Godina Gospodwa, 2011

AnastasijAMASLE[A LIST U^ENIKA OSNOVNE [KOLE VESELIN MASLE[A - FO^A BROJ 13

Tropar Svetom Trifunu, glas 4 Mu~enik Tvoj Gospode, Trifun, u stradawu svome je primio nepropadqivi vijenac, od Tebe Boga na{ega, jer imaju}i pomo} Tvoju mu~iteqa pobjedi, a razori i nemo}nu drskost demona: Wegovim molitvama spasi du{e na{e!

Kondak Svetom funu, glas 8

Tri-

Tvrdom vjerom u Svetu Trojicu, mnogobo`stvo si razru{io do kraja, sveslavni, slavan si u Hristu bio i pobjedio si mu~iteqe silom Hrista Spasiteqa. Primio si vijenac za mu~eni{tvo svoje i darove bo`anskih isceqewa, kao nepobjediv!

Na{i praznici

Hristos Voskrese! Voistinu Voskrese!

Fo~a, jun 2011. List izlazi uz blagoslov Wegovog Visokopreosve{tenstva Mitropolita dabrobosanskog Gospodina Nikolaja. List uredili nastavnici: Mirjana Stupar, Ranko Kova~, Milana Miqani} i u~enici novinarske sekcije. List je besplatan.AnastasijA br. 13

Str. 3 Iz redakcije

Rije~ urednika

POMO} NASTAVNIKA . O V A J B R O J POSVE}UJEMO SVETOM TRIFUNU I PRAZNIKU V ASKRSEWA S VETOG L AZARA (L AZAROVA SUBOTA-VRBICA).

Z AHVAQUJEMO DRAGI U~ENICI,PO{TOVANI NASTAVNICI I RODITEQI. UZ BO`JU POMO} OBJAVISMO I OVAJ, PO REDU 13

( TRINAES TI ) U~ENI~KOG "ANASTASIJA".

BROJ LISTA LIST SU UREDILI U~ENICI NOVINARSKE SEKCIJE UZ

SE SVIMA KOJI SU NA NESEBI~AN NA~IN POMOGLI REALIZACIJU I OVOGA 13-TOG BROJA LISTA "ANASTASIJA".

Sveti Trifun

(ikona sa naslovne strane)

Sveti Trifun je ro|en u selu Kampsadi u Frigiji, roditeqi su mu bili siroma{ni, pa je odmalena ~uvao guske. Jo{ od djetiwstva na wemu je bila velika blagodat Bo`ja, te je mogao iscjeqivati bolesti. Jednom prilikom iscjelio je }erku cara Gordijan III koja si|e s uma. Car mu podari mnoge darove, koje Trifun razdijeli siromasima. Kada se zacari hristoborni Decije Trajan, sveti Trifun bi mu~en za Hrista. No on podnese sva mu~ewa s rado{}u velikom, govore}i: "O kad bih se mogao udostojiti, da ogwem i mukama skon~am za ime Isusa Hrista Gospoda i Boga moga!" Sve muke ni{ta mu ne na{kodi{e, i mu~iteqi ga osudi{e najzad na pose~ewe ma~em. U pravoslavnoj crkvi praznuje se 14. februara po novom kalendaru.

Vaskrsewe Lazarovo - Vrbica

(ikona sa unutra{we strane)

Subota uo~i praznika Cvijeti (koji uvijek padaju u {estu nedequ ^asnog posta) posve}ena je uspomeni na vaskrsewe ~etvorodnevnog Lazara, i na ulazak Hristov u Jerusalim, gde su ga djeca sve~ano do~ekala i pozdravila.Tada se u na{im hramovima u popodnevnim ~asovima unose mlade vrbove gran~ice, tek olistale. Ovaj praznik je iskqu~ivo praznik djece. Za taj dan majke sve~ano obuku svoju djecu, kupuju im zvon~i}e vezane na trobojku i stavqaju oko vrata. Djeca se raduju, tr~e po porti i u~estvuju u ophodu oko crkve. Mlade vrbove gran~ice se odnose ku}ama i stavqaju pored ikone i kandila. Sa ovim danom po~iwu veliki Vaskr{wi praznici.

