim plinom.

Srbija raspolaže sa oko 2.961.000 radno sposobnog stanovništva. Ima stopu

nezaposlenosti od 14% (Kosovo i Metohija oko 50%). U poljoprivredi radi oko 30%,

industriji 46% i uslužnim djelatnostima 24%. Stopa inflacije je preko 6,5%.

Glavni uvozni partneri Srbije su zemlje Europske unije (Njemačka, Austrija, Italija),

SAD, Narodna Republika Kina. Srbija najviše izvozi svoje proizvode u zemlje bivšeg

SSSR-a, Republiku Srpsku (BiH) i Makedoniju. 8

8 http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/srbija/1/

21

3.3.3.Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina kao susjedna država, tržišta koje je po mnogočemu slično

hrvatskom, zanimljiva je ulagačka destinacija za hrvatske investitore, o čemu svjedoči,

prema podacima Hrvatske narodne banke, cca. 500 milijuna eura investicija iz

Republike Hrvatske. Takoñer, Bosna i Hercegovina je peti vanjskotrgovinski partner

Republike Hrvatske, dok je Republika Hrvatska najznačajniji vanjskotrgovinski partner

Bosni i Hercegovini.

Iako su ulagači iz Republike Hrvatske snažno prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine,

postoji još značajan prostor za ulaganja, posebno na sljedećim područjima.

Energetika - Bosna i Hercegovina je zemlja s vjerojatno najvećim elektro-energetskim

potencijalom u regiji. Trenutno je samo 37% od ukupnog hidro-potencijala iskorišteno.

Takoñer, BiH ima značajne pričuve mrkog ugljena, lignita i treseta čije procijenjene

količine prelaze 6 milijardi tona, što omogućuje ulaganja u proizvodnju električne

energije u termoelektranama.

Osim toga, postoje značajni potencijali za korištenje obnovljivih izvora energije, poput

energije vjetra i biomasa te solarne i geotoplinske energije.

Grañevinarstvo - Bosna i Hercegovina posjeduje značajan ulagački potencijal u

grañevinskom sektoru. U tom smislu posebno treba istaknuti aktivnosti na izgradnji

autoceste na koridoru Vc, komponente transeuropske mreže EU, koja će povezati

srednju Europu s Jadranskim morem. Takoñer, očekivana ulaganja u izgradnju i

modernizaciju elektro-energetskog sustava i ostale infrastrukturne projekte, pružaju

mogućnosti za grañevinski sektor.

22

Poljoprivreda i prehrambena industrija - Bosna i Hercegovina posjeduje preko 1,5

milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta pogodnog za uzgoj žitarica, kao i za

bavljenje stočarstvom. Posebno su zanimljivi značajni potencijali za investiranje u eko-

poljoprivrednu proizvodnju.

3.3.4 Moldavija

Moldavija je kontinentalna država na istoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i

Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, izmeñu

rijeka Prut i Dnjestar.

S površinom nešto manjom od 40 000 kvadratnih km i sa preko 15 % stanovništva

Rumunjske, Moldavija je rumunjskim dijelom druga najvažnija regija u Rumunjskoj.

Veliko bogatstvo Moldavije su šume (čine oko 20 % svih šuma u zemlji), rudnici

mangana i bakra, ležišta nafte i soli te plodna zemlja (nanosi lesa i črnozjom).

Moldavija nije industrijski razvijena: od industrije tu se nalazi ili se nalazila drvna

industrija, industrija papira te brodogradnja. Poljoprivreda je najvažnija grana.

Razvijeno je i ratarstvo i stočarstvo.

Za vrijeme SSSR-a moldovsko gospodarstvo je zaobišla velika industrijalizacija za

razliku od drugih susjednih sovjetskih republika, zbog toga jer joj bila namijenjena

uloga poljodjelskim dobrima opskrbljivat ondašnje sovjetske republike. Zbog svog

zemljopisnog položaja najznačajnija kultura kojom se gospodarstvo baziralo je

proizvodnja vinove loze i vina te je bila najveći proizvoñač tih kultura na području

SSSR-a. Zbog svoje slabe industrije Moldova je onda bila najnerazvijenija europska

sovjetska republika, dok je na razini cjelokupnog SSSR-a bila po sredini u razvijenosti.

