Analiza potencijala i okruženja korištenja solarne energije u Bosni i Hercegovini za proizvodnju toplotne energije

1. Opšti pregled i analiza okruženja u vezi sa korištenjem alternativnih izvora energije u Bosni i Hercegovini

Nivo korištenja alternativnih izvora energije (AIE) u Bosni i Hercegovini (BiH) je skroman u odnosu na potencijale. S pravom se može reći da pitanje korištenja AIE u BiH nije pitanje potencijala već pitanje prevazilaženja barijera njihovom korištenju. Osim energije biomase koja se uglavnom koristi na tradicionalan način (nizak stepen efikasnosti) ostali AIE tek u zadnjih nekoliko godina počinju ozbiljnije da se koriste. Posljedica je to uvođenja određenih mehanizama za podsticanje korištenja AIE (uglavnom za proizvodnju električne energije) i poskupljenja energije iz fosilnih goriva.

Prema ustavu BiH pitanja energije su u nadležnosti entiteta, tako da su svi razvojni dokumenti urađeni na nivoima entiteta. Tako je Federacija BiH 2008. uradila Strateški plan i program razvoja energetskog sektora, a Republika Srpska je usvojila Strategiju razvoja energetike 2010. godine. Oba ova strateška dokumenta predviđaju intenziviranje korištenja AIE, pa tako i solarne, ali bez kvantifikovanih ciljeva učešća solarne energije u ukupnoj potrošnji energije. Na nivou države urađena je Studija energetskog sektora BiH 2008. godine, koja je na bazi raspoloživih informacija dala prikaz postojećeg stanja u oblasti.

Prosječna potrošnja energije u svijetu je oko 70 GJ po stanovniku (po st.). U razvijenim zemljama je dostigla 236 GJ/po st., a u BiH iznosi oko 50 GJ/po st., što jasno pokazuje da je znatno ispod prosječne. Potrošnja električne energije u BiH po st. je također ispod svjetskog prosjeka, i iznosi 1.915 kWh/po st.; svjetski prosjek je 2.343 kWh/po st., a prosjek za zemlje OECD-a je iznosio 8.089 kWh/po st.. S obzirom da je nivo potrošnje energije pokazatelj nivoa životnog standarda, ovo je jasan pokazatelj da neki građani BiH žive ispod granice siromaštva.

Iako je nivo zadovoljenja osnovnih potreba za energijom prilično visok u BiH, siromašni još uvijek imaju vrlo ograničen pristup. Većina domaćinstava u BiH su povezana na mrežu napajanja električnom energijom, ali je to dosta rjeđi slučaj kad je u pitanju prirodni gas ili centralno grijanje. Ljudi sa manjim primanjima troše dosta manje energije kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe za energijom. Osim toga, korištenje ogrjevnog drveta je dosta rašireno po BiH, posebno u siromašnim domaćinstvima. Prema procjenama za 2005. godinu, domaćinstva i komercijalni sektor u BiH su činili 50%, industrija 25%, a transport 25% ukupne potrošnje električne energije. Stoga je udio domaćinstava i komercijalnog sektora u potrošnji energije najveći. Energija koju troše domaćinstva i komercijalni sektor se koristi (najviše) za grijanje (grijanje i tretman vode, kuhanje), osvjetljenje kao i za električne uređaje i opremu [3].

1.1. Potencijali alternativnih izvora energije u Bosni i Hercegovini

Solarna energija

Iz svih prikupljenih podataka i provedenih analiza može se zaključiti da postoji značajan potencijal primjene solarne energije na području BiH, koji iznosi 70,5 miliona GWh dozračene energije ukupnog solarnog zračenja godišnje. Tehnički potencijal je 685 PJ, a to je oko tri puta više od ukupnih primarnih energijskih potreba u energijskom bilansu BiH. Posebno su značajni potencijali solarne energije u južnim dijelovima BiH. Postoje različiti podaci o osunčanosti, tako npr. prema Studiji energetskog sektora BiH broj sunčanih sati u

Hercegovini je od 1900 do 2300 godišnje [1], a prema Centru za razvoj i podršku od 2500 do 2700 [2].

Područje oko Bosanske Posavine može očekivati godišnje zračenje od 1,25 do 1,3 MWh/m2

ukupno dozračene solarne energije. Količina zračenja se povećava spuštanjem prema jugu tako da područja južne Hercegovine ostvaruju ozračenosti izmenu 1,5 i 1,55 MWh/m2. Mjesec s najvećom količinom primljenog zračenja je juli kada se dnevne vrijednosti zračenja kreću od 6,1 kWh/m2 (Brčko) do 7,5 kWh/m2 (Ljubuški). Najmanje dnevne sume su u decembru, i to od 0,98 kWh/m2 (Prijedor) do 1,46 kWh/m2 (Trebinje).

Slika 1. Prosječna godišnja suma iradijacije na horizontalnu površinu u BiH [5]

U okviru Studije energetskog sektora BiH [1] urađen je proračun mogućeg stepena pokrivanja toplotnih potreba za pripremu tople potrošne vode za prosječno domaćinstvo. Ulazni podaci za spomenuti proračun su:

- površina kolektora 4 m2,- stepen korisnosti 80%,- broj osoba u domaćinstvu 4,- dnevna potrošnja tople vode po osobi 50 litara,- zapremina spremnika tople vode 200 litara.

Prema dobijenim rezultatima u Studiji, oko 74% toplotnih potreba za pripremu tople potrošne vode u Banja Luci, odnosno 78% u Sarajevu, može biti pokriveno iz prethodno opisanog solarnog kolektora. Stepen pokrivanja potreba za grijanjem, jako zavisi od toplotne izolacije objekta, ali u prosjeku kreće se oko 30%.