AnastasijA br. 13

Str. 4

Na{i manastiri

Manastir Lepavina{kolovawe u Be~u i drugdje. Uloga manastira bila je velika. On je uvijek dijelio te{ku sudbinu svoga naroda, ~esto stradaju}i sa wim. Od vremena wene obnove vodila se te{ka borba protiv unija}ewa i pokatoli~ewa. Me|utim, najte`i udarac primio je za vrijeme II svjetskog rata. Bratstvo je pohap {eno i odvedeno u logor. Jeromonah Joakim (Babi}) je ubijen, a ostali su kalu|eri prognani u Srbiju. 27. oktobra 1943. godine manastir je po nalogu Nijemaca bombardovan. Tom prilikom manastir je gotovo uni{ten. Dolaskom i zalagawem Wegovog Visokopreosve {tenstva Mitropolita Jovana (Pavlovi}a) na Eparhiju zagreba~koqubqansku 1977. godine, manastir Lepavina polako vra}a svoj nekada{wi sjaj. Veza sa manastirom Hilandarom ponovo je o`ivila 1984. godine dolaskom oca Gavrila (Vu~kovi}a) - Hilandarca. Danas je u manastiru Lepavini, zahvaquju}i radu igumana Arhimandrita o. Gavrila (Vu~kovi} a), duhovni `ivot u usponu. Desetoro~lano bratstvo zajedno sa igumanom izdaje svoj manastirski ~asopis "Put, Istina i @ivot", kao dvomjese~no izdawe, kojim nastoji da vrati vjeru u du{e parohijana i svih onih koji tra`e istinski duhovni `ivot. Op {irnije o manastiru mo`ete saznati na sajtumanastira Lepavine. http://manastirlepavina.org/

Presveta Bogorodice, gre{ne! pomiluj nas gre{ne

Po kazivawu jednog starog lepavinskog hroni~ara, manastir Lepavina je podignut oko 1550. godine. Vjeruje se da ga je osnovao monah iz manastira Hilandara, Jefrem (Vukodabovi}). ^uv{i za wega, dva kalu|era iz Bosne do|o{e k wemu. Turci u avgustu 1557. godine, napado{e na manastir pod vodstvom Zarepage Alije i spali{e ga. Ali, misao o potrebi manastira kao duhovnog centra Srba nije bila napu {tena. Srbi su pod rukovodstvom arhimandrita Visariona 1636. godine po~eli temeqnu obnovu. Krajem 1692. godine boravio je u Lepavini patrijarh Arsenije III ^arnojevi}. Polovinom XVIII vijeka sagra|ena je dana{wa manastirska crkva. Crkva izvana ima osobine baroka, ali je sa~uvala mnogo elemenata starog srpsko-

vizantijskog stila. Za istoriju manastira Lepavine neraskidivo je vezana ~udotvorna ikona Presvete Bogorodice Lepavinske. Nastanak ove ikone datira s po~etka XVI vijeka i djelo je nepoznatog autora. Ikoni se s razlogom pripisuju ~udotvorne iscjeliteqske mo}i. Godine 1775. jedan od najboqih slikara baroka, Jovan Cetirevi}-Grabovan izradio je ikonostas. Na`alost, on je uni{ten u vrijeme II svjetskog rata. Naro~itu vrijednost u Lepavini predstavqaju stare rukopisne i {tampane kwige (dva ~etverojevan|eqa, iz XIII i XIV vijeka). Tu je bila {kola ne samo za obrazovawe manastirskog podmlatka, nego i podmlatka sve{teni~kog uop{te, kao i onih mladi}a koji su odlazili u vojnu slu`bu ili produ`avali