Danas glavnina gospodarstva se oslanja na preostalu poljoprivrednu proizvodnju (u

2009. godini je činila 22% BDP-a), na ostatke ostataka industrijske proizvodnje (18%),

dok je glavna grana gospodarstva postala uslužna djelatnost i trgovina (60%). Kod

strukture zaposlenih u primarnim sektoru (poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo) je

zaposleno oko 40% radnog stanovništva, u sekundarnom sektoru (industrija) 16%, dok

23

u tercijalnom sektoru (usluge, trgovina) 44% radnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti

u 2009. procjenjuje se svega 2,6%, dok je prosječna plaća u 2010. iznosila svega 249

USD (oko 1250 HRK).

Zahvaljujući svojoj nerazvijenosti gospodarstvo Moldove nije značajno osjetilo

globalnu financijsku krizu te je u 2010. godini zabilježila gospodarski rast od 4,5%.

3.3.5 Kosovo

Kosovo je država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je

Republiku Kosovo.

Nekoliko čimbenika sada ograničava mogućnost napretka Kosova: nemogućnost

pristupa meñunarodnom financiranju i ulaganju zbog nerazriješenog statusa,

nemogućnost pristupa tržištu obveznicama (takoñer zbog nerazriješenog statusa),

ugovaranje donatorske pomoći i smanjenje novčanih priljeva iz iseljeništva. Ukoliko se

ne pozabave ovim pitanjima ishod bi mogao biti strašan. Kako su se 1999. godine

vratile izbjeglice i pristizala novčana sredstva, gospodarstvo na Kosovu značajno se

razvijalo i dinamika je bila izvanredna. Od 2004. godine situacija se počela mijenjati

nagore, jer je došlo do stagnacije.

BDP po glavi stanovnika na Kosovu iznosi nešto preko 1100 eura i najniži je u

jugoistočnoj Europi, a i gospodarski rast je slab. Nezaposlenost, procijenjena na 40%,

predstavlja veliki problem. Nezaposlenost meñu mladima prelazi 60%. Pristup tržištu

rada Europe zasigurno bi pomogao, ali to nije vjerojatno u bliskoj budućnosti.

Najalarmantnija je trgovinska bilanca, jer Kosovo gotovo ništa ne proizvodi. Izvoz

pokriva samo 6% uvoza. To je dobra vijest za budžet koji ovisi o prihodima od carine,

ali loša vijest kada slobodnija trgovina u regiji predstavlja dugoročni plan.

Gospodarstvo funkcionira gotovo sasvim kao potrošačko društvo koje se temelji na

relativno sitnoj trgovini i malim obiteljskim poslovima. Nedovoljno novca ulaže se u

gospodarske grane koje osiguravaju otvaranje radnih mjesta. Posebnu zabrinutost

24

izaziva sektor poljoprivrede. Kosovo bi moglo proizvoditi dovoljno hrane za svoje

potrebe; poljoprivredni resursi nedovoljno su iskorišteni.

Naslućuje se još problema. Smanjenje misija UN-a, koje su potrošile nekih 2,6 milijardi

eura na robu, osoblje i usluge u razdoblju od 1999. do 2006. godine, bit će ozbiljan

udarac na gospodarstvo. To, zajedno sa sve manjim priljevima sredstava iz iseljeništva,

predstavlja potencijalnu katastrofu. Kratkoročno gledajući, opstanak Kosova gotovo će

sigurno ovisiti o EU.

Vlada treba uložiti značajna sredstva u obrazovanje, jer Kosovo trenutno ima najnižu

stopu pohañanja visokog obrazovanja u Europi. Pozornost se treba obratiti i na iznimno

lošu reputaciju kada je riječ o korupciji. Transparency International navodi iznimno lošu

situaciju, iako je situacija u susjednoj Albaniji bitno gora. Čak i uz neovisnost i pristup

financijskim tržištima, stranim ulagačima trebat će dodatne garancije. Ima uspješnih

priča o ulaganjima na Kosovu. Samo se o njima treba pročuti.9

.

3.3.6 Crna gora

Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni

sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na sjeveru graniči s Srbijom,

na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom,

a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom

Više od 80 posto ukupne crnogorske vanjskotrgovinske razmjene čini uvoz, što

uvjerljivo ukazuje na njezinu izrazitu uvoznu ovisnost. Crna Gora najviše uvozi robe iz

zemalja članica Cefte. Vrijednost tog uvoza u prvih pet ovogodišnjih mjeseci je oko 460

milijuna eura. Najviše, za 315 milijuna eura, uvezeno je robe iz Srbije. Na drugom je

mjestu Hrvatska iz koje je u Crnu Goru uvezeno roba vrijednih 64,5 milijuna eura. Iz