Biomasa

Najznačajniji izvor biomase u BiH za proizvodnju energije je šumska drvna masa (ogrjevno drvo i šumski ostatak) i drvni otpad iz drvoprerađivačke industrije. Ostaci biomase iz poljoprivredne proizvodnje imaju značajan energijski potencijal u dijelovima Sjeverne i Sjeveroistočne Bosne. Od ukupnog područja pod šumama, 81,3% je u vlasništvu države, a 18,7% je u privatnom vlasništvu.

Drvo za ogrjev je posebno važno na selima i u manjim općinama koje nemaju lokalno daljinsko grijanje te čini do 60% ukupnog grijanja domaćinstava u nekim dijelovima BiH. U većim urbanim područjima je od manje važnosti. Postotak potrošnje biomase (posebno ogrjevnog drva i drvenog uglja) kod drugih potrošača, kao što su poljoprivreda, trgovina i industrija te rudarstvo je vrlo nizak.

Tabela 1.1. Količine, vrsta, struktura i energijski potencijal drvnog ostatka u BiH (na bazi srednje količine sječe u periodu 2007 – 2010.) [4]

      količine količine

donja toplona

moćenergijski potencijal

      m3/a t/a GJ/t TJ/ašumski ostatak

 lišćari 295.529 212.781 10,28 2187četinari 202.866 91.290 10,28 938

pilanski otpad

piljevinališćari 283.300 203.976 10,28 2097

četinari 145.227 65.352 10,28 672

odrescilišćari 212.475 152.982 10,28 1573četinari 145.227 65.352 10,28 672

Ukupno     1.284.624 791.733   8139

Prema literaturi [2], u prosjeku godišnji udio biomase u ukupnoj potrošnji primarne energije u BiH iznosi 4,2%. Prema podacima iz Prvog nacionalnog izvještaja o klimatskim promjena u BiH biomasa čini oko 9% od ukupnog primarnog snabdjevanja energijom. Raspoloživa biomasa može doseći udio od gotovo 14% u ukupnoj potrošnji energije.

Geotermalna energija

Ukupni mogući instalirani kapacitet geotermalnih izvora s 28 lokacija na kojima je moguća eksploatacija toplotne energije u Federaciji BiH iznosi 7,15 MW ako se u obzir uzme samo mogućnost grijanja prostora (smanjenje temperature fluida do 50oC), odnosno 57,08 MW ako se u obzir uzme geotermalna energija za grijanje prostora i rekreativne i balneološke potrebe (smanjenje temperature fluida do 20oC). Ukupni mogući instalirani kapacitet geotermalnih izvora sa 16 lokacija na kojima je moguća eksploatacija toplote u Republici Srpskoj je 2,09 MW ako se u obzir uzme samo mogućnost grijanja prostora, odnosno 33,12 MW ako se u obzir uzme geotermalna energija za grijanje prostora i rekreativne i balneološke potrebe [1].

Uz korištenje svih navedenih izvora s faktorom iskorištenja od 50% moguće je u jednoj godiniproizvoditi 32,98 TJ energije samo za grijanje prostora, odnosno ukupno 522,00 TJ energije (oko 0,23% ukupne potrošnje primarne energije u BiH) ako se u obzir uzme grijanje prostora i kupanje.

Drugi mogući način korištenja geotermalne energije u BiH je pomoću toplotnih pumpi. Ovo je posebno izraženo u područjima gdje su dostupne dovoljne količine podzemih voda tokom čitave godine. U zadnjih nekoliko godina dolazi do ekspanzije toplotnih pumpi koje koriste podzmenu vodu kao niskotemperaturni izvor. Pokrenuta je i domaća proizvodnja takvih toplotnih pumpi.

Hidroenergija (potencijal malih hidroelektrana)

Korištenje hidro potencijala u BiH je ispod 40% iskoristivog potencijala, što je prilično malo u poređenju sa drugim evropskim zemljama. Za male hidroelektrane (MHE), iskoristivost potencijala je čak manja. Godine 1991., u BiH je bilo 11 MHE što je predstavljalo 4,4% potencijalne snage za MHE, tj. 5,7% raspoložive energije. U zadnjih nekoliko godina

intenzivirana je izgradnja MHE [5]. Početkom 2011. godine, oko 30 malih hidroelektrana u BiH je u pogonu.

Potencijal pogodan za izgradnju malih hidroelektrana u BiH iznosi oko 1000 MW sa godišnjom proizvodnjom od oko 3500 GWh [5]. Prema Udruženju za male hidroelektrane Slovenije, ekonomski potencijal za MHE u BiH je 450 MW sa godišnjom proizvodnjom od 1575 GWh električne energije, što je oko 11% od ukupne proizvodnje električne energije u BiH. Sa gustinom potencijala od 0,031 GWh/km2, BiH spada u zemlje sa visokim potencijalom (npr. Slovenija ima potencijal od 0,035 GWh/km2, a Srbija 0,017 GWh/km2). Vjetroenergija