AnastasijA br. 13

Str. 5 Duhovne pouke

Duhovne pouke Svetih Otaca Pravoslavne Crkve

Svete kwige ~itaj cijelim svojim srcem, jer }e{ iz wih nau~iti zadobijawe vrlina i tvoja du{a }e biti ispuwena rado{}u i veseqem. (Sv. Efrem Sinajski Sinajski) Sv. Granice izme|u pravoslavqa i jeresi su ispisane krvqu. (Starac Jeronim Svetogorac Starac Svetogorac) Vjera je jedini blagosloveni temeq `ivota li~nog i `ivota dru{tvenog i ure|ewa dr`avnog. (Sv. Nikolaj @i~ki Sv. @i~ki) Kao ~isto platno daje se sloboda qudima; kada je qudi uprqaju, moraju je prati suzama i krvqu. Jer sloboda ili je ~ista ili nikakva. Ili Zlatna Sloboda, nerazdvojna od ^asnog Krsta, ili nikakva. (Sv. Nikolaj @i~ki @i~ki) Sv. Sloboda u Bogu, a ne od Boga - to je prava sloboda, neprolazna, `ivotvorna, radosna, zlatna.'' (Sv. Nikolaj @i~ki @i~ki) Sv. Ni jedan prijateq zlata nikad nije postao prijateq Hrista ili qudi. (Sv. Jovan ZlaSv. tousti) tousti @ena svojim vrlinskim `ivotom moralno ~uva cijelu naciju, ali ona je i uni{tava svojim nemoralom. (Sv. Vasilije Veliki Veliki) Sv. Kao {to se razbojnici kriju po skrovitim mjestima da bi orobili prolaznika, tako se i |avo krije u zadovoqstvima da bi savladao na{u du{u. (Sv. Vasilije Veliki Veliki) Sv. Vrijeme dolazi kada }e qudi poludjeti, i kada vide nekoga ko nije poludio napa{}e ga govore}i: ''Ti si lud, ti nisi kao mi''. (Ava Antonije Egipatski Egipatski) Ava Samo kroz dragovoqno no{ewe Krsta poznaje se va`nost Krsta. Ko ponese Krst, taj i saznaje, da je Krst - Put, Istina i @ivot. (Sv. Nikolaj @i~ki @i~ki) Sv. Ne napu{taj voqu Bo`ju da bi ispunio voqu qudi. (Prep. Antonije Veliki Prep. Veliki) Ne de{ava se slu~ajno da Bo`je Provi|ewe dopu{ta doga|aje koji nas poga|aju. To se de {ava ili kao kazna, ili kao pouka. (Sv. Filaret Moskovski Moskovski) Sv. Kada bi bilo korisno znati budu}nost, onda to Bog ne bi sakrio od nas. (Sv. Jovan ZlaSv. tousti) tousti Dok je god u jednom narodu, kao i u jednom ~ovjeku, du{a `iva i jaka, dotle ni{ta nije izgubqeno i ni{ta nije mrtvo, {to je pra{inom posuto. (Sv. Nikolaj @i~ki @i~ki) Sv. Du`ni smo da se povinujemo priznatoj zemaqskoj vlasti sve dotle dok ona ne zahtjeva od nas ono {to Bog zabrawuje i dok ne zabrawuje ono {to Bog zapovjeda. (Sv. Filaret Sv. Moskovski) Moskovski Napravi tvoj dom Crkvom, jer ti }e{ odgovarati za du{e tvoje djece i svih onih koji obitavaju u wemu. (Sv. Jovan Zlatousti Zlatousti) Sv. Nikada ne radi ni{ta ne~asno, makar se to mnogima dopada i ne napu{taj dobro djelo, makar da je ono mrsko bludnima. (Sv. Grigorije Bogoslov Bogoslov) Sv.

Radujte se, Sveti, za nebesku slavu od pamtivjeka Bogom preduznani i predodre|eni!