9 http://www.setimes.com/coocon/setimes/xhtml/hr/features/setimes/articles/2006/12/18

25

zemalja članica Europske unije uvezeno je roba u vrijednosti 391 milijun eura. Najviše

je robe, za 82 milijuna eura, Crna Gora uvezla iz Italije. U crnogorskom uvozu s

inozemnog tržišta i dalje najviše sudjeluju goriva i mineralna ulja, zatim automobili i

tračna vozila kao i grañevinski strojevi. U skromnom crnogorskom izvozu, prema

ustaljenoj višegodišnjoj praksi, uvjerljivo najviše sudjeluje podgorički Kombinat

aluminija (KAP). KAP je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci izvezao aluminija i ostalih

proizvoda u vrijednosti od 86 milijuna eura, što je više od 47 posto ukupnog

crnogorskog izvoza na inozemno tržište

Od ostalih proizvoda koje je Crna Gora izvezla na inozemno tržište prednjače željezo i

čelik nikšićke željezare, vina podgoričkih Plantaža i sirovine i poluproizvodi od drveta.

Najviše crnogorskih proizvoda u vrijednosti 114,6 milijuna eura ide u zemlje članice

Europske unije. Četvrtina ukupnog crnogorskog izvoza na to tržište usmjerena je na

Italiju. U zemlje članice Cefte Crna Gora je u prvih pet mjeseci izvezla roba u

vrijednosti 63,4 milijuna eura, najviše u Srbiju, za 42,5 milijuna eura. U ionako

skromnom crnogorskom izvozu prevladavaju sirovine i poluproizvodi koji se poslije u

inozemstvu prerañuju i prodaju po višestruko većim cijenama kao gotovi proizvodi.

Zato se stalno ukazuje na što hitnije osvajanje većeg stupnja finalizacije crnogorskih

sirovina, posebno aluminija i drveta.10

3.3.7.Hrvatska

Da bismo uopće imali predodžbu o tome gdje je Hrvatska danas u svijetu, slijede neki

osnovni podaci o našoj zemlji. Hrvatska se prostire na 56 538 km2 površine i ima oko

4,44 milijuna stanovnika. BDP za 2006. godinu prema podacima Hrvatske narodne

banke iznosi 34 220 milijuna eura u tekućim cijenama ili 42 915 milijuna USD u

tekućim cijenama iz čega proizlazi da je za istu godinu BDP per capita iznosio 7 707

eura ili 9 666 USD u tekućim cijenama.

10 .http://www.poslovni.hr/vijesti/trgovinski deficit-crne-gore-756-mil-eura-87675.aspx

26

Prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, 2005. godine Hrvatska se nalazi na 75.

mjestu po izvozu robe te na 59. mjestu po uvozu robe u svijetu. Udjel Hrvatske u

svjetskom izvozu robe je 0.08% dok je u svjetskom uvozu robe 0.17%. Što se tiče

komercijalnih usluga, iste se godine po izvozu nalazi na 41. mjestu, a po uvozu na 64.

mjestu u svijetu. Udjel Hrvatske u svjetskom izvozu komercijalnih usluga je 0,40% a u

svjetskom uvozu 0,14%.

Hrvatska je značajno trgovinski povezana s EU. U 2006. godini 63% izvoza Hrvatske

bilo je upravo u zemlje članice te regionalne integracije. Samo 1,81% ukupnog izvoza

odlazilo je u zemlje članice CEFTA-e. Najveći dio izvoza nakon zemalja članica EU

otpadao je na ostale zemlje u razvoju - gotovo 27%.

Što se tiče strukture uvoza Hrvatske 2006. godine na zemlje članice EU-a otpada i

veći udjel nego u izvozu - 65% ukupnog uvoza u Hrvatsku dolazilo je iz tih temelja.

Iz članica CEFTA-e bilo je 3%, EFTA-e 1,73%, dok je iz ostalih zemalja u razvoju

došlo 24,43% ukupnog uvoza.

Kao pojedinačno najvažnije zemlje trgovinski partneri Hrvatske, najviše se ističu

članice EU: Italija, Njemačka, Austrija i Slovenija te Češka , Mañarska i Poljska, a

od nečlanica Bosna i Hercegovina te Rusija.

27

3.4. Relativni pokazatelji dinamike vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske i zemalja

CEFTE

3.4.1. Bazni i verižni indeksi

Ovo poglavlje je orijentirano na izračune baznih i verižnih indeksa i svrhu izračuna

indeksa u ekonomiji.