Nedovoljna mjerenja onemogućuju procjenu realnog potencijala energije vjetra u BiH. Naznačeno je da postoji ekonomski potencijal za razvoj oko 600 MW električne energije zasnovane na vjetru do 2020. godine, pod pretpostavkom da se uvede odgovarajući sistem poticaja za izgradnju elektrana na vjetar. U periodu od 1999. do 2004. godine provedena preliminarna selekcija potencijalnih lokacija za izgradnju elektrana na vjetar u BiH (ADEG Projekat). Privremeno je označeno 16 lokacija kao lokacije dobrog potencijala. Ukupni procijenjeni instalirani kapacitet ovih lokacija je 720 – 950 MW, ukazujući na godišnju proizvodnju od 1440 do 1950 GWh [5]. Infrastruktura daje adekvatne uslove za povezivanje tih potencijalnih lokacija u mrežu, pošto je mreža visokog i srednjeg napona u BiH dobro razvijena. Imajući u vidu teritorijalni položaj BiH, kao i konfiguraciju zemljišta, potencijal energije vjetra u BiH razmatran je u dvije regije:

južna BiH, gdje blizina Jadranskog mora i konfiguracija terena daju pogodne preduslove za korištenje energije vjetra i

oblast Sarajeva, gdje planine u tom području stvaraju vjetar koji je pogodan za korištenje u vjetroelektranama.

Trenutno ne postoji nijedna elektrana na vjetar povezana na mrežu visokog napona. Istraživanja i mjerenja na nekim lokacijama su u završnoj fazi, a na nekoliko lokacija se očekuje početak izgradnje (npr. vjetropark Mesihovina). Postoji određeni broj malih elektrana na vjetar za domaćinstva, sigurno je da je njihov kapacitet premali da bi znatnije uticao na ukupni procijenjeni kapacitet snage vjetra.

1.2. Udio alternativnih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na solarnu energiju

Ukupno potrebna energija u BiH zadovoljava se potrošnjom uglja, tečnih goriva, plinovitih goriva, hidroenergije, ogrjevnog drveta i jednim malim dijelom iz obnovljivih izvora energije kao što su solarna i geotermalna energija. Najveći udio u ukupnoj potrošnji energije čini ugalj, a njegov udio, zavisno od godine, varira od 42,8% do 47,5%. Vrlo značajnu ulogu u snabdjevanju potrošača energijom ima ogrjevno drvo čiji udio iznosi od 19,2% do 21,7%. Udio svih tećnih goriva iznosio je u 2000. godini 26,0%, ali se nakon toga postepeno smanjivao, tako da su u 2005. godini tečna goriva sudjelovala s 21,1%. Udio ostalih oblika energije je značajno manji. Tako je udio hidroenergije, zavisno o hidrologiji, varirao od 8,0% do 10,5%, a udio prirodnog plina od 2,7% do 5,6% [3].

Uprkos velikim potencijalima, upotreba solarne energije u BiH je veoma mala. Trenutno, samo vrlo mali broj potrošača u BiH koriste solarnu energiju za zagrijavanje vode (ukupno 6.000 – 8.000 m2 solarnih kolektora) [5]1. Osnovni razlozi ovako ograničene upotrebe su relativno visoki kapitalni troškovi (900 do 1500 KM/m2, zavisno od tipa sistema i kolektora), 1 Procjena u Prvom nacionalnom izvještaju o klimatskim promjenama u BiH je od 4000 do 6000 m2, s obzirom da je taj dokument završen sredinom 2009. godine i na trend porasta instalisanih kapaciteta, procjenjuje se da je od sredine 2009. do kraja 2011. godine instalisani kapacitet uvećan za oko 30%.

relativno jeftini drugi izvori energije i nedostatak podsticaja za korištenje solarne energije za proizvodnju toplotne energije. Realno je procijeniti da sa kontinuiranim smanjenjem kapitalnih troškova površina instaliranih kolektora u BiH može dostići 50.000 m2 do 2020. godine [5]. Na osnovu prosječne godišnje solarne iradijacije u BiH od 1.300 kWh/m2, i prosječne efikasnosti kolektora od 70%, ova površina kolektora može proizvesti oko 46 GWh toplote godišnje.

Nivo upotrebe fotonaponskih sistema u BiH je vrlo nizak. Gruba procjena instalisanih kapaciteta fotonaponskih sistema je oko 1 MW. Postoji mali broj autonomnih sistema u kontroli saobraćaja, meteorološkim stanicama i domaćinstvima.

Geotermalni izvori u BiH koriste se u manjoj mjeri za kupanje, a u još manjoj mjeri za grijanje prostora. Rekreacioni ili balneološki (banjski) kapaciteti postoje na više geotermalnih izvora (Fojnica, Olovo, Višegradska banja, Ilidža, Sočkovac, Tuzla, Ilidža). Geotermalna voda se u ovim objektima koristi cijele godine. Na nekoliko lokacija (Gata, Sanska Ilidža, Kreševo, Breza) geotermalna voda se koristi sezonski. U nekim navedenim centrima kao što je npr. Fojnica, geotermalna energija se, pomoću toplotnih pumpi, koristi i za grijanje i pripremu tople potrošne vode.

Nivo iskorištenja geotermalnih kapaciteta u BiH je iznimno nizak i iznosi samo 5%. Geotermalna energija se koristi u najvećem broju slučajeva samo za kupanje. U zadnjih nekoliko godina razvijaju se projekti i vrše istraživanja geotermalne energije na više lokaliteta s ciljem korištenja ove energije za grijanje gradova. Takvi su primjeri Bijeljina i Banja Luka. Priprema projekata i istraživanja se vrše uz saradnju sa kompanijama iz EU.

Ako se izuzme električna energija iz velikih hidroelektrana i energija iz ogrijevnog drveta koje se koristi sa niskim stepenom iskorištenja (a i njena obnovljivost je vrlo često upitna), udio obnovljivih izvora energije, tj. AIE, u ukupnoj potrošnji primarne energije je od 1 do 2%. Ovaj udio se praktično odnosi na male hidroelektrane, napredne tehnologije korištenja biomase, solarnu energiju (za toplotu i električnu energiju) i sporadično korištenje geotermalne energije2.