AnastasijA br. 13

Str. 6 Iz pravoslavnog katihizisa

Lekcija o darivawu Mladi student na jednom univerzitetu je po{ao u {etwu sa svojim profesorom. Dok su {etali i razgovarali ugleda{e pored puta par starih cipela koje su, po svemu sude}i, pripadale siroma{nom seqaku, koji je u blizini radio u poqu i koji je privodio kraju svoj posao. Student re~e profesoru: - Hajde da se na {alimo sa seqakom: sakri}emo mu cipele, a zatim }emo se skloniti iza grmqa i posmatrati wegove reakcije dok ih bude tra`io. Profesor odgovori: mu Sav u ~udu pogleda u nov~i}, osvrnu se oko sebe, te po~e posmatrati nov~i} neko vrijeme. Ponovo se osvrnuo na sve strane, ali nije video nikoga. Stavio je nov~i} u svoj xep, te nastavio obuvati drugu cipelu. Ali, wegovo iznena|ewe je bilo jo { ve}e kada je i u woj prona{ao nov~i}. Odjednom su ga savladale emocije. Bacio iza nekog grma u blizini. Seqak je zavr {io svoj posao i ubrzo do{ao preko poqa do mjesta uz put gdje je ostavio svoj kaput i cipele. Dok je obla~io kaput, gurnuo je nogu u jednu cipelu i otkrio da mu je ne{to u cipeli. Prvo je pomislio da je kamen~i}, ali ubrzo shvati da je to zlatni nov~i}. se na koqena, podigao glavu prema nebu i glasno po~eo izgovarati molitvu u znak zahvalnosti. U woj je govorio o svojoj bolesnoj i bespomo}noj `eni i svojoj djeci koja su bez hqeba, a zahvaljuju}i nevidqivoj ruci koja mu je poslala novac, oni }e biti spaseni. Student je ostao duboko ganut, sa suzama u o~ima. Profesor ga upita: - Da li bi bio sre}niji da si se na{alio sa ovim seqakom nego {to si sada? Mladi} mu odgovori: - Nau~ili ste me lekciji koju nikada ne}u zaboraviti. Sada stvarno razumijem ove rije~i koje pre nisam razumio: Vi{e je blagosloven onaj koji daruje, nego prima! onaj koji prima!

Naprotiv, Carstvo Bo`je je u vama i izvan vas. Kada spoznate sebe, tada }ete znati sebe i tada }ete shvatiti da ste sinovi `ivog Oca.

- Mladi}u, nikada se nemoj {aliti na ra~un tu|e nevoqe i bijede. Budu}i da si bogat, mo`e{ sebi priu{titi ve}e zadovoqstvo od ovog siromaha. Stavi zlatni nov~i} u svaku wegovu cipelu, a tada }emo se sakriti i posmatrati wegovu reakciju. Student to i u~ini i obojica se skloni{eAnastasijA br. 13

Str. 7 Iz |a~kog pera

PROQE]E I VASKRS Sunce sve smjelije vlada nebom April je, qubi~ice cvjetaju I Vaskrs nam sti`e. Mama jaja {ara, A ja samo gledam Htjela bih ga maznuti, Ali ona mi ga ne da. [arena jaja na stolu stoje ~ekam vaskrs Presretno je srce moje!!!Teodora Mastilo VI

SVETI SAVA Prvi srpski u~iteq Bio nam je sveti Sava, A sada je postao Na{a {kolska slava. U na{im {kolama Proslavqamo wega mi I zbog toga mnogo Veseli smo svi. Volio je svoju zemqu, Volio je svoje qude, ~itav `ivot borio se, Da pismenih vi{e bude. Vjerovao je u Hrista I slijedio Wegov put Put mira, sloge, qubavi Put gdje nema mjesta Mr`wi i pohlepi. Zbog toga mi volimo na{eg svetog Savu I s rado{}u proslavqamo {kolsku krsnu slavu.Maja Radovi} VII

SNIJEG U APRILU Snijeg je pao u aprilu sada Vrijeme je hladno, napoqu gadno, Poqa, brda, sve je bijelo Zapalo je moje drago selo. Nema sunca da nas grije, A zbog toga muka mi je Ne mogu da idem napoqe Kao u aprilu nekada Dosadu ubijam u~ewem sada.Marko Starovi} VI