Tablica 3. Izračun baznih indeksa uvoza i izvoza Republike Hrvatske sa zemljama

članicama CEFTA-e.

28

Izvor: Statistički ljetopis Hrvatske 2001., 2003., 2005., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011.

Iz prethodne tablice možemo zaključiti sljedeće:

- 2003.godine izvoz se povećao za 22,2 % ,a uzvoz za 33,46 %

- 2004.godine izvoz se povećao za 44,77 %, a uvoz za 91,32 %

- 2006 godine izvoz se povećao za 78,03%, a uvoz za 212,32%

- 2008 .godine izvoz se povećao za 151,48% , a uvoz za 293,27%

- 2010.godine izvoz se povećao za 87,54 %, a uvoz za 207,13%

Grafikon 3. Prikaz baznih indeksa izvoza i uvoza sa zemljama članicama CEFTA-e u

razdoblju od 2001 do 2011. godine u tisućama kuna

29

Izvor: Tablica 3

Tablica 4. Izračun verižnih indeksa izvoza i uvoza Republike Hrvatske sa zemljama

članicama CEFTA-e

30

Izvor: Statistički ljetopis Hrvatske 2001., 2003., 2005., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011.

Grafikon 4. Verižni indeksi uvoza Republike Hrvatske u odnosu na zemlje članice CEFTA-e

Izvor: Tablica 4

31

Grafikon 5. Verižni indeksi izvoza Republike Hrvatske u odnosu na zemlje članice CEFTA-e

Izvor:Tablica 4

Izračun verižnih indeksa pokazuje slijedeće:

-2002 godine izvoz se povećao za 15,10% dok se uvoz povećao za 16,70 %

u odnosu na 2001. godinu

-2004 godine izvoz se poveća za 18,45%, a uvoz za 43,35 % u odnosu na

2003. godinu

-2006 godine izvoz se povećao za 15,27 %, dok se uvoz povećao za 60,47

% u odnosu na 2005. godinu

-2011. godine izvoz se povećao za13,16 %, a uvoz za 21,20 % u odnosu

32

na 2010. godinu.

U analizi je potreban i reprezentativan prikaz kretanja pojave te smo za

izračun reprezentativnosti koristili trend polinom drugog stupnja.

U tablici 5. Prikazano je izraćunavanje trenda polinoma drugog stupnja

izvoza Republike Hrvatske u zemlje članice CEFTA-e u razdoblju od

2001. do 2011. godine.

33

Tablica 5. Izračunavanje trenda polinoma 2. stupnja izvoza Republike Hrvatske u zemlje članice CEFTA-e u razdoblju od 2001 do 2010.godine u tisućama kuna

Izvor:obradio autor

Ocijenjeni model trend polinoma drugog stupnja sa ishodištem u sredini vremenskog razdoblja glasi

Ŷ=β0+β1X+β2X2

Ŷ = 12082958 + 773701,5X - 995145910X2

X=0, 2006 godine

Jedinica za X je jedna godina

Jedinica za Y je tisuća kuna

34

=

==773701,5

=

Reprezentativnost trend polinoma ispitat ćemo koeficijentom varijacije trenda

Koeficijent determinacije

= =15 %

Koeficijent determinacije iznosi 15%.

35

= 75386509055520,50

= 22098798266848

= 97485299491547

r2=

r2= 0,77331156

Trend model je reprezentativniji što je ovaj pokazatelj bliži 1. Dakle trend model sa

vrijednosti 0,77 je reprezentativan.

36

Tablica 6.

Izračunavanje trenda polinoma drugog stupnja uvoza Republike Hrvatske u zemlje

članice CEFTA-e u razdoblju od 2001 do 2011.godine u tisućama kuna

Izvor: Izradio autor

Ocijenjeni model trend polinnoma drugog stupnja sa ishodištem u sredini vremenskog razdoblja glasi

Ŷ=β0+β1X+β2X2

Ŷ=5416321+557714,3X-54841,3X2

X=0, 2006 godine

Jedinica za X je jedna godina

Jedinica za Y je tisuća kuna

37

=

==557714,3

=

Reprezentativnost trend polinoma ispitat ćemo koeficijentom varijacije trenda

Koeficijent determinacije

= = 19,03771318 %

38

= 36795476561509,90

= 6870752273263,04

= 43666228834772,90

r2=

r2= 0,84265295

Model je reprezentativan jer se dobivena vrijednost nalazi blizu vrijednosti 1.