1.3. Analiza barijera za korištenje alternativnih izvora energije u Bosni i Hercegovini

Pitanje korištenja AIE (samim tim i solarne) nije toliko stvar procjene njihovih prirodnih potencijala, koliko čitavog niza barijera njihovom korištenju (tehničke barijere, ekonomske, ekološke, tržišne...). Postoje zemlje i slučajevi gdje su prirodni potencijali AIE vrlo visoki, a taj vid energije se ne koristi, jer su visoke neke od barijera korištenja. Unatoč velikom prirodnom potencijalu AIE, u BiH postoji niz međusobno povezanih barijera koje sprječavaju korištenje raspoloživog potencijala. Barijere se mogu klasifikovati na više načina. U ovom radu barijere su podijeljene i analizirane unutar šest kategorija:

ekonomske; strateške; informacijske; barijere u svjesnosti i percepciji javnosti; institucionalne; tehničke.

Ekonomske barijere

2 Ova procjena učešća alternativnih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u BiH ne uzima u obzir korištenja geotermalne energije kao niskotemperaturnog izvora za toplotne pumpe.

U BiH ne postoje namjenski fondovi za finansiranje projekata korištenja AIE. Evropska komisija putem međunarodnih razvojnih banaka kroz određene projekte finansiranja AIE daje određena podsticajna sredstva kao nepovratna sredstva u iznosu od 15 do 20%. U večini slučajeva projekti korištenja AIE se moraju finansirati putem komercijalnih kredita. Lokalni finansijski resursi su oskudni, a lista prioriteta veoma je duga (poslijeratna obnova, opskrba hranom, i dr.), što u konačnici znači da je odlučivanje o ulaganjima sklono minimiziranju investicionih troškova i povećanju operativnih troškova. Cijena opreme pada i može se očelivati da će se taj trend nastaviti. Cijena opreme pada iz dva razloga (i) zbog tzv. “learning ratio” tehnologije za korištenje AIE, to je iznos pada cijene opreme (u %) kada se instalisani kapaciteti na jednom području (tržištu) udvostruči. Ovaj indikator za većinu tehnologija za AIE je između 15 - 20%. (ii) pojava kvalitetne domaće opreme za korištenje AIE. Na primjer, prema podacima vodećih domaćih proizvođaća kotlova na biomasu, za svake dvije do tri godine udvostruči se kapacitet kotlova na biomasu u BiH, što znači da njihova cijena za taj period padne od 15 do 20%. Ne uzimanje u obzir eksternih troškova korištenja uglja i drugih fosilnih goriva je takođe barijera korištenju AIE. Istovremeno, još uvijek postoje finansijski podsticaji za korištenje fosilnih goriva kao što je npr. ne plaćanje naknade za eksploataciju uglja. Od početka 2012. godine u FBiH se počinje plaćati naknada za emisije zagađujućih materija u zrak čime će se ova barijera nešto smanjiti.

Strateške barijere

Najznačajnije strateške barijere korištenju AIE u BiH uključuju sljedeće: nepostojanje definiranog cilja o udjelu AIE u ukupnoj primarnoj energiji, nepostojanje akcijskih planova na različitim nivoima upravljanja koji bi podsticali

korištenje AIE i slabi podsticaji opštinama za dugoročno planiranje efikasnog pružanja javnih usluga,

(područne mreže daljinskog grijanja, grijanje općinskih ustanova, škola i sl.).

Informacijske barijere

Najznačajnije informacijske barijere korištenju AIE u BiH uključuju sljedeće: ograničena dostupnost i pristup postojećim informacijama o AIE (potrebni podaci ili

uopšte ne postoje ili su vrlo teško dostupni), nepovezanost relevantnih sektora koji tretiraju problematiku korištenja AIE, kao i

nepostojanje centralnog mjesta za informisanje i nedostatak potrebnih informacija o privredi, razvoju tržišta, tehničkim i marketinškim

pitanjima.

Barijere u svjesnosti i percepciji javnosti

Među najznačajnije barijere zbog neinformiranosti i krivih percepcija javnosti u BiH ubrajaju se:

neinformiranost o modernim mogućnostima primjene AIE (javnost nije upoznata s činjenicom da su troškovi životnog ciklusa tehnologija za AIE često konkurentni ili čak niži od drugih tehnologija),

neinformiranost i nedostatak potrebnog iskustva o troškovima i isplativosti raznih dostupnih tehnologija za proizvodnju energije iz AIE,

ograničen domaći kapacitet za skupljanje i analizu podataka o AIE i pogrešna percepcija relevantnih Direktiva EU na način da se korištenje AIE vidi kao

dodatna obaveza i trošak, a ne kao razvojna šansa, nedovoljna saradnja investitora u projekte AIE sa lokalnom zajednicom u pripremnoj

fazi projekta,

loša iskustva sa nekim projektima izgradnje postrojenja za korištenje AIE u kojima investitor nije ispunio sve dogovorene obaveze.