Zaista, zaista vam ka`em: Koji vjeruje u Mene ima `ivot vje~ni. (Jn. 6,47)

AnastasijA br. 13

Str. 8 Iz |a~kog pera

DRUGARSTVO Kad ti suza krene niz lice, Ti se sjeti svoje drugarice, Ona }e brzo do}i I bi}e ti od velike pomo}i. Drugarstvo je Za svakoga snaga Kad je sa wim drugarica draga. Drug ti vida Svaku tvoju ranu Mo`e{ mu povjeriti Svaku svoju tajnu.Sne`ana Blagojevi} VII

VAZDUH POSTAJE SVJETLIJI, PUT VIDNIJI (po motivima iz teksta - Proqe}no jutro od Turgeweva) Nebo se rumeni, A poqe zeleni. [eve veselo pjevaju U ku}ama quidi jo{ drijemaju. Vide se ~avke Zelena poqa nadlije}u I vivci nad ritom uzlije}u. Kad odjednom Magle nestade I vjetar duvati prestade. Proqe}no jutro Zavlada u podru~ju svom Pod sun~evim zracima Priroda se otkri oku mom.Teodora, Jovana, Maja, Nata{a i an|ela VII

Kakva je korist ~ovjeku ako zadobije sav svijet, a du{i svojoj naudi. (Mk. 8,36)

^ESTO SE PITAM ^esto se pitam? Kako na}i dobrog prijateqa, Kako znati Da iza lijepog osmijeha. Ne stoji samo Tuga i qubomora. Pitam se kako Na}i osobu Punu razumijevawa. Osobu koja }e uvijek Biti tu za mene, Ako mi treba pomo} I dati sve od sebe. Da je uvijek tu Da me obodri Kad me drugi zaborave. Da mi skine brigu s lica I da mi ~elo razvedri.Aleksandra Gagovi} VII

AnastasijA br. 13

Str. 9 Iz |a~kog pera

PILIPENDA Bilo je to hiqadu osamsto ~etrdeset i neke U selu K. nequdska slika: Vjetar, glad, student i zima Zar mo`e ve}e nesre}e da ima?! Glad, glad u selu vlada Hqeba du`e vrijeme ne okusi{e Usta ni stara, ni mlada Hqeba }e biti, ako pre|u u tu|u vjeru To im obe}aju i smutwa nastade u selu. PILIPENDA Pilipenda je bio veoma sna`an Za svoju porodicu vrlo va`an. Bio je veoma vrijedan Kao on nije radio seqanin nijedan. Bio je veoma dobar u du{i, Dugog vrata, oble glave, A imao je i klempave u{i. Po cijenu nestanka nije pre{ao u tu|u vjeru Bio je u tom ubje|ewu nepotkupqiv, Uzd'o se u svog Rista I na to da mu savjest ostane ~ista.Nemawa Vasovi} IX

Pilipenda se kolebao Nije postojan u svojoj vjeri On nije htio ni po koju cijenu Svoje pretke da iznevjeri. I kad mu je bilo te{ko Vjerovao je u svog Hrista I da mu du{a mora ostati ~ista. @ivot mu nije bio nimalo lak, Ali trudio se da ostane jak Vrijedan, sna`an, ~vrst i odva`an. Na svojim le|ima breme vremena nosi I glad, siroma{tvu zbog svojih uvjerewa prkosi.Marina Peri{i} i Danka Milanovi} IX

Tako da svijetli svjetlost va{a pred qudima, da vide va{a dobra djela i proslave Oca va{ega koji je na nebesima. (Mt. 5,16)

AnastasijA br. 13

Str. 10 Iz |a~kog pera

JAJEIma jedno jutro U godini dana Vaskr{we jutro Najqep{e je nama. Ofarbana jaja Stoje nam na stolu Koje li je natvr|e U tom velikom broju?!