39

4. Standardna dekompozicija vremenskog niza razmjene Hrvatske i zemalja CEFTE

4.1.Izračun pomičnih prosjeka

Po krivulji modela vidimo da krivulja nema tendeciju konstantnog rasta ili pada.

Izabiremo metodu krivolinijskog trenda tj. metodu pomičnih prosjeka.

U prvom dijelu izračuna pomičnih prosjeka orijentirali smo se na izvoz.

Tablica 7. Izvoz Republike Hrvatske za zemljama članicama CEFTA-e po kvartalima

U razdoblju od 2007. do 2011. godine

Izvor:www.dzs.hr

Grafikon 6. Izvoz Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e

40

Izvor: Tablica 7.

U tablici 8 izračunali smo četverogodišnje pomične prosjeke

Tablica 8. Četverogodišnji pomični prosjeci

Izvor:Tablica 7

41

Za izračun četverogodišnjih pomičnih projseka (M=4, m=2) koristili smo formulu:

Ῡt= [ Yt-2+ΣYt+s+ Yt+2] t=3,4,...,18

Za prva i posljednja dva razdoblja nije moguće izračunati vrijednost pomičnog prosjeka.

U nastavku smo izračunali prve procjene sezonskih faktora

Prve procjene sezonskih faktora omjer su odgovarajućih vrijednosti vremenskog niza i izračunatih pomičnih prosjeka.

Tablica 9. Prve procjene sezonskih faktora

Izvor: Tablica 8

42

S obzirom da procjene sezonskih faktora za iste kvartale variraju računa se prosjek za iste kvartale. To je izračunato u slijedećoj tablici.

Tablica 10. Izračunavanje sezonskih faktora i sezonskih indeksa izvoza

Izvor: Tablica 9

Prosjek smo izračunali tako da smo vrijednosti za svaki kvartal pojedinačno zbrojili i

podijelili sa 4. Zbroj svih prosjeka iznosi 4,00771

Podaci su kvartalni pa zbroj sezonskih faktora mora iznosti 4, stoga smo prosjek

pomnožili sa korektivnim faktorom (4/4,00771).

Korektivni faktor iznosi 0,998076.

Sezonske indekse smo izračunali tako da smo sezonske faktore pomnožili sa 100.

Sezonski faktor za I.kvartal iznosi 0,8233193, a sezonski indeks 82,33193. Indeks je

jednak za I.kvartal svake godine. Indeks za I.kvartal pokazuje da je razina pojave u I.

kvartalu svake godine u prosjeku za 17,66 % manja zbog sezonskog utjecaja.

43

U III. kvartalu sezonski faktor iznosi 1,0758277 a sezonski indeks 107,58277. Indeks za

III. kvartal pokazuje da je razina pojave u tom kvartalu svake godine u prosjeku veća za

7,58 % od broja koji bi bio zabilježen da nije bilo sezonskog utjecaja.

Desezionirana serija dobit će se dijeljenjem vrijednosti vremenskog niza (Yt) sa

sezonskim faktorima.

Na taj su način vrijednosti očišćene od sezonskog utjecaja.

Tablica 11. Desezionirane serije

44

Izvor: Tablica 9 i 10.

Rezidualni faktori dobiju se dijeljenjem desezioniranih vrijednosti sa pomičnim prosjecima.

Tablica 12. Rezidualni faktori

45

Izvor:Tablice 9 i 11.

Indeks rezidualnih odstupanja jednak je umnošku rezidualnog faktora i 100.

Indeks rezidualnih odstupanja u IV. kvartalu 2007. godine iznosi 107,0917667

što znači da je razina pojave u tom kvartalu viša za 7,09 % zbog rezidualnih utjecaja.

Indeks rezidualnih odstupanja u I. kvartalu 20011. godine iznosi 104,354607

što znači da je razina pojave u tom kvartalu bila viša za 4,35 % zbog rezidualnih

utjecaja.

46

Grafikon 7. Desezionirana serija

Izvor:Tablica 12

U nastavku smo se orijentirali na izračun pomičnih prosjeka koji se odnose na uvoz

Hrvatske sa ostalim čllanicama CEFTA-e.

U tablici 13 nalaze se vrijednosti uvoza Republike Hrvatske sa ostalim zemljama

članicama CEFTA-e izražene u kvartalima.

Tablica 13. Standarna dekompozija vremenskog niza na bazi pomičnih prosjeka

.Izvor:www.dzs.hr

Grafikon 8. Uvoz Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e

47

Izvor:Tablica 13

Tablica 14. Četverogodišnji pomični prosjeci

Izvor:Tablica 13

48

Za izračun četverogodišnjih pomičnih prosjeka (M=4, m=2) koristili smo formulu:

Ῡt= [ Yt-2+ΣYt+s+ Yt+2] t=3,4,...,18

Pomične prosjeke za prva i posljednja dva kvartala nije moguće izračunati.