Institucionalne barijere

Najznačajnije institucionalne barijere su sljedeće: nekoordiniranost institucija relevantnih za korištenje AIE. U najvećem broju slučajeva,

problematika korištenja AIE se tretira od strane sektora za energiju ili energetiku i zaštite okoline. Ministarstva i druge institucije zadužene za razvoj privrede su nikako ili vrlo rijekto uključene u ovu problematiku. Zbog toga se dešava da se propisuju relativno visoke podsticajne tarife za energiju iz tehnologija koje se ni djelomično ne proizvode u BiH (kao npr. vjetroelektrane i fotonaponske ćelije) niti se radi na stvaranju ambijenta za pokretanje proizvodnje nekih komponenata za takve tehnologije.

nedovoljni institucionalni kapaciteti (mali broj stručnjaka, nepostojanje odjela za obnovljive izvore energije pri resornim ministrastvima i dr)

Tehničke barijere

U najznačajnije tehničke barijere ubrajaju se sljedeće: ograničenost masovne nabavke tehnologija za AIE zbog trenutnog malog tržišta u

BiH. U posljednjih nekoliko godina vrlo brzo se povećava instalirani kapacitet nekih AIE, tako da te tehnologije prevazilaze ovu barijeru. Tako npr. postojeći domaći proizvođaći kotlova i prateće opreme za proizvodnju energije iz biomase imaju dovoljno narudžbi, a i mreža servisa je na zadovoljavajućem nivou.

nepostojanje tehničke infrastrukture koja bi podržavala razvoj AIE (nepostojanje instituta za istraživanje i međunarodni transfer tehnologija).

slaba ili nepostojeća regulativa i standardi u smislu performansi, proizvodnje, instalacije i održavanja opreme. Ne postoje domaće akreditovane labaratorije za ispitivanje parametara opreme (kao što su efikasnost, emisije i dr.).

1.4. Postojeći izvori finansiranja korištenja alternativnih izvora energije u Bosni i Hercegovini

Zbog relativno visokih podsticajnih tarifa za proizvodnju električne energije iz solarne i uz očekivano padanje cijena fotonaponskih ćelija može se očekivati značajno povećanje korištenja sunčeve energije za proizvodnju električne energije. Stupanjem na snagu Uredbe o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije u FBiH (Službene novine FBiH, 36/10), nekoliko investitora je krenulo u projektovanje i izgradnju fotonaponskih elektrana.

Što se tiče sistema za proizvodnju toplotne energije iz solarne, fondovi za zaštitu okoline u oba entiteta mogu da podstiču, između ostalog i nabavku i ugradnju solarnih kolektora kao AIE. Međutim, još uvijek nisu određeni kriteriji i iznosi podsticaja, tako da još uvijek nema primjera podsticanja solarnih kolektora iz ovih izvora.

Indirektnim podsticajem za korištenjem AIE, a prije svega solarne energije za grijanje i pripremu tople potrošne vode, može se smatrati odredba Pravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije (Službene novine FBiH, 49/09) prema kojem se ograničenja o potrošnje energije za grijanje ne odnose na objekte koji najmanje 70% potrebne toplotne energije podmiruju iz individualnih obnovljivih izvora. Na ovaj način, vlasnicima objekata je data mogućnost izbora investiranja u toplotnu zaštitu ili u sisteme za korištenje AIE. S obzirom da se od svih AIE za grijanje uglavnom koristi solarna i

energija biomase (gotermalna u manjoj mjeri), zaključuju se da je cilj ove odredbe intenziviranje korištenja solarne i energije biomase.

Projekat Western Balkans Sustainable Energy Credit Line Facility (WeBSEFF)3 Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) podstiče, između ostalog, nabavku i instaliranje solarnih kolektora za privatna pravna lica, davajući podsticajni bonus nakon ugradnje solarnih kolektora u visini od 20% od investicije. Projekat se implementira u Srbiji, BiH i Makedoniji, kroz komercijalne banke. U BiH je se Projekat implementira kroz Raiffeisen i Unicredit banke. Podsticajni bonus dolazi iz Evropske komisije EU-a. U BiH, Projekat je počeo sredinom 2009. godine i do sada je finansirano oko 30 projekata, među kojima je i nekoliko projekata koji uključuju solarne kolektore [6].

KfW banka plasira sredstva kroz komercijalne banke za energijsku efikasnost i AIE. Povoljnost ove kreditne linije su niže kamatne stope (nema podsticajnog bonusa ili grant sredstava). Ova sredstva mogu da koriste i fizička lica i javna preduzeća (za razliku od WeBSEFF-a) [7].

Neke domaće banke, kao što je npr. Volksbanka, imaju namjenske kreditne linije za energijsku efikasnost, u okviru kojih je moguće finansirati i nabavku i ugradnju solarnih kolektora.

1.5. Solarna energija u energijskim strategijama u Bosne i Hercegovine

S obzirom da su pitanja vezana za energiju u nadležnosti entiteta, ne postoji strategija razvoja energetskog sektora na nivou države. Na nivou države urađena je Studija energetskog sektora BiH koja u nekim dijelovima sadrži i preporuke za strateško planiranje ovog sektora. Međutim implementacija tih preporuka ide gotovo nikako. Entiteti su uradili strategije razvoja energetika, međutim u oba slučaja naglasak je dat proizvodnji električne energije, a ne toliko toplotne i efikasnom korištenju energije. FBiH je 2009. završila Strateški plan i program razvoja elektroenergetskog sektora FBiH. Implementacija ovog plana i programa je praktično stala već na samom početku. RS je 2010. godine uradila Strategiju razvoja elektroenergetskog sektora. Iz naziva se vidi da je u prvom planu proizvodnja električne energije. U obe strategije, domaći ugalj i hidroenergija ostaju dominantni izvori energije. Planirana je izgradnja novih i zamjena postojećih kapaciteta na ugalj kao i izgradnja novih velikih hidroelektrana. S druge strane, planira se značajno povećanje korištenja potencijala AIE, ali bez određenih ciljnih udjela AIE za određeni period. Može se reći da postojeće energijske strategije uzimaju u obzir solarnu energiju ali bez jasnih ciljeva i mehanizama za njeno podsticanje.