NA NEBU JO[ @MIRKAJU ZVIJEZDE Dok im zvijezde `mirkaju u no}i, Lovci jedva ~ekaju Kad }e sunce do}i. I hladan vjetar Grane wi{e Tame je sve mawe, A svjetlosti vi{e. Samovar spreman U kolima stoji, Jo{ samo ko~ija{ Kowe da napoji. Ulazimo u kola, Jo{ `mirkaju zvijezde, Pred nama guske bje`e Dok ko~ija{ uzde ste`e. Zatandrka{e kola Br`e, kowi, br`e Da stignemo do ciqa Treba osam miqa.Sne`ana, Bosa, dajana, Danijela, Aco i Dragan VII

Po dobroti Svojoj, Gospode, ~ini dobro Sionu i neka se podignu zidovi jerusalimski. (Ps. 50)

Jaja su {arena, A djeca malena O, jaje, jedno Tako si maleno, Tako si {areno Al' mi budi ~vrsto K'o da si gvozdeno.Marko Mari} VI

PJESMA SVETOM NIKOLISveti o~e Nikola, Mi se tebi molimo I kad do|e krsna slava, Mi te puno volimo. Na svetoga Nikolu ujutru se pomolismo U ~izmici crvenoj Poklone dobismo. Donio je svetiteq Za svu djecu svijeta, Svega dobrog i milog [to djeci treba. Zato draga dje~ice Bogu se molite I svetoga Nikolu I sve svece po{tujte.Dragana Drakul

AnastasijA br. 13

Str. 11 Iz hri{}anskog `ivota

Wegova Svetost Patrijarh srpski G. Irinej u Fo~i

12. maj 2011. godine, Sveti Vasilije Ostro{ki ^udotvorac. Ali ima jo{te srca koja Ti se, Bo`e mole: To su djeca, djeca srpska, ona Tebe, Bo`e vole. Stariji su zanemogli, srcem svojim ote`ali, a djeca su himne Tebi ponajqep {e ispojali.

u~enici koji su u velikom broju, zajedno sa svojim u~iteqima

i nastavnicima iza {la na ulice. Wegovu svetost, u~enici, ~iji je red bio dug vi{e od 2 kilometra, do~ekali su sa velikim ushi}ewem ba-

caju}i bukete cvije}a. Wegova svetost je u pratnji Mitropolita dabrobosanskog gospodina Nikolaja, mnogih zvani~nika i vjernika, ispred nove zgrade Bogoslovskog fakulteta osvetio plo~u koja }e stajati na zidu zgrade. Zatim je obi{ao i hram Svetog Save u Fo~i koji je u izgradwi, a u~enici su patrijarhu predali mali poklon da se sje}a dana provedenog u na{em gradu.

Da `ivimo svi u slozi Sveti Savo ti pomozi!

Veli~anstven je bio do~ek Wegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Irineja, koji su upril~ili fo~anskiAnastasijA br. 13

Str. 12 Iz hri{}anskog `ivota

Djeca Fo~e hramu Svetog Save

Po~uj glas svoga roda, srpskoga naroda!

Od davnina je bila `eqa na{eg naroda u Fo~i da se u gradu podigne hram koji }e biti mjesto okupqawa i saborovawa. Jo{ od davnina se u Fo~i pjevalo: Ho}emo li ~o~e, ~o~e gradit' crkvu na sred Fo~e. Ta `eqa se ostvarila 2006. godine kada su osve}eni temeqi veleqepnog hrama koji je posve}en najve}em srpskom svetitequ, Svetom Savi. Od kada su temeqi osve}eni, pa do danas, mnogo toga je na hramu ura|eno. Kako je zapo~eti hram jedan od najve}ih pravoslavnih hramova u Evropi, to je velika potra`wa za sredstvima za kona~an zavr{etak. Naravno i fo~anski u~enici su se ukqu~ili u akciju za izgradwu hrama, te su tako prigodnim kulturnim i umjetni~kim de{avawima dali svoj doprinos.