U slijedećoj tablici smo izračunali prve procjene sezonskih faktora.

Prve procjene sezonskih faktora omjer su odgovarajućih vrijednosti vremenskog niza i

izračunatih pomičnih prosjeka.

Tablica 15. Prve procjene sezonskih faktora

Izvor:Tablica 15.

49

Tablica16. Izračunavanje sezonskih faktora i sezonskih indeksa

Izvor:Tablica 15

Prosjek smo izračunali tako da smo vrijednosti za svaki kvartal pojedinačno zbrojili i

podijelili sa 4. Zbroj svih prosjeka iznosi 4,005154.

Podaci su kvartalni stoga zbroj sezonskih faktora mora iznosti 4, stoga smo prosjek

pomnožili sa korektivnim faktorom (4/4,005154.).

Korektivni faktor iznosi 0,998713

Sezonske indekse smo izračunali tako da smo sezonske faktore pomnožili sa 100.

Sezonski faktor za I.kvartal iznosi 0,8799850 a sezonski indeks 87,99850. Indeks je

jednak za I.kvartal svake godine. Indeks za I.kvartal pokazuje da je razina pojave u tom

kvartalu svake godine u prosjeku za 12 % manja uslijed sezonskog utjecaja.

U III. kvartalu sezonski faktor iznosi 1,0769773 a sezonski indeks 107,69773. Indeks za

III. kvartal pokazuje da je razina pojave u tom kvartalu svake godine u prosjeku za 7,69

% veća od broja koji bi bio zabilježen da nije bilo sezonskog utjecaja.

50

U nastavku smo izračunali desezioniranu seriju.

Desezionirana serija dobit će se dijeljenjem vrijednosti vremenskog niza (Yt) sa

sezonskim faktorima.

Na taj su način vrijednosti očišćene od sezonskog utjecaja.

Tablica 17: Desezionirane serije

Izvor: Tablica 15 i 16

.

51

Tablica 18. Rezidualni faktori

Izvor: Tablica 17

Indeks rezidualnih odstupanja jednak je umnošku rezidualnog faktora i 100.

Indeks rezidualnih odstupanja u IV. kvartalu 2007. Godine iznosio je 94,57321

što znači da je razina pojave u tom kvartalu bila niža za 5,42 % zbog rezidualnih

utjecaja.

Indeks rezidualnih odstupanja u I. kvartalu 2011. godine iznosio je 100,8819

što znači da je razina pojave u tom kvartalu bila viša za 0,88 % zbog rezidualnih

utjecaja.

52

Grafikon 9. Desezionirana serija

Izvor:Tablica 18

53

5.Zaključak

Vanjska trgovina čini važnu stavku u razvoju gospodarstva neke zemlje. Hrvatska da bi

poboljšala svoje vanjskotrgovinske odnose pridružuje se 2003. godine kao osma članica

CEFTA-i.CEFTA je Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini koji su sklopile

zemlje jugoistočne Europe da bi ojačali trgovinske i gospodarske odnose u regiji.

Zemlje članice CEFTA-e su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora,

Albanija, Kosovo i Moldavija.

Hrvatska ulaskom u Europsku Uniju prestaje biti članica CEFTA-e te se to može

odraziti na njezine vanjskotrgovinske odnose sa postojećim članicama. Ona je trenutno

vodeća članica u regiji. Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju Srbija naslijeñuje

Hrvatsku i postaje vodeća članica regije.

Hrvatska sa zemljama članicama CEFTA-e ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskim

odnosima za razliku od vanjskotrgovinskih odnosa sa Europskom Unijom sa kojom je

uvoz veći od izvoza.

Izvozna strategija našeg gospodarstva uvijek je bila naglašavana kao ključna u

rješavanju najvažnijih problema u hrvatskoj ekonomiji te kao temelj budućeg razvoja.

Iz vanjskotrgovinske bilance Republike Hrvatske sa zemljama članicam CEFTA-e je

vidljivo da je u svim godinama ostvaren suficit bilance. Najveći suficit je ostvaren 2008.

Godine. To dokazuje i koeficijent pokrića uvoza izvozom koji je 2008. godine iznosio

214,44 %.