U skladu sa strateškim opredjeljenjima za korištenjem AIE, FBiH je u Uredbi o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije definisala cilj da učešće energije iz AIE do 2012. godine bude 5%. U tom cilju nije definisano učešće pojedinih AIE, pa tako ni solarne energije. Pored toga, manjkavost Uredbe je u tome što tretira samo proizvodnju električne energije.

2. Pregled trenutne ponude na tržistu Bosne i Hercegovine, u vezi sa korištenjem, proizvodnjom i montažom solarnih kolektora

3 Više o ovom projektu na http://www.webseff.com/?page_id=721&lang=sr

Tržište solarnih kolektora u Europskoj uniji je u 2006. godini naraslo za 47% u odnosu na 2005. godinu, a u manje od tri godine se udvostručilo [1]. U 2006. godini u Europskoj uniji je ukupno ugrađeno 3 miliona m2 solarnih kolektora toplotne snage 2,1 GW. Ukupno je u funkciji 13,5 GW solarnih toplotnih kolektora ili 27 W po stanovniku. Njemačko tržište drži 50% udjela, a veća tržišta su austrijsko (10%), grčko (8%), francusko (7%) i italijansko (6%).

2.1. Ponuda solarnih kolektora na tržištu Bosne i Hercegovine

Tržište solarnih kolektora u BiH u posljednjih nekoliko godina doživljava snažnu ekspanziju. Na tržištu u BiH se mogu naći kolektori gotovo svih poznatih evropskih proizvođača (pločasti i cijevni-vakuumski). Postoji i nekoliko domaćih proizvođača koji su zahvaljujući nižim cijenama i demonstracionim projektima dobili svoje mjesto na tržištu. Ipak, procjenjuje se da je učešće domaćih proizvođača na tržištu manje od 20% (uključujući i demostracione projekte). Najveći dio stranih a i domaćih proizvođača nude samostalne pločaste solarne kolektore, dok jedan manji broj nudi i kombinaciju solarnih kolektora i nekog drugog izvora energije (tzv. hibridni sistemi) najčešće u kombinaciji sa kotlovima na pelet. Do sada ne postoje domaći proivođači vakuumskih solarnih kolektora.

Prema načinu organizovanosti prodaje međunarodni proizvođači solarnih kolektora mogu se svrstati u tri grupe:

- oni koji prodaju kolektora vrše preko svojih podružnica (osnovane firme u BiH pod istim imenom) kao što su npr. Rehau, Weishaupt, Vaillant i dr. Ove firme ujedno rade i projektovanje sistema sa solarnim kolektorima, gdje je solarni kolektor dio sistema za snabdjevanje energijom ili samostalno,

- oni koji prodaju vrše preko specijalizovanih ovlaštenih uvoznika, a uvoznici vrše i projektovanje sistema,

- oni koji prodaju vrše preko prodajnih mjesta i ovlaštenih servisera. Takav primjer je Bosch koji ima mrežu ovlaštenih prodajnih mjesta i servisera širom BiH.

Domaći proizvođači solarnih kolektora su uglavnom mlade firme koje su osnovane s tim ciljem. Potrebna znanja ove firme stiču kroz programe pomoći BiH. Taku su npr. firme Delma, Termoinženjering i Ins-klima obučene za proizvodnju i instaliranje solarnih kolektora u okviru međunarodne pomoći BiH. Kroz demonstracione projekte inicirane u saradnji sa lokalnim vlastima ove firme su već stekle zavidne reference. Sada rade na brendiranju i certificiranju svoje opreme. Ove firme rade solarne sisteme po principu ključ u ruke. Neke domaće firme koje se bave proizvodnjom opreme za druge AIE, namjeravaju se početi baviti i proizvodnjom solarnih kolektora, s ciljem unapređenja kompletnosti njihovog proizvoda. Tako npr. firma Kovan iz Gračanice, koja se bavi proizvodnjom kotlova na pelet planira pokretanje proizvodnje solarnih kolektora koji će biti dio sistema za grijanje i pripremu tople potrošne vode u kombinaciji sa kotlovima na pelete.

U početku formiranja tržišta solarnih kolektora u BiH, cijene solarnih kolektora domaćih i stranih kompanija su se veoma razlikovale. Tako na primjer, postoji slučaj ponude solarnih kolektora površine 12 m2 u 2009. godini, istog nivoa kompletnosti, efikasnosti i garantnih uslova, domaće i strane proizvodnje, u kojem je ponuda solarnih kolektora strane proizvodnje oko tri puta skuplja od solarnih kolektora proizvedenih u BiH. Kupac se odlučio za solarne kolektore proizvedene u BiH iako nisu imali odgovarajuće certifikate i CE znak, zbog čega nije bilo moguće finansirati nabavku i ugradnju solarnih kolektora kroz WeBSEFF. Ova razlika u cijenama postaje sve manja. Domaći proizvođači obezbjeđuju potrebne certifikate i stiču reputaciju kroz implementirane projekte. Kako bi ostali konkurentni, odgovor uvoznika solarnih kolektora je snižavanje cijena. Tako na kraju 2011. godine cijena solarnog sistema (kolektor, spremnik, priključci) sa montažom iznosi od 900 do 1500 KM po m2

kolektora, što je ekvivalent toplotnoj snazi od oko 700 W, što znači da je jedinična investicija oko 1700 KM/kW. Poređenja radi, jedinična investicija u kotao na pelet je oko 200 KM/kW.