AnastasijA br. 13

Str. 13 ^uda Bo`ja

^udo Bogorodice LepavinskeDana 13. marta 1991. u stanu gospodina Save V. u Bjelovaru kopija ~udotvorne ikone Majke Bo`je Lepavinske po~ela je da pokazuje za qudski um neshvatqive znake. Tu kopiju je g. Savo dobio na dar od o. Gavrila prilikom svog prvog dolaska u manastir Lepavinu. Imao sam problema sa zdravqem, sa krvnim pritiskom, koji mi je stvarao probleme ve} desetak godina. Bio sam na bolni~kom lije~ewu nekoliko puta, ali nije bilo nekog znatnog poboq {awa. Saznao sam da u manastiru Lepavini postoji ~udotvorna ikona preko koje se qudima spu {ta velika milost Bo`ja. O. Gavrilo nam je pro~itao molitvu ispred ~udotvorne ikone Presvete Bogorodice Lepavinske, dao nam jednu kopiju ikone i osve}enu vodu, opisao nam je kasnije g. Savo svoj prvi susret sa Presvetom Bogorodicom Lepavinskom. Kada je u svom stanu tri dana kasnije, 13. marta, htio da ukuca ekser koji bi dr`ao kandilo, ikona se pomakla u desnu stranu za oko pola metra. To je iznenadilo Savu i wegovu porodicu, suprugu i dvoje djece. Odmah je okadio sobu u kojoj je bila ikona. Pomoliv{i se Gospodu i Presvetoj Bogorodici, zakucao je ekser povi{e ikone, namjestio kandilo i upalio ga. Tog trenutka ikona je projavila jo { jedno ~udo. Po zidu se, pojavila se rosa koja je {irila taj blagouhani miris. Tu rosu sa stakla ikone jedna od vernica je sakupila na komadi} vate i kao veliki dar Bo`ji ponijela ku}i. Kopija ~udotvorne ikone Presvete Bogorodice Lepavinske se kretala po zidu za sve vrijeme boravka Savine porodice u Bjelovaru. U avgustu 1991. godine g. Savo je odlu~io da se sa svojom `enom i djecom preseli u Srbiju. Kada su spakovali sve stvari i zatim htjeli ikonu i kandilo da skinu sa zida, do`ivqeli su iznena|ewe. Jedino brat od supruge g. Save, gospodin Dobrivoj, on ju je, kao da nosi veliki teret, sa te{kom mukom prenio do automobila kojim su otputovali. Brat g. Save, koji je povremeno obilazio stan posle wihovog odlaska, ispri~ao nam je o jo{ jednom ~udu. Ekseri na kojima su visili ikona i kandilo nastavili su i daqe da se kre}u po zidu. Dio zida na kojem je bila ikona, u promjeru oko 1,5 metra, {irio se i skupqao, kao da di{e. ^udotvorna kopija ikone Presvete Bogorodice Lepavinske se i danas nalazi u Beogradu i poma`e svima koji joj sa vjerom pristupe. Iz we se i daqe {iri blagouhan miris. Mogu da ga osjete oni koji pristupe skru{enog srca i u strahu Bo`jem. Preuzeto iz kwige: ^uda Presvete Bogorodice Lepavinske inske

Kao dve udovi~ine lepte, zahvalne na{e pjesme primi, Svesveta Bogorodice, i pokajawe i opro{taj na{ih grijehova izmoli, da bismo Gospodu uvijek u radosti mogli da pjevamo: Aliluja!