Postoje mnogi razlozi zbog kojih je svaka zemlja zainteresiranaza uključivanje u

meñunarodnu razmjenu. Najvažniji je taj što razvoj društvenih proizvodnih snaga

izaziva specijalizaciju proizvodnje i proizvodnju roba u velikim količinama pa tržište

postaje preusko za njihov plasman. Zbog toga je potrebno pronalaziti nova tržišta, što se

postiže izvozom roba.

S gledišta gospodarskog interesa zemlje ekspanzija izvoza ima višestruku važnost.

Zemlja koja ne izvozi ne raspolaže devizama potrebnim za uvoz proizvoda i korištenje

usluga iz inozemstva.

54

Razvijene zemlje svoje potrebe za uvozom nastoje podmiriti prije svega izvozom drugih

proizvoda svog prerañivačkog ili uslužnog (tercijarnog) sektora, a manje razvijene

zemlje prisiljene su (zbog potreba za uvozom opreme,tehnologije i sl.) izvoziti i ono

malo prirodnih bogatstava kojima raspolažu.

Za razliku od izvoza, uvoz se javlja u funkciji podmirivanja potreba domaćeg pučanstva

i domaće privrede robom (proizvodima) i uslugama kojih na domaćem tržištu uopće

nema ili ih nema u dovoljnim količinama.

Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju što se tiče vanjskotrgovinskih odnosa sa CEFT-om

neće imati pozitivne posljedice barem neko vrijeme jer hrvatski proizvodi su na

europskom tržištu nepoznati, a na tržištu jugoistočne Europe će poskupjeti i time će im

se smanjiti konkurentnost.

Pomoću izračuna verižnih indeksa utvrdili smo da -2002 godine izvoz se povećao za

15,10% dok se uvoz povećao za 16,70 % u odnosu na 2001. godinu. 2004 godine izvoz

se povećao za 18,45%, a uvoz za 43,35 % u odnosu na 2003. godinu.U 2006 godini

izvoz se povećao za 15,27 %, dok se uvoz povećao za 60,47 % u odnosu na 2005.

godinu. 2011. godine izvoz se povećao za 13,16 %, a uvoz za 21,20 % u odnosu na

2010. godinu.

Pomoću izračuna baznih indeksa utvridili smo da se 2003.godine izvoz se povećao za

22,2 % ,a uzvoz za 33,46 %,, 2006 godine izvoz se povećao za 78,03%, a uvoz za

212,32%, 2008 .godine izvoz se povećao za 151,48% , a uvoz za 293,27%, dok se

2010.godine izvoz povećao za 87,54 %, a uvoz za 207,13%.

Pomoću izračuna reprezentativnosti utvrdili smo da je trend reprezentativan.Za izračun

reprezentativnosti trenda smo koristili trend polinoma drugog stupnja .Za izračun

standarne dekompozicije vremenskog niza koristili smo metodu pomičnih prosjeka.Po

krivulji smo uočili da nama tendeciju konstantnog rasta ili pada te koristimo za izračun

krivolinijski trend.

55

U zadnjem dijelu rada orijentirali smo se na izračun pomičnih prosjeka te sezonskih i

rezidualnih utjecaja na vanjsku trgovinu Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e.

Što se tiče izvoza pomoću sezonskih indeksa smo utvrdili da sezonski faktor za I.kvartal

iznosi 0,8233193, a sezonski indeks 82,33193. Indeks je jednak za I.kvartal svake

godine. Indeks za I.kvartal pokazuje da je razina pojave u I. kvartalu svake godine u

prosjeku za 17,66 % manja zbog sezonskog utjecaja.

U III. kvartalu sezonski faktor iznosi 1,0758277 a sezonski indeks 107,58277. Indeks za

III. kvartal pokazuje da je razina pojave u tom kvartalu svake godine u prosjeku veća za

7,58 % od broja koji bi bio zabilježen da nije bilo sezonskog utjecaja.

Što se tiče uvoza izračunali smo da sezonski faktor za I.kvartal iznosi 0,8799850 a

sezonski indeks 87,99850. Indeks je jednak za I.kvartal svake godine. Indeks za

I.kvartal pokazuje da je razina pojave u tom kvartalu svake godine u prosjeku za 12 %

manja uslijed sezonskog utjecaja.

U III. kvartalu sezonski faktor iznosi 1,0769773 a sezonski indeks 107,69773. Indeks za

III. kvartal pokazuje da je razina pojave u tom kvartalu svake godine u prosjeku za 7,69

% veća od broja koji bi bio zabilježen da nije bilo sezonskog utjecaja.