2.2. Potražnja solarnih kolektora u Bosni i Hercegovini

Na osnovu iskustva koje je autor ove analize imao kroz projekat u periodu 2009 – 2011. godina, kada su u pitanju pravna lica u BiH, može se reći da postoji relativno veliki interes domaćih kompanija za korištenjem solarnih kolektora za dobijanje toplotne energije potrebne za proizvodni proces i/ili grijanje i pripremu tople potrošne vode. Oko 30% projekata koji su razmatrani u okviru WeBSEFF-a u tom periodu uključivalo je solarne kolektore. Nekoliko takvih projekata je i realizovano. Industrijske grane u kojima se javlja najveća potražnja solarnih kolektora su hemijska, prehrambena, prerađivačka i dr. U ovim slučajevima, solarna energija je uglavnom djelomična zamjena električnoj energiji i energiji iz tečnih goriva. S obzirom da se solarna energija koristi tokom čitave godine, period povrata investicija se kreće od 2 do 4 godine (prema cijenama energije i energenata iz 2010. godine). Hotelijerstvo takođe pokazuje sve veći interes za solarne kolektore. U većini ovakvih projekata postojeća oprema služi kao dodatni izvor energije. Jedan dio klijenata iz ove grupe, ugrađuje brendirane solarne kolektore, bez obzira što su značajno skuplji od solarnih kolektora manje poznatih proizvođaća. Jedna takav klijent iz prehrambene industrije, objašnjava to željom za izgradnju imidža pouzdanosti kod svojih kupaca. Sličan način razmišljanja je u hotelijerstvu. Ukupno gledajući još uvijek je veća potražnja za ploćastim kolektorima od vakuumskih.

Kupci solarnih kolektora u BiH se mogu svrstati u nekoliko kategorija: Industrija (hemijska, prehrambena, prerađivačka) gdje se dobijena toplotna

energija koristi za proizvodni proces i pripremu tople potrošne vode, smanjujući potrošnju, uglavnom, električne energije i lož ulja. Zbog korištenja proizvedene energije tokom čitave godine period povrata investicije je veoma kratak (2 do 4 godine) i

Zgradarstvo - (individualne kuće, nove zgrade kolektivnog stanovanja i javne zgrade – nove i one koje se rekonstruišu gdje se dobijena toplotna energija koristi za grijanje prostora i pripremu tople potrošne vode) maksimalne toplotne potrebe se javljaju u sezoni grijanja kada je proizvodnja toplotne energije najmanja. Zavisno od energenta koji se zamjenjuje solarnom energijom, period povrata investicije je od oko pet godina (zamjena lož ulja) pa preko deset godina u slučaju zamjene energije iz uglja ili ogrijevnog drveta.

Hoteli - s obzirom da su potrebe za pripremu tople vode relativno velike tokom čitave godine period povrata investicije je veoma prihvatljiv. U BiH postoji relativno veliki broj hotela koji koriste ukapljeni naftni plin (UNP) ili lož ulje za grijanje, u tim slučajevima se ugradnja solarnih kolektora isplati za 2 do 3 godine.

3. SWOT analiza energijskog sektora sa aspekta korištenja solarne energije u odnosu na druge izvore alternativne energije

Korištenje solarne energije za proizvodnju toplotne energije u BiH ima niz prednosti, ali i nedostataka. Svi ovi aspekti će se analizirati u nastavku primjenom SWOT analize.

Snaga- besplatno „gorivo“, nema troškova nabavke i skladištenja goriva,- veoma mali operativni troškovi,- pouzdan, bezšuman i dugotrajan rad (od 20 do 30 godina),- pad investicionih troškova zbog masovne proizvodnje,- značajan potencijal – broj sunčanih sati u BiH,

- razvojem vakuumskih solarnih kolektora povećala se efikasnost (vakuumski solarni kolektori su za 20 – 30% efikasniji od pločastih) i proizvodnja toplote naročito u jesenjem i zimskom periodu,

- jednostavna proizvodnja i montaža,- mogućnosti instalacije na krov ili druge nekorištene površine, što znači da

nema zauzimanja prostora,- lokalna proizvodnja i korištenje energije (povećana sigurnost snabdjevanja)- ulaganje u održivu budućnost,- mogućnost korištenja u kombinaciji sa drugim izvorima energije,- prilikom dobijanja energije nema emisija zagađujućih materija u okolinu, na

taj način solarni kolektori doprinose poboljšanju kvaliteta zraka (lokalni nivo) i smanjenju emisija CO2 (globalni nivo).

Slabosti- visoki investicioni troškovi,- dug period povrata investicije,- potreba za postojanjem rezervnog izvora energije (dodatni troškovi) jer je

solarna energija intermitentni izvor energije, najveće potrebe za toplotom se javljaju kad je intenzitet solarnog zračenja najmanji (tokom zimskog perioda) i obratno,

- vrlo ograničen prostor za instaliranje u gradovima,- nedostatak certificiranih instalatera i servisera (instaliranje često rade firme

koje se bave grijanjem i/ili klimatizacijom, te zbog loše izvedbe često sistem radi neefikasno i proizvodi negativnu reklamu),

- nepostojanje finansijskih i fiskalnih podsticaja osim za pravna lica kroz neke međunarodne programe pomoći BiH,

- još uvijek mali broj implementiranih demonstracionih projekata,- mali broj podataka o ostvarenim godišnjim proizvodnjama (zbog kratkog

perioda praćenja, tj. rada kolektora),- nema instituta u BiH koji razvijaju tehnologije dobijanja toplotne energije iz

solarnih kolektora.