zajedno sa kandilom, kretala lijevo-desno oko pola sata, a na kraju se tri puta pomjerila u vidu krsta i onda prestala da se mi~e. Tada su odlu~ili da zajedno odu u manastir Lepavinu i o svemu obavjeste o. Gavrila. Svi koji su ~uli o ikoni, te sa vjerom do{li pred wu, bili su svejdoci ~uda. U nekim slu~ajevima, kada bi se ispred ikone sakupilo vi {e qudi, kretawe ikone mogli su da vide samo oni kojima je to bilo dato. Oni koji nisu vjerovali, a o~ekivali su da vide, nisu bili udostojeni vi|ewa. O. Gavrilo je na poklowewe do{ao 10. aprila, na Svijetlu srijedu, zajedno sa dve parohijanke koje su ga dovezle. Ispred ikone je pro~itao akatist i molebni kanon Presvetoj Bogorodici. Za vrijeme ~itawa molitava po~eo je da se osje}a blagouhan miris, koji ne mo`e da se usporedi ni sa jednim ovozemaqskim mirisom. Na staklu, u dowem desnom uglu ikone,

AnastasijA br. 13

Str. 14 Iz pravoslavnog katihizisa

Kako da se prekrstimo?

U ime Oca,

I Sina,

Jo{ prvi Hri{}ani su se osewivali krsnim znakom, kao nadawe u pomo} Gospoda Isusa Hrista koji nas je spasao stradawem na Krstu, i kao nepobjedivo oru`je protiv |avola. Ali, kako je slabila vjera kod Hri{}ana, tako su mnogi po~eli nemarno da se krste. Kada bi mnogi mogli da vide sebe kako se krste, iznenadili bi se i mo`da zastidjeli. Kao da ih neko juri, kao da }e se ope}i, prolete rukom ispred sebe.

se osveti na{e tijelo, odnosno da se ukroti na{e tijelo koja se bori protiv d u h a ) , - pa onda ih podi}i na desno rame, pa pronose}i ih na lijevo izgovoriti: I SveDuha, toga Duha (da bi se osvetila djela na{ih ruku) Posle toga bi trebalo izvr{iti takozvanu metaniju (poklon). Naj~e{}e gre{ke koje pravimo dok se krstimo: 1. Krstimo se brzo, nemarno, iskrivqeno. Takvo osewivawe krstom svjedo~i o tome da u na{oj du{i nema po{tovawa prema Svetiwi. Osewivawe Krstom treba da bude bez `urbe, um-

U tom slu~aju krst poprima "izvrnuti" oblik, i time se izruguje osnovnoj svetiwi Hri{}anstva (gorwi dio vertikale je du`i nego dowi). Takav

p o lo ` aj o s e w i v aw a Krstom je jednostavno n e d o p u s t i v . 3. Za vrijeme osewivawa krstom, mi ve} po~iwemo da pravimo poklon. To je neprili~no raditi, jer se u tom slu~aju krst kojim se osewujemo " l o m i " . Treba najpre zavr{iti osewivawe Krstom, pa tek onda spustiv{i desnu ruku uz tijelo napraviti poklon. Sv.Teodosije ka`e: Jedan krsni znak stavqen sa molitvom mo`e ~itav voz da spase od nesre}e. To je znak kr{tenog ~ovjeka, to je pe~at dara Duha Svetoga i on je neizbrisiv i bi}e na wemu do Stra{nog suda. Apostol Jovan Bogoslov svjedo~i u Otkrivewu da je An|eo vjerne prije pogubqewa obiqe`io krsnim znamewem. To je Hristov pe~at, stavqen na ~elo, za razliku od pe~ata antihristovog.

I Svetoga Duha,

Amin.

Kako se u stvari treba prekrstiti? Pravilno skupiti tri prsta desne ruke (koja simvoli{u jedinstvo Svete Trojice), a mali i domali priqubiti uz dlan (oni simvoli{u Bo`ansku i ~ovje~ansku prirodu Gospoda Isusa Hrista). Onda vrhove od tri prsta staviti: - na ~elo uz rije~i: U ime Oca (da Gospod prosveti n a { u m ) , - zatim ih spustiti na stomak i re}i: I Sina (da

jereno, trude}i se da Krst kojim se osewujemo bude pravilnog oblika. 2. Osewivaju}i se Krstom dodirujemo prstima ne stomak nego grudi.

AnastasijA br. 13

Bog je Qubav

AnastasijA br. 13

Manastir Lepavina