Pomoću izračuna rezidualnih faktora utvrdili smo kod izvoza da indeks rezidualnih

odstupanja u IV. kvartalu 2007. godine iznosi 107,0917667 što znači da je razina

pojave u tom kvartalu viša za 7,09 % zbog rezidualnih utjecaja.

Indeks rezidualnih odstupanja u I. kvartalu 2011. godine iznosi 104,354607 što znači

da je razina pojave u tom kvartalu bila viša za 4,35 % zbog rezidualnih utjecaja.

Izračunom rezidualnih faktora kod uvoza utvrdili smo da je indeks rezidualnih

odstupanja u IV. kvartalu 2007. godine iznosio je 94,57321 što znači da je razina

pojave u tom kvartalu bila niža za 5,42 % zbog rezidualnih utjecaja.

Indeks rezidualnih odstupanja u I. kvartalu 2011. godine iznosio je 100,8819 što znači

da je razina pojave u tom kvartalu bila viša za 0,88 % zbog rezidualnih utjecaja.

56

Literatura

1.Knjige

1..Andrijanić, I.:Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005.

2. Serdar. V I Šošić.I.: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

3. Grgić. M. I Bilas. V.: Meñunarodna ekonomija,Lares plus d.o.o.,Zagreb, 2008

4.Strahinja. D.: Meñunarodna ekonomija teorija i politika, Rijeka, 2007.

2.Popis članaka, zbornika, statističkih publikacija, leksikona, propisa te ostale literature

1.http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/113507/Kad-Hrvatska-ude-u-EU-Srbija-ce-

postati-lider-regije.html.

2.http://www.setimes.com/coocon/setimes/xhtml/hr/features/setimes/articles/2006/12/18

2.http://www.poslovni.hr/vijesti/trgovinski deficit-crne-gore-756-mil-eura-87675.aspx

3.http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b8page=tekstid=772&

4.http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=392

5.http://www.zemljopis.com/albanija.html

6.http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/srbija/1/

57

Popis tablica

Broj tablice Naziv tablice str

1 Trgovinska bilanca Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e u razdoblju od 2001. do 2011. godine u tisućama kuna

7

2 Izvoz i uvoz Republike Hrvatske sa zemljama CEFTA-e u

razdoblju od 2001 do 2011. godine u tisućama kuna.

9

3 Izračun baznih indeksa uvoza i izvoza Republike Hrvatske sa

zemljama članicama CEFTA-e.

25

4 Izračun verižnih indeksa izvoza i uvoza Republike Hrvatske sa

zemljama članicama CEFTA-e

27

5 Izračunavanje trenda polinoma 2. stupnja izvoza Republike Hrvatske u zemlje članice CEFTA-e u razdoblju od 2001 do 2010.godine u tisućama kuna

30

6 Izračunavanje trenda polinoma drugog stupnja uvoza Republike

Hrvatske u zemlje članice CEFTA-e u razdoblju od 2001 do

2011.godine u tisućama kuna

33

7 Izvoz Republike Hrvatske za zemljama članicama CEFTA-e po kvartalima u razdoblju od 2007. do 2011. godine

36

8 Četverogodišnji pomični prosjeci

37

9 Prve procjene sezonskih faktora

38

10 Izračunavanje sezonskih faktora i sezonskih indeksa izvoza 38

11 Desezionirane serije 40

58

12 Rezidualni faktori

41

13 Standarna dekompozija vremenskog niza na bazi pomičnih

prosjeka

42

14 Četverogodišnji pomični prosjeci

43

15 Prve procjene sezonskih faktora

44

16 Izračunavanje sezonskih faktora i sezonskih indeksa 45

17 Desezionirane serije 46

18 Rezidualni faktori

47

59

Popis grafikona

Broj tablice Naziv grafikona Str

1 Grafički prikaz pokrića uvoza izvozom 7

2 Grafički prikaz izvoza i uvoza sa zemljama članicama CEFTA-e u razdoblju od 2001. do 2011. godine u tisućama kuna

10

3 Prikaz baznih indeksa izvoza i uvoza sa zemljama članicama CEFTA-e u razdoblju od 2001 do 2011. godine u tisućama kuna

26

4 Verižni indeksi uvoza Republike Hrvatske u odnosu na zemlje članice CEFTA-e

27

5 Verižni indeksi izvoza Republike Hrvatske u odnosu na zemlje članice CEFTA-e

28

6 Izvoz Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e

36

7 Desezionirana serija 42

8

Uvoz Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e

43

9

Desezionirana serija 48