Prilike- stalni rast cijena energije iz drugih izvora,- korištenje AIE postaje sve više moda, pravna i fizička lica grade svoj imidž na

korištenju AIE,- statistički gledano sve veći broj sunčanih sati u godini,- pokretanje domaće proizvodnje kolektora čime se jača domaća ekonomija,- mogućnost proivodnje solarnih kolektora u BiH istih karakteristika, ali sa

nižom cijenom,- manji rizik ulaganja nego u mnoge druge projekte ili dionice,- najava uvođenja podsticaja,- mehanizmi za stimulisanje domaće proizvodnje i zapošljavanja se mogu

usmjeriti u proizvodnju solarnih kolektora,- osnivanje klastera domaćih firmi koje se bave proizvodnjom i montažom

solarnih kolektora (samostalnih ili pri privrednim komorama) s ciljem smanjenja troškova proizvodnje, zajedničkog marketinga, edukacije instalatera, stvaranja klime za podsticanje ugradnje solarnih kolektora, brendiranja itd.,

- otvaranje tržišta Evropske unije (EU) za BiH,- globalne inicijative i inicijative EU za smanjenjem emisije stakleničkih gasova

(prije svih CO2), u budućnosti se očekuje da će se dozvole za emisiju CO2

plaćati, što će favorizirati izvore energije koji nemaju emisiju CO2, a s druge

strane sredstva prikupljena od dozvola za emisiju će se usmjeravati za podsticanje AIE.

Prijetnje- nizak nivo znanja potencijalnih krajnjih korisnika o mogućnostima solarnih

kolektora (mnogi misle da solarni kolektor proizvodi toplotnu energiju samo za vrijeme sunčanog vremena),

- neadekvatna politika cijena energije iz različitih izvora,- ne uzimanje u obzir svih troškova energije iz fosilnih goriva kao što su

emisije, odvoz i odlaganje pepela, zauzimanje prostora, vrijeme potrošeno na obsluživanje opreme koja to zahtijeva itd.),

- nepostojanje planova industrijskog razvoja sa aspekta pokretanja domaće proizvodnje solarnih kolektora,

- nepostojanje jasnih ciljeva države za uvođenjem korištenja solarnih kolektora,- nepostojanje certifikacijskih kuća u BiH za certifikaciju solarnih kolektora sa

aspekta energijske efikasnosti i usklađenosti sa relevantnim EU standardima, zbog čega ugradnja domaćih solarnih kolektora, koji su jeftiniji od stranih, još uvijek ne može biti finansirani kroz međunarodne programe pomoći BiH,

- razvoj i konkurentnost tehnologija za druge AIE, kao što su npr. toplotne pumpe za korištenje niskotemperaturne geotermalne energije.

4. Zaključak

BiH ima velike prirodne potencijale za korištenje solarne energije bilo za proizvodnju toplotne ili električne energije. Postoje dobri podaci o potencijalima obrađeni kroz odgovarajuće studije i strategije. S druge strane, postoji niz barijera korištenju solarne energije u BiH. Prije svega to je nepostojanje jasnih ciljeva i programa za povečanje korištenja solarne energije. Tržište solarnih kolektora se brzo razvija u nekoliko posljednjih godina i primjetno je povećanje konkurencije. Sve više se javljaju domaći proizvođači solarnih kolektora. Procjene su da u BiH ima oko 7000 m2 instaliranih kolektora, a da je godišnje povećanje oko 28%. Uzimajući u obzir prosječnu cijenu od oko 1200 KM/m2, zaključuje se da je današnja vrijednost tržišta solarnih kolektora u BiH oko 2,5 miliona KM godišnje. Očekuje se da instalirana površina do 2020. godine naraste na 50.000 m2, što bi bilo oko 12,5 m2 na 1000 stanovnika. To je nivo koji su zemlje poput Belgije, Slovačke i Potrugala imale već 2006. godine.

Primjena solarnih kolektora u BiH se može povećati odgovarajućim mjerama na nivou države i entiteta i to: obrazovanjem instalatera opreme, obrazovnom kampanjom usmjerenom prema korisnicima toplotne energije, stvaranjem okruženja gdje se sistemi sa solarnim kolektorima smatraju uobičajenim rješenjem za pripremu tople vode odnosno dogrijavanje prostorija, davanjem finansijskih i fiskalnih podsticaja onima koji investiraju u korištenje solarne energije za proizvodnju toplote i dr.

5. Literatura i izvori podataka

1. Studija energetskog sektora u BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Institut Hrvoje Požar, 2008.

2. Centar za razvoj i podršku, Tuzla 3. Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije Bosne i

Hercegovine, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine i ekspertna grupa, 2008.

4. Husika A: Analiza ponude i potražnje drvnih ostataka na području opština Srebrenica Bratunac i Milići, UNDP, 2010.

5. Prvi nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama u BiH, UNDP BiH, 2009.6. Western Balkans Sustainable Energy Credit Line Facility, kreditna linija Evropske

banke za obnovu i razvoj za finansiranje obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti

7. Energy Efficiency and Renewables – Support to Energy Policy at Local Level (ENER SUPPLY), projekat EU namjenjen obnovljivim izvorima energije i energijskoj efikasnosti na lokalnom nivou, 2009. -

8. Web stranice i katalozi proizvođača solarnih panela prisutnih u BiH